VRBAS Media

Autor: INFO

  • U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

    U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

     Na tržištu Bosne i Hercegovine ove godine prijavljena je nestašica 157 lijekova, nekih neće biti do kraja godine, a neki su trajno povučeni sa tržišta, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Kako navode, razlozi nestašice su kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

    Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom ove godine prijavljena je nestašica od 157 lijekova, od kojih više od 40 na bh. tržištu trajno.

    “Među njima su lijekovi za korigovanje povišenog krvnog pritiska, ovisnost o narkoticima, epilepsiju, astmu, vrtoglavicu, depresiju, bolesti jetre”, kazali su iz ove agencije.

    Dodaju da prekidi koji se događaju u snabdijevanju lijekovima mogu biti trajni i privremeni.

    “Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga”, ističu iz Agencije.

    Pojašnjavaju da kada su u pitanju privremeni prekidi oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

    Ističu da se uvidom u prijave nestašice ne može reći da se radi o jednoj grupi lijekova.

    “Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Stoga prekid u snabdijevanju od strane jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije”, kazali su iz Agencije.

    U jednoj apoteci u Banjaluci ističu da nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.

    “Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti, uglavnom oni stariji, na to ne pristaju. Oni traže onaj lijek koji im propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, te kad se uvjere da nema rješenja tada se jave doktoru da uzmu zamjenu”, kazali su iz ove apoteke.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su ranije za “Nezavisne novine” da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

    “Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je ranije Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

    “Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo – onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

  • EU nije odobrila isplatu ruskog novca Ukrajini, nova rasprava u decembru

    EU nije odobrila isplatu ruskog novca Ukrajini, nova rasprava u decembru

    Lideri Evropske unije (EU) sinoć su se dogovorili da pomognu u zadovoljavanju finansijskih potreba Ukrajine za naredne dvije godine, ali nisu odobrili isplatu 140 milijardi eura zamrznute ruske gotovine kako bi se pomoglo u finansiranju odbrane zemlje.

    Odluka o korištenju navedenog ruskog novca odgođena je za decembar nakon što je Belgija izrazila zabrinutost.

    Kontroverzni potez bio bi dodatak sankcijama koje je blok nametnuo Rusiji, a koje su usmjerene na prihode Kremlja od nafte.

    Sastanak u Briselu održan je uoči samita u Londonu, gdje će britanski premijer pozvati evropske lidere da povećaju isporuke raketa dugog dometa Kijevu.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će sastanku takozvane “koalicije voljnih”, zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.

    Evropski ministri su u četvrtak u Briselu razgovarali o tome kako bi se milijarde eura zamrznutog ruskog novca mogle staviti na raspolaganje Ukrajini kao takozvani “kredit za reparacije”.

    Mnoge vlade EU su se nadale da će lideri podržati plan i zatražiti od Evropske komisije, izvršnog tijela EU, da u narednim sedmicama izradi formalni pravni prijedlog.

    Ali konačni tekst, usvojen nakon maratonskih pregovora, nije dao zeleno svjetlo za planove. Umjesto toga, od Komisije je zatraženo “opcije za finansijsku podršku na osnovu procjene finansijskih potreba Ukrajine”.

    Cilj je sada da lideri EU postignu dogovor u decembru.

  • Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene nafte skočile su u četvrtak za više od pet posto nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove sankcije dvjema ključnim kompanijama ruske naftne industrije u nastojanju da okonča rat u Ukrajini.
    Oglas

    Nagli rast cijena sirove nafte dogodio se nakon što je Donald Trump u srijedu najavio nove sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije Rosnjefta i Lukoila, rekavši da njegovi mirovni pregovori s predsjednikom Vladimirom Putinom “ne vode nikuda”.

    Ovom potezu pridružila se još jedna sankcija od Evropske unije kao dio pokušaja da se izvrši pritisak na Moskvu da okonča svoju troipogodišnju invaziju na Ukrajinu.

    “Ove nove sankcije će vjerovatno imati stvarni uticaj“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, analitičar u Global Risk Managementu.

