VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zašto su ukrajinske brojke mrtvih tajna?

    Zašto su ukrajinske brojke mrtvih tajna?

    Broj mrtvih u Ukrajini dramatično se povećava, kažu nove procene neimenovanih američkih zvaničnika.

    Iako su zvanične brojke državna tajna u Ukrajini, Njujork tajms je preneo reči neimenovanog američkog zvaničnika koji je rekao da je već preko 70.000 mrtvih i čak 120.000 povređenih.

    Procena je da je to ogroman broj s obzirom na to da se procenjuje da oružane snage Ukrajine samo pola miliona.
    Kako se podseća, u proleće su procene o ukrajinskim gubicima bile da je u ratu poginulo oko 17.500, a skok na preko 70.000 može se objasniti kontraofanzivom.

    “U početnim danima bilo je posebno teško ukrajinskoj pešadiji. Gore nego u Bahmutu”, rekao je BBC-jevom novinaru jedan zapovednik brigade koji se bori na jugu UKrajine, odakle je kontraofanziva počela.

    Žuto-plave ukrajinske zastave vijore se iznad svakog groba vetru. Ima ih na stotine. Veliki talas gubitaka svakodnevno preplavljuje istočna i južna bojišta, puneći groblja u gradovima i selima duž Ukrajine.

    Ukrajinska zamenica ministra odbrane Hana Maljar ranije je izdala izjavu upozoravajući da će oni koji objavljuju brojke o žrtvama biti izloženi krivičnom gonjenju.

    “Zašto su ti podaci tajna?” pitala je retorički. “Jer tokom aktivne faze rata, neprijatelj koristi broj mrtvih i ranjenih da izračuna naše verojatne dalje akcije… Ako neprijatelj ima te informacije, počeće da razume neke od naših sledećih koraka.”

    Zamenik zapovednika bataljona koji koristi nadimak “Lermontov”, koji je razgovarao s reporterom BBC-ja, bio je u mračnom raspoloženju.

    “Rusi neće prestati”, rekao je on, pa dodao: “Ne možete pregovarati s njima. Zapad to ne razume.”

  • Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Mađarska još nije uspjela da riješi sporove sa Švedskom u vezi sa članstvom u NATO, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.


    Finska i Švedska su, u pozadini događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, aplicirale za ulazak u Alijansu. Finska je 4. aprila postala 31. članica NATO-a, dok švedska aplikacija još nije dobila mađarsko i tursko odobrenje.

    “Parlament Mađarske bi ove jeseni trebalo da donese odluku o ratifikaciji pristupanja Švedske NATO-u, pošto je vlada podnijela relevantne dokumente ranije ove godine”, rekao je Sijarto u intervjuu za turski TV kanal “TRT Vorld”.


    Šef mađarske diplomatije je istakao da su dosadašnji pokušaji da se riješe sporovi sa Stokholmom propali, dodajući da je Mađarska postala “meta i žrtva ovog političkog spora” i da je na udaru miješanja u unutrašnju politiku.

    Prema njegovim riječima, Mađarska se, kao saveznik Turske, redovno konsultuje o članstvu Finske i Švedske u NATO-u sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

    “Iako Mađarska ne želi da postane prepreka na putu švedskog članstva u NATO, ona takođe uzima u obzir turske interese, jer odbrambeni savezi moraju biti zasnovani na povjerenju”, naveo je mađarski ministar, prenosi agencija MTI.


    Što se tiče rata u Ukrajini, Sijarto je rekao da je Mađarska u “jedinstvenoj situaciji” i ukazao da Ukrajini živi oko 150.000 Mađara, od kojih su mnogi regrutovani u ukrajinsku vojsku i izgubili život.

    “Mađarska poziva na hitan prekid vatre i mirovne pregovore i odbija da dozvoli isporuku oružja Ukrajini preko svoje teritorije”, naglasio je Sijarto i istakao da što se prije završi rat, to će manje Ukrajinaca i ukrajinskih Mađara ginuti.

    Kako je naveo, Mađarska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine “bezuslovno” i podržava oko milion izbjeglica koje su stigle od početka rata.


