VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kojić: Bošnjacima bitniji “Sarajevo film festival” od žrtava, Srpska čuva svoju nadležnost

    Kojić: Bošnjacima bitniji “Sarajevo film festival” od žrtava, Srpska čuva svoju nadležnost

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić rekao je da je Bošnjacima očito bitniji “Sarajevo film festival” nego žrtve stravičnih ubistava u Gradačcu i pokušavaju da optuže srpske ministre i Republiku Srpsku jer nisu dopustili da se proglašenjem dana žalosti prenese nadležnost sa Srpske na nivo BiH.

    Svu odgovornost žele da prebace na srpske ministre u Savjetu ministara i Republiku Srpsku, koji su izrazili veliku empatiju prema žrtvama – naglasio je Kojić.

    On je istakao da je Republika Srpska, odnosno Vlada Republike Srpske, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima donijela odluku i proglasila Danom žalosti srijedu, 16. avgust.

    • Indikativno je i bezobrazno prema žrtvama da, pored toga što im je bitniji “Sarajevo film festival”, oni i u ovom tragičnom događaju žele da zloupotrijebe institucije kako bi uspostavili vanustavnu praksu, da ono što ne može da donese Savjet ministara jer nema ustavne nadležnosti ipak vanustavno donese – napomenuo je Kojić za Srnu.

    On je upozorio da su i u ovom slučaju Bošnjaci pokušali da izvrše prenos nadležnosti na ovoj tragičnoj sudbini ljudi koji su stradali.

    • To je jedan morbidan i vrlo nekorektan pokušaj da se nadležnost prenese i pokušaj zloupotrebe tragedije kako bi pokušali da oduzmu nadležnosti i uspostave novu praksu na nivou BiH – zaključio je Kojić.

    Vlada Republike Srpske ranije je danas, na telefonskoj sjednici, proglasila srijedu, 16. avgust, Danom žalosti u Republici Srpskoj zbog tragičnih događaja u Gradačcu.

    Savjet ministara na današnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici, na kojoj je trebao biti razmatran prijedlog odluke o proglašenju srijede, 16. avgusta, danom žalosti u BiH zbog tragedije u Gradačcu, nije imao kvorum za odlučivanje.

    Dan žalosti proglasila je i Vlada Federacije BiH.

  • Parking skuplji bez zelenog svjetla odbornika

    Parking skuplji bez zelenog svjetla odbornika

    Iako odluka Gradske uprave o poskupljenju parkinga nema saglasnost odbornika Skupštine, niti je objavljena u Službenom glasniku, građani i posjetioci najvećeg grada Srpske od danas su suočeni sa cijenama parkiranja koje su i trostruko više u odnosu na dosadašnje.
    Table sa novim cijenama, ali izmijenjenim zonama, postavljene su na parkinzima u gradu, a odluka gradonačelnika Draška Stanivukovića naišla je na nezadovoljstvo i ogorčenje građana koji se svakodnevno bore sa konstantnim poskupljenjima.

    Tako će cijena parkiranja u nultoj tarifnoj zoni biti tri marke za svaki započeti čas parkiranja. U prvoj zoni koštaće dvije marke za svaki započeti čas parkiranja, dok će cjelodnevna karta za parkiranje iznositi sedam maraka. Cijena parkiranja na parkiralištima u drugoj zoni je marka za sat, a cjelodnevna karta je pet maraka.

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković rekao je za “Glas” da je na posljednjoj sjednici Kolegijuma od gradonačelnika tražio da na dnevni red Skupštine uvrsti informaciju o poskupljenju parkinga, što nije učinjeno.

    – Oni su odlučili da to urade na svoju ruku, vjerovatno znajući da skupštinska većina to ne bi podržala – rekao je Ninković i dodao da će se ta informacija naći na Skupštini koja je zakazana za 24. avgust.

    To je novi udar na džep građana, ističe on, a problem je i što pojedini već imaju plaćene mjesečne karte ili godišnje karte, po starim cijenama.

    Isto mišljenje dijeli i šef kluba odbornika Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Neven Stanić koji kaže da je dizanje cijena parkinga neprihvatljivo.

