Autor: INFO

  • Đukanović će biti počasni predsjednik Crne Gore

    Đukanović će biti počasni predsjednik Crne Gore

    Doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primaće od narednog mjeseca oko 1.680 eura platu kao počasni šef države, nakon što je to sam zatražio, a na šta ima pravo po Zakonu o predsjedniku.

    Kako je potvrđeno “Vijestima”, rješenje o naknadi potpisao je predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Dragan Krapović, a Odbor bi odluku trebalo da konstatuje na nekoj narednoj sjednici.

    Đukanović, kako je propisano zakonom, imao pravo na 70 posto zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. On će koristiti naknadu kao počasni predsjednik države do penzije.

    Počasnu titulu bivšeg predsjednika Crne Gore, koju je do sada imao samo Filip Vujanović, doskorašnji šef države mogao bi koristiti u narednih pet godina što bi se gotovo poklopilo i sa njegovim odlaskom u starosnu penziju jer će u februaru 2028. godine napuniti 66 godina.

    Đukanović će iskoristiti mogućnosti koje mu pripadaju po isteku funkcije, od počasnog naziva, do zarade, posebne kancelarije, administrativne podrške ali i zvaničnu policijsku pratnju.

    Ta prava imaju predsjednici Crne Gore koji su tu dužnost obavljali od obnove nezavisnosti Crne Gore (3. juna 2006. godine).

    Đukanoviću je 20. maja istekao mandat predsjednika Crne Gore.

  • Evropa prelazi na “ratnu privredu”?

    Evropa prelazi na “ratnu privredu”?

    Nacionalizacija fabrika? Kontrola cena? Racionirani obroci hrana? Na šta komesar Evropske unije za unutrašnje tržište Tjeri Breton misli kada pominje izraz “ratna privreda”?

    EU se obavezala da će Ukrajini u roku od godinu dana poslati milion komada municije, ali proizvodni kapaciteti bi tek trebalo da se usklade s tom obavezom

    Izraz „ratna privreda“ podseća na dramatične mjere iz mračnih dana prošlosti: vlade mijenjaju svoje ekonomske sisteme i industrijsku proizvodnju kako bi dale prednost proizvodnji za potrebe vođenja rata.

    Komesar EU za unutrašnje tržište Tjeri Breton počeo je redovno da pominje taj izraz početkom marta dok je tražio (i još uvek traži) brzo povećanje narudžbina, kao i proizvodnje municije i oružja od strane EU – kako za snabdjevanje Ukrajine, tako i za popunjavanje sopstvenih zaliha. Komesar je obišao više od deset fabrika za proizvodnju oružja, gdje se suočio s pritužbama da dugoročnih ugovora nema – uprkos nekoliko odluka EU o povećanju finansiranja i smanjenju prepreka za zajedničku nabavku.

    „Kašnjenja nisu u skladu s našim trenutnim potrebama“, rekao je Breton na konferenciji za novinare 3. maja. „Zato je neophodno – i ja to jasno kažem – da se industrijska baza pogura i pokrene ka ’ratnoj privredi’, ako mi dozvoljavate da koristim taj izraz.“

    Nije odobreno
    Ali, čini se da se Breton oko toga baš i nije konsultovao sa svim državama-članicama Evropske unije. Berlin je tu možda i najosjetljiviji. Njemački ambasador u Poljskoj Tomas Bager dobro zna kako to izgleda kad se na njegovu zemlju vrši pritisak po pitanju nabavke oružja, ali on svejedno smatra da je Bretonov predlog „neproduktivan“.

    „U Njemačkoj nećete dobiti pozitivan odgovor na izraz ’ratna privreda’“, kratko je prokomentarisao Bager ranije ovog mjeseca. I dodao: „To nije pravi način za mobilizaciju napora.“

    Ta reakcija nije nimalo iznenađujuća, objašnjava Edvard Lukas iz Centra za analizu evropske politike (CEPA). On za DW čak kaže da bi taj pojam potpuno zabranio. „To znači vrlo različite stvari u različitim zemljama. Prava ’ratna privreda’ je kada ljudi s oružjem dođu, preuzmu vašu fabriku i natjeraju vas da proizvodite više oružja. Mislim da to u Evropi niko zapravo ne predlaže“, kaže Lukas, ali ujedno naglašava da je Rusija već preduzela takve korake.

