VRBAS Media

Autor: INFO

  • Žestok napad na ruski aerodrom

    Žestok napad na ruski aerodrom

    Ukrajinske snage su sinoć oborile četiri aviona Su-30, jedan MiG-29 i tri PVO sistema, navode iz Službe bezbednosti Ukrajine za ukrajinsku pravdu.

    Naglašavaju da su među uništenim protivvazdušnim sistemima dva Pancira i jedan S-300.

    Ukrajinski obaveštajci kažu da su napali aerodrom u gradu Kursku, na zapadu Rusije, sa 16 dronova. Tvrde da su skoro svi dronovi pogodili svoje mete, odnosno da su Rusi zabeležili najmanje 13 eksplozija. Dodaju da će “uskoro” biti poznate sve posledice napada.Guverner Kurske oblasti Roman Starovoit saopštio je jutros da je stambena zgrada u Kursku oštećena nakon što je u nju tokom noći udario dron, prenela je ruska državna novinska agencija TAS S.

    “Prema preliminarnim informacijama, dron se tokom noći srušio na stambenu zgradu u ulici Karla Marksa u Kursku. Na pojedinim spratovima su polomljeni prozori“, napisao je Starovoit na Telegramu.

    “Udarni talas oštetio je i neke prozore na zgradi inženjerskog odeljenja Kurskog državnog agrarnog univerziteta u ulici Karla Marksa. Ništa nije zapaljeno i niko od stanovnika nije povređen”, dodao je on. On je naveo i da su na lice mesta izašle službe Hitne pomoći i da nadležni procenjuju štetu.

  • Tragedija u Šipovu, muškarac stradao u požaru

    Tragedija u Šipovu, muškarac stradao u požaru

    U kući u mjestu Kozila, opština Šipovo, poginuo je N.G. koji je sam živio u ovom objektu.

    Saopšteno je to iz Policijske uprave Mrkonjić Grad, odakle su precizirali da je Policijskoj stanici Šipovo, juče oko 6.30, prijavljeno da je izbio ovaj požar, a kojeg su lokalizovali mještani.

    “Uz saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka uviđaj su izvršili pripadnici Policijske stanice Šipovo u prisustvu inspektora za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara Policijske uprave Mrkonjić Grad”, naveli su iz PU Mrkonjić Grad.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac, po čijem nadzoru će biti utvrđivan uzrok požara.

  • Celex sljedeće sedmice nastavlja rad

    Celex sljedeće sedmice nastavlja rad

    Tvornica papira “Celex” iz Banjaluke, preživjela je jučerašnji veliki požar i sljedeće sedmice nastavlja sa radom.

    Ovo je za portal CAPITAL potvrdio direktor Mario Blažević koji tvrdi da je situacija daleko povoljnija nego što se to juče mislilo, kada je u popodnevnim časovima buknuo požar u pogonu ova fabrike.

    “Situacija je dobra i daleko je manja šteta nego što smo juče mislili i očekivali. Vatra je zahvatila skladište polusirovina i rezervnih dijelova. Požar je zaustavljen, gasili su ga radnici skupa sa vatrogascima. Trenutno se vrši vatrogasni nadzor na mjestu gdje je bila vatra, a mi smo dobili odobrenje da postepeno krenemo sa čišćenjem prostora. Vatra je ugašena, ali i dalje postoje tinjanja gdje gori papir“, rekao je Blažević.

    Ističe da proizvodni pogon i papir-mašina nisu zahvaćeni požarom, te da će već danas popodne krenuti sa pripremama za nastavak rada.

    “Odmah nastavljamo, a prerada gotovog proizvoda će krenuti sljedeće sedmice dok policija i tužilaštvo obave svoj posao, a mi očistimo i pripremimo” rekao je Blažević.

    Napominje i to da su se raširile dezinformacije o četvoro povrijeđenih radnika.

    “Povrijeđenih nema. Radnici koji su gasili požar i koji su u jednom trenutku bili izolovani dimom su poslati u UKC Banjaluka na pregled preventivno. Sve je bilo u redu i oni su popodne pušteni kući”, kaže Blažević.

    Na pitanje da li je fabrika bila osigurana, Blažević je potvrdio da jeste i to u potpunosti.

    “Sve je osigurano, imovina, roba, oprema sve. Uzrok požara će se kasnije utvrditi, ali već sada znamo da to nije ljudski faktor niti da je bilo neke namjere”, kaže Blažević i dodaje da zaliha imaju dovoljno, te da dio imaju i njihovi distributeri, pa “Paloma” i “Harmony” neće nestati sa polica.

