VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Јasno je da ćemo imati prijevremene parlamentarne izbore

    Vučić: Јasno je da ćemo imati prijevremene parlamentarne izbore

    Јasno je da ćemo imati prijevremene parlamentarne izbore, samo je pitanje mjeseca kada će se oni dogoditi, rekao je predsjednik Srbije Alksandar Vučić u obraćanju građanima.

    • Vjerujem da ćemo ipak pronaći sagovornike među onima koji bi trebalo da imaju više odgovornisti, ako ne, idemo na izbore – rekao je Vučić.

    Istakao je da se neće na ulici birati vlast i dodao da prelazne vlade neće biti.

    Naglašava da je jasno da ćemo imati prevremene parlamentarne izbore i da je pitanje samo meseca kada će biti održani.

    Vučić kaže da Srpska napredna stranka neće željeti novi mandat ako Ana Brnabić, podnese ostavku jer su zadovoljni radom premijerke.

    • Ukoliko se to dogodi, kada istekne mjesec dana, ostaju nam ustavni rokovi od 45 do 60 dana za održavanje novih izbora. U skladu sa tim, spremni smo da se o datumu novih izbora i da li da budu sa još nekim izborima dogovaramo sa onima koji bi voleli da imaju neke gradske ili opštinske izbore, a nikako neke druge – ističe Vučić.

    Naglašava da su uvijek spremni da se dogovaraju, ali da to neće biti pitanje nečije partijske volje, već pitanje razgovora svih političkih činilaca.

    • Nikako neće biti mesto gdje će manjina nadjačati većinu, ali će se i većina truditi da bude veoma poštena, ozbiljna i odgovorna i da da sve od sebe da napravi neku vrstu tehničkog dogovora sa predstavnicima manjine o tome na koji način i u kom trenutku da različiti izborni procesi budu održani – kaže Vučić.

    “Zahvalnost narodu na KiM, važno sačuvati mir”

    Vučić je zahvalio narodu na KiM što se dostojanstveno bori za svoja prava, ističući da je važno sačuvati mir.

    Vučić je naveo da je imao vrlo kompleksne razgovore o KiM i sinoć i danas, razgovarao je sa Stjuartom Pičom, nastaviće od petka do nedjelje sa Srbima sa KiM.

    Građanima se prethodno obratila i predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

  • Sindikat dao rok za novo povećanje plata u javnom sektoru; Iz Vlade odgovor – sporazum ispoštovan

    Sindikat dao rok za novo povećanje plata u javnom sektoru; Iz Vlade odgovor – sporazum ispoštovan

    Sindikati ponovo traže poveća plata za 55.000 radnika u javnom sektoru u Republici Srpskoj. Pozivaju se na sporazum potpisan sa Vladom od prošle godine. Iz Vlade odbacuju optužbe navodeći da su svi dogovori ispunjeni, te napominju da je unazad godinu dana, tri puta povećavana plata budžetskim korisnicima.
    Novac (foto: Centralna banka) –
    Novac (foto: Centralna banka)
    Iako su održali dva sastanka sa radnom grupom koju je imenovala Vlada, na kojima nisu postignuti dogovori, iz sindikata koji okupljaju zaposlene u javnom sektoru ne odustaju.

    Poručili su da je krajnje vrijeme da se sporazum ispoštuje i da se radnicima povećaju plate koje su, kako ističu dogovorene prošle godine.

    • Vlada je ostala dužna 55.000 radnika da obezbijedi jš dodatnih 100 KM kako bi u potpunosti ispoštovali dogovor koji smo prošle godine postigli, čime bi radnici dobili prošle godine 100 i sad 100, 200 maraka na ime naknade toplog obroka – kaže Boro Marić predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    Pedsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova Anica Јondić dodaje da se ta obaveza pojavila juče.

    • Nismo mi nju sada ispregovarali. To je bila poznata obaveza iz maja, odnosno juna prošle godine – dodaje ona.

    Iz Vlade poručuju – svi dosadašnji dogovori koji su postignuti su ispunjeni. Ministarka finansija Zora Vidović podsjetila je da je samo prošle godine tri puta povećavana plata budžetskim korisnicima.

    • Prvo to u junu – 10 odsto povećanje. U avgustu po 100 KM i u januaru 2023. pet odsto za sve one koji imaju platu nižu od prosječne. I to smo sve ispoštovali – navela je Vidovićeva.