    – Ovo je zaista pretjeran iznos, ionako nema dovoljno parking mjesta u gradu i prije svega treba tražiti rješenje za to – rekao je Stanić.

    Iz Gradske uprave tvrde da je odluka donesena s ciljem smanjenja gužvi, zastoja i čekanja u centru, te okretanja javnom prevozu, a građani ističu da se kao i obično “kriva Drina” ispravlja preko njihovih leđa.

    – Ovo je nečuveno, nije narod kriv ako nema novca u budžetu, neka nađu druge izvore, a ne preko leđa naroda. Ovo sada znači da ženi i meni, ako krenemo autom na posao, treba 200 KM za parking mjesečno. To je sramota – rekao je Ilija Vasilić.

    Nijedno objašnjenje za tolikim poskupljenjem “ne pije vode”, smatra Dragan Marković, ističući da ovo najteže pada onima koji idu kod ljekara ili vode dijete i nakratko ostavljaju vozilo u gradu.

    – “Gospoda” iz Gradske uprave došla je sa odmora sa primorja i vidjela kako to tamo funkcioniše pa žele da isto nametnu i Banjaluci. Kada treba udariti po džepu naroda, odluka stupa na snagu odmah, a kada je riječ o izgradnji puteva i kanalizacije, to čekamo godinama – rekao je Marković.

    Nulta tarifna zona

    • zatvorena parkirališta: Palas, Zenit, Tržnica;
    • otvorena parkirališta: Ivana Franje Jukića, Ive Lole Ribara, Milana Tepića – park “Petar Kočić”, Srpska (dio od Trga srpskih vladara do ulice Nikole Pašića).

    Prva tarifna zona

    • zatvorena parkirališta: Kralja Petra I Karađorđevića, Kastel, Vladike Platona, Autobuska stanica 1, Autobuska stanica 2, javna garaža Vidovdanska;
    • otvorena parkirališta: u ulicama Bana T. Lazarevića, Srpska (dio od ul. Nikole Pašića do Gavre Vučkovića), Kralja Alfonsa XIII, Sime Šolaje, Ive Lole Ribara, Jevrejska, Đure Daničića, Milana Tepića, Save Mrkalja, Branka Radičevića, Grčka, Nikole Tesle, Marije Bursać, Kninska, Dositeja Obradovića, Vase Glušca, Olimpijskih pobjednika (preko puta “Delte”).

    Druga tarifna zona

    • zatvorena parkirališta: Malpreh – Vidovdanska, park “Mladen Stojanović”, Šoping, Bulevar cara Dušana, Aleja Svetog Save, Akvana, Krajina, Solunska, Svetozara Markovića, Mihajla Pupina, Ravnogorska, Dragiše Vasića, Medicinska elektronika, Gundulićeva, Gradski most…
    • otvorena parkirališta: u ulicama Zdravka Čelara, Vojvode Momčila, Sime Matavulja, Branka Majstorovića, Braće Mažar i majke Marije, Meše Selimovića, Zmaj Jovina, Dragomira Drage Malića, Patrijarha Makarija Sokolovića….
  • Svjetska banka ukida pomoć Ugandi

    Svjetska banka ukida pomoć Ugandi

    Svjetska banka do daljeg neće davati nove kredite Ugandi zbog homofobnog zakona, a predsjednik Joveri Museveni kaže da ta zemlja može i bez kredita, iako ima i drugačijih mišljenja, prema kojima neće biti lako popuniti “rupe” u budžetu, prenosi Dojče vele (DW).

    Svjetska banka je prošle nedjelje objavila da za sada neće biti finansiranja novih projekata u Ugandi, odnosno novih kredita i to zbog anti-homoseksualnog zakona koji fundementalno protivreči vrednostima te institucije sa sjedištem u Vašingtonu, navodi DW.

    Radi se o zakonu koji je u Ugandi usvojen u maju i koji doduše ne predviđa kazne za homoseksualce ili lezbejke koji sebe tako označavaju, ali su kažnjive seksualne radnje.

