VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Riješiću krizu između Avganistana i Pakistana vrlo brzo

    Tramp: Riješiću krizu između Avganistana i Pakistana vrlo brzo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć da će “vrlo brzo riješiti” krizu između Avganistana i Pakistana, a to je poručio u trenutku kada su mirovni pregovori u Istanbulu između dvije zemlje ušli u drugi dan.

    – Čuo sam da su Pakistan i Avganistan započeli razgovore. Ali, ja ću to riješiti vrlo brzo – rekao je Tramp na marginama samita ASEAN-a u Maleziji, prenio je AP.

    Tramp je izjavu dao tokom potpisivanja mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže, dodajući da su “lideri Pakistana sjajni ljudi”.

    Talibanski državni medij RTA preneo je juče da je, nakon 15 sati “neprekidnih razgovora”, avganistanska strana dostavila nacrt dokumenta kojim se traži da Pakistan poštuje teritorijalni integritet i vazdušni prostor Avganistana i da ne dozvoli da se pakistanska teritorija koristi za aktivnosti protiv te zemlje.

    U nacrtu je, kako se navodi, predloženo i formiranje “četvorostranog mehanizma za nadzor prekida vatre” i razmjenu informacija o njegovim mogućim kršenjima.

    Prema navodima RTA, pakistanska delegacija je u subotu uveče dostavila svoj nacrt odgovora.

    Druga runda pregovora između delegacija dvije zemlje počela je u subotu u Istanbulu, sa ciljem da se privremeni prekid vatre postignut ranije ovog mjeseca u Dohi, pretvori u trajan okvir za mir i bezbjednost granice.

    Pakistanska vojska saopštila je u nedelju da je ubila 25 militanata tokom “odbijanja dva velika pokušaja infiltracije” duž granice, iako su pregovori u Istanbulu bili u toku.

    U sukobima je, kako se navodi, poginulo i pet pakistanskih vojnika.

    U ranijim sukobima ovog mjeseca poginule su desetine, a ranjeno je na stotine civila u Avganistanu.

    Pakistan negira da je gađao civilne mete i tvrdi da su napadi bili usmereni na militante i njihova skrovišta.

    Dvije susjedne države su, kako objašnjava AP, već mjesecima u žestokom bezbjednosnom sporu, optužujući jedna drugu za agresiju tokom oružanih sukoba ranije ovog mjeseca, u kojima je zabilježen najveći broj žrtava u posljednjih nekoliko godina.

    Sukobi su izazvali zabrinutost u regionu, gdje ekstremističke grupe poput Al Kaide pokušavaju ponovo da se aktiviraju.

    Pakistan optužuje Avganistan da ne spriječava militante koji prelaze granicu i napadaju pakistanske ciljeve, dok vlasti u Kabulu, koje predvodi talibanski režim, odbacuju te optužbe.

  • Srušili se helikopter i borbeni avion američke mornarice

    Srušili se helikopter i borbeni avion američke mornarice

    Američki mornarički helikopter MH-60R Sea Hawk helikopterske pomorske udarne eskadrile (HSM) 73 i lovački avion F/A-18F Super Hornet borbene grupe Crveni petlovi, srušili su se u nedelju oko 14.45 časova po lokalnom vremenu u Južno kinesko more.

    “Oba aviona su poletela u misiju sa američkog nosača aviona USS Nimic (CVN 68), a spasilačke ekipe iz sastava Udarne grupe 11 bezbedno su izvukle sve članove posade borbenih letelica”, navela je na svom Fejsbuk nalogu američka pacifička flota i dodala da je pokrenuta istraga o uzrocima ovih incidenata.

    Ranije je objavljeno da SAD planiraju da do 2027. godine zamene nosač aviona USS Nimic novim nosačem aviona klase Ford, USS John F. Kennedy.

  • Savić: Problem sa ruskim gasom teži od problema rafinerije u Pančevu

    Savić: Problem sa ruskim gasom teži od problema rafinerije u Pančevu

    Profesor ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocijenio je danas da je problem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji od problema sa kojim će se suočiti rafinerija u Pančevu zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije.

    Savić je za Tanjug naveo da je u Rafineriji zaposleno između 12.000 i 13.000 ljudi i istakao da će država sigurno pokušati da ih zaštiti, a ako to ne bude moguće, onda će im pomoći.

