VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pala odbrambena linija Ukrajine

    Pala odbrambena linija Ukrajine

    Rusija je pokrenula novu ofanzivu u istočnom regionu Lugansk, za koju analitičari kažu da je usmerena na podrivanje ukrajinske operacije.

    Iako je nova ofanziva znatno manja od zimske, Rusija čini neki napredak i deluje da se fokusira na grad Kupjansk, u kojem je Ukrajina ove nedelje naredila evakuaciju, prenosi Blic.

    Rusija već drži pod kontrolom većinu Luganska pa bi zauzimanje ostatka oblasti bila politička pobeda za predsednika Vladimira Putina. To bi takođe stavilo njegove snage u bolji položaj da okupiraju ostatak Donbasa, koji se sastoji od Luganska i Donjecka.

    Rusko napredovanje u Lugansku moglo bi da izvrši pritisak na Ukrajinu, koja je usred svoje kontraofanzive, i podeli njenu pažnju, a kako piše “Hil“, bilo kakav uspeh takođe bi mogao da predstavlja politički koristan kontrast spram ukrajinske spore kontraofanzive u južnoj Zaporoškoj oblasti.

    Mark Kansijan, savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sumnja da Rusija može da napreduje. Ali, ako se to dogodi, kaže da bi to bio značajan udarac Ukrajini u opasnom trenutku.

    “Bilo bi pogubno za ukrajinsku narativu o kontraofanzivi ako bi Rusi uspeli da zauzmu Lugansk – za šta mislim da ne mogu. Ali, ako su u stanju da to urade u vreme kad je ukrajinska kontraofanziva bila zadržana u odbrambenoj zoni, to bi bio veoma moćan neuspeh i mislim veoma obeshrabrujući za zapadne pristalice (Ukrajine)”, rekao je on.

    Podseća se da je napredovanje u Lugansku je ubrzano od sredine jula a borbe se vode uglavnom u ruralnim delovima i na otvorenim poljima, slično južnoj Zaporoškoj oblasti samo u manje naseljenim područjima.

    Rusija je ove nedelje brzo napredovala ka Kupjansku, gradu u oblasti Harkova koji leži tik iza Luganska a koji bi, ako ga zauzmu, konsolidovao rusku kontrolu u području. Grad je bio zauzet u ranim danima rata pre nego što su ga Ukrajinci povratili u munjevitoj kontraofanzivi prošle jeseni.

    Popularni ruski vojni bloger Aleksander Koc je na “Telegramu“ rekao da Ukrajina rasteruje svoje trupe u žurbi da pokuša da se odbrani od napredovanja.

    “Gledam mapu napretka u ovom pravcu i osećam oprezan optimizam. Sada su oružane snage Ukrajine u položaju koji nije baš povoljan za njih“, naveo je on.

    Rusija se takođe kreće iz Kremina u Lugansku ka gradu Limanu u Donjecku. Liman, južno od Kupjanska, takođe je velika meta Rusije u njenim naporima da stabilizuje svoju moć na istoku. Igor Ždanov, dopisnik Raša tudeja, rekao je da su ruski “borci uspeli da probiju neprijateljsku odbranu“ u bici u šumi i prirodnom rezervatu kod Limana.

    “Pala je zaista ozbiljna odbrambena linija, koja je mesecima sputavala naše akcije na ovom sektoru fronta“, rekao je on na Telegramu.

  • Nafta pojeftinjuje zbog nestabilnog oporavka Kine

    Nafta pojeftinjuje zbog nestabilnog oporavka Kine

    Cijene nafte opale su danas pošto su zabrinutost zbog nestabilnog ekonomskog oporavka Kine i jačanje dolara uzeli maha nakon sedam sedmica rasta cijena ovog energenta zbog umanjenog snabdijevanja.

    Cijena barela brent nafte opala je za 63 centa na 86,18 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je za 59 centi i sada košta 82,60 dolara.

    Tržišni igrači su podijeljeni i odmjeravaju odnos ponude i potražnje u odnosu na znakove slabljenja tražnje u Kini, rekao je Fil Flin, analitičar iz kompanije “Prajs fjučers grup”.