    „U Njemačkoj to podsjeća na nacističku kontrolu privrede koja je podrazumijevala kolosalne patnje i zlostavljanje prisilnih radnika“, podsjeća Lukas. „To je pomalo kao da u Sjedinjenim Državama kažete: ’Ovo moramo da podignemo na plantažni tempo’. To ne bi bio znak produktivnosti, već znak najmračnijeg perioda u američkoj istoriji. Ne mislim da bi to trebalo rješavati koristeći takve izraze, to se rješava tako što se sjedne za sto i donesu teške regulatorne odluke o finansijama kojima se postiže rezultat koji želite“, kaže Lukas.

    Pojačavanje retorike, a ne industrije
    Analitičar Ben Talis iz Njemačkog saveta za spoljne odnose (DGAP) podsjeća da je francuski predsjednik Emanuel Makron takođe pominjao „ratnu privredu“, ali ipak bez da je povlačio dramatične poteze koje ona podrazumeva. „To bi imalo mnogo implikacija, mnogo državne kontrole i državnog usmjeravanja privrede. To bi vjerovatno podrazumijevalo i različite oblike racionalizacije, što bi poslalo veoma zanimljiv signal stanovništvu Evrope, onaj koji mislim da sadašnja generacija političara u zapadnoj Evropi ne bi bila voljna da pošalje“, kaže Talis.

    Međutim, ako Evropska unija – a i NATO – žele da povećaju proizvodnju oružja, potrebno je poslati signal da je stvar hitna. Razumljivo je onda što neki zvaničnici EU plasiraju pojam „ratna privreda“, kaže Natali Toci, direktorka Italijanskog instituta za međunarodne poslove. Oni, kaže, moraju da premoste veliki jaz koji postoji kada je reč o percepciji pretnje širom Evrope. Moraju da „uvere one države-članice koje su veoma daleko od prve linije fronta da, umesto što troše sredstva za domaće potrebe, moraju da ih potroše na odbrambenu industriju za slanje oružja u Ukrajinu.“ Toci kaže da neki ljudi to već podržavaju, „ali potrebno je vrijeme da taj argument postane uvjerljiv za sve.“

    Estonski ministar odbrane Hano Pevkur kaže da njegovu zemlju niko ne treba da poziva na „ratnu privredu“, jer je ona već dala više od jedan odsto svog bruto nacionalnog proizvoda za pomoć Ukrajini. „Ne moramo to posebno da navodimo“, kaže on za DW.

    Njemački ambasador u Poljskoj Tomas Bager smatra da se pozivanjem na „ratnu privredu“ neće postići uspjeh u Njemačkoj.

    Spremiti za kasnije?
    Iako podržava taj cilj, vojni istoričar Slavomir Debski, direktor Poljskog instituta za međunarodne poslove (PISM), ne misli da je uvođenje „ratne privrede“ neophodno. Barem „ne još“. On smatra da političari ni sami zapravo ne znaju šta misle kada taj izraz pominju.

    „Godine 1942. Sjedinjene Države bile su u stanju da proizvode velike brodove za 14 dana, umjesto za dvije godine“, objašnjava on.

    „To je vrsta privatizacije ratne privrede. Mi nismo u toj situaciji i nema potrebe uvoditi takav režim u naše privrede.“

    Ben Talis predlaže da, umjesto što samo koriste taj pojam, političari počnu da objašnjavaju šta misle kada koriste izraz „ratna privreda“.

    „Ukrajina se bori za našu slobodu. Ukrajinci sprečavaju da mi budemo napadnuti. Ako to tako budemo vidjeli, onda bi ovo stvarno trebalo da postane i naš sukob, i trebalo bi da hoćemo da pobjedimo. Dakle, da prihvatimo da smo u ozbiljnom sukobu i da onda počnemo ljude na to i da pripremamo“, kaže Talis za DW.

    Ali njemački ambasador Bager tom idejom nije oduševljen.

    „Ono što je važno jeste da se te različite percepcije egzistencijalne prijetnje ne sagledavaju kao: ’oni to još uvijek ne shvataju’. Ja kažem da mi shvatamo, ali i vi morate da shvatite da su istorija i geografija neizmjerno moćni učitelji i da su nas naučili različite lekcije.“

  • Kosovo i Metohija: Srbi razvili zastavu dugu 250 metara

    Kosovo i Metohija: Srbi razvili zastavu dugu 250 metara

    Nekoliko hiljada građana okupilo se jutros ispred zgrade Skupštine opštine Zvečan, a razvili su zastavu Srbije dugu 250 metara, javlja izveštač Tanjuga.