    “Ne moraju oni biti bez plata, bez primanja. I to je, rekao bih, manji problem za državu Srbiju. Ovaj drugi problem, sa ruskim gasom, komplikovaniji je i podrazumeva mnoge stvari koje treba da se urade i mislim da predsednik Srbije ne može po tom pitanju da uradi ništa”, kazao je Savić, prenosi Tanjug.

    Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će Srbija, ako dođe do ozbiljnih poremećaja, uzeti stvar u svoje ruke, kazao da to znači nacionalizaciju.

    Savić je istakao da je jedno sudbina NIS-a, a drugo sudbina Srbije.

    “Uz svo dužno poštovanje svih zaposlenih ljudi u NIS-u, šta je važnije za Srbiju – da preživi Rafinerija ili da preživi Srbija? Ja mislim da je ovo drugo mnogo važnije”, naglasio je Savić.

    Navodeći da su se svi orijentisali na sudbinu NIS-a, Savić je kazao da postoji drugo rješenje koje nema mnogo veze sa sudbinom NIS-a.

    “Jedno je da mi možemo obezbediti dovoljno goriva za privredu i za građane Srbije. Čak i ako rafinerija ne radi. Dakle, suštinski možemo da imamo problema, ali zemlja neće stati. NIS može da stane, ali zemlja neće stati. Pogotovo ti problemi u snabdevanju mogu da traju neko vreme kada se to desi, ali kako vreme bude odmicalo, imamo dve stvari – da se ova kriza nekako okonča, kao i da sve što bude više vreme odmicalo, država Srbija će se bolje snalaziti”, kazao je Savić.

    Prema njegovim riječima, kod sankcija NIS-u pitanje vlasništva, odnosno to što je rusko vlasništvo je Amerikancima najvažnije.

    “Jedino rešenje za Amerikance je za početak većinsko vlasništvo nekoga ko nije iz Rusije, a drugo poluvreme koje je još važnije je da nema Rusa u NIS-u, nema Rusa na Balkanu. To je zapravo krajnji cilj cele priče”, naglasio je.

    Govoreći o nafti, Savić kaže da naftovod prema Mađarskoj Srbiji, nažalost, neće pomoći mnogo.

    Kako je naveo, postoji tehnička mogućnost jer od Slavonskog Broda do Mola u Mađarskoj postoji dvosmjerna vezu i moguće je da se “pumpa” nafta iz Mađarske, od Slavonskog Broda prema Novom Sadu i prema Pančevu.

    “To se naravno ne radi. Ovde je potpuno jasna priča o čemu se radi. Znači, jednostavno ono što smo već rekli da ne ponavljamo. Nema Rusa, sve je u redu”, rekao je.

    Savić navodi da što se tiče gasa postoje dvije mogućnosti.

    “Sa gasom situacija je politička, pre svega stvar političke odluke, ali mi imamo tehničke mogućnosti sasvim koliko nam treba. Imamo ovaj Balkanski tok, kroz koji ide ruski gas preko Turske, imamo ovaj Niš-Dimitrovgrad, to je azerbejdžanski gas”, kazao je Savić.

    Na komentar da su to male količine u odnosu na naše potrebe, Savić je kazao da nisu u pitanju male količine i dodao da je i Srbija mala.

    “Ova treća interkonekcija postoji za tečan američki gas, koje se kači na taj Niš-Dimitrovgrad. Ali izgleda da sa Grcima to ne ide baš”, dodao je Savić navodeći da je terminal u Aleksandropolusu u nekom remontu.

    Ističe da gasa u Srbiji može da bude dovoljno, ali da je stvar da li će opet biti pritiska sa zapada ili ne.

    Na komentar da li Rusi imaju razumijevanja za situaciju u kojoj se nalazi Srbija.

    Ali, primjećuje Savić, oni moraju da štite svoje interese.

    “Ovo što su oni nama produžili do kraja ove godine, do 31. decembra, to je znak pitanja za Srbiju da razmisli ko su joj prijatelji, ko su joj partneri, ko su joj kratkoročno, ko su joj dugoročno. Oni su samo dali, ne čak ni žuti, nego onaj malo žuti karton, da Srbi razmisle na koju stranu će da idu”, naveo je Savić.

  • “Patriote” skinute sa crne liste, “izdajnici” i dalje pod sankcijama

    “Patriote” skinute sa crne liste, “izdajnici” i dalje pod sankcijama

    Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija uklonila je sa svoje liste sankcionisanih lica četiri građanina Republike Srpske – Jelenu Pajić Baštinac, Danijela Dragičevića, Gorana Rakovića i Dijanu Milanković.