    Ukoliko poslije rebalansa bude uslova, određene plate u javnom sektoru biće ponovo povećane, poručila je ministarka, te dodala da neće biti smanjenja plata i povećanja kamatnih stopa, kako savjetuje MMF.

    • MMF-ove preporuke su da smanjimo plate i podignemo kamate. To je na jednoj strani a na drugoj primjedbe kako je nizak rast BDP-a u BiH. Vidite, rast BDP, podizanje kamata i smanjenj plate, to je jedno drugom u suprotnosti. Sa ove dvije mjere BDP pada još više – smatra ona.

    Vidovićeva je dodala da će pitanje zdravstvenog osiguranja zaposlenih u zdravstvu, koji zbog neplaćanja doprinosa pojedinih bolnica nisu bili regulisani, biti riješen, što je bio i jedan od zahtjeva sindikata.

  • Stevandić: Šmit je propustio šansu

    Stevandić: Šmit je propustio šansu

    Nenad Stevandić, predsjednika entitetske Narodne skupštine Republike Srpske, poručio je visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu da će Republika Srpska nadživjeti i njega kao i prethodnike poput Wolfganga Petritscha, Paddyja Ashdowna i Valentina Inzka. On je u razgovoru za N1 govorio i o tome šta se htjelo postići u NSRS-u Prijedlogom rezolucije o zaštiti Srba na Kosovu i teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Srbije. Također, Stevandić je žestoko kritikovao skupštinske kolege Igora Crnatka i Nebojšu Vukanovića.

    Šta se može promijeniti ovom rezolucijom?

    Mnoge rezolucije NSRS su mijenjale i govorile kakav je spoljnopolitički okvir Bosne i Hercegovine. Rezolucija o vojnoj neutralnosti spriječila je da BiH postane članica NATO-a. Ko god je mislio da ćemo biti neopredjeljeni zbog onog što rade našem narodu na Kosovu… naravno da ćemo reagovati. Mnogi su evropsku fukcioneri počeli kritikovati Kosovo.

    Dovoljno je da SAD pročita rezoluciju i ona mijenja svijet. Oni nemaju drugu sliku, a naše je da to pokažemo ili da pojačamo boje na toj slici. Vidjeli smo kakav je eho izazvala ova rezolucija. Ne postoji regionalni medij koji nije prenio ovo vijest. NSRS postiže rezultate.

    Da li je ovo bilo “pranje” zbog glasanje BiH u Vijeću Evrope u vezi sa Kosovom, kako kaže Igor Crnadak?

    On ne zaslužuje nikakav komentar, on uvijek pokušava unijeti smutnju i podjelu u svesrpsko jedinstvo.

    Nebojša Vukanović je imao primjedbu na vaš rad u vezi “tople braće”, da ne dajete prostor političkim protivnicima?

    To je netačno, ako pogledate vidjet ćete da su imali najviše prostora. Ako su Vukanović i Crnadak ti koji me kritikuju – ja sam ponosan. Sa ljudima koji imaju loše namjere, koji su lični, pristojan čovjek će reći da to nije normalno ponašanje.

    Da li su vaše izjave u skladu sa novim nacrtom zakona u vezi sa uvredama?

    Uvreda je ono što oni radu, ja nisam ništa kazao dok nisu počeli dobacivati i ponašati se kao u kafanu. I rekao sam da na taj način rade psihopate. Što se tiče ‘tople braće’, to nema nikakve asocijacije sa gay populacijom. Ja se o tome nikada nisam izjašnjavao i ne želim da donosim sudove o toj vrsti opredjeljenja. ‘Topla braća’ njega (Vukanovića) očekuju.

    To zvuči kao neka prijetnja?

    On dobro zna da se bavio zaštitom pedofila Željka Adžović. I o tome ćemo kad dođe vrijeme. To nije nikakva prijetnja, to je istina.

    Rekli ste da ova situacija na Kosovu prijeti sigurnosti na Balkanu. Ima i rat u Ukrajini. Da li su ova dva regiona povezana?

    Postoji pokušaj da se povežu. Mi tražimo mir, ali znamo koliko je teško Srbiji bilo da ne reaguje kada tuku njen narod. To su divovski napori da Srbija sačuva mir, a oni provociraju. Ja sam od onih koji po svaku cijenu žele sačuvati mir. Postoji mnogo faktora u svijetu kojima bi odgovarao sukob.