    Osoba čini krivično djelo homoseksualnosti ako izvrši seksualni čin ili dozvoli licu istog pola da izvrši seksualni čin nad njim ili njom i kažnjava se doživotnom zatvorom. Lice koje pokuša da izvrši seksualnu radnju kažnjava se zatvorom do 10 godina. Do 20 godina zatvora je predviđeno za “namjerno podsticanje homoseksulanosti”, a u “posebno teškim slučajevima” u kakve su ubrojani seksulani kontakti sa maloljetnicima, moguća je i smrtna kazna.

    Po tome ovaj zakon spada u najstrože na svijetu. Zakon je oštro kritikovan na međunarodnom nivou, uključujući SAD, EU i grupe za ljudska prava, ali ga podržavaju mnogi ljudi u Ugandi. Homofobija je u Ugandi sa više od 47 miliona stanovnika veoma raširena, a podstiče je snažni evangelistički lobi, koji je i sada, kao više puta ranije, pokušao da progura još stroži zakon u ovoj oblasti, ali je to predsjedenik spriječio.

    Za LGBTQ aktiviste kao što je Žaklin Kaša Nabasegera, odluka Svjetske banke je dobra vijest i uspjeh lobističkog rada, jer zakon ekstremno otežava odgovarajuće informisanje i obrazovanje stanovništva. Ministar spoljnih poslova Ugande Okelo Orijem u intervjuu za DW rekao je da odluka Svjetske banke “nije fer”.

    “Otkako je zakon usvojen, u Ugandi nije bilo slučajeva da su homoseksualci pogubljeni, zatvoreni ili marginalizovani. Pritom ima drugih zemalja na Bliskom istoku, gde pogubljuju te ljude. Zašto dakle fokusiranje na Ugandu?”, upitao je on.

    Slično se izjasnio i predsjednik Joveri Museveni (78), dan nakon odluke Svjetske banke, i to u rukom napisanom otvorenom pismu na pet stranica upućenom “Uganđanima, posebno unucima”. Predsjednik navodi da je “strpljivo objašnjavao” da se zakon ne odnosi na ljude koji su jednostavno homoseksualci, već na one koji “regrutuju ili teraju druge na svoje devijantno ponašanje”.

    On je dodao da, ako u ovom zakonu ima bilo kakvih nesuglasica, “mi ćemo ih riješiti, kao što smo se borili protiv Idi Amina i drugih tirana”.

    Museveni koji vlada Ugandom od 1986, poznat je po svojoj borbenoj retorici i stekao je ugled boreći se protiv diktatora Idi Amina koji je vladao Ugandom do 1979. godine, podsjeća DW.

    Museveni kaže da, zahvaljujući njegovim postupcima zaduživanje opada, a da privreda ipak raste – bez obzira na sve globalne probleme. Situaciju će, kaže, poboljšati i početak proizvodnje nafte u zemlji od 2025. godine.

    “Uganda će se razvijati sa ili bez kredita”, napisao je Museveni.

    Pisac Nik Tvinamaciko u odgovoru predsedniku na platformi X kaže da je jedini razlog zbog kojeg su zemlji potrebni krediti je taj što se unutrašnjim resursima loše upravlja ili su loše raspoređeni.

    “Pogledajte predsjednički budžet. Za šta je sav taj novac? Da platiš savjetnike koje nikad ne sretneš? Čemu služe svi ti ministri? (ima ih 81) Svjetska banka nas prezire. Oni ne tretiraju zemlje Bliskog istoka na isti način kao nas, iako Arapi imaju oštrije zakone protiv LGBT-a. Ali mi zaslužujemo prezir, jer smo rasipni, i blagi prema korumpiranima. Afrika nikada neće postati nezavisna dok ne dobije odgovarajuće lidere”, smatra pisac.

    Bruto domaći proizvod u Ugandi je oko 46 milijardi evra. Svetska banka trenutno na svom sajtu broji 45 projekata u zemlji, ukupnog obima od 1,1 milijarde evra. U očima ekonomiste Julijusa Mukunde, prestanak finansiranja Svjetske banke bio bi katastrofa.

