Autor: INFO

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike pravosudnim institucijama Republike Srpske, tvrdeći da u njima postoji najviši stepen korupcije i da sudije i tužioci djeluju isključivo u sopstvenom interesu. Poručio je da Srpska „nema ni sud ni tužilaštvo“, te da je riječ o, kako je naveo, „posebnoj izmještenoj kasti“.

Govoreći o korupciji u Banjaluci, Dodik je kazao da pojedinci u gradskoj administraciji manipulišu regulacionim planovima. Na pitanje novinara zašto niko zbog toga nije odgovarao, odgovorio je:

„Zašto neko nije u zatvoru, pitajte tužilaštvo. Nisam ja adresa. Mi u Republici Srpskoj nemamo sud i tužilaštvo, to je posebna izmještena kasta koja radi samo za svoje interese. U sudu i tužilaštvu je najveći oblik korupcije. Ja na to nemam uticaja.“

Najavio je i mogućnost drastičnih poteza vlasti u Srpskoj.

„Možda ćemo jednog dana donijeti odluku da donesemo zakon o ukidanju suda i tužilaštva Republike Srpske, a nakon pet dana ponovo donesemo odluku o formiranju, a to znači da moramo izabrati novi sastav. Vidjećemo, ima načina da se borimo. Ali najveća korupcija danas je u sudovima i tužilaštvima. Ako nije tako, eto neka me oni proganjaju za ovu tvrdnju“, rekao je Dodik.

Dodao je da i u policiji postoji veliko nezadovoljstvo zbog neefikasnosti tužilaštava.

„Imate, na primjer, dokumentovano djelo koje ode kod tužioca, dio neke kriminalne grupe, a tužilac ne odredi ni pritvor. Destimuliše policiju, destimuliše sistem, urušava povjerenje u pravdu. Eto šta oni rade. Kao medvjedi su zaštićeni, jer su ih stranci zaštitili da bi ih privolili sebi“, rekao je Dodik 21. oktobra u Banjaluci.

Ovo nije prvi put da se Dodik javno obraća s kritikama na račun pravosuđa, kako entitetskog, tako i državnog nivoa.

Još 2022. godine izrazio je nezadovoljstvo nakon što su u Prijedoru oslobođeni osumnjičeni za ubistvo načelnika policije Radenka Bašića.

„Razgovarao sam sa mnogim policijskim službenicima. Rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu saradnju tužilaštva“, kazao je tada.

Slično je govorio i povodom slučaja “David Dragičević”, naglašavajući da su tužioci nedodirljivi i bez odgovornosti.

„Tom sektoru (pravosuđe) ne smije ništa policija koja dovede pred njih počinioce raznih kriminalnih djela, za koje bi u svakoj normalnoj zemlji dobili pritvor, a tužioci ih puštaju na slobodu. Kakva je to borba protiv organizovanog kriminala“, rekao je Dodik u jednoj od ranijih izjava.

Novinar Vladimir Kovačević smatra da u Dodikovim kritikama ima istine, posebno kada je riječ o izbjegavanju postupanja po službenoj dužnosti.

„Tužilaštva uglavnom, ako ne i uvijek, izbjegavaju da rade po službenoj dužnosti kada se radi o nekim stvarima u koje su umiješani političari i moćni ljudi“, ističe Kovačević.

On podsjeća na Dodikovu izjavu iz oktobra 2023. kada je rekao da se medicinska oprema namijenjena UKC-u RS često preusmjerava u privatnu praksu.

„U konkretnom slučaju niko nije reagovao. Niko nije Dodika zvao da ga ispita na okolnosti njegovih saznanja“, kaže Kovačević za Nezavisne novine.

Novinarka Brankica Spasenić naglašava da pravosuđe mora biti oslobođeno od političkih pritisaka, ali ipak priznaje da dio Dodikovih tvrdnji ima osnova.

„Kod nas je vrlo malo otkrivenih djela visoke korupcije, a i oni koji se otkriju, uglavnom se završavaju sporazumima i nagodbama u pogledu visine kazne. Često se radi o novčanoj kazni ili do godinu dana zatvora, a koja biva otkupljena“, rekla je Spasenićeva.

Dodaje da optužnice Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije i privrednog kriminala najčešće obuhvataju krivična djela davanja mita, dok ozbiljniji slučajevi rijetko dobiju epilog.

Kovačević navodi da su brojni primjeri iz posljednjih godina pokazali duboku povezanost politike i korupcije — od slučaja Branislava Zeljkovića u Institutu za javno zdravstvo, do istraga koje se tiču „Puteva RS“ i drugih javnih institucija.