    Prema industrijskim analitičarima, ove dvije kompanije čine nešto više od polovine ruske proizvodnje nafte, a obje proizvode i prirodni plin.

    Analitičari kompanije Capital Economics rekli su da bi ovaj potez “mogao biti dovoljno veliki šok da globalno tržište nafte sljedeće godine dovede u deficit”, iako su rekli da uticaj zavisi od efikasnosti mjera sprovođenja zakona.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da sankcije rizikuju ugrožavanje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini i da je na njih razvilo “snažan imunitet”.

    Trump se mjesecima opirao nametanju novih ograničenja protiv Moskve, ali mu je strpljenje čini se potpuno nestalo nakon što su propali planovi za novi samit s Putinom u Budimpešti.

    S druge strane, Trump tvrdi da je Indija pristala smanjiti kupovinu ruske nafte kao dio američkog trgovinskog sporazuma, što New Delhi nije potvrdio.

    “S obzirom na to da Rosnjeft i Lukoil zajedno proizvode oko četiri miliona barela dnevno, ako bi Indija smanjila svoju kupovinu, to bi ozbiljno otežalo Rusiji da finansira svoj rat“, rekao je analitičar Trade Nationa David Morrison.

  • Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    – Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    “Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

    Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

    Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

  • Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    U ovom trenutku gotovo niko sa sigurnošću ne može reći da li Milorad Dodik i dalje ima pravo da vodi SNSD. Sud BiH tvrdi da ne može, ali odluku nije poslao sudu u Banjaluci, koji jedini vodi registar političkih partija, već Centralnoj izbornoj komisiji – instituciji koja za takve postupke nije nadležna.

    U tom pravno-političkom labirintu, gdje se dokumenti prebacuju između Sarajeva i Banjaluke, a odgovornost gubi na putu, odgovor na jednostavno pitanje postaje gotovo nemoguć.

    Centralna izborna komisija je, međutim, sama preuzela ulogu Suda BiH, pa je odluku proslijedila Osnovnom sudu u Banjaluci. Već narednog dana, na prijedlog Suada Arnautovića, održana je sjednica CIK-a na kojoj je predloženo da se obnovi postupak ovjere prijave SNSD-a – koji je potpisao upravo Milorad Dodik.

    Iako je prijedlog odbijen, ostaje otvoreno pitanje – zašto je sjednica uopšte održana ako je situacija već bila jasna? Dok institucije prebacuju odgovornost, Dodik se vraća svom starom političkom obrascu: zaoštrava retoriku i ponovo prijeti razdruživanjem. Njegovi saradnici nastupaju žestoko, brane ga i ponavljaju poruke koje su se čule i nakon gubitka funkcije predsjednika Republike Srpske. Ishod bi, sudeći po ranijem iskustvu, mogao biti sličan.

    Iako je presuda protiv Dodika pravosnažna od 1. avgusta, ni nakon gotovo tri mjeseca niko ne može pouzdano potvrditi da li on i dalje može biti na čelu partije.

    Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević za Srpskainfo tvrdi da je Dodik „trenutno marioneta u rukama stranaca“ i da će na sceni ostati onoliko dugo koliko mu oni to budu dozvolili.

    “Milorad Dodik je potpisao potpunu kapitulaciju i resetovao se na fabrička podešavanja iz ‘98. Tada je na vlast došao kao ‘svjež dašak vjetra na Balkanu’, a bojim se da će s vlasti otići kao uragan koji je razorio Republiku Srpsku. On potpisuje i prihvata sve što se od njega traži, bez obzira na to šta govori. Prihvatio je i poništio zaključke da se Kristijanu Šmitu više ne spori pravo da nameće odluke. Prihvatio je da više nije predsjednik Republike Srpske. Instalirao je Anu Trišić Babić kao supervizora koji će nadzirati sprovođenje njegovog veleizdajničkog plana. Prihvatio je sve odluke Ustavnog suda, daj Bože da budemo slavili 9. januar iduće godine. Prihvatio je da Republika Srpska ne može knjižiti državnu imovinu. Očekujem da će mu, kao kontrausluga, biti suspendovane sankcije. U međuvremenu, Dodik će potpuno do temelja razoriti Republiku Srpsku” – smatra Pandurevićeva.