    “U planu banke je još 13 projekata. Ako se svi ovi projekti zaustave, imaćemo problem jer je Svjetska banka ključni donator Ugande. Ako pogledate koje sume smo dobili od Svjetske banke i pod kojim uslovima, postaje jasno da bolje ponude nigdje ne možemo da dobijemo”, navodi on.

  • Višković: U Rafineriji Modriča problemi postoje, radi se na zamjenskim projektima

    Višković: U Rafineriji Modriča problemi postoje, radi se na zamjenskim projektima

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je “Rafinerija ulja Modriča” u određenim problemima, ali da se radi na zamjenskim projektima.

    Prema njegovim riječima, problemi su nastupili poslije havarije u rafineriji u Brodu, te zbog svih dešavanja od pandemije virusa korona, pa do rusko-ukrajinskog sukoba.

    • Mi smo u kontaktu sa rukovodstvom Rafinerije i tamo se rade projekti koji bi trebali, na određen način, da budu zamjenski – izjavio je Višković u Doboju.

    On je podsjetio da je sa hrvatske strane do Rafinerije izgrađen gasovod i da se ozbiljno razgovara o izgradnji gasnih elektrana u samom prostoru Rafinerije.

    • Postoje namjere, i u Modriči u Rafineriji ulja i u Petrolu u Banjaluci, da rade neke druge investicije, ali moramo razumjeti da trenutno ruska država i sve kompanije koje dolaze iz Ruske Federacije imaju ozbiljne probleme da funkcionišu u inostranstvu – rekao je Višković.

    Navodeći da novčani tokovi ka Rusiji ne mogu nesmetano da funkcionišu, Višković je rekao da je sve pod plaštom prismotre, zbog čega je otežano poslovanje ruskih preduzeća.

    • “Rafinerija” je u jednom momentu prema Republici Srpskoj imala milionske obaveze, koje su prelazile stotinu miliona KM, ali da su sve izmirene. To znači da je riječ o ozbiljnoj kompaniji, ozbiljnim ljudima, ali moramo razumjeti da trenutno imaju problema – zaključio je Višković.
  • Čavić o optužnici: Ovo nije pitanje koje se tiče političkih stranaka, već nacionalno pitanje

    Čavić o optužnici: Ovo nije pitanje koje se tiče političkih stranaka, već nacionalno pitanje

    Bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić rekao je da Sud i Tužilaštvo BiH postupcima protiv srpskog naroda i njegovih predstavnika zapravo rade protiv sebe i umjesto da provode pravdu, zapravo provode nepravdu.

    Čavić je podsjetio da predsjednik Srpske ima zakonsku i ustavnu obavezu da potpiše ono što usvoji Narodna skupština, te da bi u slučaju da nije potpisao ukaze, prekršio Ustav.

    On je istakao da je Kristijan Šmit nelegitimno, nelegalno i nedemokratski preuzeo tri grane vlasti – zakonodavnu, izvrnu i sudsku, dodajući da on nameće zakone, provodi zakonodavnu ulogu i negira nadležnosti.

    Čavić je poručio da će i ovaj unitaristički pokušaj doživjeti poraz, kao i svaki do sada.

    On je naveo da apsolutno podržava odluke predsjednika i Narodne skupštine Srpske, ističući da je to jedini ispravni način da se stane u kraj nametanjima nedopustivim za 21. vijek.

    • Ovo nije pitanje koje se tiče političkih stranaka, već nacionalno pitanje – naglasio je Čavić.
  • Banjaluka raspisala oglas o prodaji garaža

    Banjaluka raspisala oglas o prodaji garaža

    Grad Banjaluka raspisao je danas oglas o prodaji tri garaže na širem gradskom području, pribavljanjem pismenih ponuda, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Predmet javne prodaje su dvije garaže u Ulici manastira Gračanice br. 1 i jedna garaža u Ulici Jug Bogdana br. 86.

