VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pronađen “general Armagedon”

    Pronađen “general Armagedon”

    Ruski general Sergej Surovikin, za koga se veruje da je saveznik šefa Vagnera Jevgenija Prigožina, smenjen je sa vodeće uloge u ratu Moskve protiv Ukrajine.

    On se nalazi u kućnom pritvoru, prema izveštajima koji kruže među ruskim vojnim blogerima i medijima, piše Politiko.

    “Ne postoji zvanična istraga, ali Surovikin je dugo vremena proveo u limbu odgovarajući na neugodna pitanja”, saopštio je VČK-OGPU i dodao da je generalu savetovano da ostane ispod radara kako bi bio “zaboravljen”.

    Pozivajući se na osobu koja je upoznata sa situacijom, blog je naveo da odluku o konačnoj sudbini Surovikina “mora da donese jedna osoba, a što duže traje, ta osoba će biti hladnija”, misleći na ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Izveštaj dolazi samo nekoliko dana nakon što je Viktor Sobolev, bivši ruski general-potpukovnik koji sada sedi kao član Državne dume, rekao za Nevs.ru da je Surovikin smenjen sa dužnosti komandanta snaga Kremlja u Ukrajini.

    Sobolev je takođe nagovestio da bi se Surovikin na kraju mogao vratiti, rekavši za ruski novinski sajt da bi general kasnije mogao da bude koristan vojsci, ako se ne utvrdi da je počinio ozbiljna krivična dela.

    Kremlj tek treba da da zvaničnu javnu izjavu o tome gde se Surovikin nalazi ili da izveštava da je unapred znao o Vagnerovoj pobuni, navodeći samo “spekulacije” kada su novinari pitali o njegovom nestanku, preneo je Politiko.

  • Američke banke u opasnosti?

    Američke banke u opasnosti?

    Analitičari Fič rejtingsa upozorili su da se američka bankarska industrija približila još jednom izvoru turbulencija.

    U pitanju je rizik od sveobuhvatnog pada rejtinga desetine američkih banaka koje bi mogle uključivati čak i banke poput JPMorgan Chasea.

    Agencija je smanjila svoju procenu zdravlja industrije u junu, potez za koji je analitičar Kris Vulf rekao da je prošao uglavnom nezapaženo jer nije izazvao sniženje rejtinga banaka.

    Ali još jedno smanjenje ocene industrije za jedan stepen, na A+ s AA-, prisililo bi Fič da preispita rejting svake od više od 70 američkih banaka koje pokriva, rekao je Vulf za CNBC u ekskluzivnom intervjuu u sedištu kompanije u Njujorku.

    “Ako bismo ga premestili na A+, onda bi to rekalibriralo sve naše finansijske mere i verovatno bi se pretočilo u negativne akcije ocenjivanja”, rekao je Vulf.

    Kompanije za ocenjivanje kreditnog rejtinga na koje se oslanjaju ulagači u obveznice u poslednje vreme su uzburkale tržišta svojim postupcima. Prošlog nedelje je Moody's smanjio rejting 10 malih i srednjih banaka i upozorio da bi moglo doći do rezova za još 17 zajmodavaca, uključujući veće institucije poput Truista i U.S. Banke.

    Ranije ovog meseca, Fič je snizio dugoročni kreditni rejting SAD-a zbog političke disfunkcije i rastućeg duga, potez koji su ismejali poslovni čelnici, uključujući izvršnog direktora JPMorgana Džejmija Dajmona, prenosi seebiz.

    Ovog puta, Fič namerava da signalizira tržištu da snižavanje rejtinga banaka, iako nije gotova stvar, predstavlja pravi rizik, rekao je Vulf.

    Junski postupak kompanije podigao je ocenu “operativnog okruženja” industrije na AA- s AA zbog pritiska na kreditni rejting zemlje, regulatornih praznina izloženih bankrotom regionalnih banaka u martu i neizvesnosti oko kamatnih stopa.