    Da li ste posljednjim posjetama Rusiji dali signal Evropi i Zapadu da ste na strani Moskve?

    To je podmetanje. Mi smo neutralni i neopredjeljeni u ukrajinskom sukobu. Ne razgovarao sa vojnim snagama. Ne dozvoljavamo da budemo dio antiruske histerije.

    Imate li kontakte sa američkim ambasadorom?

    On je bio ovdje, a onda je dogovoreno da obustavimo komunikaciju s njim i britanskim ambasadorom. Republika Srpska ima svoju međunarodnu politiku i dostojanstvo.

    RS i dalje ne priznaje Schmidta za visokog predstavnika. Kako ćete se opredijeliti prema komunikeu PIC-a ako bude u vezi državne imovine?

    Mi smo se opredijelili prema državnoj imovini – ona je naša, neprikosnovena. Ko god bude pokušao da nam nameće rješenja dobit će odgovor. Što se tiče Schmidta, on ne može pribaviti saglasnost Vijeća sigurnosti. Po meni je propustio šansu da pristojnim ponašanjem barem bude uvažen.

    Mediji su prenijeli informaciju da Schmidt priprema zakon po kojem će biti kažnjavani oni koji ne provode njegove odluke?

    Imam poruku za njih – mi smo ih sviju nadživjeli. I (Wolfgang) Petritsch, i Paddy (Ashdown), i (Valentin) Inzko… svi su oni prošlost, a RS je budućnost.

  • U obračunu na Sokocu ubijen Miroslav Milinković Bato

    U obračunu na Sokocu ubijen Miroslav Milinković Bato

    U pucnjavi do koje je večeras došlo na Sokocu ubijen je Miroslav Milinković zvani Bato, javljaju sarajevski mediji.

    Do pucnjave je došlo oko 18 sati, a prema informacijama “Avaza”, napadač na Milinkovića je teško ranjen.

    Na terenu su pripadnici MUP-a RS sa dugim cijevima.

    Portparol Policijske uprave Istočno Sarajevo Vesna Stokanović potvrdila je da je došlo do ubistva.

    “Došlo je do ubistva. Policija je na terenu, za sada nemam više informacija”, rekla je Stokanović.

    Prema nezvaničnim informacijama na Milinkovića su u ulici Cara Lazara pucala dva muškarca i jedan je ranjen u razmjeni vatre, dok je drugi uhapšen. Navodno se radi o osobi za koju se sumnja da je bliska “Škaljarskom klanu”.

    “Prvi operativni podaci ukazuju da se radi o sukobu između članova organizovanih kriminalnih grupa”, kaže izvor blizak istrazi za Una TV.

    Podsjećamo, Milinković je ranije hapšen zbog sumnje da je bio dio kriminalne grupe koja je krala skupocjena vozila u više gradova BiH.

    Milinković je i prije bio osuđivan za organizovani kriminal i krađu automobila.

    MUP RS je 2021. godine u pretresu na 15 lokacija pronašao sedam vozila za koje postoji sumnja da su ukradeni na području BiH i zemalja Evropske unije.

  • Dodik: Sjednica PIK-a – sumnjivi skup ljudi koji se lažno predstavljaju

    Dodik: Sjednica PIK-a – sumnjivi skup ljudi koji se lažno predstavljaju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su Savjet za provođenje mira, koji nije predviđen Dejtonskim sporazumom, i Kristijan Šmit, koji nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, danas raspravljali o pitanjima koja prema ovom sporazumu ne spadaju u domen odgovornosti visokog predstavnika, pod uslovom da je legalno izabran.

    Dakle, sumnjiv skup ljudi, koji sebe nazivaju međunarodnom zajednicom iako je svima jasno da je riječ o grupi zapadnih zemalja, sa koga su poslate identične poruke koje slušamo posljednje skoro tri decenije – rekao je Dodik, komentarišući sjednicu Upravnog odbora PIK-a koja je održana u Sarajevu.

    Dodik je naglasio da je riječ o skupu ljudi koji se lažno predstavljaju i izgledaju dovoljni sami sebi.

  • Šmit: Oni koji se igraju sa secesijom trpjeće velike posljedice

    Šmit: Oni koji se igraju sa secesijom trpjeće velike posljedice

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC) rekao je da oni koji se igraju sa secesijom, igraju se sa budućnosti i da će trpjeti velike posljedice.

