VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čavara: Presuda iz Strazbura može izazvati nemir u BiH

    Čavara: Presuda iz Strazbura može izazvati nemir u BiH

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara rekao je da bi svako narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir.
    Čavara je rekao da se u BiH prvenstveno moraju primjenjivati Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH.

    “Poštujemo Sud iz Strazbura koji donosi svoje odluke na osnovu Povelje o ljudskim pravima i opšteprihvaćenim deklaracijama, ali mi imamo Dejtonski sporazum i Ustav BiH koji prvenstveno moramo primjenjivati, poštujući sve ove deklaracije koje je BiH prihvatila”, rekao je novinarima Čavara, povodom presude Evropskog suda za ljudska prava kojom je predviđeno da pri izboru članova Predsjedništva i Doma naroda parlamenta BiH bude jedna izborna jedinica.

  • Amerikanci misle da je Bajden prestar za drugi mandat

    Amerikanci misle da je Bajden prestar za drugi mandat

    Velika većina Amerikanaca smatra da su godine predsjednika SAD DŽozefa Bajdena njegov kamen spoticanja kada se radi o osiguravanju drugog mandata u Bijeloj kući, pokazali su rezultati ankete Centra za istraživanje javnog mnjenja “AP-NORC”.
    Prema rezultatima ankete, oko 77 odsto Amerikanaca smatra da je Bajden, koji će u novembru proslaviti 81. rođendan, prestar da bi bio potpuno sposoban predsjednik ukoliko bude ponovo izabran sljedeće godine. Takvo mišljenje dijeli 89 odsto ispitanih pristalica republikanaca i 69 odsto pristalica demokrata.

    Erik Dezenhol, bivši zvaničnik Bijele kuće tokom mandata bivšeg američkog predsjednika Ronalda Regana, izjavio je da se čini da je Bajden veoma ugrožen zbog godina, te da ga čak i ljudi kojima se on dopada vide kao “slabog i ne potpuno prisutnog”, prenijela je “Raša tudej”.

    “Kakve god da su mane /bivšeg predsjednika SAD Donalda/ Trampa /77/, ne mislim da veliki broj ljudi njega vidi kao nesposobnog zbog godina”, dodao je Dezenhol.

    Prema rezultatima iste ankete, oko 50 odsto Amerikanaca smatra da su Trampove godine takođe negativan faktor kada se radi o njegovim izgledima da bude ponovo izabran za predsjednika.

    Anketa je pokazala želju Amerikanaca da se pojavi mlađa generacija poslanika u Vašingtonu, a oko dvije trećine ispitanika pozvalo je na starosno ograničenje kada se radi o kandidatima za predsjednika i članove Kongresa SAD.

    Slično tome, 67 odsto ispitanika podržava uvođenje obavezne penzije u određenoj starosnoj dobi za sudije Vrhovnog suda.

    U izvještaju nakon sprovedene ankete navodi se da je 15 odsto ispitanika opisalo Bajdena kao “sporog” i “zbunjenog”, dok je isti procenat njih Trampa opisivalo kao “korumpiranog” i “nepoštenog”.

    Tokom ankete je od 10. do 14. avgusta ispitano 1.165 punoljetnih građana SAD. /

  • Makron: Primirje nije dovoljno za mir u Ukrajini

    Makron: Primirje nije dovoljno za mir u Ukrajini

    Mir u Ukrajini se ne može postići uspostavljanjem primirja i održavanjem statusa kvo, izjavio je predsjednik Francuske Emanuel Makron.

    “Mir u Ukrajini ne može se postići običnim primirjem koje bi potvrdilo stvarnu situaciju na terenu. U tom slučaju, to bi značilo pripremu za novi rat”, rekao je Makron na godišnjoj konferenciji francuskih ambasadora.

    Prema njegovim riječima, potreban je trajan mir zasnovan na poštovanju suvereniteta Ukrajine i međunarodnog prava, javio je “TAS S”.

    Makron je pozvao diplomate da pojačaju napore za otvaranje puta “trajnom miru”.