    Ove osobe su se ranije našle na “crnoj listi” zbog navodne povezanosti sa Miloradom Dodikom i učestvovanja u obilježavanju Dana Republike Srpske 9. januara, što je, prema obrazloženju SAD, bilo protivno odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    U narednim danima, prema najavama, OFAC bi mogao ukinuti sankcije i drugim licima iz Republike Srpske, a među mogućima se pominju i Milorad Dodik, njegovi najbliži članovi porodice, te više funkcionera SNSD.

    Dok pojedinci iz vlasti očekuju skidanje sankcija, najveća opoziciona partija u Srpskoj – Srpska demokratska stranka (SDS) – nalazi se pod američkim mjerama već više od dvadeset godina. Na istoj listi i dalje su i visoki funkcioneri te stranke, među kojima su Milovan Bjelica i Dragomir Vasić.

    Istovremeno, iz SNSD već godinama stižu optužbe na račun opozicije da su “strani plaćenici” i “izdajnici”. Zanimljivo je da upravo predstavnici vlasti, koji se često predstavljaju kao “patriote”, danas dobijaju olakšice iz Vašingtona.

    Milovan Bjelica, dugogodišnji funkcioner SDS, koji se na američkoj listi nalazi još od 2003. godine, podsjeća da je tadašnja odluka bila politički motivisana.

    – Tadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, 7. marta 2003. godine smijenio me sa svih pozicija i dužnosti i zabranio mi bilo kakav društveni i politički rad. Nekoliko dana kasnije stavljen sam i na američku crnu listu, pod obrazloženjem da pripadam mreži podrške Radovanu Karadžiću. Godinu dana kasnije, na američku crnu listu stavljena je cijela SDS – podsjeća Bjelica.

    Na optužbe vlasti da su u SDS “izdajnici” i “strani plaćenici”, Bjelica odgovara da ne prihvata takve kvalifikacije.

    – Uvredljivo je da mene ili SDS neko naziva izdajnicima, a te uvrede uglavnom dolaze od onih koji nisu ni učestvovali u stvaranju Republike Srpske – ističe Bjelica.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se iza priče o “patriotama” i “izdajnicima” krije dublja politička manipulacija.

    – Na jednoj strani imamo “patriote”, koje su dale ogroman novac poreskih obveznika Republike Srpske da im budu skinute sankcije. Na drugoj strani, čini mi se da SDS nikad nije ni tražila skidanje svojih “izdajnika” sa crne liste SAD. Podjela na patriote i izdajnike jeste spin koji aktuelna vlast koristi već 20 godina. Nije to nikakva novina. U režimima i društvima s demokratskim deficitom imamo tu podjelu na patriote i izdajnike – kaže Topićeva.

    Ona dodaje da je način etiketiranja i targetiranja političkih protivnika godinama bio vrlo selektivan.

    – Kada je SNSD bio u vlasti sa SDA skoro 15 godina, to nije bio problem. Međutim, onog trenutka kada su predstavnici opozicije pomislili da sjednu za isti sto sa SDA, bili su napadani kao “poslušnici političkog Sarajeva” i “izdajnici srpskog roda”, jer je SNSD sebi pribavio to ekskluzivno pravo zaštite srpskih nacionalnih interesa. Oni su te kriterijume uspostavljali po sopstvenoj mjeri. Kad im to odgovara, oni sarađuju sa zemljama Zapada, njihovim ambasadama i političarima, ali su oni “patriote” jer je to, tobože, u interesu Republike Srpske – ističe Topićeva.

    Kao ilustraciju te dvoličnosti Topićeva navodi odnos aktuelne vlasti prema SAD.

    – Zadnjih nekoliko godina prisustvovali smo verbalnoj tiradi i napadima na administraciju SAD, da bi danas ta ista struktura vlasti napravila “salto mortale”. Danas su SAD prijateljske i klanjaju se Donaldu Trampu. Taj stil ponašanja je vrlo snishodljiv i to je tipična autoritarna struktura vladavine. Snishodljivi su prema onima koji su moćniji, a na drugoj strani gaze i manipulišu s onima koji su, kako smatraju, ispod njih – navodi Topićeva.

    Ona zaključuje da su posljedice takvog pristupa bile ozbiljne za mnoge ljude u Republici Srpskoj.

    – To su bili strašni napadi u javnosti. Neki ljudi su bili fizički napadnuti, dok je nekima uništena imovina bez bilo kakvih posljedica. Međutim, najveći problem je u tome što su građani, mahom, pokazali vrlo nizak nivo političke pismenosti i osvješćenosti jer su dopustili, a dijelom i dobrovoljno bili saučesnici u toj podjeli na “patriote” i “izdajnike” – zaključuje Topićeva.