    “Shodno tome, Mađarska očekuje od Ukrajine da vrati prava mađarske manjine kakva su bila 2015. u pogledu upotrebe maternjeg jezika, kulture i administracije”, zaključio je Sijarto.

  • Stanivuković: Ima novca za subvencije za javni prevoz i besplatne mjesečne karte

    Stanivuković: Ima novca za subvencije za javni prevoz i besplatne mjesečne karte

    Grad Banjaluka ima dovoljno novčanih sredstava da isplati sve subvencionisane i besplatne mjesečne karte za gradski prevoz kategorijama stanovništva koje su ranije utvrđene.
    Poručio je ovo gradonačelnik, Draško Stanivuković, naglašavajući kako je problem tehničke prirode.

    -Naime, Skupština ne želi da usvoji odluku o nastavku realizacije ove politike. Još jedna namjerna opstrukcija Skupštine Grada i jasno pokazivanje njihovih namjera – ne žele da se Banjaluka razvija i ide ka naprijed – zaključio je gradonačelnik.

    Podsjećamo, na 23. zasjedanju Skupštine Grada, čiji nastavak je zakazan za danas, podršku nije dobio ni prijedlog odluke o subvencijama u javnom gradskom i prigradskom prevozu putnika na području grada.

    To znači da je neusvajanje odluke o subvencijama za javni prevoz ugrozilo izdavanje septembarskih mjesečnih karata po povlaštenim cijenama za više kategorija, saopšteno je iz Gradske uprave.

  • Vjetar oštetio stabla u Banjaluci

    Vjetar oštetio stabla u Banjaluci

    Vjetar koji je sinoć duvao u Banjaluci srušio je zastavu Srbije na kružnom toku kod “Centruma” i polomio nekoliko stabala.

    Olujno nevrijeme praćeno kišom zadesilo je Banjuluku sinoć oko 20 časova.

    Ekipe Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka odmah su izašle na teren i uklonile oštećena stabla, prioritetno ona koja su pala na saobraćajnice kako bi se saobraćaj mogao odvijati nesmetano.

    Ekipe Vatrogasno-spasilačke brigade i dalje su u pripravnosti.

  • Šta je odlučio Evropski sud u predmetu “Kovačević”

    Šta je odlučio Evropski sud u predmetu “Kovačević”

    Za Sarajevo „istorijska presuda“, a za Banjaluku pokušaj uništenja Republike Srpske, majorizacije Srba (nakon Hrvata) i konačno rušenje Dejtona.

    Mada Odluka Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića, inače savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, do juče nije objavljena, njena interpretacija u medijima je bila dovoljna da zapali novi politički plamen u zemlji.

    Za sada je premalo činjenica, a previše ličnih impresija.

    Cilj da BiH bude jedna izborna jedinica
    Kovačević se žalio Sudu jer tokom opštih izbora 2022. nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u “odgovarajućem” entitetu. Sud je navodno utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije za ljudska prava, te da je sadašnji politički sistem etničku zastupljenost učinio važnijom od bilo čega drugog, jačajući time etničke podjele u zemlji.

    Sud je utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

    – Znači Bosna i Hercegovina mora biti jedna izborna jedinica i da svi građani mogu konzumirati svoje aktivno biračko pravo birajući svog šefa države – Kovačevićeva je interpretacija odluke.

    Kakvo je sadašnje stanje i šta bi provođenje odluke moglo da znači?

    Prema važećem Ustavu BiH, koji je dio međunarodnog mirovnog, Dejtonskog sporazuma, Dom naroda BiH se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

    “Sejdić i Finci”
    „Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske“, piše u Ustavu BiH.

    Dakle, ako živite u Srpskoj, ne možete glasati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, i obratno.

    Takođe, ako ste Bošnjak ili Hrvat ne možete se u Srpskoj kandidovati za člana Predsedništva BiH, niti ako ste Srbin u FBiH.

    Sa nekoliko ranijih presuda, od kojih je najpoznatija “Sejdić i Finci protiv BiH”, Evropski sud je osporio nacionalni prefiks prilikom izbora, u korist nacionalnih manjina i „ostalih“.