    Jači dolar vrši pritisak na potražnju za naftom jer ona postaje skuplja za kupce koji koriste druge valute.

  • Kvadrat u Banjaluci pojeftinio za 244 KM

    Kvadrat u Banjaluci pojeftinio za 244 KM

    Prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u Banjaluci u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle pala je za 244 marke po kvadratnom metru, a drastičan pad je zabilježen i u Trebinju.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kvadrat je u gradu na Vrbasu sa 3.627 pao na 3.383 marke, a u gradu na Trebišnjici sa 2.636 na 2.247 KM.

    S druge strane, u Bijeljini je došlo do skoka cijena kvadratnog metra sa 1.822 na 2.112, ali i u Doboju, gdje je kvadrat umjesto 1.970 plaćan 2.259 maraka.

    Na internetu smo juče pregledali brojne oglase za prodaju stanova u Banjaluci i zaista se primijeti pad cijena.

    Onima koji planiraju da kupe stan ekonomisti poručuju da još pričekaju, dok trgovci priznaju da se pad potražnje već bilježi.

    “Rekao bih da je došlo do blagog stabilizovanja tržišta, a ne do izduvavanja balona. Stanogradnja još bilježi značajne aktivnosti, ali pad cijena svakako predstavlja ohrabrujući znak”, rekao je ekonomista Slaviša Raković.

    Prema njegovim riječima, potencijalnim kupcima bilo bi pametno da pričekaju zbog bankarskih uslova jer rast kamatnih stopa, kako je ocijenio, nije opravdan. To, međutim, nije jedini argument za odlaganje kupovine stana.

    “Trebalo bi možda sačekati da se kamate vrate, ali i da cijene dodatno padnu jer su ovakve kakve su sada neodržive. Osim toga, svi grade stanove da bi prodavali i jasno je da aktuelne cijene ne mogu opravdati troškove gradnje”, istakao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Senka Gatarić Vasilić, vlasnik banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu već 34 godine, kaže da je trend koji se odnosi na pad cijena bio očekivan pošto je maksimum postignut.

    “Rast cijena je stao. One zadugo neće ići ka gore. Koliko će one padati teško je predvidjeti. Sada se bilježi stagnacija i pomalo klize ka dolje, kako starih stanova, tako vjerovatno i novih, pošto je malo smanjena i potražnja, to osjete ovi koji grade”, rekla je Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

    Kako je pojasnila, sve ima svoje vrijeme, odnosno maksimum, koji je zabilježen, a sada se osjeti smanjen interes za kupovinu, odnosno da je tržište zasićeno.

    Kada je riječ o cijeloj Srpskoj, prema podacima statističara, porasla je prodaja stanova u odnosu na isti period prošle godine, ali je zabilježen pad u odnosu na cijelu 2022.

    “Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine veći je u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine za 10,9 odsto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. manji je za 3,7 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    I cijene su, kada govorimo o cijeloj Srpskoj, išle ka gore.

    “Prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju 2023. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2022. viša je za jedan odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2022. godini viša je za 4,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

  • Kakav sve epilog optužnice protiv Dodika i Lukića produbiće krizu u BiH može biti?

    Kakav sve epilog optužnice protiv Dodika i Lukića produbiće krizu u BiH može biti?

    Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, zbog “nepoštovanja odluka visokog predstavnika”, razgovarali smo sa pravnim stručnjacima koji kažu da su mogući razni scenariji, a koji će u svakom slučaju dovesti do velike političke pa i ustavne krize, čiji se kraj ne nazire.

    Prvo, u slučaju da Sud Bosne i Hercegovine ne potvrdi optužnicu Tužilaštva BiH, što je malo vjerovatno, to bi značilo da “zakon” koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nije ustavan, a to bi opet značilo da sve što je radio OHR u BiH u posljednjim godinama neustavno.

    Druga mogućnost jeste da Sud BiH potvrdi optužnicu, što je već izvjesno, nakon čega će se ići u glavni pretres koji može trajati unedogled, a u kojem će se dokazivati, ne krivica za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203 a, stav 1 Krivičnog zakona BiH, već ustavnost samog tog zakona, na kojem će se sasvim sigurno bazirati eventualna odbrana optuženih Dodika i Lukića.