  • Iz BiH se godišnje iseli pun grad ljudi

    Iz BiH se godišnje iseli pun grad ljudi

    Na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez osrednjeg grada koji broji 25.000 ljudi.

    Takav zaključak može se donijeti iz cifre o iseljavanju, navedene u dokumentu “Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za period 2026-2030”, koji je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH.

    “BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom broja stanovnika, podstaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Puni autobusi
    Iz svih krajeva BiH, posebno iz seoskih sredina, stižu sumorne i zabrinjavajuće brojke o iseljavanju. Primjera je napretek, a jedan od njih je i selo Orahovljani, u opštini Mrkonjić Grad.

    “Što se tiče Orahovljana, ako pogledamo nekoliko godina unazad, može se reći da je tu bio potpuno drugačiji život. Škola je bila puna đaka, čak u dvije smjene se išlo. Nakon osnovne škole djeca su odlazila u srednju školu, a autobusi su bili puni đaka. Vremenom se to promijenilo, krenulo je intenzivno iseljavanje i odlazak u strane zemlje”, kaže za “Nezavisne novine” Suzana Perać, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Orahovljani.

    Najviše ljudi se, dodaje ona, odselilo u Italiju i Austriju, a porodica ima i u Sloveniji.

    “Brojne kuće su sada prazne, a ovdje su ostali stariji ljudi, po jedno ili dvoje u domaćinstvu. Mislim da je razloga mnogo. Jedan od glavnih se odnosi na migraciju selo – grad, što je i potpuno normalno jer nam gradovi svakako nude više mogućnosti za život. A što se tiče odlaska u inostranstvo, ljudi idu zbog većih plata i sigurnije egzistencije. Mislim da je sve to dovelo do masovnog odlaska mladih ljudi iz naše zemlje”, istakla je ona.

    Demografski gubitak
    Aleksandar Majić, demograf, kaže da je ovaj prostor oduvijek bio emigraciono područje.

    “Sa prostora BiH, ako uzmemo u obzir i 19. vijek i 20. vijek, stanovništvo se iseljavalo. Imali smo, recimo, talas migracija i nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, ta emigracija je nastavljena i u drugoj polovini 20. vijeka. Međutim, visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti taj demografski gubitak koji se odnosi na emigraciju stanovništva”, kaže Majić.

    Nažalost, protekli rat je, dodaje on, masovno ubrzao proces emigracije, tako da smo devedesetih godina prošlog vijeka imali snažan odliv stanovništva. I to je nastavljeno.

    “Ekonomska situacija i stanje u državi su se reflektovali na današnje migracije”, istakao je Majić za “Nezavisne novine”.

    Šta sve ne znamo
    On ističe da ne postoje precizni podaci o migracionom saldu vanjskih migracija, ali nemamo ni tačne podatke o tome koliko nas je u BiH.

    “Nemamo popis, posljednji je bio 2013. godine. U ovom popisnom krugu BiH nije popisala svoj broj stanovnika. Da je to urađeno, mi bismo tačno mogli da utvrdimo koliko smo stanovnika izgubili ‘zahvaljujući’ migracijama između dva popisa”, naglasio je Majić.

    Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet doprinose i smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

  • Pijani vozač koji je usmrtio porodicu u Beogradu bio i pod dejstvom narkotika

    Pijani vozač koji je usmrtio porodicu u Beogradu bio i pod dejstvom narkotika

    Vozač iz BiH, koji je osumnjičen da je pod dejstvom alkohola u nedjelju oko 1 sat ujutru izazvao saobraćajnu nesreću na Novom Beogradu u kojoj je poginula tročlana porodica, bio je pozitivan i na narkotike.

    Objavio je ovo Telegraf, pozivajući se na nezvanična saznanja.

    Nikola Đ. (24) iz Brčkog, koji se na raskrsnici kod Kule West 65 direktno zakucao u automobil hjundai u kome se nalazio policajac Bojan Ž. (43) sa suprugom Dijanom K. (38) i njihovom devetogodišnjim sinom, upravljao je audijem i pod dejstvom kanabisa, pokazao je test na narkotike nakon nesreće.

    Državljaninu BiH, podsetimo, izmjereno je i 1,17 promila alkohola u krvi. Njemu je određen pritvor do 48 sati nakon čega će uz krivičnu prijavu za teško djelo protiv bezbednosti javnog saobraćaja biti sproveden na saslušanje u nadležno tužilaštvo u Beogradu.