    On je dodao da će Pariz nastaviti da pruža humanitarnu pomoć Kijevu i da radi na obnovi Ukrajine, prenosi “Srna”.

    Na sastanku u Parizu prisutni su šefovi francuskih dipplomatskih misija u 160 zemalja, kao i predstavnici Francuske u 15 međunarodnih organizacija.

  • Mišel: BiH uskoro ponovo na dnevnom redu Evropskog savjeta

    Mišel: BiH uskoro ponovo na dnevnom redu Evropskog savjeta

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da očekuje da BiH ponovo bude na dnevnom redu tokom narednih sastanaka Savjeta EU na kojima će se govoriti o proširenju Unije.

    On je u obraćanju tokom Bledskog strateškog foruma u Sloveniji rekao da je vrijeme da se razjasne sve nejasnoće i da se sa izazovima suoči iskreno i jasno kada se radi o proširenju EU na zapadnom Balkanu.

    Mišel je podsjetio da je evropska perspektiva zapadnog Balkana potvrđena u Solunu 2003. godine, uz napomenu da Evropa mora da održi svoja obećanja.

    • Put zapadnog Balkana ka EU počeo je prije više od 20 godina. Region u srcu Evrope, okružen Unijom, koji je izašao iz sukoba nakon raspada Јugoslavije. Na samitu u Solunu 2003. godine potvrđena je evropska perspektiva zapadnog Balkana, ali je spor napredak ovog procesa razočarao mnoge, kako u regionu tako i u EU. Saglasan sam sa /njemačkim/ kancelarom /Olafom/ Šolcom kada kaže da Evropa mora da održi svoja obećanja – istakao je Mišel.

    Prema njegovim riječima, proširenje Unije “nije više san” i vrijeme je da se krene naprijed, ali i dalje ima dosta posla i put će biti težak i ponekad bolan, kako za buduće članice EU tako i za sam blok.

    Mišel je izrazio uvjerenje da Unija mora da bude spremna za proširenje do 2030. godine.

    On je “prijateljima na zapadnom Balkanu” poručio da im želi uspjeh u ostvarenju evropskih težnji koje su jasno predstavili.

    Mišel je istakao da je članstvo u EU u isto vrijeme i benefit i obaveza, te da ono zavisi od “zasluga”, među kojima su sprovođenje reformi, osiguravanje nezavisnosti pravosuđa, te borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

    Prema njegovim riječima, neophodno je i da se pronađu rješenja za bilateralne sukobe, a njihovo rješavanje može da bude teže od sprovođenja reformi.

    Mišel je naglasio da će pridruživanje regiona Uniji biti “sjajan dokaz kolektivnog uspjeha” i da bi se u idealnom scenariju sve zemlje Balkana zajedno pridružile EU, ali su buduće članice bloka u “različitim fazama svog evropskog putovanja”.

    On je dodao da EU jača podršku zapadnom Balkanu, kako bi zemlje regiona mogle da se suoče sa svim izazovima koji su pred njima.

  • Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS i najavio da će predstavnici institucija iz Srpske narednih dana poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

    Dodik je naveo da EU ima alternativu, te da smatra da BiH, s obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS.

    “Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X (Twitter).

    Dodik je naveo da će predstavnici institucija iz Republike Srpske narednih dana organima BiH poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

  • Zelenski spreman pregovarati o Krimu

    Zelenski spreman pregovarati o Krimu

    krajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi bilo moguće pregovarati o rješenju za Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine umjesto upotrebe sile.

    “Kada budemo na administrativnim granicama Krima, mislim da će biti moguće politički prisiliti Rusiju na demilitarizaciju na teritoriji poluostrva”, rekao je Zelenski u jučerašnjem intervjuu koji je jutros prenijelo nekoliko ukrajinskih medija.

    Kijev se bori protiv sveobuhvatne specijalne vojne operacije Rusije i više puta je objavio da namjerava vratiti Krim, kao i sva područja okupirana od početka krize u februaru 2022. godine.

    Ukrajinski vojnici na jugu zemlje postupno napreduju prema obali Crnog mora, u nastojanjima da presijeku rusku rutu snabdijevanja.