    Treća, takođe izvjesna varijanta je da Sud BiH proglasi krivim Dodika i Lukića, međutim po sili tog istog “zakona” po kojem su osuđeni, Dodiku i Lukiću, pored kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, posljedica osude su i prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja kao i zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava. U suštini, u slučaju osude, Dodik kao predsjednik Republike Srpske trebao bi da odstupi sa dužnosti, što je malo izvjestan scenario.

    Ono što je zanimljivo jeste i to da je po Ustavu Republike Srpske predsjednik Republike Srpske dužan da potpiše ukaz o proglašenju zakona koje usvoji NS RS i to u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u NS RS. Takođe, zanimljivo je i to da je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske prvo stavio veto na Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koje je donijela NS RS, a samo nekoliko dana taj veto povukao. Upravo ovi usvojeni zakoni bili su okidač Tužilaštvu BiH da podigne optužnicu protiv Dodika i Lukića. Odmah nakon što su ti zakoni usvojeni u NS RS, reagovao je Šmit, koji je poništio te zakone i donio izmjene Krivičnog zakona BiH po kojima su Dodik i Lukić optuženi, međutim, te Šmitove odluke nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

    Kada je riječ o optužnici, ona je proslijeđena Sudu BiH na odlučivanje, a u Sudu BiH rekli su da još nije donesena odluka.

    Kako su naglasili u Sudu BiH, odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH propisano je da je rok za odlučivanje o optužnici do 15 dana od dana prijema optužnice.

    Još ranije, Dodik je optužnicu nazvao pravnim nasiljem naglašavajući da ona nema nikakve veze sa pravom, dok je Lukić juče naglasio da će “Službeni glasnik Republike Srpske” nastaviti da objavljuje ukaze predsjednika Republike Srpske.

    On je rekao da su BiH i njen politički sistem dotakli dno i da je poražavajuće da Šmit pokušava da uređuje cijeli sistem i redemolira ga po svojoj volji.

    “Dešavalo se da ljudi, obično tirani, u svojim sistemima pokušavaju nekoga nametnuti na neku funkciju, ali se nikada nije dešavalo da se onda cijeli sistem prilagodi tom nekom pojedincu. Vjerujem da se Šmit neće uvrijediti, ali pravim metaforu da je i Kaligula svog konja Incitatusa postavio za senatora, ali rimska država nije poštovala odluke tog nametnutog senatora”, rekao je Lukić.

  • Milanović: Hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat

    Milanović: Hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je da su hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat i da ih tretiraju “kao korov”, dodajući da postupanje grčkih vlasti prema njima nema veze sa pravom, demokratijom i poštovanjem ljudskih prava.

    “To nije pravna država! Ti ljudi su tretirani kao ratni zarobljenici. Da sam premijer, razmislio bih što bih napravio. Nije jednostavno. Ovo je na granici ratnog prava. Tretiraju ih kao zarobljenu jedinicu”, rekao je Milanović komentarišući slanje svih hrvatskih navijača koji su učestvovali u neredima u Atini u istražne zatvore širom Grčke.

    Dodao je da grčkim vlastima ni nakon pet dana zadržavanja navijača bez obrazloženja nije bilo dovoljno da identifikuju ko je odgovoran, nego je svima određen pritvor, prenosi portal Index.hr.

    “Imaš pet dana da iz jedne grupe ljudi izdvojiš kukolj, a ti ih sve strpaš u pritvor i još ih razbacaš po cijeloj Grčkoj tako da ih prebiju i siluju. Sjajno – to je EU”, rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, hrvatske navijače “u Grčkoj tretiraju kao korov”.

    “To nema veze sa demokratijom, sa poštovanjem ljudskih prava. Ako je to EU danas, bolje da je nema”, dodao je Milanović.