    Oni mirno protestuju, a na početku im se obratio Srđan Milosavljević, bivši predsjednik SO Zvečan, koji je pozvao na mirne proteste i da građani ne napadaju pripadnike Kfora.

    Ponovio je zahtjeve Srba, a to su povlačenje tzv. kosovskih specijalaca iz četiri opštine na sjeveru KiM i da gradonačelnici Albanci izabrani 23. aprila ne ulaze u opštinske zgrade.

    Sa razglasa se puštaju srpske pjesme sa KiM.

    Pripadici Kfora su raspoređeni na 30-ak metara od zgrade opštine, a razvukli su bodljikavu žicu oko opštine i ispred građana.

    U opštinskim zgradama u tri opštine na sjeveru KiM i dalje su pripadnici tzv. kosovske i specijalne polciije.

    Kfor je pojačao svoje snage u sve četiri opštine na sjeveru KiM, a pripadnici Kfora su i na proilazima sva četiri grada na severu pokrajine .

  • Izlila se rijeka Modran u Suvom Polju, u porastu i Drina

    Izlila se rijeka Modran u Suvom Polju, u porastu i Drina

    Rijeka Modran u bijeljinskom naselju Suvo Polje razlila se na poljoprivrdne površine i zaplavila tri domaćinstva u Donjoj Zaovici i za sada nema informacija da je voda prodrla u stambene objekte, a ekipe civilne zaštite su na terenu i pružaju pomoć ugroženima, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Vodostaji bujičnih vodotoka Јanje, Gnjice i Lukavca u Bijeljini su u naglom porastu nakon što je u protekla 24 časa na području grada palo 42,8 litara kiše po metru kvadratnom.

    Vodostaj rijeke Drine jutros u 6.00 časova na vodomjernoj stanici Radalj iznosio je 236 centimetara i u porastu je za 60 centimetara u protekla 24 časa, dok je protok Drine na Hidroelektrani Zvornik u 8.00 časova bio 702 metra kubna u sekundi.

    Redovna odbrana od poplava rijeke Drine na području Semberije uvodi se kada vodostaj na vodomjernoj stanici Radalj dostigne kotu od 450 centimetara.

    Vodostaj rijeke Save u 6.00 časova na vodomjernoj stanici Јamena iznosio je 917 centimetara i od ponoći je u porastu za dva centimetra.

    Granica redovne odbrane od poplava je kada vodostaj rijeke Save na vodomjernoj stanici Јamena dostigne kotu od 970 centimetra.

  • Bujični vodotoci izazvali veću štetu u teslićkim naseljima

    Bujični vodotoci izazvali veću štetu u teslićkim naseljima

    Bujični vodotoci izazvali su veću štetu na objektima i imovini u teslićkim naseljima Vlajići, Јasenova, Brezna, Gomjenica i Slatina, a na pojedinim putnim pravcima došlo je do prekida u saobraćaju.

    Poplavljeno je oko 30 kuća, izjavio je za RTRS Dragan Kos, pomoćnik direktora Civilne zaštite Republike Srpske.

    Dežurne službe i mehanizacija cijelu noć su radile na otklanjanju štete na putevima i imovini.

  • Vučević: Bezbjednosna situacija na sjeveru KiM visoko rizična

    Vučević: Bezbjednosna situacija na sjeveru KiM visoko rizična

    Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević kaže za RTS da je bezbjednosna situacija na sjeveru Kosova i Metohije visoko rizična zbog jednostranih, nezakonitih, neligitimnih odluka administracije u Prištini. Poručuje i da su definisane crvene linije.

    Govoreći o tome koliki bezbjednosni rizik u ovom trenutku na sjeveru Kosova i Metohije, ministar odbrane kaže da je “veliki, vjerovatno najveći mogući”.

    • Ako bismo mogli to tako da rangiramo imajući u vidu ne samo ovo što se dešavalo prethodna dva dana, prije svega u ponedjeljak, nego sve ono što se dešavalo nedjeljama i mjesecima unazad, na šta je zvanična Srbija upozoravala, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pričao i sa međunarodnim predstavnicima, ali i obavještavao javnost u Srbiji kakav je mogući scenario i, nažalost, se to i desilo – rekao je Vučević.