    Ona dodaje da će Dodik „prihvatati sve zahtjeve kako bi zaštitio krupni kapital stečen nelegalnim putem“.

    “SDS je 20 godina na američkoj OFAK listi i nikada nismo stavili interese Republike Srpske ispred svojih, niti smo njima trgovali. Ovo što oni rade je veleizdaja, sram ih bilo”, rekla je Pandurevićeva.

    Politikolog Velizar Antić takođe smatra da je Dodik „potpuno kapitulirao“.

    “Još uvijek nije sasvim jasno koja je konačna sudska odluka o tome da li Dodik može ili ne može da bude na čelu SNSD-a. Moguće je da i ova priča završi na Ustavnom sudu. Ipak, ako konačna odluka bude da ne može da vodi stranku, uvjeren sam da će je Dodik i poštovati. Kada pretrpite ovako veliki poraz, kao što je vlast u Srpskoj pretrpjela, i kada kapitulirate na ovakav način, vi više niste ti koji postavljate uslove, već ispunjavate sve što se od vas traži”, poručuje Antić.

  • Konaković na mapi Amerike

    Konaković na mapi Amerike

    Niko ljepše ne priča o Elmedinu Konakoviću kao on sam o sebi. Niko i ne pretjera kao on sam, ali se niko i ne oklizne kao MVP.

    Od famoznog lobiranja u šali, preko sastanaka sa Rubiom, pa sve do velike međunarodne podrške za BiH koju je sam Dino Konaković stvorio, ministar spoljnih poslova je uspio samo završiti na tapetu saradnika bliskih Donaldu Trampu. I to skoro kao “islamista”.

    Bliska saradnica Donalda Trampa, Laura Lumer, javno je prozvala upravo Elmedina Konakovića koji se hvali dobrim odnosima sa novom američkom administracijom. Obilježila ga je kao “muslimana” koji pokazuje prezir prema hrišćanstvu.

    “Muslimani koji ciljaju Dodika otvoreno su pokazali prezir prema Izraelu, hrišćanstvu i Zapadu kroz izjave Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH i istaknutog bošnjačkog lidera”, napisala je Lumer u svojoj objavi i nastavila kritiku.

    “Konaković je agresivno nastojao smijeniti Dodika. Njegova mržnja prema Zapadu ogleda se u nizu oštrih izjava koje je dao u podršci islamskim pitanjima. Dana 27. aprila 2024. javno je osudio izraelskog ambasadora u Srbiji Jahela Vilana nazivajući ga “sramotom za čovječanstvo i diplomatiju. Dana 10. maja 2024. Konaković je najavio da BiH podržava rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se Palestina priznaje kao država kvalifikovana za punopravno članstvo u UN-u. Takođe je poručio Savjetu bezbjednosti da ponovo razmotri ovo pitanje, što je u direktnoj suprotnosti sa politikom predsjednika Trampa da ne priznaje palestinsku državu”, poručila je Lumer.

    Лаура Лумер о Елмедину Конаковићу

    “Konakovićeva žustra podrška palestinskim pitanjima, zajedno s njegovom neumornom kampanjom protiv Dodika, dodatno ističe duboko ukorijenjenu netrpeljivost prema Izraelu, Americi i zapadnim saveznicima”.

    Toliko je o lobi ministru rečeno u jednoj objavi, da svi monteri klima uređaja u Americi ne mogu skupiti novca da ga se opere. Slavodobitne najave skidanja Milorada Dodika sa vlasti, podršci Amerike i odlično obavljenom poslu u ministarstvu spoljnih poslova, za Konakovića dolaze na naplatu.

    Postoji i dobra opcija da bi Konaković mogao na crnu listu i to umjesto onih koje je preko Majkla Marfija tamo i stavio. Treba podsjetiti i na izvinjavanje Zukana Heleze upućeno Amerikancima nakon što se sastao sa iranskim zvaničnicima i najavio saradnju. Tada se medijima pronijela vijest da bi Helez mogao na “crnu listu”, pa se brže bolje izvinjavao.