    Grupa od 98 hrvatskih državljana tereti se za 11 krivičnih i prekršajnih djela, a poseban naglasak je stavljen na istragu ubistva 29-godišnjeg navijača AEK-a tokom sukoba navijača fudbalskog kluba Dinamo Zagreb i navijača AEK u Atini uveče 7. avgusta.

  • Pucnjava u Sarajevu, ima povređenih

    Pucnjava u Sarajevu, ima povređenih

    U sarajevskom naselju Breka dogodila se pucnjava.

    “Došlo je do upotrebe vatrenog oružja”, rekli su iz MUP-a KS.

    Policija je na licu mesta i po svemu sudeći incident se desio u jednom ugostiteljskom objektu.

    “Prvo je došlo do tuče na obližnjem taksi štandu, a onda je taksista I. R., od ranije poznat policijskim organima, otišao u kafić i ranio mladića i naneo mu lakše telesne povrede”, piše “Avaz”.

    “Jedno lice je povređeno i upućeno je na ukazivanje pomoći u KUM”, rekli su ranije iz Operativnog centra MUP-a KS.

    Na licu mesta je policija.

  • Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    SAD su saopštile danas da će poslati Ukrajini novu bezbjednosnu pomoć u vrijednosti od 200 miliona dolara.
    Pomoć obuhvata municiju za protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivoklopna sredstva i dodatnu opremu za čišćenje mina, rekao je u saopštenju američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Pentagon je u maju objavio da je greškom odredio veću vrijednost američkog oružja koje je obećano Kijevu i da na raspolaganju ima dodatnih 6,2 milijarde dolara za ovu vrstu pomoći.

    Ukrajini je potrebno oružje koje se može isporučiti iz američkih zaliha za nekoliko dana ili sedmica bi mogla da nastavi da odbija rusku akciju.

    Greška počinjena u računovodstvu ide u korist Kijeva jer Amerika sada može poslati više opreme.

  • “Propala je kontraofanziva, propale su sankcije…”

    “Propala je kontraofanziva, propale su sankcije…”

    Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Bolton smatra da su SAD previše oprezne u pomoći Ukrajini i da mnogo taktiziraju u vezi s Rusijom.

    On američkoj administraciji poručuje da je Rusija vojno mnogo slabija od NATO-a.

    Ukrajinska kontraofanziva ne postiže očekivane rezultate i to je Vašingtonu poziv za buđenje da mora da promeni strategiju, piše nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Bolton.

    Jedan od poznatih “jastrebova” američkog establišmenta, Bolton u autorskom tekstu za “Vol strit džornal” navodi da rešenje nije ni u pregovorima ni u prekidu vatre već u tome da američki predsednik Džozef Bajden počne “energično da radi na ukrajinskoj pobedi”.

    Neuspesi ukrajinske ofanzive i uspesi ruske vojske, po Boltonu, imaju isti uzrok: sporu, nestratešku vojnu podršku Zapada.

    “Ozbiljne debate o tome treba li obezbediti ovaj ili onaj oružani sistem, stalni strah da će Rusija eskalirati sukob u rat protiv NATO-a i povremeno zveckanje nuklearnim oružjem Kremlja proizveli su parališući oprez u zapadnim prestonicama.”

    NATO izgleda nije voljan da ispuni obećanje i obnovi puni suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, a oklevanje je proizvod uspešnog odvraćanja Kremlja, smatra nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće. On, štaviše, navodi da Moskva nema konvencionalnu vojsku i naoružanje koji bi mogli da zaprete NATO-u niti volje da pokrene nuklearni napad.

    Bolton navodi i da ruski predsednik Vladimir Putin “blefira” i da se prema svedočenjima obaveštajne zajednice u Kongresu, ruske nuklearne sposobnosti nikada nisu pomerile ka operativnom statusu.

    Stidljiv, nasumičan pristup pomoći američke administracije razbio je javnu podršku u SAD.

    Uz to, po mišljenju Boltona, Bajden koristi “Vilsonove apstrakcije” o borbi demokratije protiv autoritarnosti, umesto da ukaže američkom narodu na to da Ukrajina služi strateškim interesima SAD (što ni sam autor teksta, Bolton, nije elaborirao).