„Brojni su takvi slučajevi. Koliko krivičnih prijava protiv političara leži po ladicama? Tužilaštva u Republici Srpskoj jednostavno igraju na sigurno, ne žele da se zamjeraju izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i suštinski su među najvećim krivcima za stanje u cjelokupnom društvu“, rekao je Kovačević.

On postavlja pitanje koje, kako kaže, obuhvata suštinu problema:

„Zašto su nedodirljivi i pojedinci u pravosuđu i mnogi na političkim i ne samo političkim pozicijama?“

Dok jedni danima prebrojavaju kalendar do 23. novembra, drugi se bave brojanjem odluka, žalbi i dopisa. Republika Srpska ponovo je zaglavljena između pravnih i političkih procedura – izbori su zakazani, ali niko više ne polaže ruku u vatru da će se zaista i održati.

Saga o prijevremenim predsjedničkim izborima sve više podsjeća na političko-pravni triler u kojem glavne uloge imaju Milorad Dodik, Centralna izborna komisija BiH, Sud BiH, pa čak i Gradska izborna komisija Bijeljine.

Zanimljivo je da Dodik i njegovi najbliži saradnici, kad god ih novinari pitaju za izbore, obavezno dodaju riječ „ako“. Da li to znači da znaju nešto što javnosti nije poznato?

Ono što je, međutim, svima jasno, jeste da se na putu do izbora pojavljuje niz prepreka koje bi mogle da uspore ili čak odgode njihov održaj.

Prvi problem dolazi iz Bijeljine, gdje lokalna administracija muku muči s isplatom naknada članovima biračkih odbora.

„Podsjećam javnost da je do problema i zastoja u isplati naknada došlo zbog neizglasavanja Rebalansa budžeta za 2024. godinu, kao i prethodne izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora. Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao Nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD, i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao, iako je to bila njihova dužnost i nadležnost shodno tumačenju dopisa Centralne izborne komisije BiH, pored toga oni nisu spremni ni da preuzmu odgovornost, ni da prihvate kompromisno rješenje koje je Gradska uprava na čelu sa mnom ponudila“, izjavio je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Petrović je dodao da će preuzeti odgovornost i započeti s isplatama ove sedmice, a da bi naknade trebalo da budu isplaćene do kraja mjeseca.

Pored finansijskih zastoja, tu su i problemi s javnim nabavkama. Štampanje glasačkih listića i nabavka izbornog materijala kasne zbog administrativnih procedura. CIK BiH tvrdi da je sve pod kontrolom, ali rokovi su sve kraći.

Najkompleksniji dio priče dolazi iz pravne sfere. Sud BiH je, četiri mjeseca nakon što je presuda protiv Milorada Dodika postala pravosnažna, dostavio dopis CIK BiH u kojem navodi da Dodik, zbog zabrane obavljanja funkcija u institucijama BiH, „ne može biti predsjednik SNSD“. Na taj način, tvrde upućeni, sud je razjasnio višemjesečne dileme.

Ipak, postavlja se pitanje – zašto je Sud BiH dopis poslao upravo CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjaluci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje formalno upisan kao predsjednik SNSD-a? CIK je pomenuti dopis naknadno proslijedila banjalučkom sudu.

Podsjetimo da je ranije predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, uložio žalbu na odluku CIK-a kojom je ovjerena kandidatura SNSD-a, potpisana od strane Dodika. Apelaciono vijeće Suda BiH tu žalbu je odbilo, a Vukanović je najavio da će predati apelaciju Ustavnom sudu BiH na odluke CIK-a i Suda BiH.

Kako piše Srpskainfo, sve ove odluke i dopisi otvorili su pitanje – kako je moguće da mjesecima traje neizvjesnost oko toga da li Dodik uopšte može da bude predsjednik stranke, i da li se zbog toga izbori mogu odgoditi.

Prema mišljenju Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivšeg člana CIK-a, te priče su obična manipulacija.

„Sud BiH je dostavio dopis CIK BiH, u kojem, na osnovu zaštite zabrane koju je potvrdio Sud u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, stoji da on ne može biti predsjednik SNSD. Ono što meni nije jasno, zašto je to dostavljeno CIK BiH, a ne sudu u Banjaluci, koji registruje političke subjekte za Republiku Srpsku, po Zakonu o političkim organizacijama“, rekao je Šehić.

On tvrdi da ne vidi nikakav razlog zbog kojeg bi se izbori odgodili.