    Predsjednik granskog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Vlado Pavlović kaže da je odmah kontaktirao sa upravom i sindikalnu organizaciju “Celexa”.

    “Mi stojimo na raspolaganju u smislu pomoći. U kontaktu sam i sa kolegama iz sindikata, kao i sa direktorom “Celexa”. Nema još uvijek nikakvih procjena štete niti se može sagledati šta je sve stradalo, još uvijek tinja vatra. Izgorjeli su magacini sa velikim rolnama papira i još se to ne da ugasiti. Ostao je proizvodni dio, toliko znamo”, rekao je Pavlović.

  • Zelenski: Izbori u Ukrajini ako zapadne zemlje obezbijede sredstva za održavanje

    Zelenski: Izbori u Ukrajini ako zapadne zemlje obezbijede sredstva za održavanje

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je danas da će dozvoliti održavanje izbora u toj temlji ako Zapad bude obezbijedio sredstva za to.
    Za održavanje izbora u mirnodopskim uslovima potrebno je oko pet milijardi dolara, a teško je odrediti koliko bi oni koštali u ratnom stanju, prenosi TASS.

    „Logika je da ako branite demokratiju, onda tokom rata morate razmišljati o tome, a izbori su jedan element zaštite. Neću održati izbore na kredit, neću uzimati novac od oružja i davati na izbore. Ali, hajde da onda zajedno rizikujemo. Posmatrači treba da budu u rovovima“, rekao je Zelenski.

    Zapadni partneri Kijeva, koji su od izbijanja rata umnožili isporuke oružja Ukrajini, takođe izdvajaju sredstva za podršku ukrajinskoj ekonomiji, i insistiraju na održavanju izbora u predviđenom roku.

    Konkretno, američka republikanska senatorka Lindzi Grem, koji je posjetila Kijev ove nedelje, navela je da predsjednički izbori moraju biti održani na vrijeme, bez obzira na neprijateljstva.

    Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov rekao je da će izbori biti održani na kraju rata, “a ne na zahtjev bilo kog partnera Kijeva“.

    Kako navodi TASS, u Ukrajini se već dugo vode rasprave o mogućem otkazivanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove, odnosno u proljeće 2024. godine, ali prema ustavu ne mogu se održati u vrijeme vanrednog stanja, koje je u julu parlament produžio za 90 dana, dovodeći u pitanje održavanje oktobarskih izbora.

    Zelenski je više puta izjavio da se izbori za šefa države mogu održati tek nakon završetka rata.

  • 100.000 Rusa kreće…

    100.000 Rusa kreće…

    Rusija je koncentrisala više od 100.000 vojnika u pravcu Kupjanska i Limana na frontu u oblasti Harkova i Luganska.

    To je izjavio danas službenik za štampu Istočne grupe Oružanih snaga Ukrajine Ilija Jevlaš.

    On je naveo da su ruske snage u toj oblasti značajno povećale količinu granatiranja i vazdušnih udara na ukrajinske položaje.

    On tvrdi da je za napade na Kupjansk angažovano 45.000 vojnika, a za napade u pravcu Limana 48.000. Oba grada su zauzele ruske snage pre nego što su prošle godine oslobođena. Poslednjih meseci Rusija je pojačala pritisak na ovom delu fronta.

    Vojnici u blizini Kupjanska koji su razgovarali za kijevski Indipendent potvrdili su da Rusija pojačava ofanzivu u toj oblasti. Britanski obaveštajci su izvestili da ukrajinske kontraofanzive na jugu i oko Bahmuta pritiskaju tamošnje ruske snage, ali da Rusi i dalje napreduju oko Kupjanska i Limana.

  • Mandić: Spajić ne vjeruje u iskrenost koalicije “Za budućnost Crne Gore”, ali vjeruje DPS-u

    Mandić: Spajić ne vjeruje u iskrenost koalicije “Za budućnost Crne Gore”, ali vjeruje DPS-u

    Predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, Andrija Mandić i Milan Knežević, dolaze na pregovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad.

    Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić kazao je da mandatar Milojko Spajić pokušava na sve načine da prekroji izbornu volju građana i istisne tu koaliciju iz vlade.

    Јoš jednom je pozvao predsjednika Crne Gore, Јakova Milatovića, da prekine ćutanje i, kako kaže, radi posao za koji su ga izabrali građani Crne Gore, a među njima u velikom procentu i glasači ZBCG.

    Mandić je u izjavi za medije poručio da je veoma važno da predsjednik Crne Gore Јakov Milatović razjasni situaciju vezano za mnoge teme, uključujući i dodjelu mandata Milojku Spajiću.