    U sudaru je teže povređen i mladić koji je bio suvozač u audiju.

  • Haos u Podgorici, ulice pune policije, uhapšeno 45 Turaka

    Haos u Podgorici, ulice pune policije, uhapšeno 45 Turaka

    Stanovnici podgoričkog naselja Zabjelo okupili su se u nedjelju uveče kako bi protestovali nakon što je grupa državljana Turske, noć ranije, napala i nožem ranila jednog njihovog sugrađanina.

    Istovremeno je crnogorska policija sprovodila racije i privela 45 turskih državljana.

    Policija je do sada identifikovala i privela dvojicu turskih državljana koji se dovode u vezu s ranjavanjem Podgoričanina M. J. upotrebom hladnog oružja.

    Kako su prenijeli mediji u Podgorici, grupa turskih državljana napala je grupu Podgoričana, a jedan od mladića iz Podgorice zadobio je sedam ubodnih rana nožem.

    U zvaničnom saopštenju crnogorske policije navedeno je da je u nedjelju, pola sata nakon ponoći, došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom u kojoj je učestvovalo više osoba, a u kojoj je jedna osoba zadobila tjelesne povrede u predjelu grudi i ruku.

    „Uzimajući u obzir događaje s elementima nasilja u posljednja 24 časa, u kojima su učestvovali turski državljani koji privremeno borave na teritoriji Podgorice, te izazivanje incidenata na više lokacija, službenici Regionalnog centra bezbjednosti ‘Centar’, Sektora granične policije i Regionalnog centra granične policije ‘Centar’ sprovode koordinisane aktivnosti na teritoriji Podgorice, u okviru kojih je privedeno oko 45 osoba – turskih državljana“, navodi se u saopštenju.

     

    Opravdanost boravka
    Dodaje se da će crnogorska policija u daljem postupku procijeniti razloge njihovog boravka, opravdanost i zakonitost boravka, kao i elemente nasilja do kojih je došlo tokom njihovog boravka, nakon čega će uslijediti represivne mjere te eventualno ukidanje boravka i protjerivanje stranaca iz Crne Gore.

    Crnogorski mediji javili su ranije u nedjelju da je opsadno stanje vladalo u podgoričkom naselju Zabjelo, gdje su se sprovodile racije, dok su se s druge strane, revoltirani nasilnim činom od prethodne noći, okupili brojni stanovnici tog naselja koji su u više navrata pogrdno skandirali na račun Turaka.

    Na terenu je bio veliki broj policajaca i inspektora, a kontrolisano je više lokacija u tom dijelu glavnog grada Crne Gore.

    Mediji su takođe objavili da su se trojica turskih državljana čak zabarikadirala u jednom kazinu, nakon što je, prema riječima očevidaca, grupa mještana pokušala fizički obračun s njima. Policija ih je, nakon što ih je izvela iz kazina, privela dvojicu, a sumnja se da je jedan od njih umiješan u napad koji se dogodio ovog vikenda.

     

    Spajić: Crna Gora privremeno ukida bezvizni režim za državljane Turske
    Crnogorski premijer Milojko Spajić saopštio je u nedjelju uveče da će Vlada u ponedjeljak, po hitnom postupku, donijeti odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.

    „U cilju očuvanja ekonomske aktivnosti i dobrih bilateralnih odnosa, u narednom ćemo periodu inicirati intenzivne razgovore s Republikom Turskom kako bismo, u duhu dobre saradnje i savezništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu“, napisao je Spajić na društvenoj mreži X.

    Iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova ranije je saopšteno da 13.308 državljana Turske ima dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak.

    Prema popisu iz 2023. godine, Crna Gora ima nešto više od 623.500 stanovnika.

     

     

  • Fico: Bratislava neće finansirati vojnu pomoć EU za Kijev

    Fico: Bratislava neće finansirati vojnu pomoć EU za Kijev

    Slovačka neće učestvovati ni u jednom programu EU za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, rekao je premijer Robert Fico.

    Slovačka je obustavila državnu vojnu pomoć Ukrajini kada je Fico došao na vlast 2023. godine, ali je nastavila da dozvoljava komercijalnu prodaju naoružanja.

    Fico je rekao da se ne slaže sa državama EU po pitanju rata i da rješenje nije na bojnom polju.

    Lideri EU su se u četvrtak dogovorili da pokriju “urgentne finansijske potrebe” Ukrajine za naredne dvije godine, ali su odustali od usvajanja plana da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje kredita Kijevu od 140 milijardi evra.