    Bolton je ocenio i da bi trebalo radikalno izmeniti sankcionu politiku: teorije o ograničenju cene ruske nafte nisu uspele, zapadne sankcije uglavnom su ostale parcijalne i većinom se ne primenjuju.

    Nametanje sankcija je odlično za odnose s javnošću, ali je njihovo sprovođenje teško, a SAD i njenim saveznicima treba nadogradnja instrumenata, procedura i osoblja za sprovođenje sankcija.

    Bela kuća i NATO trebalo bi ozbiljnije da razmotre ulogu Kine u Ukrajini, piše Bolton.

    “Zapad bi trebalo da uvede sankcije Pekingu s obzirom na ogromnu podršku Kine Moskvi, uključujući kupovinu ugljovodonika, pranje ruskih finansijskih transakcija i isporuku neubojite vojne opreme i one dvostruke namene.”

    Nazivajući Kinu dugoročnom pretnjom, nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost ističe da SAD moraju da aktivno uključe najznačajnije saveznike iz Indopacifičkog regiona u novu strategiju za Ukrajinu.

    “Iako bi neke NATO zemlje mogle da se odupru uključivanju zemalja van bloka, ovo je trenutak da Alijansa suzbije globalnu pretnju sa kojom se svi suočavamo od jačanja osovine Rusija-Kina”, navodi Bolton.

  • Na aukciji prodato 20,7 miliona KM trezorskih zapisa

    Na aukciji prodato 20,7 miliona KM trezorskih zapisa

    Ministarstvo finansija Republike Srpske danas je posredstvom Banjalučke berze na aukciji uspješno prodalo 20,7 miliona KM vrijedne šestomjesečne trezorske zapise Republike Srpske, uz kamatnu stopu 2,95 odsto.

    Vrijednost posljednjeg objavljenog šestomjesečnog Euribora iznosila 3,928 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

    U saopštenju se ističe da je emisija trezorskih zapisa planirana republičkim budžetom i vrši se u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske i odlukom o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za ovu godinu.

    U skladu sa zaduživanjem vrši se i otplata dospjelih dugovanja, koja se vrši redovno po dospijeću.

    Iz Ministarstva finansija navode da je javni dug Republike Srpske na dan 30. jun 33,3 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je gornja granica javnog duga 55 odsto BDP-a.

    Ukupan dug na isti dan, koji čine i spoljni i unutrašnji dug /uključujući dug Republike Srpske, dug opština i gradova, javnih preduzeća i IRB-a, te fondova socijalne sigurnosti/ je 39,6 odsto BDP-a, a njegova gornja granica je 60 odsto BDP-a.

    Navedeni podaci pokazuju da Republika Srpska nije prezadužena i da će sve dospjele obaveze, kako prema kreditorima, tako i prema svim budžetskim korisnicima izvršiti na vrijeme i u skladu sa planiranim budžetom, naglašava se u saopštenju Ministarstva finansija.

  • Predsjednik BORS-a: Dodik štiti Srpsku, što je obaveza svakog Srbina

    Predsjednik BORS-a: Dodik štiti Srpsku, što je obaveza svakog Srbina

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić smatra da podizanje optužnice Tužilaštva BiH protiv predsjednika Milorada Dodika, koji štiti Srpsku, predstavlja pokušaj zastrašivanja republičkog rukovodstva i srpskog naroda.

    Pokušava se stvoriti narativ da, ako se predsjednik Republike Srpske može spriječiti u nečemu, onda to sa običnim građanima predstavlja nikakav problem – izjavio je Ostojić.

    Ostojić je ukazao da progon srpskog naroda nakon rata još traje, a da institucije takozvanog visokog predstavnika rade ono što su radile uvijek.

    • Obaveza svakog Srbina je da štiti Republiku Srpsku kao svetinju – naglasio je Ostojić za Srnu.

    On je naglasio da je Boračka organizacija Republike Srpske uvijek stajala uz odluke Narodne skupštine Srpske, koje su štitile ustavne odluke Republike.

    Tužilaštvo BiH podiglo je u petak, 11. avgusta, optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.