    • Kao važan alat u akciji prekrajanja te volje koristi se i priča o procjeni iskrenosti koalicije ZBCG i razgovori koji se tiču davanja mandata za sastav nove vlade kod predsjednika Crne Gore – naveo je Mandić.

    Kako se sinoć čulo nakon Glavnog odbora PES-a, podsjeća Mandić, koalicija Za budućnost Crne Gore ne može u vladu zbog nedostatka iskrenosti.

    • U našu iskrenost se sumnja, a u Mehmeta Zenku, sa liste DPS, ni najmanje. Spajiću se posebno dopada iskrenost Bošnjačke stranke, koja je zaista iskreno i u punom kapacitetu radila da Milo Đukanović pobijedi, a da izgubi Јakov Milatović, kao kandidat pobjednika izbora od 30. avgusta. Da su se pitali političari iz Bošnjačke stranke, Milatović danas ne bi bio predsjednik Crne Gore, a Spajić ne bi bio mandatar – navodi Mandić u izjavi za medije.

    Spajiću se, kaže lider NSD, više dopada iskrenost poraženih 30. avgusta, nego iskrenost onih koji su demokratski pobijedili, kako navodi, kriminalni režim Mila Đukanovića.

    • Njemu je izgleda bliža iskrenost onih koji su jurišali na Crkvu i pravoslavlje, koji su glasali iskreno da Crkva bude državna, a ne Božja, iskreno bili protiv Temeljnog ugovora i to nazivali najvećom izdajom, koji su nasiljem pokušali da spriječe hirotonisanje mitropolita Јoanikija. Mada, protiv potpisivanja Temeljnog ugovora bili su i Spajić i DPS i BS – kaže lider NSD.

    Mandić pita da li se od ZBCG traži takva iskrenost da zgaze većinsku volju naroda, da mu okrenu leđa.

    • I da budemo za nove i stare podjele, da kažemo ono što ne mislimo i budemo za ono u šta ne vjerujemo. Sve se nama može prebaciti, ali najmanje manjak iskrenosti. Zbog iskrenosti smo trpjeli, hapšeni, suđeni. Nijesmo mi bezgrešni što smo iskreni, ali smo iskreni kada kažemo da je teško povjerovati da su najiskreniji protivnici bivšeg režima postali neiskreni za mandatara, a iskreni saveznici DPS- a i Mila Đukanovića postaju primjer iskrenosti – ističe Mandić.

    Kaže i da su iskreno postupili i u razgovoru kod predsjednika Crne Gore.

    • Na pitanje da li smatramo da nama pripada mandat za sastavljanje vlade odgovorili smo nedvosmisleno da to pripada PES-u, a da će ta stranka saglasno njihovim procedurama odabrati ko je to – kaže Mandić.

    On ističe i da su predsjedniku Crne Gore kazali da im je najvažnije da se u vladi okupe pobjednici od 30. avgusta i da se završi sa DPS-om i Milom Đukanovićem.

    • Saopštili smo i tada da želimo da budemo u takvoj vladi, ali prema svemu što gledamo poslednjih dana, mandatar Spajić pokušava na sve načine da prekroji izbornu volju građana, istisne ZBCG, odnosno autentične predstavnike Srba iz vlade, a da raširenih ruku dočeka stranke koje su do posljednjeg dana vladavine Mila Đukanovića bile uz njega – kaže Mandić u izjavi za medije.

    On ističe i da to vjerovatno nije ništa strašno za one koji su do 30. avgusta glasali za DPS ili one koji nisu osjetili borbu protiv diktature.

    • Ali što se tiče ZBCG, mi ćemo se protiv povratka starog režima odlučno boriti. Zato još jednom pozivamo predsjednika Crne Gore, Јakova Milatovića, da prekine ćutanje i radi posao za koji su ga izabrali građani Crne Gore, a među njima u velikom procentu i glasači ZBCG. Ne želimo, naravno, da ga učimo njegovom poslu, ali ga još jednom javno pozivamo da iskoristi uticaj svoje funkcije i odredi se u odnosu na kršenje osnovnih političkih i ljudskih postulata – mišljenja je Mandić.

    On poručuje i da koalicija ZBCG i NSD nikada nisu otimali nešto što im ne pripada, a nisu kako dodaje ni neko ko mijenja stavove kako vjetar duva.