    U nekim od brojnih pregovora naziralo se političko rješenje, na način da se iz RS bira jedan (ne piše Srbin) član Predsjedništva BiH, a iz FBiH dva. Kada je riječ o Domu naroda BiH, pominjala se mogućnost njegovog proširenja sa klubom ostalih. Ali, nikada ništa nije usvojeno.

    Najbrojniji narod bi vladao u BiH
    Ovaj put, ako je suditi prema onom što govori Kovačević i Komšićeva DF, sud u Strazburu je otišao nekoliko koraka dalje, navodeći da se na prostoru cijele BiH biraju sva tri člana Predsjedništva, kao i delegati u Domu naroda BiH, pod plaštom jednakosti građana. To bi, suštinski, bila pobjeda politike koju predstavlja Željko Komšić, koja se bazira na borbi protiv legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda u BiH. U prevodu, najbrojniji narod bi vladao zemljom jer se brišu ustavni mehanizmi zaštite nacionalnog i entitetskog interesa.

    Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske, već je poručio da takva presuda nikada neće biti provedena.

    – Slavenu Kovačeviću, savjetniku Željka Komšića, ljudi u BiH trebaju zahvaliti što je apelacijom izdejstvovao presudu Suda u Strazburu zbog koje BiH vrlo vjerovatno nikada neće ući u EU, jer ta presuda nikada neće biti provedena u BiH. Ako je cijena EU smrt Republike Srpske, ne hvala – poručio je Tegeltija.

    Pokušaj demontaže Srpske
    Odlukom po apelaciji Kovačevića, Evropski sud za ljudska prava se pretvorio u političku instituciju za ostvarivanje političkih interesa jedne strane u BiH i na ovaj način protivpravno se radi na rušenju Republike Srpske, rekao je za RTRS profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    On je optužio Sud da se neovlašteno upustio u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inženjeringa u jednoj državi, čime grubo izlazi iz okvira ovlašćenja koja mu daje Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    – Ne mogu ništa drugo da zaključim do da se i na ovaj način, pomoću Evropskog suda, sve protivpravno radi na rušenju Republike Srpske, jer Dom naroda PS BiH nije samo predstavništvo naroda nego i entiteta sa čije teritorije su izabrani delegati, budući da Ustav BiH propisuje da se pet srpskih delegata bira sa teritorije RS. Stoga bi izlaženje u susret ovoj presudi Evropskog suda za ljudska prava značilo demontažu Srpske i unitarizaciju BiH. Na to Srpska ne smije nikako pristati, jer bi time ona ne samo nestala, već bismo svi mi dozvolili da se time poništi suštinski dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora, a time i taj ugovor u cjelini, i to nepravom nekolicine sudija koje bi u tom slučaju trijumfovalo nad pravom i pravdom – navodi Blagojević u komentaru.

    Komšićeva DF najavila nove apelacije
    Istovremeno, u DF, čiji je predsjednik Željko Komšić, priznaju da je presuda snažan podsticaj onome što oni već godinama zagovaraju.

    – Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o BiH. Presuda na izvjestan način simbolizuje decenijsku borbu za jednakopravnost građana države BiH. Istorijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst – saopštila je DF.

    Podsjećaju da je, u pravnom smislu, borba za jednakopravnost građana BiH na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Zornić”, kada je sud naložio da se odbaci etnički princip konstitutivnosti naroda.

    – DF je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana BiH i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF i same stranke – saopštila je DF.

  • Novaković Bursać o zakonu o Ustavnom sudu BiH koga je predložio Nešković

    Novaković Bursać o zakonu o Ustavnom sudu BiH koga je predložio Nešković

    Zakonsko rješenje pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je suviše ozbijno pitanje da bi bilo ko od parlamentaraca ili stranaka izlazio samostalno.

    To za Srpskainfo kaže srpski delegat u Domu naroda BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD) komentarišući današnji potez delegat iz SDS Želimira Neškovića koji je samostalno predložio zakon o Ustavnom sudu BiH.Takvo zakonsko rješenje jeste u skladu s onim što zagovara SNSD i koji je dva puta već bio predlagač takvog zakina, jednom zajedno sa SDS, a jednom sa HDZ BiH. Ali, i ispodprosječan poznavalac političkih prilika u BiH je svjestan da je takvo rješenje nemoguće bez šireg političkog dogovora u PS BiH. Zato mislim da ovakvo izlijetanje SDS u taj neki prostor koji misle da imaju, nije pametno. Ako žele da dokazuju svoj patriotizam ili nešto slično, imali su do sada puno prilika. Sve su ih propustili. Mislim da ovo nije tema na kojoj treba samostalno da izlaze – kaže Novaković Bursać.