    Na programu ispred nas, pitanje je kada će Konaković pred govornicu sa istom porukom.

    “Desiće se uskoro sastanci sa ljudima u Trampovoj administraciji, sa ljudima bliskim Trampu koji su donosioci odluka, koji sjede u Stejt departmentu”, početkom godine izjavio je Konaković. Netom prije, objašnjavao je kako on, kao ministar inostranih poslova, sklapa dogovore sa lobi firmama u SAD da se bore za BiH.

    Kraj je godine, a Dino kaže da se šalio sa lobiranjem, i to je njegova odbrana. Do kraja imamo još dva mjeseca i priliku da još jednom čujemo “i za to sam se šalio”.

  • Žalbe na Stanivukovićev izbor „Končara“

    Žalbe na Stanivukovićev izbor „Končara“

    Dva domaća preduzeća uložila su žalbe na odluku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, nakon što je posao rekonstrukcije javne rasvjete vrijedan 35,4 miliona maraka dodijeljen zagrebačkom „Končaru“. Time bi, kako se čini, višemilionski tender mogao ući u novu fazu.

    Prema informacijama koje je objavila Srpskainfo, očekuje se da će nakon što Kancelarija za žalbe BiH primi prigovore, konačno biti objavljeni tenderski dokumenti, do sada nedostupni čak i odbornicima Skupštine grada.

    Gradonačelnik Stanivuković, na prijedlog tenderske komisije, dodijelio je posao kompaniji „Končar“, iako je njihova ponuda bila ubjedljivo najskuplja i iako se Skupština grada izričito usprotivila toj odluci.

    Podsjetimo, „Končar“ je tražio 35,4 miliona KM, dok su dvije domaće firme nudile da posao završe za skoro dva i po puta manju cijenu.

    Jedan od podnosilaca žalbe je banjalučka kompanija „ABC Solutions“, čiji direktor Bojan Ćosić potvrđuje da su dokument podnijeli zbog sumnje u zakonitost sprovedene procedure.

    – “Končar” je ozbiljna, ugledna kompanija, njihovi bilansi pokazuju da im je godišnji prihod skoro jednak budžetu Republike Srpske. Oni su radili mnoge značajne poslove širom svijeta i u njihove kompetencije ne treba sumnjati – rekao je Ćosić za Srpskainfo.

    Dodao je da nije sporan kvalitet ponude, ali jeste visina iznosa.

    – Mi smo ponudili jednako kvalitetnu opremu uz cijenu od 14 miliona KM. Da smo dobili taj posao pod tim uslovima, ostvarili bismo više nego solidnu zaradu – istakao je Ćosić.

    Na pitanje o mogućem angažovanju podizvođača, Ćosić smatra da je riječ o poslu koji prevazilazi kapacitete jedne firme.

    – Tu će biti posla za sva preduzeća iz ove oblasti u banjalučkoj regiji i Unsko-sanskom kantonu, a možda i šire – izjavio je on.

    Ćosić nije želio da komentariše ocjene da bi „Končar“ trebalo da odustane od projekta koji prate brojne kontroverze.

    – Oni se, naravno, u svakom trenutku mogu povući, a da li će to i uraditi i sa kojom motivacijom, to treba pitati menadžment “Končara” – rekao je Ćosić.

    Kako navodi Srpskainfo, redakcija je kontaktirala kompaniju „Končar“ u Zagrebu, odakle su odgovorili da će dostaviti izjavu do kraja sedmice, jer je tim koji radi „na projektu Banjaluka“ trenutno angažovan na drugoj lokaciji izvan Hrvatske.

    O projektu se u samoj Banjaluci zna vrlo malo, osim da je njegova vrijednost s prvobitno procijenjenih 13,5 miliona maraka narasla na 35,4 miliona.

    Ni odbornici Skupštine grada nisu imali pristup dokumentima, zbog čega je vanredna sjednica o slučaju „javna rasvjeta“ prekinuta do dostavljanja traženih zapisnika i odluka.