    – Odbijam da dozvolim Slovačkoj da učestvuje u bilo kakvoj finansijskoj šemi koja ima za cilj pomoć Ukrajini u upravljanju ratom i vojnim rashodima – rekao je Fico na konferenciji za novinare.

    On je kritikovao sankcije EU Rusiji i rekao da one više štete Evropi.

    Slovačka i Mađarska, obje kupci ruskih energenata, sada se suočavaju sa američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama “Rosnjeft” i “Lukoil”, koje stupaju na snagu sljedećeg mjeseca.

    Na pitanje o tim rizicima, Fico je rekao da je slovačka rafinerija “Slovnaft” dio mađarske naftne i gasne grupe MOL i da ne kupuje naftu.

  • Saobraćaj prema Izačiću obustavljen zbog udesa

    Saobraćaj prema Izačiću obustavljen zbog udesa

    Zbog nesreće na putu prema graničnom prelazu saobraćaj je obustavljen za sva vozila, što je napravilo gužve i na drugim graničnim prelazima.

    – Molimo sve vozače da koriste alternativne pravce i da prate upute policije i nadležnih službi na terenu – poručili su iz BIHAMK-a.

    U ovom trenutku još nema informacija o povrijeđenim osobama.

  • Untitled post 138978

    Iako nema zvanične potvrde iz Brisela, prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU već je izazvao reagovanje u javnosti. Prema tom planu nove države mogle bi da se pridruže EU, ali bez veta uz korištenje svih pogodnosti članstva. Predsjednik Milorad Dodik kaže da bi u tom slučaju novoprimljene zemlje morale da bespogovorno slušaju šta im kažu briselske diplomate. Ponuda bržeg članstva bez korištenja punih prava u odlučivanju svih mogla bi da podstaknu evroskeptiticizam kod zemalja Zapadnog Balkana koje predugo čekaju u predvorju EU. Analitičari kažu da je ovo tek incijativa i dug je put do njene realizacije.

    Punopravno članstvo bez veta, ekspresan ulazak u EU bez potpunih prava odlučivanja. Nepristojna ponuda Brisela ili mamac za zemlje Zapadnog Balkana. Tek u pozadini nezvaničnog evropskog plana nazire se namjera da mimo rigoroznih pravila o članstvu prime Ukrajinu, a potom i zemlje regiona “otmu” iz tzv. ruskog malignog zagrljaja i u konačnom izbjegnu novog Orbana.

     

    Briselski plan ubrzanog prijema bez prava veta tek treba da dobije saglasnost svih članica Evropske unije. On bi omogućio novim državama većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno kada Unija sprovede ključne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

    U prevodu, nove članice bi pravo veta stekli kada se ono ukine. Da li bi onda zemlje regiona bile ravnopravan član ili poslušnik briselskih politika?

    – To se može posmatrati kao pozitivno, a s druge strane kao negativno. Ipak je definisan neki period u kojem bi članica bila bez tog punopravnog odlučivanja što bi moglo značiti da ne žele da imaju oponenta u političkom smislu ako uzmemo u obzir da imamo situacija sa Mađarskom, Slovačkom i drugim, koje često ne podržavaju sve što se dešava – ističe Bojan šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.

    Marko Todorović iz Centra za evroopske politike u Beogradu kaže da bi nova država članica imala pravo glasa u svim slučajevima kada se odlučuje većinom, bilo prostom ili kvalifikovanom.

    – Međutim, u slučajevima kada je za odluku potrebna jednoglasnost, nova članica ne bi imala pravo veta. Taj period bio bi definisan aktom o pristupanju i predlaže se da traje 10 godina – dodao je Todorović.

    Potencijalno članstvo drugog reda u EU, u BiH je zamagljeno političkom trakavicom oko imenovanja glavnog pregovarača, a kada to uradimo rajska, odnosno vrata EU, širom su otvorena, poručuju iz Brisela.

    – Vaša je odluka ko će to biti. Ta osoba treba da ima vaše povjerenje i sada je važno imenovati glavnog peregovarača. Mi smo prijatelji svih zajednica u BiH i budućnost tih zajednica je u EU – naglasila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    Osim Milorad Dodika, niko u BiH nije rearovao na vijesti iz Brisela. Glasno ćutanje bošnjačkih političara je znak pristanka na članstvo bez veta, jer se svakako njihova politička borba svodi na ukidanje veta Republici Srpskoj na unutrašnjem planu.