    “Ponude je potrebno podnijeti zaključno sa 29. avgustom, do 11 časova, na protokol Gradske uprave, kancelarija 14, u zatvorenoj koverti sa naznakom: Grad Banjaluka, Komisija za prodaju poslovnih prostorija i garaža, ponuda za kupovinu garaže – redni broj oglasa (od 1 do 4) – NE OTVARAJ”, saopšteno je iz Gradske uprave.

  • Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Nova optužnica protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i 18 saradnika podignuta je u Džordžiji, a oni se terete za pokušaj miješanja u izborne rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine u SAD-u.

    U optužnici su detaljno navedene desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine. Takođe, pominje se i krivotvorenje dokumenata kao i reketiranje.

    Kako piše AP, optužnica ima 97 strana.

    Prema pisanju Associated Pressa nova optužnica sadrži 97 stranica među kojima se detaljno opisuje desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine.

    Kako navodi The Guardian, osim Donalda, optuženo je još 18 osoba uključujući bivšeg šefa kabine Bijele kuće Marka Medovsa, te advokate Rudija Džiulijanija i Džona Istmena.

    Detaljni planovi
    Takođe, u optužnici se navode i detaljni planovi koji podrazumijevaju krađu glasova i miješanje u izborni proces u jednom okrugu savezne države Džordžija.

    • Tramp i ostali optuženi u ovom predmetu odbili su da prihvate da je Donald Tramp izgubio izbore te su se svjesno i namjerno pridružili zavjeri kako bi nezakonito promijenili ishod izbora u korist Trumpa – rekao je okružni tužilac Fani Vilis.

    Tužilac je naglasio da će optuženima biti dozvoljeno da se dobrovoljno predaju do 25. augusta te je naglasio kako će se suđenje organizovati u narednih šest mjeseci.

    “Zločinačka organizacija”
    Optužnica opisuje bivšeg predsjednika SAD-a kao i njegove saradnike kao članove „zločinačke organizacije“ koji su bili dio „preduzeća“ koje je poslovalo u Džordžiji. Stil optužnice sličan je onom koji se koristi u predmetima protiv vođi bandi i šefova mafije, piše AP.


    Nova optužnica protiv Trampa dolazi samo dvije sedmice nakon što ga je specijalni tužilac Ministarstva pravde SAD-a takođe optužio za zavjeru u kojoj je namjeravao poništiti rezultate izbora.

    • Nova optužnica se ističe po tome što, za razliku od drugih predmeta, Tramp ne bi imao šansu za pomilovanje ukoliko bude izabran za predsjednika 2024. godine – navodi se.
  • Ko je jači?

    Ko je jači?

    Prijem novih članica i alternativa globalnoj dominaciji američke valute – to su glavne teme predstojećeg Samita Briksa u Johanesburgu.

    Brazil, Rusija, Indija, Kina i predsedavajuća Južna Afrika, okupljaju se, da razmotre zahteve za članstvo 22 države, među kojima su i Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Argentina, Saudijska Arabija i Iran. Može li blok koji se posmatra i kao kontrateža G7, grupi najrazvijenijih država sveta, da se saglasi oko alternative za američki dolar, piše RTS.

    Levičarskog lidera Brazila jedno pitanje noćima drži budnim. Zašto sve zemlje moraju da trguju u dolarima? Članice BRIKS-a već su premašile četvrtinu međusobne razmene u nacionalnim valutama. I cilj im je da u naredne tri godine, ona dostigne trećinu.

    “Mnogo je jeftinije trgovanje u nekim drugim valutama i zato smo videli trend trgovanja u juanima, rubljama, rupijima, u drugim nacionalnim valutama. Nisu sve te zemlje članice Briksa, neke su članice Šangajske organizacije za saradnju ili Aseana, koje su takođe donele odluku da neće ubuduće da trguju ni u dolarima, ni u evrima, ni u jenima”, objašnjava prof. Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka.

    Ali u dolarima je i dalje više od 80 odsto međunarodnih transakcija i više od polovine deviznih rezervi. Otuda je za američku ministarku finansija Dženet Jelen dominacija dolara neupitna. Preispitali bi je mnogi – Rusija zbog sankcija, Kina zbog ekonomskog nacionalizma Vašingtona. Ostali, zato što svako podizanje referentnih kamatnih stopa američkog FED-a, čekaju sa nelagodom.