    Prema riječima savjetnice gradonačelnika za ekonomska pitanja Valentine Aničić, „dva od tri tražena dokumenta“ ne mogu biti dostavljena jer su „još uvijek tajni, u skladu sa tenderskom procedurom“.

    Međutim, odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić tvrdi da problem nije samo u cijeni već i u samom postupku.

    – Da se ne lažemo, nije ovdje samo problem cijena posla, koja je najskuplja od Ljubljane do Prokuplja. Problem je i postupak. Nijedan dokument nije dostavljen, jer dokumenti ne postoje, iako su po zakonu obavezni – rekao je Mandić.

    Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić podsjeća da je upravo ona tražila sporne zapisnike i odluku o izboru najboljeg ponuđača.

    – Zapisnike nikad nismo dobili, iako smo morali, jer nismo treća strana, kako je gradonačelnik tvrdio. Onda smo saznali da Odluka o najboljem ponuđaču nije bila ni donesena, jer postupak nije završen, a gradonačelnik javno objavio ko je izvođač radova par mjeseci ranije – izjavila je Ješićeva za Srpskainfo.

    Kako kaže, ovakvo postupanje gradske administracije pokazuje da je tender bio unaprijed usmjeren.

    – Ako želite da nekome namjestite tender, onda to uradite na način na koji je uradila ova gradska administracija – zaključila je Ješićeva.

  • Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da prekida “sve trgovinske pregovore” sa Kanadom nakon objavljivanja televizijske reklame u kojoj Ronald Regan negativno govori o carinama. Tramp je optužio Kanadu za “nečuveno ponašanje” sa ciljem uticaja na odluke američkih sudova.

    Trampova objava na društvenim mrežama uslijedila je nakon što je kanadski premijer Mark Karni rekao da cilja da udvostruči izvoz svoje zemlje u zemlje van SAD zbog pretnje koju predstavljaju Trampove tarife.

    – Fondacija Ronalda Regana je upravo objavila da je Kanada prevarantski koristila lažnu reklamu, u kojoj Ronald Regan negativno govori o tarifama – istakao je Tramp.

    Dodao je i da su to “uradili samo da bi se umešali u odluku Vrhovnog suda SAD i drugih sudova”.

    – Carine su veoma važne za nacionalnu bezbjednost i ekonomiju SAD. Na osnovu njihovog skandaloznog ponašanja, svi trgovinski pregovori sa Kanadom se ovim prekidaju – poručio je američki predsjednik.

    Karnijeva kancelarija još uvijek nije reagovala na Trampovu odluku.

    Prethodno je Fondacija Ronalda Regana objavila da reklama koju je kreirala vlada Ontarija “pogrešno predstavlja predsjedničko radio obraćanje naciji o slobodnoj i fer trgovini od 25. aprila 1987. godine”.

    Dodali su da Ontario nije dobio dozvolu fondacije “da koristi i uređuje komentare”.

    Fondacija je saopštila da “razmatra pravne opcije po ovom pitanju” i pozvala javnost da pogleda nemontirani video Reganovog obraćanja.

    Kanadski premijer Mark Karni se sastao sa Trampom ranije ovog meseca kako bi pokušao da ublaži trgovinske tenzije dok se dve zemlje i Meksiko pripremaju za reviziju sporazuma između SAD, Meksika i Kanade, trgovinskog sporazuma koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, ali je od tada pogoršao svoje odnose.

    Više od tri četvrtine kanadskog izvoza ide u SAD, a skoro 3,6 milijardi kanadskih dolara (2,7 milijardi američkih dolara) vrijedne robe i usluga prelaze granicu svakodnevno.

    Trampove tarife su posebno naštetile kanadskom automobilskom sektoru, čiji se veliki dio nalazi u Ontariju. Ranije ovog mjeseca, proizvođač automobila “Stelantis” je saopštio da će premjestiti proizvodnu liniju iz Ontarija u Ilinois.