    On je rekao i da je neprihvatljivo pričati o secesiji te da niko nema pravo na to i da međunarodna zajednica traži da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

    “Dodiku neću dati tu čast da otkrijem koji su to koraci koji će se poduzeti, ali mora biti svjestan činjenice da koraci mogu biti povučeni”, rekao je Šmit.

    Takođe, Šmit je rekao da su problematični nedavni potezi organa vlasti u Republici Srpskoj koji su povučeni, a kojima se ograničava sloboda govora i djelovanja civilnog društva.

    Ipak, Šmit je rekao i da su u međunarodnoj zajednici ohrabreni te da vide da se otvaraju neke mogućnosti za budućnost i saradnju te da na dnevni red treba staviti pitanje državne imovine, a stručnjaci koji rade na tom pitanju, a koje je angažovao OHR, treba da budu van javnosti.

    “Radi se o tehničkom pitanju koje nije riješeno i ono mora biti riješeno”, rekao je Šmit naglašavajući da nije potrebno da neko bude vlasnik imovine da bi njome upravljao.

    Inače, PIC je zaključio i da se BiH suočava s krupnim izazovima, uključujući i “secesionističke prijetnje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj i napore kojima se podrivaju država i njene institucije”.

    “Upravni odbor PIC-a poziva vlasti RS da se konstruktivno angažuju u radu državnih institucija i podržavaju vladavinu prava, kao i da se suzdrže od bilo kakvog pritiska na sudije Ustavnog suda BiH. Upravni odbor PIC-a razmatrao je rizike po demokratiju u BiH koji proističu iz nedavnih poteza vlasti RS usmjerenih ka ograničavanju slobode govora i djelovanja civilnog društva, te stigmatiziranju pripadnika manjina. Ove aktivnosti nanose duboku štetu svim građanima”, zaključeno je u saopštenju OHR-a nakon dvodnevne sjednice PIC-a.

    Takođe, pozvali su i vlasti da se poboljša integritet izbornog procesa na način da se revidira pravni okvir kako bi se sprovele preporuke OEBS/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.

    “U svjetlu brojnih navoda o teškim izbornim krađama koje su negativno obilježile izbore 2022. godine, organi vlasti ovaj cilj treba da ispune, što je prije moguće kako bi osigurali da se opštinski izbori planirani za 2024. godinu održe u okviru kojim se osigurava veća transparentnost i jači integritet izbornog procesa”, saopšteno je iz OHR-a nakon sjednice PIC-a.

  • Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za upis studenata

    Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za upis studenata

    Raspisan je konkurs za upis studenata u prvu godinu prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u akademskoj 2023/2024. godini na Univerzitetu u Banjaluci.

    ATV
    Na prvom ciklusu studija planiran je upis ukupno 2.770 studenata, od čega 1.936 može biti upisano na budžet, a 402 na samofinansiranje, kao i 351 strani i 81 vanredni student.

    Na drugom ciklusu studija ima mjesta za 1.051 studenta. Plan je da na drugom ciklusu bude upisano 587 studenata na budžet, 306 na samofinansiranje, te 72 stranih i 86 vanrednih studenata.

    Kada je riječ o trećem ciklusu studija, na Univerzitetu u akademskoj 2023/24. godini mogu biti upisana 153 studenta. Od navedenog broja, 131 se upisuje na samofinansiranje, 21 strani student, kao i jedan vanredni.

    Broj slobodnih mjesta na članicama Univerziteta u Banjaluci
    Prvi ciklus studija

    Akademija umjetnosti (121),
    Arhitektsko-građevinsko-geodetski fakultet (171),
    Ekonomski fakultet (214),
    Elektrotehnički fakultet (226),
    Mašinski fakultet (158),
    Medicinski fakultet (625),
    Poljoprivredni fakultet (58),
    Pravni fakultet (160),
    Prirodno-matematički fakultet (201),
    Rudarski fakultet (40),
    Tehnološki fakultet (69),
    Fakultet bezbjednosnih nauka (130),
    Fakultet političkih nauka (130),
    Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta (66),
    Filozofski fakultet (184),
    Filološki fakultet (175) i
    Šumarski fakultet (42).
    Drugi ciklus studija – broj slobodnih mjesta