    Profesorka Mitrović, međutim, smatra da neka druga valuta neće zameniti dolar jer, kako kaže, pomenute države nemaju zajedničku monetarnu politiku i usklađenost pravnih i ekonomskih politika.

    “Ali radi se na digitalnoj ili obračunskoj valuti i predlozi su da ona ima zlatno pokriće”, kaže Mitrovićeva.


    Zlatni padobran je ono što mnogim prezaduženim državama globalnog juga, nudi Nova razvojna banka Briksa. I za povoljnije kredite i finansijske injekcije, ne postavlja uslove. Za razliku od MMF-a ili Svetske banke, Briks cilja finansijski sistem koji predvodi Zapad, ali ga ne izaziva, već nudi alternative.

    “Zemlje koje su deo G7 su mnogo bliže naslonjene jedna na drugu kao što su NATO ili EU. Ali vidimo da zemlje G7, iako su razvijene i imaju visok dohodak, beleže nisku stopu ekonomskog rasta dok se, sa druge strane, zemlje u razvoju iako nisu bogate razvijaju brže, tako da se postavlja pitanje da li će one u jednom trenutku uspeti da dostignu dohodak razvijenih zemalja poput Nemačke, Kanade i SAD”, kaže ekonomista Mihajlo Gajić.

    Pored ekonomije važnu ulogu igra i politika

    Sličnog udela u globalnom BDP-u, oko trećine, ali u članicama G7 živi oko 10 odsto svetske populacije, a u državama Briksa više od 40 odsto ljudi na planeti. U taj klub bi četrdesetak zemalja, 22 su podnele i zvanični zahtev.

    “Vi sa jedne strane možete ostvariti učešće na tržištu Kine ili Indije, to su tržišta sa više milijardi ljudi. Pored ovih ekonomskih razloga izuzetno važni su i politički razlozi u sve više polarizovanom svetu, vi ćete u Briksu naći kontratežu zapadnim narativima. Ali da ne zaboravimo da je zapravo džin u tom klubu Kina, ona čini oko 90 odsto ukupne moći tog kluba”, kaže Stefan Vladisavljević iz Fondacije BFPE.

    “Dve decenije imamo uspon globalnog juga, ali je najveći deo tog prosperiteta zabeležen u Kini, tako da je ona neka vrsta sile koja vuče u tom domenu. Iako nama deluje da je to zamena za zapadne investicije, sve te zemlje ne prekidaju veze sa zapadnim ekonomijama”, kaže Gajić.

    Na Samitu u Johanesburgu, Rusiju će predstavljati šef diplomatije, zbog naloga MKS za hapšenje ruskog predsednika. Članice Briksa i one koje bi to tek da postanu uglavnom su se uzdržale od osude ruskog napada na Ukrajinu, a u afričkoj mirovnoj inicijativi čak se navodi i ukidanje poternice za Vladimirom Putinom.

    “Dok Kina vidi proširenje kao mogućnost za podizanje legitimiteta i značaja same platforme, za Indiju je važno da ona ipak bude neko ko zastupa i svoje interese unutar platforme, i zato bi nove članice morale da budu one koje bi se zalagale za održanje platforme na principima koji su važni i za samu Indiju”, kaže Vladisavljević.

    Seme Briksa posejano je baš u investicionoj banci “Goldman Saks” – u izveštaju iz 2001. osvanuo je akronim zemalja rastućih ekonomija, onih koje će do 2050. dominirati svetskom ekonomijom.

  • Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Ruska državna duma traži od centralne banke Rusije da objasni pad rublje.

    Zamenik ruske Državne dume Dmitrij Kuznjecov zatražio je od predsednice Banke Rusije Elvire Nabiuline da objasni zašto je rublja u silaznoj putanji, izvestile su RIA Novosti, pozivajući se na njegovo pismo.