    Ukazao je da “put Aljbina Kurtija vodi ka eskalaciji, ka sukobima, povrijeđivanju, pucanju i svim onim scenama koje smo vidjeli, a koje ne želimo nigdje da vidimo, posebno ne u našoj državi”.

    • Situacija je bezbjednosna visoko rizična zbog jednostranih, nezakonitih, neligitimnih odluka administracije u Prištini i prije svega da to nazovemo pravim imenom i da to probamo da sublimiramo kao okupaciju sjevera Kosova i Metohije od strane albanske administracije iz Prištine – dodao je Vučević.

    Istakao je da Beograd vjeruje u politički razgovor, dijalog i političko rješenje, kao i da su zbog toga imali juče sastanke sa ambasadorima zemalja Kvinte, kao i ambasadorima Kine i Rusije.

    • Zato je predsjednik imao više telefonskih razgovora sa svima onima koji su uključeni u taj proces dijaloga, jer je uvijek bolje tražiti politički put, odnosno političko rješenje, nego ići u sukobe – naveo je Vučević.

    Vojska Srbije je, dodaje, u skladu sa naredbom predsjednika Republike podignuta u stepen borbene gotovosti na najviši nivo.

    • Spremna da izvršava svaki zadatak, a Srbija je sa političke strane definisala koje su to crvene linije kada se Srbija nalazi u situaciji da su ugroženi oni najvitalniji nacionalni i državni interesi. Govorimo, o ne daj Bože, scenarijima da neko ubija Srbe, da kreće fizička likvidacija našeg naroda od strane tzv. kosovske policije, protjerivanje Srba, pogrom, sve ono što nam se dešavalo prije 20 ili 30 godina. Te situacije bi zaista bile ne samo crveni alarm, nego onaj momenat kada Srbija ne može da priča samo i sjedi skrštenih ruku – rekao je Vučević.

    Nadamo se i radimo sve da do takvog razvoja događaja ne dođe pošto to nije interes ni Srbije ni nikog drugog, dodaje ministar odbrane Srbije.

  • Depoziti banaka pali za čak 895 miliona KM

    Depoziti banaka pali za čak 895 miliona KM

    Depoziti koje banke drže kod Centralne banke Bosne i Hercegovine za prva četiri mjeseca ove godine pali su za čak 895 miliona KM i ključno je pitanje gdje je taj novac završio.
    Naime, zaključno s 31. decembrom prošle godine depoziti banaka iznosili su 7,2 milijarde KM, što se može vidjeti iz Izvještaja o poštovanju valutnog odbora koji je objavila Centralna banka BiH. Četiri mjeseca poslije, odnosno zaključno s 30. aprilom, ti depoziti banaka iznosili su 6,3 milijarde KM.

    U Centralnoj banci BiH tvrde da nema razloga za brigu jer se radi o smanjenju viška iznad obaveznih rezervi koji su banke povukle vjerovatno za kreditiranje, međutim stručnjaci i poslovna zajednica strahuju da je taj novac iznesen iz Bosne i Hercegovine jer je činjenica da je kreditiranje privrede u padu.

    “Radi se o smanjenju viška iznad obaveznih rezervi. Ključni razlozi za smanjenje je finansiranje kreditnog rasta koji banke imaju i logično je da iz svojih izvora to finansiraju. Bilo je dosta i povlačenja novca od strane građana, vjerovatno radi investiranja u nekretnine. Pad depozita je zaustavljen u prve dvije dekade ovog mjeseca”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH, istovremeno naglašavajući da su ukupni depoziti u bankama rasli i da su na kraju godine iznosili 31 milijardu KM, a danas su 31,2 milijarde KM, prenose Nezavisne.

    S druge strane, za razliku od stava da je novac povučen radi kreditiranja, u poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su plasmani banaka prema privredi pali te da to predstavlja veliki problem privrede.

