Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su institucije već preduzele aktivnosti kako bi šteta od poplava bila sanirana i kako bi na ugrožena područja bila upućena neophodna pomoć.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče popodne oko 16.20 na području Šamca poginule su tri radnice iz ove opštine.
Prema dostupnim informacijama, žene su poginule prilikom povratka sa posla iz Brčkog.
Automobil „pežo“ u kojem su se žene nalazile sudario se sa „mercedes“ teretnjakom sa cisternom.
– Pežo je vozila Bojana Gazetić (28), a saputnice su joj bile Dijana Đurić (54) i Soka Stević (54). Sve tri su poginule – rekli su izvori Nezavisnih novina.
Tragedija se juče oko 16.20 dogodila na magistralnom putu Šamac – Brčko, u mjestu Novo Selo, opština Šamac.
Na području opštine Šamac sutra će biti dan žalosti zbog teške saobraćajne nesreće u kojoj su poginule tri žene, saopšteno je iz Opštinske uprave.
Dan žalosti obilježava se spuštanjem zastave na pola koplja na zgradi Opštinske uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i svim organizacijama na području opštine Šamac.
– Zbog Dana žalosti na javnim mjestima neće se održavati programi javnog i zabavnog karaktera niti emitovati muzika u ugostiteljskim i trgovinskim objektima. Pozivamo fizička i pravna lica koja obavljaju ugostiteljsku djelatnost, kao i medije koji djeluju na području opštine Šamac da svoje poslovanje prilagode danu žalosti – navedeno je u saopštenju.
Rashladne mašine u zgradi parlamenta BiH u Sarajevu za hlađenje koriste freon R11 koji je zabranjen za upotrebu u Evropskoj uniji, te se više ne proizvodi niti se može nabaviti u prodaji.
Navedeno je to u Prijedlogu odluke o odobravanju višegodišnjeg projekta “Zamjena sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH”.
Planirano je da se ova odluka realizuje od ove do 2025. godine, a za to bi trebalo da se potroši 3.065.000 KM.
Za tekuću godinu već je u budžetu Službe za zajedničke poslove institucija BiH odobreno 1.065.000 maraka, a preostala dva miliona trebalo bi da budu obezbijeđena 2024. i 2025. godine.
U prijedlogu se, između ostalog, navodi da su dvije postojeće rashladne mašine u objektu Parlamentarne skupštine BiH stare oko 40 godina, kao i ostala prateća oprema za upravljanje, distribuciju vazduha i tople, odnosno hladne vode kroz objekat.
“Održavanje te opreme je u posljednje vrijeme onemogućeno jer se više ne proizvode niti se za njih mogu nabaviti rezervni dijelovi za održavanje, koji se takođe ne proizvode”, navedeno je u prijedlogu.
Freon je, dakle, nemoguće nabaviti u prodaji, ali to nije jedini problem, jer je ljeto na pragu.
“Služba trenutno raspolaže minimalnim zalihama freona R11 koji mašine kao rashladni medij koriste za hlađenje objekta. Tim rashladnim mašinama hladi se kompletan objekat Parlamentarne skupštine BiH, uključujući, pored kancelarijskih prostora, hlađenje i ventilaciju sala za sastanke, kuhinja i restorana”, navodi se u prijedlogu odluke. Problemi su se nagomilali, a jedan od njih je i to što je kapacitet rashladnih mašina 2 x 1000 kW, te one, kako se dodaje, s obzirom na instalisani kapacitet i koeficijent iskorištenja, troše veliku količinu električne energije kao energent, za razliku od novih rashladnih mašina koje bi za isti učinak hlađenja koristile i do 30 odsto manje struje.
“U objektu je takođe instalisan veliki broj cirkulacionih pumpi. Postojeće pumpe rade na on/off sistemu. U toku rada koriste maksimalnu snagu bez mogućnosti podešavanja i vođenja kapaciteta rada prema termotehničkim uslovima objekta. Novoprojektovane cirkulacione pumpe su u izvedbi elektronskih cirkulacionih pumpi koje mogu da rade kaskadno, odnosno da rade sa kapacitetom od pet odsto do 100 odsto zavisno od potrebih temperaturnih uslova u objektu i na taj način štede značajnu količinu električne energije”, navodi se u obrazloženju odluke.
Služba za zajedničke poslove institucija BiH tvrdi da, s obzirom na dotrajalost, ova oprema u posljednje vrijeme ne može da postigne potrebni učinak hlađenja te se u vrijeme održavanja sjednica u salama objekta Parlamentarne skupštine BiH, gdje je prisutan veliki broj osoblja, dešavaju česta pregrijavanja sala (do 26 stepeni Celzijusovih), te pregrijavanja radnih prostorija (kancelarija).