    Problem koji stvara još jedno snižavanje na A+ je to što bi rezultat industrije tada bio niži od nekih njegovih najbolje ocenjenih zajmodavaca. Dve najveće banke u zemlji po imovini, JPMorgan i Bank of America, verovatno bi u ovom scenariju bio smanjen na A+ s AA-, budući da banke ne mogu da dobiju ocenu veću od okruženja u kojem posluju.

  • “Trgovati teritorijom za NATO kišobran? Smiješno”

    “Trgovati teritorijom za NATO kišobran? Smiješno”

    Savetnik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak, izjavio je danas da Ukrajina neće trgovati svojim teritorijama za članstvo u NATO-u.

    “Trgovati teritorijom za NATO kišobran? To je smiješno. To znači namerno biranje poraza demokratije, podsticanje globalnog zločinca, očuvanje ruskog režima, uništavanje međunarodnog prava i prenošenje rata na druge generacije”, napisao je Podoljak na društvenoj mreži X (Tviter).

    On je dodao da pokušaji očuvanja svetskog poretka i Putinov trijumf neće doneti mir svetu, već novi rat.

    “Očigledno, ako Putin ne doživi potpuni poraz, politički režim u Rusiji se ne promeni, a ratni zločinci ne budu kažnjeni, rat će se definitivno vratiti sa ruskim apetitom za još. Pokušaji očuvanja svetskog poretka i uspostavljanja ‘lošeg mira’ kroz Putinov trijumf, neće doneti mir svetu, ali će doneti i sramotu i rat”, naveo je savetnik ukrajinskog predsednika.

    Kazao je da se ovo odnosi na bilo koji format nove “podele Evrope”, uključujući i pod okriljem NATO-a.

    “Zašto onda predlagati scenario zamrzavanja, koji toliko želi Rusija, umesto da se ubrza snabdevanje oružjem? Ubice ne treba ohrabrivati užasnim popustljivostima”, poručio je Podoljak. Direktor privatne kancelarije generalnog sekretara NATO-a Stijan Džensen rekao je ranije danas da bi Ukrajina mogla da postane članica NATO-a ako pristane da ustupi teritorije koje trenutno odbija da prizna kao deo Rusije.

  • Srbija lider u regionu

    Srbija lider u regionu

    “Global Firepower” objavio je ovogodišnju rang-listu oružanih snaga širom svijeta na osnovu raspoložive vatrene moći, a BiH se ponovo plasirala na najgoru poziciju u regionu, i pritom je na samom dnu i u svijetu.https://6d5a618cafac91f4569b114cfd36dc10.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

    Štaviše, bh. oružane snage su se, sa prošlogodišnje 123. pozicije, preselile 10 mjesta niže, na neslavno 133. mjesto, na spisku na kojem se nalazi ukupno 145 vojnih snaga širom svijeta.

    Konačna rang-lista formira se na osnovu više od 60 pojedinačnih faktora za određivanje ocjene, počevši od broja vojnih jedinica, finansijske situacije, do logističkih kapaciteta i geografskog položaja.

    Kada je u pitanju region, najbolje plasirana je Srbija, koja se našla na 58. mjestu. Hrvatska je na 69, Slovenija je 86, Albanija 91, Sjeverna Makedonija je na 108, a Crna Gora na 128. mjestu.

    Na naša pitanja u vezi sa ovim istraživanjem, iz Ministarstva odbrane BiH nismo dobili odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

    Ðuro Kozar, vojno-politički analitičar, smatra da je BiH potpuno zaslužila da bude na mjestu na kojem se nalazi, jer država ne ulaže u Oružane snage koliko bi to trebalo da bude slučaj.