    “Taj novac nije otišao u kredite. Zvanični podaci Agencije za bankarstvo govore da je pad kreditiranja privrede oko sedam posto. Država, u našem slučaju Republika Srpska, mora nešto raditi po tom pitanju, a jedno od rješenja je da se pravi banka koja će kreditirati privredu, jer bez toga ne piše nam se dobro u narednom periodu”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    Komentar na činjenicu da su depoziti pali za 895 miliona KM, što nedvosmisleno pokazuju podaci Centralne banke BiH, pokušali smo dobiti i u Udruženju banaka Bosne i Hercegovine, međutim Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže:

    “Depoziti banaka nisu pali, samo su preusmjereni sa računa na kojima nema prihoda na prihodujuće račune. Stanje depozita je gotovo isto kao i krajem godine.”

    Stručnjaci u Bosni i Hercegovini ističu da će monetarno “zatezanje” u Evropi, kao i posljednja inicijativa o suspenziji pravila o dugu za dvije godine u Americi, sasvim sigurno nastaviti pritiske na svjetsku i domaću likvidnost.

    “Može se očekivati u narednom periodu smanjenje novčane mase. U situaciji kada imate prinos na državne hartije od vrijednosti SAD od preko pet posto za tri mjeseca je alternativa evropskim bankama koje drže depozite kod ECB-a po stopi od 3,25 posto. Alternativa bankama u zemljama koje nisu u EU, pogotovo onim bankama koje su u grupaciji i locirane su na periferiji EU je držanje sredstava kod ECB-a. Tržišni mehanizam ukazuje da novčana sredstva idu tamo gdje su prinosi veći. Tako se može i objasniti da je za prva četiri mjeseca oko 900 miliona KM umanjen depozit domaćih banaka kod naše Centralne banke i za očekivati je da su dvije trećine tog iznosa upravo završile u inostranstvu”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

    Na pitanje kako se može objasniti pad depozita banaka kod Centralne banke BiH, a istovremeno i rast ukupnih depozita, Stevanović kaže da, iako povećavamo te ukupne depozite, oni se usljed različitih tržišnih i političkih okolnosti ne “upošljavaju u domaćem ekonomskom sistemu”.

  • Ruski ambasador: Amerika ignoriše napade na Moskvu i podstiče ukrajinske teroriste

    Ruski ambasador: Amerika ignoriše napade na Moskvu i podstiče ukrajinske teroriste

    Izjave Vašingtona o terorističkom napadu u Moskvi pomoću dronova u suštini su ohrabrenje za ukrajinske teroriste da nastave sa takvim akcijama, saopštio je ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov.

    • Dovoljni su pokušaji da se sakriju iza fraze da ‘prikupljaju informacije’. I odmah zvanična lica prelaze na informacioni napad protiv naše zemlje. Zar u administraciji ne shvataju da niko ne vjeruje američkim parolama o tome da ne podržavaju udare Oružanih snaga Ukrajine na rusku teritoriju? Pogotovo što te riječi izgovaraju nekako stidljivo i nesigurno – kazao je Antonov.

    Kako je dodao, teroristički napad kijevskog režima “nije imao nikakvog vojnog smisla”.

    • Napad je izveden na stambene zgrade Rusa. Ovaj napad se mora nedvosmisleno i bez pretjerivanja mora smatrati terorističkim napadom – poručio je ruski ambasador.

    On je ocijenio da kijevski režim pokušava da zastraši Ruse, da unese zabunu u društvo i potkopa povjerenje u predsjednika.

    • Istovremeno, zločinački režim pokušava da nadoknadi neuspjehe na kontakt liniji i nemogućnost vođenja kontraofanzive. O čemu se tu radi? Odgovor je očigledan: o vojnoj nemoći nacističkih sluga u Kijevu. Јedino šta uzimaju u obzir pseudopolitičari u Ukrajini je stav Zapada na čelu sa SAD. Ćutanje i ignorisanje zlodjela ubica sa žuto-plavim obilježjima su svojevrsno odobrenje nacistima da nastave sa uzaludnom konfrontacijom protiv ruskih Oružanih snaga – rekao je Antonov.

    Po njegovom mišljenju, SAD se svjesno uvlače u ponor vojnih dejstava u Evropi.

    • Sukob Rusije i NATO je stari, najdraži san nacional-radikala u Kijevu – zaključio je Antonov.

    Rusija skrenula pažnju UN
    Stalno predstavništvo Rusije pri UN skrenulo je pažnju portparolu generalnog sekretara organizacije Stefanu Dižariku na to da je napad ukrajinskih dronova u Moskvi bio usmjeren protiv civila.