    Akademija umjetnosti (33),
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (44),
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski i Mašinski fakultet – kombinovani studijski program (22),
    Ekonomski fakultet (75),
    Elektrotehnički fakultet (113),
    Mašinski fakultet (54),
    Medicinski fakultet (25),
    Poljoprivredni fakultet (46),
    Pravni fakultet (60),
    Prirodno-matematički fakultet (75),
    Poljoprivredni i Prirodno-matematički fakultet – kombinovani studijski program (20),
    Rudarski fakultet (10),
    Tehnološki fakultet (40),
    Fakultet bezbjednosnih nauka (60),
    Fakultet političkih nauka (80),
    Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta (24),
    Filozofski fakultet (124),
    Filološki fakultet (102) i
    Šumarski fakultet (44).
    Treći ciklus studija – broj slobodnih mjesta

    Akademija umjetnosti (5),
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (7),
    Ekonomski fakultet (10),
    Elektrotehnički fakultet (10),
    Medicinski fakultet (45),
    Poljoprivredni fakultet (10),
    Pravni fakultet (10),
    Prirodno-matematički fakultet (10),
    Fakultet političkih nauka (10),
    Filozofski fakultet (10),
    Filološki fakultet (15),
    Šumarski fakultet (4) i
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Elektrotehnički, Mašinski i Tehnološki fakultet (7).
    Prvi upisni rok
    Prijavljivanje kandidata za upis na prvi ciklus studija traje od 19. do 23. juna.

    Prijemni ispiti su zakazani za 26. jun u 9.00 časova, a na Medicinskom fakultetu prijemni ispit počinje u 14.00 časova.

    Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci polaganje prijemnog ispita traje od 26. do 30. juna, a na Fakultetu bezbjednosnih nauka od 26. do 28. juna.

    Svi kandidati koji polože prijemni na fakultetima/Akademiji umjetnosti i ostvare pravo upisa mogu to učiniti od 3. do 7. jula.

    Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci počinje 12. junai traje do 7. jula, a prijave su moguće na adresu elektronske pošte international.students@med.unibl.org.

    Polaganje prijemnog ispita na studijskim programima na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta je 10. jula, a upis primljenih kandidata traje od 21. do 28. avgusta.

    Drugi upisni rok
    Drugi upisni rok organizovaće članice Univerziteta u Banjaluci koje u prvom roku ne upišu planirani broj studenata.

    Kada je riječ o drugom roku, prijave za upis će trajati od 28. avgusta do 1. septembra, dok se prijemni ispiti polažu 4. septembra u 9.00 časova. Na Akademiji umjetnosti prijemni u drugom upisnom roku traje od 4. do 8. septembra.

    Upis primljenih kandidata na svim fakultetima/Akademiji umjetnosti počinje 11. septembra i traje do 15. septembra.

    Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu počinje 12. jula, a završava se 1. septembra, na adresi elektronske pošte international.students@med.unibl.org.

    Polaganje prijemnog ispita je onlajn 4. septembra, dok je upis primljenih kandidata od 11. do 15. septembra.

    Drugi i treći ciklus studija
    Prijave za upis na drugi i treći ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci moguće su od 19. juna 2023. godine do 6. oktobra, do kada će kandidati moći predati svoje prijave. Informacije o rangiranju prijavljenih kandidata, konačnoj rang-listi biće dostupne najkasnije do 20. oktobra na internetskim stranicama fakulteta/Akademije umjetnosti, a upis primljenih kandidata obaviće se od 23. do 27. oktobra.

  • Ukrajina neće u NATO i EU ni za 20 godina?

    Ukrajina neće u NATO i EU ni za 20 godina?

    Odluku o tome kada će početi pregovori o primirju neće doneti Ukrajina, već lideri zapadnih država, piše nemački list “Velt”.

    “Moguće je da vlada u Kijevu misli drugačije i namerava da nastavi da se bori. Međutim, suprotno zvaničnim izjavama Zapada, neće suverena Ukrajina odlučiti kada će započeti pregovori o primirju”, navodi se u članku. čije delove je preneo Sputnjik.

    “Tu odluku će doneti američki predsednik Džozef Bajden i premijeri vlada Velike Britanije, Francuske i Nemačke”, dodaje se dalje u tekstu.

    Takođe se ističe i da većina zemalja-članica Evropske unije i NATO-a neće čekati potpisivanje primirja dok ukrajinske oružane snage zauzmu izgubljenu teritoriju, jer su oni okrenuti ka amputiranoj Ukrajini.