    “Mi da nemamo donacije iz SAD i drugih zemalja s kojima sarađujemo, ne bismo imali gotovo ništa, jer ono što smo ranije imali od naoružanja i vojne opreme, to se pomalo troši i odvojilo se za staro gvožđe. Dakle, mi smo tu u zaostatku najviše zbog nedostatka savremenog naoružanja”, rekao je Kozar u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Prema ovom istraživanju, BiH iz godine u godinu bilježi pad. Podsjetimo, 2021. godine objavljeno je da je BiH zauzela neslavnu 121. poziciju, prošle godine je bila na 123. mjestu, a sada je na 133. poziciji.

    Prve na ovoj listi su, ove godine, Sjedinjene Američke Države. Kao drugoplasirana se našla Rusija, a potom slijede Kina, Indija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Južna Koreja, Pakistan, Japan, Francuska i Italija. Posljednji na listi je Butan.

    “SAD su zauzele prvo mjesto jer pokazuju najbolje brojke u ključnim materijalnim, finansijskim i resursnim kategorijama”, saopštio je “Global Firepower”.

    Sa 92 razarača, 11 nosača aviona, 13.300 aviona i 983 borbena helikoptera, prema podacima iz aprila 2023. godine, ta zemlja se rangirala prva u mnogim područjima, uključujući veličinu svoje flote aviona, broja ratnih brodova i snage svoje transportne flote.

    “Takođe, SAD imaju najveći odbrambeni budžet od 761,7 milijardi dolara, što je skoro trostruko više od Kine, koja je na drugom mjestu sa budžetom za odbranu od 230 milijardi dolara”, objavio je “Business Insider” za vojsku SAD.

    Sajt “Global Firepower” još od 2006. godine objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga.

    Pojedini analitičari, ipak, smatraju da “Global Firepower” nije potpuno relevantan izvor, jer je “njihovo poređenje bazirano na nekim elementima u kojima nema najznačajnijeg, a to je spremnost neke vojske da ratuje”.

    Analitičari, međutim, smatraju i da, što se tiče Oružanih snaga BiH, one od svog formiranja nisu nabavile skoro ništa, tako da BiH zaista najmanje napreduje, a ima i disfunkcionalan mehanizam.

  • Imenovanje Amidžića za ministra finansija nije na dnevnom redu Predstavničkog doma BiH

    Imenovanje Amidžića za ministra finansija nije na dnevnom redu Predstavničkog doma BiH

    I pored toga što su lideri političkih partija koje čine koaliciju na nivou BiH na sastanku krajem jula dogovorili imenovanje Srđana Amidžića za ministra finansija i trezora, na predstojećoj sjednici Predstavničkog doma to nije na dnevnom redu, tako da je upitno hoće li on biti imenovan, kao i usvajanje seta zakona bitnih za put BiH ka EU, što je takođe dogovoreno.

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH biće održana 22. avgusta i na njoj će se naći 17 tačaka dnevnog reda, ali ne i tačka izbori i imenovanja. Između ostalog, poslanici bi trebalo da odlučuju o Zakonu o VSTS-u, izvještaju komisije Kolegijuma o nepostojanju saglasnosti o izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava, te o Zakonu o slobodi pristupa informacijama, tačnije amandmanu koji je na njega uložio poslanik iz SDA. Ovi zakoni su neki od 14 prioriteta BiH na putu ka EU i o njima su lideri političkih partija postigli dogovor, međutim, pitanje je da li će išta biti usvojeno i, kako stvari sada stoje, sve zavisi od imenovanja Amidžića.

    “Posljednji dogovor je bio da Krišto (Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH) 21. avgusta predloži imenovanje Amidžića, kako bi taj dan Komisija za pripremu izbora Savjeta ministara BiH mogla održati sjednicu i preporučiti imenovanje. Takav je dogovor, a šta će od svega na kraju biti, još niko ne zna, ali ako ne bude tog imenovanja, pitanje je da li će išta proći na sjednici Predstavničkog doma”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    Problem je u tome što ni Krišto bez političkog dogovora ne želi da traži imenovanje Amidžića, jer Zakon o Savjetu ministara BiH kaže da ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg o imenovanju, o njemu se, u ovom slučaju o Amidžiću, ne može ponovo odlučivati.