  • Vučić o Republici Srpskoj, izborima, energentima i pritiscima

    Vučić o Republici Srpskoj, izborima, energentima i pritiscima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je srećan kada je srećna i Republika Srpska, te najavio pomoć u izgradnji infrastrukture i puteva. Istovremeno je istakao da građani Srbije ne treba da brinu zbog situacije u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer će država reagovati ako dođe do ozbiljnih problema.

    „Srećan sam kada je Republika Srpska srećna. Možemo da pomognemo u izgradnji infrastrukture i puteva, to ćemo i učiniti“, rekao je Vučić za RTS.

    Govoreći o situaciji u vezi s NIS-om i sankcijama, naglasio je da će Srbija, ukoliko bude potrebno, „uzeti stvari u svoje ruke“.

    „Prvi dan kada budemo imali ozbiljne probleme, mi ćemo zaštititi Srbiju. To sam rekao i Rusima i Amerikancima. Neće biti kantica“, izjavio je predsjednik Srbije.

    Vučić je podsjetio da je dogovoreno da mađarski MOL uvozi veće količine nafte, ali je ukazao na problem s rafinerijom koja je nedavno izgorjela. „Rusi su nam bili pouzdan partner, ne razumijem tu igru oko uvoza“, rekao je, dodajući da će Srbija nastaviti da se ponaša odgovorno prema svim partnerima.

    On je istakao da se vodi ozbiljan hibridni rat protiv Srbije, ali da je njegov cilj da se očuvaju mir i stabilnost. „Hoću da razgovaram sa svima, ali ne mogu da prihvatim nasilje kao metod. Godinu dana trpimo jezivo nasilje, ali mi nećemo odgovarati istom mjerom“, poručio je.

    Komentarišući napad ispred Narodne skupštine, Vučić je rekao da je jasno ko stoji iza toga i da se vodi kampanja destabilizacije. „Sinoć sam otišao ispred Skupštine i rekao ljudima da spuste tenzije. Mi moramo da živimo zajedno. Vodi se ozbiljan hibridni rat protiv ove zemlje“, naveo je on.

    Predsjednik Srbije se osvrnuo i na stanje u energetici, ističući da građani ne treba da brinu ni zbog snabdijevanja gasom i strujom. „Verujem da će Srbija imati dovoljno električne energije, ali moramo da radimo na tome da za deset godina imamo stabilan sistem“, rekao je Vučić.

    Govoreći o geopolitičkim prilikama, ocijenio je da je za Srbiju najveći rizik moguć rat između Rusije i Evropske unije. „Moramo da izbjegnemo učešće na bilo koji način i da sačuvamo vojnu neutralnost“, rekao je Vučić, naglasivši da Srbija ne treba da se opredjeljuje između Rusije i EU.

    „Srbija se nalazi na evropskom putu, ali želi da čuva prijateljske odnose s Rusijom. To ne krijem ni pred kim“, istakao je.

    Vučić je naveo da je Evropska unija najveći investitor u Srbiji i da je zemlja mirna do 2027. godine kada je riječ o energetskim isporukama. „Radimo na interkonektorima i gasovodima, jer od toga zavisi i BiH“, dodao je.

    Osvrćući se na unutrašnju politiku, Vučić je rekao da će sljedeći izbori biti održani 2026. godine i da će biti „najvažniji u modernoj istoriji Srbije“.

    „Izbori 2000. nisu bili izbori, to je bio pritisak ulice i stranih centara. Godine 2012. pobijedili smo u nemogućim uslovima. Novi izbori biće održani prije krajnjeg roka – u aprilu ili decembru 2026. godine“, naglasio je.

    Govoreći o ekonomiji, Vučić je rekao da Srbija više nema jeftinu radnu snagu i da najveću snagu vidi u ženama Srbije. „One su najodgovornije i čuvale su mir i stabilnost. Vjerujem u ovu zemlju i ljude. Mi nemamo more, moramo da radimo“, rekao je.

    Predsjednik Srbije je dodao da se ne bi mogao opredijeliti između Donalda Trampa i Vladimira Putina, jer će „uvijek uraditi ono što je neophodno da bi Srbija napredovala“.