  • Novi zakon o Ustavnom sudu BiH upućen u proceduru, ovo su prijedlozi za sudije

    Novi zakon o Ustavnom sudu BiH upućen u proceduru, ovo su prijedlozi za sudije

    Delegat u Domu naroda BiH Želimir Nešković, uputio je u proceduru Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim je definisan prestanak mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Dokument koji je dostavljen predsjedavajućem Doma naroda BiH, Nikoli Špiriću, definiše sastav, izbor, organizaciju, nadležnost, način odlučivanja i druga pitanja rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Najaktuelnije je to da zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH, navodi se u saopštenju SDS-a.

    „Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine mogu se izabrati najviše troje sudija“, piše u Prijedlogu zakona koji je Nešković preložio u Domu naroda.

    Takođe, što se tiče donošenja odluka predviđeno je da “Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:

    A) Da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine,

    B) Da li je neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom”.

    Kada je riječ o zamjeni sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava “predviđeno je da Predstavnički dom Federacije BiH izabere dvojicu sudija, a Narodna skupština Republike Srpske jednog sudiju koji će preuzeti funkciju od sadašnjih troje stranaca”.

    “Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudije iz stava (1) ovog člana, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ustavni sud će nastaviti da radi bez sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ukoliko se postupak izbora novih sudija ne završi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona”, piše u Prijedlogu zakona, saopšteno je iz SDS-a.

  • Kijev nešto sprema

    Kijev nešto sprema

    Zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine Igor Žovkva najavio je sastanak ambasadora u Kijevu na kome će se razgovarati o ukrajinskoj formuli mira.

    Žovkva je naglasio da diskusije o formuli mira ne uključuju samo zapadne zemlje, već i zemlje globalnog juga, uključujući Južnu Afriku, Brazil, Indiju i Kinu.

    Mi se rukovodimo našom formulom, uzimamo u obzir sve predloge, posebno Kine i Brazila, koji su racionalni i kompatibilni sa interesima mira i interesima Ukrajine. Na sledećem sastanku ambasadora ove nedelje u Kijevu, biće više od 70 učesnika, kazao je on, prenosi Ukrajinska pravda.

    Žovkva je izrazio nadu da će na jesen biti održan samit formule mira.

    Mir u Ukrajini može da se zasniva samo na formuli mira Ukrajine, jer u Ukrajini još traje rat, zaključio je Žovkva.

    On je rekao da će formula mira biti jedna od glavnih tema govora Volodimira Zelenskog na Generalnoj skupštini UN u septembru.

  • I Pentagonu je jasno: Trajaće, još

    I Pentagonu je jasno: Trajaće, još

    Pentagon smatra da ukrajinski komandanti treba da izbegnu rasipanje municije i usredsrede se na gađanje samo najvažnijih ciljeva, piše Vašington post.

    Naime, kolumnista tog lista Dejvid Ignjatijus navodi da su SAD i njihovi saveznici postali frustrirani Kijevom zbog manjka iole značajnijih rezultata u okviru dugo najavljivane ofanzive, i da stoga sprovode pregled “naučenih lekcija” iz sukoba.

    Jedan od ključnih zaključaka Vašingtona je da je malo verovatno da će sukob Rusije i Ukrajine biti rešen ove godine kao što su se mnogi u Kijevu nadali, navodi Ignjatijus.

    Umesto toga, Pentagon veruje da će se borbe verovatno razvući do 2024. godine, a možda i duže, što znači da će Vašington i njegovi saveznici morati da nastave da finansiraju kijevski režim.

    Pentagon je navodno pozvao ukrajinske komandante da bolje odrede prioritetne ciljeve i koncentrišu svoje snage na potencijalne tačke proboja duž linija fronta.