    • U politici, ipak, postoje pravila i naša koalicija i stranke u njoj nijesu pravljene za jedan izborni ciklus, nego da ispune svoje političke ciljeve. Kao što smo, nakon velike borbe, zajedno sa građanima, srušili bivši režim, tako sada želimo da ostvarimo i naredne ciljeve, među kojima su ekonomski prosperitet, vladavina prava, obračun sa kriminalom i korupcijom, borba protiv diskriminacije, a naročito demontaža bivšeg režima, kako se više nikada ne bi desilo da Crnom Gorom zavlada Milo Đukanović i njegova hobotnica – zaključio je Mandić.
  • Kojić: Opozicija spinovanjem širi neistine u javnosti

    Kojić: Opozicija spinovanjem širi neistine u javnosti

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da opozicija u Republici Srpskoj širi neistine i pokušava spinovanjem da javnosti predstavi stvari drugačije nego što jesu.

    Kojić je podsjetio da su ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović i ministri u Savjetu ministara saopštili da radne grupe aktivno rade na zakonu o Ustavnom sudu BiH i načinu izbora stranih sudija.

    Prema njegovim riječima, indikativno je bilo to što je opozicija rekla da su se usvajanjem Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakona o slobodi pristupu informacijama i Zakona o ombudsmanu prenijele neke nadležnosti sa Srpske na nivo BiH.

    On je podsjetio da je dva ili tri dana nakon sjednice Predstavničkog doma opozicija iznosila neke opšte stvari o prenosu nadležnosti.

    • A ja ih pitam zašto se nisu, kada su imali priliku na sjednici Predstavničkog doma, tačno referisali koji je to član od ova tri zakona kojim je prenesena nadležnost sa Srpske na nivo BiH? Zašto se niste tada usprotivili i zašto nismo tada kroz normalnu parlamentarnu raspravu, potencijalno, uvidjeli da postoji određeni prenos nadležnosti? To naravno nije tačno, jer smo mi te propise sve veoma dobro izučili – rekao je Kojić večeras za ATV.

    Kojić kaže da opozicija pokušava da napravi atmosferu u javnosti u Srpskoj da vlast radi suprotno zaključcima Narodne skupštine Srpske i opštim stavovima i politikama koje sprovodi SNSD, a što opet nije tačno, jer to su pokušaji, kako kaže, jeftinog politikantstva i prikupljanja političkih poena.

    On je poručio da je važno da je Srđan Amidžić imenovan za ministra finansija u Savjetu ministara, da su u skladu sa dogovorom oko 14 prioriteta, odnosno onom što nije sporno, usvojena tri zakona, te da ni na jedan način u odnosu na te zakone nije izvršen prenos nadležnosti i da se radi na evropskom putu.

    Komentarišući optužnicu koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, Kojić je naglasio da je nametanjem zakona Kristijana Šmita, koji nije legalno izabran, izvršen napad na ustavni poredak Republike Srpske.

    • To treba da se posmatra na taj način, jer uspostavljanjem ovakve prakse za 20, 30, 40 godina bilo koje ime i prezime da bude predsjednik Republike neće moći da izvršava svoje ustavne obaveze – naveo je Kojić, te dodao da je Dodik kao predsjednik Srpske optužen za nešto što je bila njegova ustavna obaveza.

    On je naglasio da je napadnuta osnovna nadležnost predsjednika Republike, a da opozicija ne želi ili ne smije da se bave tom temom, već pokušava da kroz izmišljene, sporedne teme skreće pažnju sa osnovne teme, a to je napad na ustavni poredak Srpske.

    Kada je riječ o izuzeću sudije Јasmine Ćosić Dedović, on je rekao da ovakva situacija pokazuje da centri moći iz određenih ambasada upravljaju pravosuđem na nivou BiH, te da se pokušavaju postaviti sudije koje treba da sprovedu politike tih centara moći.

  • Stanivuković: Kočićevo zborište treba da napravimo na gradskoj zemlji

    Stanivuković: Kočićevo zborište treba da napravimo na gradskoj zemlji

    Ovo je 58. ljeto kako slavimo Kočića. Uvjeren sam da će Grad Banjaluka, u saradnji sa republičkim institucijma, donijeti jednu važnu odluku.
    Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, osvrćući se na organizaciju manifestacije „Kočićev zbor“, kao i na sve probleme sa kojima se gradska administracija suočava.

    -Imamo mnogo izazova ovdje, slaveći Kočića – da li je zemlja gradska ili nije. Mislim da je došao trenutak da Kočićevo zborište treba da napravimo na gradskom zemljištu, sa uređenim stazama, te da uredimo arenu za borbu bakova. Ova manifestacija je naš simbol i kako se prema tome budemo ophodili, tako će nam i biti. Onako kako budemo gledali na prošlost i na naše najveće svetionike, tako ćemo determinišemo i našu budućnosti – kazao je on.