„Imaju ti neki određeni problemi, naročito sa Bijeljinom oko imenovanja članova biračkih odbora. Nisu platili članove biračkih odbora na prošlim izborima, pa moraju da obezbijede sredstva. Problemi oko javnih nabavki, poput štampanja glasačkih listića, će se riješiti. Manipulacije o odlaganju izbora ne prolaze, jer moram napomenuti da u Izbornom zakonu BiH jasno stoji da se prijevremeni izbori moraju održati u roku od 90 dana od dana donošenja odluke CIK, a ne mogu u prvih 30 dana u roku od tih 90 dana. Ne vidim u čemu je problem da se izbori ne održe. A ovo, da se čeka odluka Ustavnog suda, to nema nikakav uticaj na primjenu Izbornog zakona BiH“, istakao je on.

Šehić je dodao da je od početka bilo jasno da Dodik neće moći obavljati funkciju predsjednika stranke.

„Politička stranka se formira radi političkog djelovanja i ljudi u rukovodstvu, tako da je meni bilo nesporno da Dodik neće moći obavljati ni funkciju predsjednika SNSD. Nekad je kod nas funkcija predsjednika stranke bitnija, jer živimo još uvijek u nerazvijenoj demokratiji, nepoštovanju institucija BiH, ustava, zakona i tako dalje. Zašto je Sud BiH tek sada reagovao – ja to stvarno ne znam“, rekao je Šehić.

Redakcija Srpskainfo poslala je upit Sudu BiH o razlozima slanja dopisa CIK-u, ali odgovor do zaključenja teksta nije stigao.

Tačno mjesec dana pred prijevremene izbore građani Bijeljine ne znaju hoće li moći birati predsjednika Republike Srpske.

Problem je u tome što hiljade ljudi koji su radili na prethodnim izborima odbija novi angažman jer naknade za njihov rad još nisu isplaćene.

Ipak, nazire se svjetlo na kraju tunela: isplatu je najavio gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, ali predsjednica bijeljinske Gradske izborne komisije (GIK) Dijana Savić Božić kaže da pare još nisu “legle”.

Stoga, na klackalici je održavanje izbora u gradu koji je po veličini glasačkog tijela sa oko 120.000 birača drugi u Republici Srpskoj, odmah nakon Banjaluke.

GIK: Nadamo se isplati
“Obaviještena sam da je putem društvenih mreža gradonačelnik objavio da će sve naknade biti izmirene, kako predsjednicima, tako i zamjenicima i članovima biračkih odbora, koordinatorima, supervizorima i tako dalje. Ja se iskreno nadam da će krenuti isplata i da će to obećanje biti izvršeno”, kaže Savić Božićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ona dodaje da između dvije i tri hiljade ljudi čeka svoj novac, te da je opredjeljenje većine da, ako ne dobiju pare, neće učestvovati u realizaciji predstojećih, prijevremenih izbora.

“Ne mogu reći da su to svi, ali su skoro svi. To su lica koje je GIK angažovao godinama. Obučeni su, stručni, ali, eto, očigledno nisu bitni za politiku da budu isplaćeni”, poručuje Savić Božićeva.

Ističe da su gradonačelnik i predsjednica Skupštine grada Bijeljina Željana Arsenović 15. septembra bili na sastanku u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH.

“Jasno su dali obećanje da će iznaći način da se dugovi prema GIK-u plate. Naravno da se to nije desilo. Ono što se desilo jeste prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, a, u stvari, jedini talac smo mi – GIK”, naglašava Savić Božićeva.

CIK: Krivična odgovornost
Prije nekoliko dana Petrović i Arsenovićeva su dobili dopis iz CIK-a BiH u kojem CIK navodi da su, prema Izbornom zakonu BiH, “svi organi vlasti na svim nivoima i svi zvaničnici u BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH obavezni pomagati organima nadležnim za sprovođenje izbora”. I to nije sve…

“Naglašavamo da je neophodno iznaći sredstva i izmiriti sve nastale obaveze prema biračkim odborima, GIK-u Bijeljina i ostalim učesnicima lokalnih izbora 2024. godine, jer bi se, u protivnom, dovelo u pitanje održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji će biti održani 23. novembra”, kažu iz CIK-a.

Iz CIK-a BiH su nakon toga, moglo bi se protumačiti, zaprijetili gradskim vlastima u Bijeljini da bi se mogli naći u problemima sa zakonom.