    • Za informaciju kancelarije zvaničnog predstavnika generalnog sekretara UN – napad Kijeva uz upotrebu dronova na rusku prestonicu predstavlja teroristički akt koji treba da bude osuđen na odgovarajući način na svim nivoima. Ti napadi ukrajinskih snaga, sudeći po svemu, bili su usmjereni isključivo protiv civila – navodi se u saopštenju ruskog predstavništva.

    Ranije je Dižarik izjavio da Ujedinjene nacije osuđuju sve napade na civile i infrastrukturu, ma gdje da se dešavaju, ali da su posljednji napadi u Moskvi “neuporedivi sa intenzivnim napadima na ukrajinske gradove”.

    Јuče su u ranim jutarnjim satima ukrajinske bespilotne letjelice izvele napade u Moskvi i oštetile stambene zgrade duž Lenjinskog prospekta i u Ulici Profsojuzna na jugozapadu Moskve. Takođe, jedan dron je pogodio zgradu u Ulici Atlasova u Novoj Moskvi.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da je napad ukrajinskih dronova na Moskvu akt terorizma.

  • Danas glasanje da Mađarska bude proglašena nepodobnom za predsjedavanje EU

    Danas glasanje da Mađarska bude proglašena nepodobnom za predsjedavanje EU

    Ministri EU izrazili su “nelagodu” jer će Mađarska sljedeće godine preuzeti predsjedanje blokom, no Budimpešta je poručila da je ništa neće spriječiti u obavljanju te zadaće.

    Danas će Evropski parlament glasati o neobavezujućoj rezoluciji kojom se od članica EU traži da Mađarsku proglase nepodobnom za preuzimanje predsjedanja blokom u drugoj polovini 2024. godine.

    “Nelagoda je ono što svi osjećamo”, rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Vopke Hoestra.

    Njemačka dužnosnica Anna Luhrmann izrazila je sumnju u sposobnost Mađarske da adekvatno obavlja dužnost predsjednice EU.

    Prema njenim riječima, Mađarska je trenutno izolirana jer ima problema s vladavinom prava i jer postoje sumnje u podršku Budimpešte Ukrajini u ratu s Rusijom.

    Međutim, dužnosnici EU i Budimpešte podsjećaju da prema Sporazumu bloka svaka od 27 država članica ima pravo na predsjedanje i da je vrlo mala vjerojatnost da se to može promijeniti.

    “O tome nema rasprave, Mađarska će predsjedati EU-om”, rekla je mađarska ministrica pravosuđa Judot Varga, koja je raspravu u Evropskom parlamentu nazvala “glupošću koju vode frustrirani zastupnici ljevice”.

  • KFOR pripadnici razvlače bodljikavu žicu oko opštinskih zgrada

    KFOR pripadnici razvlače bodljikavu žicu oko opštinskih zgrada

    Na sjeveru Kosova i Metohije noć je protekla mirno, incidenata nije bilo, a za danas se očekuje okupljanje većeg broja građana ispred opštinskih zgrada u Leposaviću, Zubinom Potoku i Zvečanu, oko kojih pripadnici KFOR razvlače bodljikavu žicu.

    Ispred opštinskih zgrada od jutros su krenula okupljanja, kako je to juče i najavio bivši predsjednik Skupštine opštine Zvečan Srđan Milosavljević.

    Građani traže da se ROSU jedinice povuku sa sjevera Kosova i Metohije, da nelegalni gradonačelnici ne ulaze u opštinske zgrade i da iz pritvora budu pušteni Radoš Petrović i Dušan Obrenović, koji su prije dva dana uhapšeni.

    Njima je određeno policijsko zadržavanje do 48 časova, a prema riječima advokata Dejana Vasića, kosovska policija se tokom privođenja nad njima iživljavala.

    Zdravstveno stanje Dragiše Galjka, kojeg su ranili pripadnici ROSU, stabilno je, ali je on i dalje na Odjeljenju intenzivne njege u bolnici u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, pod stalnim nadzorom ljekara.

    Situacija na sjeveru Kosova i Metohije eskalirala je u petak, 26. maja, nakon što je kosovska policija zauzela opštinske prostorije u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić.

    Policija je imala namjeru da omogući nelegalnim gradonačelnicima da preuzmu dužnost, nakon izbora koje su Srbi bojkotovali i na kojima je izlaznost bila manja od 3,5 odsto.