“Na to imamo česte prigovore, te reagovanja i zahtjeve poslanika i zaposlenika za pojačanom klimatizacijom, a koju postojeće rashladne mašine ne mogu da postignu”, tvrde iz Službe.
U toku 2019. i 2020. godine Služba je putem projektantske kuće izradila tehničku dokumentaciju, odnosno projekat za zamjenu rashladnih mašina i opreme. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je, ističe se, oko 3.065.000 KM.
Projekat je, ocijenjeno je, kompletan, te bi mogao da se realizuje kroz jedan ugovor u tri faze kao višegodišnje.
“Radovi na zamjeni prve i druge faze morali bi da se izvode u kontinuitetu, nakon završetka sezone hlađenja, od oktobra 2023. godine pa do maja 2024. godine, odnosno do početka sistema hlađenja. Treća faza mogla bi da bude sa vremenskim razmakom od prve dvije i mogla bi da se realizuje nakon završetka sistema hlađenja i prelazak na sistem grijanja”, ističe se u prijedlogu. Otvoreno je upozoreno da je jedan od rizika nerealizacije ovog projekta to da, zbog nemogućnosti nabavke rezervnih dijelova i rashladnog medija (freon R11), “postoji velika vjerovatnoća da dođe do zastoja u radu sistema klimatizacije u objektu Parlamentarne skupštine BiH”.
“U vrijeme sve veće potražnje i poskupljenja energenata, kako na svjetskom tržištu tako i kod nas, nastavkom korištenja postojećih rashladnih mašina i pumpi trošiće se znatno veća količina električne energije nego što bi se za isti učinak hlađenja trošilo sa novim sistemom hlađenja”, navodi se u prijedlogu.
Nije ni to sve, već, kako je upozoreno, prestankom rada ili nemogućnosti postizanja projektovanih temperaturaturnih uslova rada smanjuje se efikasnost rada, “radni učinak zaposlenih te odlazak određenog broja radnika i državnih službenika na bolovanja”.
“Zbog nemogućnosti postizanja projektovanih temperaturnih uslova rada u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, u slučaju narušavanja zdravlja uposlenika i državnih službenika postoji mogućnost pokretanja tužbi protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH”, naveli su iz Službe.
Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” pisale na kraju 2021. godine, Služba za zajedničke poslove institucija BiH predložila je tada Savjetu ministara BiH da donese odluku o zamjeni sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, s tim što je tada predloženo da to, u tri godine, košta ukupno 1,2 miliona KM, pišu Nezavisne.
Zoran Tegeltija ministar finansija i trezora BiH trebalo bi da bude imenovan za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH, saznaju „Nezavisne“ u Savjetu ministara.
Prema našim saznanjima imenovanje Tegltije uvršteno je na dnevni red sjednice koja je u toku i nije jedino koje će se desiti danas nego će na nove direktorske pozicije biti postavljeni i čelnici nekih drugih institucija u BiH.
Inače, Tegeltijno imenovanje izazvalo je posebno interesovanje u javnosti jer na čelo UIO dolazi sa mjesta ministra finansija i trezora BiH.
Tokom konkursne procedure, pojedinci su osporavali imenovanje Tegeltije, međutim u Savjetu ministara BiH smatraju da nije bilo smetnji da on bude imenovan, zbog čega su ga i stavili na dnevni red i to nakon što su stigli rezultati konkursa koje je sproveo Upravni odbor UIO.
U Savjetu ministara BiH su nam rekli da ne postoje smetnje da Tegelltija nakon što podnese ostavku predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto bude razrješen dužnosti jer ta odluka ne ide dalje u parlamentarnu proceduru.
Nakon što bude usvojena ostavka Tegeltije, novi ministar imenuje se u Predstavničkom domu nakon što ga predloži predsjedavjuća Savjeta ministara, a prijedlog njoj dostavlja partija kojoj je pripala ta pozicija, u ovom slučaju to je SNSD.
U ovoj stranci još nisu precizirali ko bi mogao da zamjeni Tegeltiju na čelu Ministarstva finansija i trezora BiH, a spekulisalo se sa nekoliko imena.
Očekuje se da će vodostaj Save u Gradišci dostići kotu redovne odbrane od poplava tokom dana, a vrh vodenog talasa rijeke Save na tom području očekuje se sutra, saopšteno je iz Јavne ustanove “Vode Srpske”.
Vodostaj rijeke Save je u porastu na svim vodomjernim stanicama u Republici Srpskoj, Gradišci, Srpcu, Rači, sa tendencijom daljeg blagog rasta.