“Ometanje i opstrukcija izbornog procesa povlače krivičnu odgovornost te će Centralna izborna komisija BiH poslati prijavu nadležnom tužilaštvu jer je, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ako neko ometa izborni proces dužna da to prijavi nadležnom tužilaštvu”, naveli su iz CIK-a BiH.

Nacrt u ladici
Gradonačelnik Bijeljine je potvrdio da mu je taj dopis stigao. Petrović kaže da iz dopisa jasno proističe da se moraju iznaći sredstva i način za isplatu zaostalih dugovanja ka GIK-u i predsjednicima i članovima biračkih odbora.

Do problema i zastoja u isplati naknada, kaže gradonačelnik Bijeljine, došlo je zbog neizglasavanja rebalansa budžeta za 2024, kao i izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora.

“Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD-om i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao”, naveo je Petrović.

Potom je potvrdio: biće para za isplatu dugovanja.

“Kako bismo spriječili katastrofalan scenario, u smislu dodatnih finansijskih troškova, kršenja Izbornog zakona i nemogućnosti sprovođenja izbornog procesa, još jednom, po ko zna koji put, preuzeću sam odgovornost i isplatićemo svim članovima biračkih odbora naknade, kao i dugovanja ka Gradskoj izbornoj komisiji”, naveo je Petrović prije nekoliko dana na društvenim mrežama.

Petrović: Obrađujemo naloge
U izjavi za “Nezavisne novine” on je juče, u srijedu, 22. oktobra, rekao da je u toku obrada naloga za plaćanje naknada članovima biračkih odbora.

“U skladu sa likvidnošću grada u planu je da isplate budu završene do kraja sljedeće sedmice, tj. do kraja oktobra. Ovo se ne odnosi na članove biračkih odbora i druge učesnike izbornog procesa za lokalne izbore 2024, koji su pokrenuli sudske sporove, koji neće biti dio ovih isplata sve do okončanja sudskih sporova po osnovu njihovih tužbi”, rekao je za “Nezavisne novine” gradonačelnik Bijeljine.

Ovaj grad spada u red lokalnih zajednica koje su, u strateškom smislu, jako bitne i za vlast i za opoziciju na republičkom nivou. Bijeljina je već decenijama jedna od najjačih tvrđava opozicije, odnosno SDS-a, čiji politički dres nosi i aktuelni gradonačelnik. Ljubiša Petrović je 19. marta 2023. godine “preživio” referendum, pobijedivši brojne stranke okupljene oko SNSD-a (68,36 odsto građana bilo je protiv opoziva). Ipak, skupštinsku većinu u ovom gradu vodi SNSD.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH saopštila je da je odluka o ovjeri SNSD-a i njenog kandidata Siniše Karana za predstojeće prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske već stekla status pravosnažnosti.

Iz CIK-a BiH navode da je ovo tijelo okončalo postupak ovjere političkih subjekata i kandidata za predstojeće prijevremene izbore, te da je utvrdio redoslijed političkih subjekata na glasačkom listiću u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH i podzakonskih akata.

U saopštenju iz CIK-a BiH napominju da se među prijavljenim i ovjerenim političkim subjektima nalazi se i politička stranka SNSD–Milorad Dodik, te da je protiv odluke o ovjeri ove stranke Sudu BiH žalbu podnijela lista “Za pravdu i red” koju je Sud odbio kao neosnovanu i utvrdio da je odluka CIK-a o ovjeri SNSD-a pravilna i zakonita.

Na ovu odluku nije moguće ulagati vanredne pravne lijekove, piše u saopštenju iz CIK-a.

Iz CIK-a su saopštili da ovo tijelo nije razmatralo dopis sudije Suda BiH Sene Uzunović koji se odnosi na predsjednika Milorada Dodika, ali ga je na eventualno postupanje prosiljedilo Osnovnom sudu u Banjaluci u kojem je registrovana politička stranka SNSD-Milorad Dodik.

CIK podsjeća da po Zakonu o plitičkim organizacijama nije institucija koja registruje političke stranke, vodi registar političkih organizacija, što uključuje i upis ovlaštenih osoba za zastupanje političkih stanaka, već je to nadležnost Osnovnog suda prema sjedištu političke organizacije.

Dopis, kojim Uzunovićeva traži da se Dodiku na osnovu presude Suda BiH oduzme i mandat predsjednika stranke je, zajedno sa presudama u prvostepenom drugostepenom postupku proslijeđen i Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci.

O navednom je, navodi se u saopštenju CIK-a, informisana i Uzunovićeva.