    “Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Savjeta ministara dužan je da u roku ne dužem od osam dana imenuje drugo lice na to mjesto i takvu odluku dostavi na potvrdu Predstavničkom domu, ili da podnese ostavku”, navedeno je u članu 11 Zakona o Savjetu ministara BiH.

    Osim toga, prema nezvaničnim informacijama, u priču oko imenovanja Amidžića sve više se upetljava i Zakon o spoljnim poslovima BiH, na kojem insistiraju Bošnjaci, a koji Srbi ne žele da prihvate. Navodno, nezvanične informacije govore da će i taj zakon biti jedan od uslova za imenovanje Amidžića.

    Podsjećanja radi, mjesto ministra finansija i trezora BiH ostalo je upražnjeno nakon što je Zoran Tegeltija, koji je obavljao tu dužnost, izabran za direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Tegeltija je za direktora UIO izabran u maju, a polovinom juna prestao mu je mandat ministra i do sada je bilo i više nego dovoljno vremena da Amidžić bude izabran. Amidžić je u posljednja dva mjeseca prošao sve bezbjednosne provjere i nema nikakvih prepreka, osim onih političkih, da bude imenovan. U međuvremenu, i zbog političke krize oko Ustavnog suda BiH, poslanici Naše stranke već su najavili da neće glasati za Amidžića dok se to ne riješi i, kako su nam rekli pojedini poslanici, teško je očekivati da se to promijeni u dogledno vrijeme.

  • Šta su Rusi zaplijenili od zapadnog naoružanja u Ukrajini

    Šta su Rusi zaplijenili od zapadnog naoružanja u Ukrajini

    U okviru Međunarodnog vojno-tehničkog foruma “Armija-2023” u “Parku patriota” kod Moskve otvorena je izložba zarobljenog naoružanja i vojne opreme koju koriste Oružane snage Ukrajine, uključujući i zapadne zemlje.

    Posebna pažnja je posvećena opremi koju proizvode SAD i druge zemlje NATO.

    Tako se na izložbi može vidjeti spaljeno australijsko oklopno vozilo “Bušmaster”, američki oklopni transporteri M-113, švedsko borbeno vozilo pješadije CV90-40, francuski tenk AMX-10RCR.

    Najveći dio zapadne trofejne tehnike čine britanska borbena vozila i to oklopno vozilo “Haski” i “Mastif” i automobil AT-105 “Sakson”.

    U opisu eksponata navedeno je gdje i kako je tehnika zaplijenjena.

    Odvojeno, u zatvorenom paviljonu predstavljena je ekspozicija “Obećani savez”, koja pojašnjava ideološki rad koji se posljednjih godina provodi nad ukrajinskom omladinom.

    “Među uzorcima su školski udžbenici, odjeća sa nacionalističkim sloganima, neobičan meni barova i ugostiteljskih objekata, kao i simboli terorističkog bataljona Azov (terorističke organizacije zabranjene u Ruskoj Federaciji)”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

  • Đajić sutra organizuje protest

    Đajić sutra organizuje protest

    Sutra u pet do 12 zajedno sa odbornicima SNSD-a i koalicije blokiraću saobraćaj kod Gradske uprave Banjaluka, rekao je predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlado Đajić.
    ,,Pozivam sve građane da nam se pridruže zbog enornomnog poskupljenja parkinga u gradu. Blokiraćemo saobraćaj na pet minuta”, ističe Đajić za BL portal.

    Đajić pita da li poskupljenjima u Banjaluci ima kraja, je se od vode, grijanja, stiglo i do parkinga.

    ,,Ovo je nenormalno poskupljenje, a grad prljaviji nego ikad”, kaže Đajić.

    Đajić: Deložacija parkinga farsa, Stanivuković sve već dogovorio sa Autoprevozom
    Predsjednik banjalučkog SNSD-a prokomentarisao je i današnji protest gradonačelnika Stanivukovića kako bi se spriječila deložacija i uvođenje u posjed preduzeća “Autoprevoz” na parkingu u centru grada.