    “Odlučujući značaj će imati pitanje kakvu će cenu Kijev i Zapad na kraju platiti za primirje i za mirovne pregovore”, piše list i zaključuje da članstvo Ukrajine u EU i u NATO nije realno u narednih 15-20 godina.

    Ranije je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio da je Ukrajina spremna da postane članica Alijanse, ali da čeka kada će NATO biti spreman da je primi. Istovremeno je isticao da sve zemlje koje se graniče sa Rusijom treba da uđu u EU i NATO.

  • Otkrivena Putinova sljedeća meta?

    Otkrivena Putinova sljedeća meta?

    Posle uništenja brane Nova Kahovka u Ukrajini, Rusija bi mogla da planira napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju, tvrdi visoki ukrajinski zvaničnik.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je uništila branu Nova Kahovka, što je imalo katastrofalne posledice u Hersonskoj oblasti.

    “Uništavanje jednog od najvećih rezervoara vode u Ukrajini je svakako bilo namerno. Stotine hiljada ljudi ostalo je bez pristupa vodi za piće”, rekao je on.

    Oleksi Danilov, visoki ukrajinski bezbednosni zvaničnik, nije bežao od optužbi na račun Rusije, koji je rušenje brane nazvao “novom fazom ruske agresije“ i upozorio u intervjuu Tajmsu da bi obližnja nuklearna elektrana Zaporožje mogla da bude sledeća meta ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Pomenuta elektrana je od početka rata pod ruskom kontrolom i hlađenje njenih reaktora zavisi od vode koja dolazi iz rezervoara.

    “Činjenica je da tamo ima eksploziva”, rekao je Danilov i dodao da je Putin “spreman na sve” nakon što je uništio hidroelektranu zajedno sa branom.

    Tokom rata Zaporožje je pretrpelo brojne udare, zbog čega postoji strah od nuklearne katastrofe. Prošle godine je raketa pogodila jedan od njegovih reaktora, za šta su Ukrajina i Rusija okrivile jedna drugu. Ruske snage su takođe optužene da su fabriku pretvorile u vojnu bazu gde su bezbedne od Ukrajinaca.

    Rafael Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je da uništavanje brane ne predstavlja kratkoročni rizik za Zaporožje, ali je dodao da je pogoršalo ionako nepredvidivu i nesigurnu situaciju.

  • Osmani: Raspisaćemo vanredne izbore ako se s tim složi 20 odsto birača

    Osmani: Raspisaćemo vanredne izbore ako se s tim složi 20 odsto birača

    Predsjednica samoproglašenog Kosova, Vjosa Osmani je kazala da vanredni lokalni izbori na sjeveru Kosova i Metohije mogu da se raspišu, ali da je neophodno da 20 odsto upisanih u birački spisak zatraži tako nešto potpisivanjem peticije.

    Ona je stava da je to najdemokratskiji način da se raspišu izbori.

    “Na ovaj način mislim da garantujemo učešće Srba, jer bi zahtjev morao da dođe od njih, od građana”, rekla je ona za “Reuters”.

    U opštinama na sjeveru Kosova, Zvečan, Leposavić, Zubin Potok i Sjeverna Mitrovica, živi većinsko srpsko stanovništvo koje je bojkotovalo aprilske lokalne izbore i ne priznaje nove gradonačelnike dovedene od strane samoproglašenog Kosova.

    Uprkos tome, vlasti samoproglašenog Kosova su preuzele opštinske zgrade u tri opštine (Zvečan, Leposavić i Zubin Potok), gdje su do sada funkcionisali i Privremeni opštinski organi koji rade u sistemu Srbije, a koji su za Kosovo nelegalni.

    To je dovelo do svakodnevnih protesta lokalnog stanovništva u ovim opštinama. Jedino je u Sjevernoj Mitrovici fizički odvojena zgrada opštine po kosovskom i srpskom sistemu i zato u njoj nije bilo protesta.

    Predsjednica samoproglašenog Kosova, Vjosa Osmani je navela da bi smjena aktuelnih gradonačelnika putem peticije bila “kao referendum”, koji bi otvorio put za novi izborni proces. Prema njenim riječima, cijeli proces bi mogao biti završen za nekoliko mjeseci.

    Osmani je podvukla da prije raspisivanja novih izbora samoproglašeno Kosovo mora da dobije garancije međunarodne zajednice da se Beograd neće miješati, prenosi “Klix”.