Nizvodno od Gradiške očekuje se dalji blagi rast vodostaja rijeke Save, ali maksimalno do kota redovne odbrane od poplava.
U opadanju su vodostaji rijeka Vrbas, Vrbanja, Pliva, Ribnik, Gomjenica, Ukrina, Usora.
Vodostaji rijeka Bosna i Drina su u stagnaciji, dok je situacija u slivu rijeke Trebišnjice stabilna.
Vodostaji rijeka Une i Sane u Republici Srpskoj i dalje su visoki, ali u opadanju.
Vodostaj rijeke Une u Novom Gradu iznosi 519 centimetara, što je iznad kote vanredne odbrane od poplava, sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja.
Vodostaj rijeke Sane u Prijedoru iznosi 421 centimetar, što je iznad kote redovne odbrane od poplava, sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja.
Prema rješenju Јavne ustanove “Vode Srpske” na snazi su mjere vanredne odbrane od poplava u Republici Srpskoj za poplavno područje Dubičke ravni.
Većina vodostaja u Republici Srpskoj i dalje je iznad redovne kote odbrane od poplava, ali su riječni tokovi u opadanju.
Iz “Voda Srpske” saopšteno je da su jutros u devet časova, vodostaji rijeka Une i Sane i dalje visoki, ali u opadanju.
“Na vodomjernoj stanici u Novom Gradu izmjeren je vodostaj rijeke Une od 519 cm, što je vrijednost još uvijek iznad kote vanredne odbrane od poplava, sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja”, rečeno je iz “Voda Srpske”.
Dalje navode da je na vodomjernoj stanici u Prijedoru izmjeren vodostaj rijeke Sane od 421 cm, što je takođe iznad kote redovne odbrane od poplava, ali i sa tendencijom daljeg opadanja vodostaja.
“U opadanju su i vodostaji rijeka Vrbas, Vrbanja, Pliva, Ribnik, Gomjenica, Ukrina, Usora. Vodostaji rijeka Bosna i Drina takođe su u stagnaciji. Situacija u slivu rijeke Trebišnjice je stabilna”, rečeno je iz ovog preduzeća.
Sa druge strane, vodostaj rijeke Save je u porastu na svim vodomjernim stanicama u Republici Srpskoj (Gradiška, Srbac, Rača) i sa tendencijom daljeg blagog rasta.
Vrhunac vodostaja, kako navode iz “Voda Srpske”, očekuje se do petka.
“Prema rezultatima prognoznih modela, očekuje se da će vodostaj rijeke Save u Gradišci dostići kotu redovne odbrane od poplava tokom današnjeg dana, a vrh vodenog talasa rijeke Save na tom području očekuje se u petak 19. maja. Nizvodno od Gradiške očekuje se dalji blagi rast vodostaja rijeke Save ali maksimalno do kota redovne odbrane od poplava”, pojasnili su iz “Voda”.
Prema rješenju Javne ustanove „Vode Srpske“, trenutno su i dalje na snazi mjere vanredne odbrane od poplava u Republici Srpskoj za poplavno područje Dubičke ravni (sektori I, II, III i IV).
Policija u Banjaluci je uhapsila četvoricu nasilnika među kojima i maloljetnika zbog brutalnog napada na sugrađanina.
Policijska uprava Banjaluka saopštila je da su uhapšeni M.J, L.B. i B.M. i maloljetnika osumnjičene za krivično djelo tjelesna povreda.
Osumnjičeni su juče oko 3.50 u Banjaluci nakon svađe pretukli sugrađanina i udarali ga drvenim štapom.
Povrijeđenom je ukazana pomoć u UKC RS.
Specijalni agenti Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD uhapsili su u srijedu Kemala Kemu Mrndžića (51) u njegovoj kući u Svompskotu, blizu Bostona. Federalci kažu da je Mrndžić bio službenik bezbjednosti u zloglasnom zarobljeničkom logoru Čelebići u centralnoj Bosni, gdje su srpski zatočenici ubijani, te sistematski izgladnjivani, mučeni i zlostavljani.
Mrndžić je optužen za falsifikovanje i prikrivanje materijalnih činjenica od vlade SAD; korišćenje američkog pasoša stečenog na prevaru; i posjedovanje i korišćenje potvrde o naturalizaciji stečene na prevaru i kartice socijalnog osiguranja stečene na prevaru. Mrndžić je uhapšen jutros i nakon prvog pojavljivanja pred federalnim sudom u Bostonu danas popodne pred glavnim sudijom za prekršaje M. Pejdžom Kelijem pušten je uz kauciju od 30.000 dolara.