    Zelenski je rekao da bi političko rješenje za Krim bilo bolje jer bi to značilo manje žrtava.

    Ukrajinski predsjednik je istakeo da ne želi prenijeti sukob na rusku teritoriju. Napomenuo je da je cilj osloboditi teritorije Ukrajine, kao i da bi napredovanje na ruskoj teritoriji rizikovalo gubitak ključne zapadne podrške, prenosi “Index”

  • Crnadak: Ne primjenjuje se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH

    Crnadak: Ne primjenjuje se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je danas da se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH ne primjenjuje.

    Stojimo danas svi ovdje u NSRS, dva mjeseca od donošenja Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i svi znamo da su efekti tog zakona nula. Podsjetiću da smo zato odlučili da svakog 28. dana u mjesecu organizujemo po jedan događaj. Za naredni mjesec spremamo izložbu. Tema sljedeće epizode ovog serijala “Dan obmana i prevara SNSD-a” će biti njihovo ponašanje nakon smjene legalno izabranog predsjednika Republike Srpske od strane OHR – rekao je Crnadak.

    On je rekao da nijedna institucija, nijedan sud u Republici Srpskoj nije u prethodna dva mjeseca objavio da je stopirao bilo kakav akt ili odluku Ustavnog suda.

    Crnadak je najavio da će Klub poslanika PDP sutra uputiti poslaničko pitanje Vladi Republike Srpske i Ministarstvu pravde da se dostavi šta su efekti i koji su konkretni potezi institucija Republike Srpske kada je u pitanju primjena Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH.

    • Tog 28. juna smo naglasili i da se ništa neće desiti sa stranim sudijama i da SNSD nema ozbiljnu namjeru da ih otjera. Htjeli smo i da uslikamo, međutim rečeno nam je da bi mogao biti bezbjednosni problem, ali pouzdano kažem da su sudije Helen Keler, Anđelika Nusberger i Ledi Bjanku danas na poslu. Znači, efekat i zaključka da se neće ništa usvajati dok ne odu strane sudije je takođe nula – istakao je Crnadak.

    Rekao je da je u međuvremenu SNSD u razgovorima sa Trojkom najavio da je pristao da se popuni Ustavni sud sudijama iz Republike Srpske.

    • Znači da oni apsolutno nemaju namjeru da zaustavljaju rad ove institucije, naprotiv. Takođe, pregažen je i glavni zaključak sa te sjednice, što smo najavili prije dva mjeseca, koji kaže da se neće usvajati nijedan drugi zakon na nivou BiH dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu i ne eliminišu strane sudije. Tu čak stoji i “dok se ne zatvori OHR”. Naravno da je to pregaženo, a SNSD radi kao da NSRS ne postoji. Tada smo rekli i da će SNSD u međuvremenu, paralelno sa tim, nastaviti sve drugo da radi. I gle čuda, i tu smo bili u pravu – rekao je Crnadak.
  • Košarac: Nikada nećemo dozvoliti da nam drugi biraju predstavnike

    Košarac: Nikada nećemo dozvoliti da nam drugi biraju predstavnike

    Republika Srpska je zasebna izborna jedinica, tako jeste i tako će i ostati, bez obzira na sve pokušaje da se ugrozi njen izborni suverenitet i presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, to neće promijeniti, poručio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je rekao da političko Sarajevo crpi sve moguće načine da nastavi sa praksom koju implementira u nekoliko izbornih procesa, a to je da jedan narod bira predstavnike drugom narodu.

    • Sada pokušavaju da uđu u izborni suverenitet Srpske, a to je nedopustivo. Građani Republike Srpske biraju i biraće svoje političke predstavnike. Nikada nećemo dozvoliti da birači iz drugog entiteta biraju predstavnike Srpske i da na taj način prekrajaju izbornu volju srpskog naroda i Republike Srpske – istakao je Košarac.

    On je rekao da prekrajanje izborne volje građana, na način da jedan narod bira predstavnike drugog naroda, dovodi BiH u konstantnu političku krizu.