    Američki komandanti takođe su navodno zabrinuti što Kijev troši artiljerijsku municiju prateći taktiku iz sovjetske ere. Jedna američka procena koju je citirao Ignatius sugeriše da su ukrajinske snage ispalile oko dva miliona artiljerijskih granata kalibra 155 mm od eskalacije sukoba u februaru 2022. godine, i da su skoro iscrpile zapadne zalihe.

    Vašington post je ranije u mesecu izvestio da SAD manjkaju sirovine, posebno TNT, za popunjavanje sopstvenog arsenala i daljeg snabdevanja Ukrajine municijom.

    Prema pisanju lista, povećanje proizvodnje ovih granata na 28.000 mesečno, a što bi bilo u skladu sa trenutnim ciljem, bilo bi nedovoljno da se zadovolji “zapanjujuća glad Ukrajine za artiljerijskom municijom”, a kamoli da se popune iscrpljene zalihe Vašingtona.

  • Raste izvoz u SAD iz BiH

    Raste izvoz u SAD iz BiH

     Izvoz u Sjedinjene Američke Države je u prvoj polovini ove godine povećan, iako stručnjaci smatraju da je na to jednim dijelom uticala inflacija.https://066cc267e4679d7a1f3f2ec255506567.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

    Naime, izvoz u jednu od najvećih svjetskih ekonomija ove godine je povećan za nekih 20 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su istakli za “Nezavisne” da je u prvoj polovini ove godine ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine i SAD iznosio 230.407.572 KM.

    “Ukupan izvoz iz BiH u SAD u prvom polugodištu 2023. godine iznosio je 107.541.415 KM. Ukupan uvoz iz SAD u BiH iznosio je 122.866.157 KM”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Prema njihovim riječima, najviše izvezene vrijednosti u SAD su robe carinske tarife 93, i to oružje, municija, njihovi dijelovi za 58,24 miliona KM, te tarife 94, namještaj, posteljina, madraci i slično za 10,72 miliona KM.

    “To je i tarifa 36 – eksplozivi, pirotehnički proizvodi za 7,84 miliona KM. Sa druge strane, najveća uvezena vrijednost jeste carinska tarifa 27, a to su mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi za 86,13 miliona KM, tarifa 84 – nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji za 6,68 miliona KM, te tarifa 36 – eksplozivi, pirotehnički proizvodi 4,84 miliona KM”, kazali su iz STK BiH.

    Dodali su da je u istom periodu prethodne godine ukupan izvoz u SAD iznosio 85.724.476 miliona KM, dok je uvoz u BiH u posmatranom periodu iznosio 120.973.028 KM.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da inflacija sigurno ima značajnu ulogu u povećanju vrijednosti izvoza, ali u konkretnom slučaju SAD možda još i više njihova rastuća tražnja za oružjem i municijom.

    “Poznato je da prazne vlastite zalihe koje su ograničene radi snabdijevanja oružjem i municijom Ukrajine i zbog toga moraju kupovati više izvana kako bi ova izdvajanja nadomjestili. Nažalost, ne vidim pozitivne promjene u našem izvozu izvan ove kategorije i izvan efekata inflacije”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da je teško očekivati da BiH može mnogo toga ponuditi za izvoz u SAD, ali sigurno nam aduti mogu biti jedino visokokvalitetni proizvodi.

    “Svojevremeno smo u izvozu malina u SAD prednjačili i bili među vodećim u svijetu, dakle sigurno imamo potencijal, ali je teško identifikovati koji konkretan proizvod je naša moguća sljedeća velika prilika. Mislim da ipak prije svega treba da koristimo prilike bližih tržišta gdje imamo realno veće šanse iako nikako ne treba zapostavljati ni američko”, naglasio je Gavran.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je da su pokazatelji u porastu, iako se dio može pripisati i rastu cijena na tržištu, naročito kada je u pitanju gorivo.

    “Raditi izvoz za SAD nije lako jer se radi o ogromnom i zahtjevnom tržištu. U bivšoj državi to su radili samo najveći, ali ni tada rezultati nisu bili impresivni. Ako bismo realno procjenjivali potencijal bh. privrede, ima više šansi na Bliskom i Srednjem istoku i u Africi ako se već traže mogućnosti za povećanje izvoza i diversifikacju tržišta”, pojasnio je Raković.