    Đajić tvrdi da je sve što se dešavalo u Banjaluci u vezi sa ovim parkingom, samo još jedna farsa Draška Stanivukovića.

    “Što se tiče Autoprevoza, tu odluku je donio Ustavni sud za koji je PDP uvijek glasao. S druge strane, odgovorno tvrdim da je u Banjaluci poznato da se Stanivuković dogovorio sa Autoprevozom da sve ovo zajedno podijele”, uvjerava Đajić.

    Dodaje da je današnji “performans” upriličen samo kako bi se Stanivuković na neki način ,,ogradio”.

  • Ambasada Rusije u BiH naglasila: Šmitove takozvane odluke nelegitimne

    Ambasada Rusije u BiH naglasila: Šmitove takozvane odluke nelegitimne

    Ambasada Ruske Federacije još jednom naglašava da se bez odgovarajuće odluke Savjeta bezbjednosti UN, njemački državljanin Kristijan Šmit ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH, te da su stoga njegove takozvane odluke nelegitimne.
    “S tim u vezi, smatramo parodijom na vladavinu prava i grubom provokacijom kada vanjske sile zloupotrebljavaju sistem za sprovođenje zakona BiH radi pokretanja krivičnih postupaka protiv demokratski izabranih i legitimnih zastupnika Republike Srpske zbog toga što ne priznaju legitimitet stranog samozvanca, istinski brane primat međunarodnog prava i ponašaju se u skladu sa odredbama Ustava Republike Srpske”, naglašavaju iz Ambasade Ruske Federacije u BiH.

    Tužilaštvo BiH podiglo je u petak, 11. avgusta, optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita.

  • Ulazak u NATO košta: Rusi uzimaju Kijev?

    Ulazak u NATO košta: Rusi uzimaju Kijev?

    Ukrajina može ući u NATO, ali bez Kijeva, smatra Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije.

    On je detaljnije objasnio o kakvoj ideji je reč.

    “Nova ideja za Ukrajinu iz kancelarije Severnoatlantske alijanse: Ukrajina može da uđe u NATO ako se odrekne spornih teritorija. Ideja je zanimljiva. Problem je samo što su sve, navodno, njihove teritorije veoma sporne. Za ulazak u blok kijevske vlasti će morati da se odreknu čak i samog Kijeva, prestonice drevne Rusije. Prestonicu će onda morati da premeste u Lavov”, napisao je on na svom kanalu na Telegramu.Ranije je šef kancelarije generalnog sekretara NATO-a Stijan Jensen izjavio da bi Ukrajina mogla da dobije članstvo u Alijansi u zamenu za ustupanje dela svoje teritorije Rusiji.

  • Milanović: Ne vjerujem u pravdu visokih predstavnika

    Milanović: Ne vjerujem u pravdu visokih predstavnika

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je povodom podizanja optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da “ne vjeruje u pravdu visokih predstavnika”.

    Dokle god visoki predstavnici ko god im dao mandat, dok god budu imali instinkta i interesa mijenjati zakone zemlje ukazima, kako bi se podigla optužnica za novo izmišljeno djelo, a nemaju vremena i interesa promijeniti izborni zakon, što mogu jednim potpisom pera i omogućiti Hrvatima da biraju predstavnike, dokle god je ta olovka teška ko pero, a ona druga laka ko perka, ja u takvu pravdu ne vjerujem, rekao je Milanović novinarima u Širokom Brijegu.

    On je istakao da ima iskrenu želju i da daje maksimalni doprinos, te da vjeruje da to radi i Vlada Hrvatske, da BiH bude uređena zemlja u kojoj će Hrvati živjeti kao konstitutivni narod.

    Tužilaštvo BiH podiglo je u petak, 11. avgusta, optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje.

    Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.