    • To je najbolje vidljivo kroz izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka. Svi smo svjedoci i znamo kakav stav o tome ima hrvatski narod u BiH. Suvišno je pitati da li predstavnik izabran bošnjačkim glasovima može predstavljati hrvatski narod u BiH – rekao je Košarac.

    On je naglasio da je Republika Srpska zasebna izborna jedinica i da suvereno, na ustavan i zakonit način, brani svoju poziciju, demokratske i izborne kapacitete.

    • Od toga nećemo odustati – poručio je Košarac.

    On je istakao da je “nedopustivo i krajnje zabrinjavajuće što je Evropski sud za ljudska prava poprimio dimenziju političke institucije i što je sebi dozvolio da na najgrublji način izađe iz okvira svoje nadležnosti, te pokuša modelirati i nametnuti političke i ustavne sisteme”.

    Košarac je podsjetio da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da je sve izvan toga kršenje Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava.

  • Stevandić odgovorio na zahtjev opozicionih poslanika

    Stevandić odgovorio na zahtjev opozicionih poslanika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je danas odgovor Klubu poslanika SDS-PDP-Lista za pravdu i red, povodom njihovog zahtjeva za sazivanje posebne sjednice Parlamenta Srpske.

    Odgovor objavljujemo u cijelosti:

    “Poštovani članovi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH,

    Povodom vašeg pisma u kojem zahtijevate sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, obavještavam vas da u skladu sa članom 170. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 66/20) sazivanje posebne sjednice može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike, Vlada, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kandidat za predsjednika Vlade i izuzetno predsjednik Narodne skupštine ukoliko za to postoje naročito opravdani razlozi. Dakle, prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srpske vi niste među onima kojima je dato pravo da mogu tražiti sazivanje posebne sjednice.

    Podsjećam vas da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-697/23 od 21. juna 2023. godine, gdje je u tački 4 zatraženo od svih predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština Republike Srpske. S obzirom na to da su srpski ministri na 20. redovnoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj 23. avgusta 2023. godine, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija, smatramo da su na ovaj način ispoštovani zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Pored toga, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zaključke u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-727/23 od 27. juna 2023. godine, gdje u tački 1 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od Evropske unije prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija i da se u okviru te reforme usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a. Narodna skupština Republike Srpske traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe.

    S obzirom na to da su srpski ministri, kao što smo već naveli, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija i da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH i institucijama Republike Srpske aktivno rade na zatvaranju OHR-a, smatramo da su na ovaj način ispoštovani spomenuti zaključci Narodne skupštine Republike Srpske. Tri zakona koja su usvojena u Predstavničkom domu PSBiH (koja još uvijek nisu usvojena u Domu naroda PSBiH), na koje se pozivate u vašem pismu, ne predstavljaju kršenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske zato što je prije njihovog usvajanja kroz političke razgovore na nivou BiH već postignuta načelna politička saglasnost da se pristupi reformi Ustavnog suda BiH i da se ide ka zatvaranju OHR-a.

    U Zaključcima u vezi sa ustavnim položajem Republike Srpske i zaštitom njenih interesa na nivou zajedničkih institucija BiH, broj 02/1-021-1273/15 od 21. oktobra 2015. godine, u tački 4 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od izabranih i imenovanih predstavnika iz Republike Srpske u institucijama BiH da ostvaruju neposrednu komunikaciju sa institucijama Republike Srpske o svim pitanjima koja su predmet djelovanja institucija BiH, a koja se tiču ustavnog položaja, nadležnosti, te političkih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske. Ovaj zaključak se u potpunost poštuje.

    Pored toga, u tački 5 ovih zaključaka Narodna skupština Republike Srpske obavezuje izabrana i imenovana lica sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH da prije usvajanja odluka i zakonskih rješenja obavezno zatraže mišljenje nadležnih odbora Narodne skupštine Republike Srpske o pitanjima koja su od interesa za Republiku Srpsku. Dosadašnja praksa je da se ova tačka realizuje kroz implementaciju spomenute tačke 4, što ne znači da nećemo ponovo ukazati na ovu obavezu svim izabranim i imenovanim licima sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH.