    Kuznjecov je izrazio zabrinutost zbog rasta inflacije i pozvao Nabijulinu da navede razloge za pad valute i “posledice koje se očekuju od ovog pada, kako bi upozorio Ruse na moguću visoku inflaciju i rast cena u zemlji”, prenosi Teletrejder.

    Podsetimo, kurs dolara na Moskovskoj berzi premašio je jutros 100 rubalja, prvi put od 23. marta prošle godine. Vrednost dolara porasla je za 72 kopejke – na 100,15 rubalja. Evro je poskupeo za 74 kopejke – na 109,52 rublje.

    Ruska valuta letos ušla u top tri najslabije u svetu i da prednjači po volatilnosti. Dolar je od početka godine poskupeo u odnosu na rublju 38 odsto, a evro 42 odsto.

  • Pala odbrambena linija Ukrajine

    Pala odbrambena linija Ukrajine

    Rusija je pokrenula novu ofanzivu u istočnom regionu Lugansk, za koju analitičari kažu da je usmerena na podrivanje ukrajinske operacije.

    Iako je nova ofanziva znatno manja od zimske, Rusija čini neki napredak i deluje da se fokusira na grad Kupjansk, u kojem je Ukrajina ove nedelje naredila evakuaciju, prenosi Blic.

    Rusija već drži pod kontrolom većinu Luganska pa bi zauzimanje ostatka oblasti bila politička pobeda za predsednika Vladimira Putina. To bi takođe stavilo njegove snage u bolji položaj da okupiraju ostatak Donbasa, koji se sastoji od Luganska i Donjecka.

    Rusko napredovanje u Lugansku moglo bi da izvrši pritisak na Ukrajinu, koja je usred svoje kontraofanzive, i podeli njenu pažnju, a kako piše “Hil“, bilo kakav uspeh takođe bi mogao da predstavlja politički koristan kontrast spram ukrajinske spore kontraofanzive u južnoj Zaporoškoj oblasti.

    Mark Kansijan, savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sumnja da Rusija može da napreduje. Ali, ako se to dogodi, kaže da bi to bio značajan udarac Ukrajini u opasnom trenutku.

    “Bilo bi pogubno za ukrajinsku narativu o kontraofanzivi ako bi Rusi uspeli da zauzmu Lugansk – za šta mislim da ne mogu. Ali, ako su u stanju da to urade u vreme kad je ukrajinska kontraofanziva bila zadržana u odbrambenoj zoni, to bi bio veoma moćan neuspeh i mislim veoma obeshrabrujući za zapadne pristalice (Ukrajine)”, rekao je on.

    Podseća se da je napredovanje u Lugansku je ubrzano od sredine jula a borbe se vode uglavnom u ruralnim delovima i na otvorenim poljima, slično južnoj Zaporoškoj oblasti samo u manje naseljenim područjima.

    Rusija je ove nedelje brzo napredovala ka Kupjansku, gradu u oblasti Harkova koji leži tik iza Luganska a koji bi, ako ga zauzmu, konsolidovao rusku kontrolu u području. Grad je bio zauzet u ranim danima rata pre nego što su ga Ukrajinci povratili u munjevitoj kontraofanzivi prošle jeseni.

    Popularni ruski vojni bloger Aleksander Koc je na “Telegramu“ rekao da Ukrajina rasteruje svoje trupe u žurbi da pokuša da se odbrani od napredovanja.

    “Gledam mapu napretka u ovom pravcu i osećam oprezan optimizam. Sada su oružane snage Ukrajine u položaju koji nije baš povoljan za njih“, naveo je on.

    Rusija se takođe kreće iz Kremina u Lugansku ka gradu Limanu u Donjecku. Liman, južno od Kupjanska, takođe je velika meta Rusije u njenim naporima da stabilizuje svoju moć na istoku. Igor Ždanov, dopisnik Raša tudeja, rekao je da su ruski “borci uspeli da probiju neprijateljsku odbranu“ u bici u šumi i prirodnom rezervatu kod Limana.

    “Pala je zaista ozbiljna odbrambena linija, koja je mesecima sputavala naše akcije na ovom sektoru fronta“, rekao je on na Telegramu.