Optuženi ratni zločinac živio je uglavnom anonimnim životom u predgrađu Bostona nekih 25 godina. Prema novootkrivenoj krivičnoj prijavi, Mrndžić je bio nadzornik stražara u zloglasnom zarobljeničkom logoru u BiH tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih. Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio je da su stražari u logoru Čelebići počinili brojna ubistva, silovanja i da su se bavili torturom i drugim oblicima progona srpskih zatvorenika u logoru. Tri Mrndžićeve kolege, upravnika logora Zdravka Mucića, njegovog zamjenika Hazima Delića, te stražara Esada Landžu, osudio je MKSJ nakon suđenja u Hagu, na kojem su preživjeli svjedočili o mučnim uslovima u logoru.
Mucić je osuđen na 9 godina zatvora, Delić na 18 a Landžo na 15.
Prema tužbi, brojni preživjeli su od tada identifikovali Mrndžića kao umješanog u premlaćivanje i druga zlostavljanja koja su tamo počinjena.
Prema sudskim dokumentima, nakon završetka rata, istražitelji MKSJ-a su razgovarali sa Mrndžićem u Sarajevu i optužili ga da je umješan u zlostavljanja u Čelebićima. Mrndžić je potom smislio šemu da pobjegne iz zemlje tako što će preći granicu sa Hrvatskom i navodno se prijaviti kao izbjeglica u Sjedinjene Države koristeći izmišljenu priču. Navodi se da je u svom zahtjevu za izbjeglicu i intervjuu lažno tvrdio da je pobjegao iz svog doma nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, i da nije mogao da se vrati kući iz straha od budućeg progona. Primljen je u SAD kao izbjeglica 1999. godine, a na kraju je postao naturalizovani američki državljanin 2009. godine.
Za korišćenje lažno dobijenog pasoša i lažno stečenog sertifikata o naturalizaciji predviđena je kazna do 10 godina zatvora, nakon čega slijedi tri godine pod nadzorom i novčana kazna od 250.000 dolara. Za svaku od dvije preostale optužbe, maksimalna kazna prema statutu je pet godina zatvora, nakon čega slijedi tri godine pod nadzorom i novčana kazna od 250.000 dolara. Kazne izriče sudija saveznog okružnog suda na osnovu smjernica i statuta Sjedinjenih Država koji regulišu određivanje kazne u krivičnom predmetu.
Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i drugi “dokumentovali su sistematski progon, premlaćivanje, mučenje i izgladnjivanje srpskih zatočenika od strane stražara” u Čelebićima, zajedno sa “ubistvima, silovanjima i drugim seksualnim zlostavljanjem Srba”. Preživjeli su opisali nasilje koje su izvršili čuvari logora dok su uzvikivali: “Aušvic, Aušvic”, govoreći zatvorenicima da nikada neće napustiti logor živi i, “ponekad, pozdravljajući jedni druge nacističkim ‘Sieg Heil’ pozdravom”, nastavlja se.
“Jedan preživeli je nedavno ispričao da su krici zatvorenika u logoru izazvani premlaćivanjem ‘odjekivali kilometrima’ “, navodi se u žalbi.
Stražari su danima uskraćivali hranu zatvorenicima, povremeno im dajući po jednu kašičicu supe, kažu federalci. Mnogi su kasnije prijavili da su izgubili do jedne trećine svoje tjelesne težine dok su bili tamo zatvoreni. Tokom suđenja MKSJ-u, bivši ratni zarobljenici su svjedočili o tome da su im jezici spaljeni usijanim komadima metala, paljene ruke i noge, i da su u najmanje jednom slučaju imali upaljeni fitilj vezan za genitalije.
Više od deset ljudi koji su živi izašli iz Čelebića identifikovali su Mrndžića pred MKSJ kao jednog od svojih najbrutalnijih progonitelja. Još trojica su “zasebno ispričali kako je Mrndžić koristio ‘karate’ tehniku da tuče zatvorenike i da vježba svoje borilačke poteze”, navodi se u tužbi. Jedan od njih opisao je Mrndžića kao “posebno opakog” čuvara jer je birao i tukao zatvorenike samoinicijativno, a ne da mu je to naređeno.