    Zaključak broj 02/1-021-587/21 od 30. jula 2021. godine, koji se odnosi na nepostojanje uslova za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnute dopune Krivičnog zakona BiH u vezi zabrane negiranja genocida, se takođe ne može smatrati prekršenim s obzirom na to da ne postoji nijedna presuda o tom pitanju do sada.

    U Zaključcima u vezi političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, broj 02/1-021-77 /22 od 1. februara 2022. godine, u tački 10 Narodna skupština Republike Srpske smatra da je u skladu sa zaključcima sa Dvadesete posebne sjednice, da predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu prisustvovati sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade Republike Srpske i Predsjednika Republike Srpske, respektivno. Ovaj zaključak se u potpunosti poštuje. Predstavnici Republike Srpske prije donošenja odluka u institucijama BiH prethodno se konsultuju sa institucijama Republike Srpske jer je to jedini način da se efikasno zaštite interesi srpskog naroda i Republike Srpske.

    Kao što vidite, svi zaključci na koje se pozivate u vašem pismu se poštuju i primjenjuju, a dignitet Narodne skupštine Republike Srpske je očuvan. Uostalom, zaključci kao politički akti omogućuju Narodnoj skupštini da kreira i utiče na procese prezentujući stav naroda, građana i institucija, kao i uticaja na međunarodne faktore.

    Zaključci, takođe, mogu biti mijenjani ili korigovani novim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske, kao što je to bio slučaj i ranije, u cilju očuvanju ustavnog i teritorijalnog kapaciteta Republike Srpske i vitalnog prava da samostalno donosi odluke o svojoj budućnosti.

    U ovom slučaju smatram da sa danom, 28. avgustom 2023. godine, nisu potrebne nikakve izmjene, korekcije ili rasprava radi postizanja političkih poena.

    Što se tiče zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, mišljenje ćete dobiti od predsjednika Zakonodavnog odbora Narodne skupštine u najkraćem mogućem roku.

    Moje mišljenje je da nema prenosa nadležnosti jer se Zakonom o vinu Republike Srpske zadržavaju sve nadležnosti definisane propisima Republike Srpske, a da se Prijedlogom zakona o kojem tražite izjašnjenje regulišu spoljno-trgovinski odnosi koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Pomenutim zakonom omogućuju se zaštita i bolji plasman vina u inostranstvu. Iako Republika Srpska ima manji broj registrovanih proizvođača vina od FBiH, količinski preko polovine izvoza odnosi se na proizvođače iz Republike Srpske.

    Ovaj zakon će biti na snazi ukoliko se u narednih 12 mjeseci donesu pravilnici, a time je Republika Srpska dodatno zaštićena budući da nema obaveze da dā saglasnost na njihovo usvajanje, a ukoliko je ne da, zakon se smatra neusvojenim, što znači da Republika Srpska u narednom periodu, u skladu s našim međusobnim dogovorom i potrebama, ima moć i nadležnost da odlučuje o ovom zakonu.”

  • Višković: Odluka Evropskog suda pokušaj ostvarivanja ratne ambicije

    Višković: Odluka Evropskog suda pokušaj ostvarivanja ratne ambicije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je odluka Evropskog suda nečija želja i pokušaj da u mirnodopskom vremenu ostvari svoje ratne ambicije.

    Dok je BiH po dejtonskom Ustavu od te priče nema ništa. Odluke može da donosi Strazbur, Ustavni sud, Tužilaštvo BiH, ali Republika Srpska ima svoje nadležnosti i pravac – kazao je Višković.

    Istakao je da svi treba da nauče da u BiH treba da se živi zajedno, da se međusobno uvažavamo, ali da, kako navodi, svako nametanje gasi BiH.

    • Pozivam svoje kolege u Sarajevu, da ako žele BiH, onda moraju priznati jednu činjenicu, a to je Republika Srpska. S njom se mora razgovarati zbog budućnosti BiH – navodi Višković.

    Podsjećamo, po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg i hrvatskog Predsjedništva BiH Željka Komšića, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo prekršena.