    Podsjetio je još jednom gradonačelnik da je ova manifestacija dokaz je svevremenske prisutnosti Petra Kočića, koji je danas možda i aktuelniji nego što je i bio prije.

    -Svaka njegova pripovjetka kaže – kroz mećavu, kroz maglu. Pa i danas idemo kroz mećavu i maglu, danas Rudonje, odnosno svjetske sile, nameću nama Jablanima nešto. Ipak, neće moći, jer mi imamo taj inat. Imamo prkos, imamo ponos. Znamo šta su naša tradicija i kultra. Svi veliki ljudi i narodi ne daju na sebe, na svoju tradiciju. Mi jesmo veliki narod, možda ne najveći po broju ljudi ali svakako veliki po slobodarskom duhu, tradiciji, po onome što mi jesmo – ističe gradonačelnik, stoji na sajtu Grada Banjaluka.

  • Procurilo ime čovjeka koji bi mogao doći na mjesto Jevgenija Prigožina

    Procurilo ime čovjeka koji bi mogao doći na mjesto Jevgenija Prigožina

    Smrt šefa ruske paravojne grupe Vagner, Jevgenija Prigožina, u padu aviona u srijedu u Rusiji, potvrđena je molekularno-genetičkom ekspertizom, objavljeno je u nedjelju. Međutim, sad se postavlja pitanje što će biti s Vagnerom.

    Dr. Džoana de Deus Pereira, viša naučna saradnica na Institutu “Royal United Services” rekla je da će Prigožinova smrt vjerovatno dovesti do “određenog preustroja” grupe.

    No, smatra da će se poslovanje grupe nastaviti gotovo na isti način kao i pod Prigožinom.

    – Organizacija će u budućnosti funkcionisati vjerovatno s drugim imenom, ali je već dokazala da ima kapacitet za prilagođavanje i transformaciju – rekla je ona, pa dodala:

    – Moramo gledati na Vagnera ne samo kao na jednog čovjeka, već kao na ekosistem, kao na hidru s mnogo glava i mnogo različitih interesa u Africi.

    Ko može naslijediti Prigožina?
    S njom se slaže i Ruslan Trad, analitičar, koji smatra da bi plaćenike mogao preuzeti neko ko ima veze s ruskom vojnom obavještajnom službom, GRU.

    No, navodi da bi glavni izazov ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu moglo biti pronalaženje nekoga s dovoljno dubokim džepovima da finansira operacije paravojske, a da pritom ne predstavlja izravan izazov njegovom režimu.

    – Pokušaće pronaći novog finansijera jer je Prigožin tamo bio glavna osoba s novcem – rekao je Trad, dodajući da Vagner ima dobre vođe, ali da je potreban i novac – rekao je on.

    – Možda će instalirati nekoga iz bliskog kruga oko Putina – dodao je on.

    Benoa Brinže, novinar čiji je dokumentarac “The Rise of Wagner” opisao uspon paravojske, rekao je da je jedan od vodećih kandidata general GRU Andrej Averjanov.

    – Vjerovatno je Putinu trebalo vremena da potajno organizuje prenos vlasti i to bi objasnilo zašto je čekao dva mjeseca da se riješi Prigožina – smatra Brinže.

    Emili Feris s Instituta “Royal United Services” vjeruje da je Moskva naučila lekciju iz ove situacije s Prigožinom, te da će novi vođa Vagnera vjerovatno biti neko koga će Kremlj lično izabrati, prenosi N1.

    Feris smatra da bi se Vagner mogao raspasti na dva dijela, pri čemu će se preostale grupe bez vođa u Bjelorusiji raspustiti, a druga frakcija aktivna u inostranstvu pretvoriti se u nešto drugo što može biti oruđe ruske vanjske politike.

  • Evropski sud: Izbori u BiH – nedemokratski

    Evropski sud: Izbori u BiH – nedemokratski

    Po apelaciji Slavena Kovačevića Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, a zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.

    Slaven Kovačević, sada savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti, kao Srbin iz FBiH, ne može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Kako javlja Istraga.ba Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

    Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da Sud da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatrao je da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, Sud konstatuje da su izbori u BiH – nedemokratski.

    Posebnu pažnju Sud je, kako saznaje Istraga, posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudije konstatuju da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes kontitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda. Prvo rješenje je – reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je – ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti u okviru Predstavničkog doma. Treće rješenje – zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina.

    Sud, dalje, navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda sa cijele teritorije države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

    Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani poslanici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali.

    Etničko, navodi Sud u Strazburu, ne može i ne smije prevladati političko predstavljanje. Ono mora biti sekundarno.

    Više detalja o ovoj presudu bit će poznato u narednim danima.