Mrndžić je sve to negirao. On je istražiocima MKSJ-a rekao da nikada nije bio svjedok maltretiranja zatvorenika i da su svima obezbjeđena tri puna obroka dnevno. Ali prije nego što je Mrndžić mogao da bude optužen za ratne zločine, uključujući ubistvo zatvorenika u Čelebićima, on je podnio zahtjev za izbjeglički status u SAD a na svom zvaničnom obrascu za useljeničku molbu Mrndžić je “izmislio svoju ličnu istoriju”, lažno tvrdeći da je zarobljen i zatvoren od strane srpskih snaga zbog njegovog muslimanskog porijekla, navodi se u žalbi. Lagao je o svojim porodičnim vezama, rekavši da ima polubrata u Linu, u Masačusetsu, kome je želio da se pridruži.
Mrndžić je lažno tvrdio da se plaši ‘povratka’ svoju kući u Nevesinju, gdje je rekao da će biti maltretiran, proganjan i zatvaran od strane Srba na tom području, dijelom zbog njegovog navodnog bjekstva iz njihovog zatočeništva, ali i zbog toga što je bio Musliman, nastavlja se u pritužbi. Sve u svemu, Mrndžić je lažno tvrdio da je bio meta vrste progona koji je vršio nad drugima.
Pošto su prevarili američke imigracione vlasti, Mrndžić i njegova supruga stigli su u Sjedinjene Države 4. marta 1999. godine, navodi se u prijavi. Nastanio se u Masačusetsu i ubrzo kasnije dobio karticu socijalnog osiguranja. Mrndžić je dobio status stalnog boravka u oktobru 2008, naturalizovan je kao američki državljanin sljedećeg aprila, a američki pasoš je dobio dva mjeseca kasnije.
Ali Mrndžićeve laži su ga na kraju sustigle. U martu 2022. godine, agenti su ga suočili sa pisanim izjavama koje je prethodno dao istražiocima MKSJ, što je dovelo do priznanja Mrndžića da je zaista bio stražar u Čelebićima i da su dijelovi njegovog zahtjeva za izbjeglice lažni, navodi se u žalbi. Međutim, on je negirao da je ikada učestvovao u bilo kakvom nasilju nad zatočenicima, ili čak bio svjedok. U drugom intervjuu nedjelju dana kasnije, Mrndžić je ponovo insistirao da nikada nikome nije naudio kao stražar u Čelebićima.
U ponedjeljak su se agenti DHS-a sastali sa Mrndžićem u njegovoj kući u Svampskotu. Ovaj put je, prema pritužbi, “rekao da se stidi načina na koji je došao u Sjedinjene Države. Identifikovao se i na dva video-snimka snimljena u Čelebićima 1992. godine, na kojima se pojavljuje u uniformi sa puškom.”
Mrndžić je dalje “poimenično identifikovao fotografije mnogih drugih stražara koji su radili u logoru 1992. godine”, navodi se u prijavi.
“Međutim, on je i dalje negirao da je umiješan u direktan ili indirektan progon zatvorenika u Čelebićima”, zaključuje se.
Nejasno je kako se Mrndžić izdržavao u SAD, iako javna evidencija pokazuje da je radio kao menadžer supermarketa u Novoj Engleskoj.
Ranije ove godine, Srbin koji je 1998. godine osuđen u odsustvu zbog sopstvenih ratnih zločina otkriven je kako živi u Ohaju i radi kao proizvođač kobasica.
Mrndžić se pojavio pred sudom u srijedu popodne i pušten je uz kauciju od 30.000 dolara. Ako bude osuđen po sve četiri tačke, Mrndžić se suočava sa maksimalnom ukupnom kaznom od više od 40 godina zatvora i novčanom kaznom do 500.000 dolara, prenosi “SerbianTimes”.
Policijski službenici Policijske uprave Gradiška u saradnji sa Policijskom upravom Banjaluka, a pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva sproveli su operativnu akciju kodnog naziva ”Volf” koja je usmjerena na suzbijanje proizvodnje i prometa opojnih droga, kojom prilikom su tri lica lišena slobode.
U akciji je pronađen spid i skank te vaga za precizno mjerenje.
Po završetku kriminalističke obrade protiv lica u redovnoj proceduri Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, biće dostavljen izvještaj o počinjenim krivičnim djelima Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga i Omogućavanje uživanja opojnih droga, navodi se u saopštenju Policijske uprave Gradiška.
Policijski službenici Policijske uprave Gradiška u narednom periodu nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti u cilju otkrivanja i suzbijanja krivičnih djela i prekršaja iz navedene oblasti.
U poznatom banjalučkom splavu jutros je došlo do požara, a na lice mjesta stigli su vatrogasci i policija, javlja Srpskainfo.
Prema prvim informacijama, požar je najvjerojatnije izbio na krovu objekta, a vatrogasci pokušavaju staviti požar pod kontrolu kako bi spriječili veću štetu.