    Vučić je naglasio da je kao predsjednik učinio sve da sačuva mir i jedinstvo u zemlji. „Sankcije NIS-u i pritisci kojima smo izloženi ugrožavaju Srbiju. Nezavisna i suverena politika Srbije ne sviđa se nikome osim građanima Srbije, i zato se pokušava srušiti“, zaključio je Vučić.

  • Vojska Litvanije: Dva ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Litvanije

    Vojska Litvanije: Dva ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Litvanije

    Dva ruska vojna aviona ušla su danas u vazdušni prostor Litvanije na oko 18 sekundi, saopštila je vojska Litvanije.
    Dva aviona, lovac Su-30 i tanker za dopunu goriva Il-78, vjerovatno su bili na misiji obuke za dopunu goriva kada su narušili vazudušni prostor Litvanije, ušavši u Litvaniju iz Kalinjingrada oko 18 časova, saopštila je vojska, prenosi portal Delfi.lt.

    Španski avioni Јurofajter tajfun iz Baltičke vazdušne policije NATO-a su podignuti u vazduh kao odgovor i patroliraju područjem, saopštila je vojska Litvanije.

    Nakon što su dva ruska vojna aviona narušila vazdušni prostor Litvanije, premijerka Inga Ruginiene izjavila je da je situacija potpuno pod kontrolom.

    – Danas je zabilježen incident kada su ruski vojni avioni nakratko narušili litvanski vazdušni prostor – zadržali su se tamo manje od 20 sekundi. Želim da vas uvjerim: situacija je potpuno pod kontrolom – napisala je Ruginiene na svom Fejsbuk nalogu.

    Kako je istakla, litvanske službe su djelovale precizno – dva lovca španskog ratnog vazduhoplovstva koja su sprovodila misiju vazdušne policije NATO-a vinula su se u vazduh, doletela do mjesta narušavanja vazdušnog prostora i trenutno nastavljaju patroliranje.

    – Ovo je još jedan primjer uspješnog i koordinisanog rada naših službi – naglasila je ona.

    Ruginiene je navela da kršenjem litvanskog vazdušnog prostora Rusija djeluje kao teroristička država.

    – Ovaj incident još jednom pokazuje da se Rusija ponaša kao teroristička država, zanemarujući međunarodno pravo i bezbjednost susjednih zemalja. Međutim, takve akcije nas neće pogoditi – Litvanija ostaje jaka, ujedinjena i spremna da se brani – kazala je ona.

    Predsjednik Gitanas Nauseda osudio je narušavanje vazdušnog prostora i rekao da je to grubo kršenje međunarodnog prava.

    Prema njegovim riječima, Litvanija ne može da ne reaguje na ovu situaciju.

    – Osuđujemo akcije Rusije i upad vojnih aviona u naš vazdušni prostor. Vidimo da su ovi incidenti u posljednje vrijeme sve češći – ne samo u Litvaniji. Naravno, ovo je grubo kršenje međunarodnog prava i našeg prostora. Ne možemo da ne reagujemo, a istovremeno, to veoma dobro odražava važnost pitanja o kojima danas razgovaramo u formatu Evropskog savjeta, a odluke koje namjeravamo da donesemo svakako su usmjerene na jačanje protivvazdušne odbrane Litvanije – naveo je Nauseda u saopštenju.

    Prema njegovim ruhečima, Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) trebalo bi uskoro da pozove predstavnike ruske misije i uruči im protestnu notu.

    Prije nešto više od mjesec dana, tri ruska borbena aviona ušla su u estonski vazdušni prostor, rekli su izvori upoznati sa incidentom za Politiko.

    MiG-31 – teški presretači sposobni da nose ruske nadzvučne rakete Kinžal, preletjeli su oko pet nautičkih milja na estonsku teritoriju i uputili se ka glavnom gradu Talinu, prema izvorima upoznatim sa situacijom.

    Avioni su letjeli oko 12 minuta prije nego što je NATO poslao italijanske borbene avione F-35 da ih otjeraju.

    Avioni navodno nisu imali planove leta i njihovi transponderi su bili isključeni.

    Politiko je izvjestio da su se ruski avioni prvobitno približili Talinu.