Autor: INFO

  • Rusija i Kina obavile zračnu vježbu, Japan i Južna Koreja oglasili uzbunu i podigli avione

    Rusija i Kina obavile zračnu vježbu, Japan i Južna Koreja oglasili uzbunu i podigli avione

    Ruske i kineske oružane snage obavile su zajedničku zračnu patrolu iznad azijsko-pacifičke regije, a u ovoj vježbi su učestvovali borbeni avioni i bombarderi. Međutim, vježba je rezultirala uzbunom u Japanu i Južnoj Koreji.

    Vježba je počela u utorak i završena je u srijedu, potvrdilo je rusko ministarstvo odbrane, kao i njihove kolege iz Kine. Iz Moskve je saopćeno da je misija trajala oko osam sati.

    “Zračna grupa se sastojala od Tu-95MS strateških bombardera Ruskih zračnih snaga i XIan H-6K strateških bombardera Kineskih zračnih snaga, koji su obavili patrolu iznad voda Japanskog i Istočnog kineskog mora te zapadnog dijela Pacifika”, navodi se u saopćenju ruske vojske.

    Rusko ministarstvo odbrane je objavilo snimak vježbe na kojem se vidi kako borbeni avioni i bombarderi polijeću s aerodroma u Kini te lete u formaciji.

    Strateškim bombarderima su se pridružili ruski Su–30SM i Su-35S borbeni avioni, kao i kineski Shenyang J-11B, koji su predstavljali pratnju i zaštitu većim avionima. Kineski avion je baziran na dizajnu modela Su-27 iz sovjetske ere, a čija se prva verzija pojavila 1985. godine.

    Rusi su naglasili da je vježba dio planova bolje vojne saradnje s Pekingom, ali da “nije usmjerena protiv trećih zemalja”.

    Međutim, iako Rusija tvrdi da su vježbe potpuno u skladu s međunarodnim zakonom, one su rezultirale uzbunom u Japanu i Južnoj Koreji. Nakon početka misije u utorak, pomenute dvije zemlje su podigle svoje avione tvrdeći da su ruski i kineski avioni letjeli preblizu njihovog zračnog prostora. Seoul je je uputio protest tvrdeći da je povrijeđena južnokorejska identifikacijska zona zračne odbrane.

    Japanske vlasti su navele da je prelet ruskih i kineskih aviona “jasna demonstracija sile” te da je “ozbiljno zabrinuo” Japan. Ipak, potvrđeno je da strani avioni nisu ušli na teritorij ove zemlje.

  • Grenel upozorio na potencijalne teške posljedice

    Grenel upozorio na potencijalne teške posljedice

    Bivši specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Ričard Grenel izjavio je danas da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti ne razumije šta se dešava sa Kosovom i Metohijom.

    On je upozorio da je međunarodna zajednica dala rok Kurtiju do petka da se pridržava ranije preuzetih obaveza Prištine.

    – Kurti ne shvata šta se dešava sa KiM. Međunarodna zajednica mu je dala rok do petka da se pridržava obaveza koje je njegova zemlja ranije preuzela. Moji prijatelji na Kosovu moraju se pripremiti za teške posljedice ako Kurti ne postupi u skladu s tim – napisao je Grenel na Tviteru.

    – Vidio sam posljedice i nije lijepo – zaključio je on.

  • Mesić: Dodik i Čović su braća blizanci u razbijanju BiH

    Mesić: Dodik i Čović su braća blizanci u razbijanju BiH

    Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić danas je u Zenici komentarisao dešavanja u BiH gdje je poručio da su Dragan Čović i Milorad Dodik braća u razbijanju države.

    Mesić je kazao da je današnji događaj prilika da razgovaraju o privredi BiH i kako ona može funkcionisati sa regionom, a jedna od tema bila je i BiH od Dejtona do danas.

    Mesić je kazao da nije prezadovoljan političkim promjenama u BiH te da bi se sve mnogo brže rješavalo kada bi Međunarodna zajednica pokazala da je zainteresovana za razvoj BiH i regije.

    – U Srbiji zvanična politika kaže da priznaju BiH u njenim granicama, institucije, zadovoljni su da se BiH razvija, a u svemu podržavaju Milorada Dodika koji ne priznaje BiH. Koja je politika Beograda? – kazao je Mesić.

    Dodao je da je slična situacija i mišljenje hrvatske politike gdje se zaobilazi Sarajevo.

    – U Hrvatskoj imate isto. Reći će vam da priznaju BiH, to je naša susjedna zemlja, moramo sarađivati, sve ćemo govoriti što je pozitivno, ali često se zaobilazi Sarajevo. Tamo se modifikuje bosanska politika, ali ako jedan odlazi u Banjaluku, drugi u Mostar i zaobilazi se Sarajevo. Opet, nije usaglašena ta politika – dodao je Mesić.

    Dragana Čovića sa Miloradom Dodikom nazvao je braćom koja ruše državu.

    – I Hrvatska kaže da priznaje BiH u svim okvirima, ali u svemu podržavaju Dragana Čovića, a on je razbijač BiH isto kao što je Dodik. To su dva brata blizanca u razbijanju BiH – izjavio je Mesić.

    Prije nekoliko godina na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici Mesić je održao predavanje o putu BiH ka Evropskoj uniji, a na pitanje da li smo se pomjerili imalo od tada, na kraju je kazao da je problem što se gleda u istoriju, a ne u budućnost.

    – Često u svijetu kažu kada se dogovore političke strukture u BiH sve će biti u najboljem redu, ali to se ne može dogovoriti ako Zagreb ima politiku koja nije ljudima razumljiva, kao što je i beogradska. Mnogi su opterećeni zbivanjima iz rata, okrenuti su istoriji umjesto da se okreću ka budućnosti – zaključio je Mesić.

  • Evropa opet u strahu

    Evropa opet u strahu

    Nivo vode u rezervoarima za hlađenje reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje opada za 5-7 centimetara na sat.

    To je izjavio generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi, koji je istakao da bi, ako najveća nuklearka u Evropi ostane bez vode, to bila veoma ozbiljna situacija.

    “Tamo postoji rezervoar i veliki broj unutrašnjih kanala koji obezbeđuju da voda stalno cirkuliše kako bi reaktori mogli kontinuirano da se hlade. Ako bi postrojenje ostalo bez vode, onda bismo imali veoma ozbiljnu situaciju”, rekao je juče Grosi u intervjuu za Si-En-En, prenosi Tass.

    Prema njegovim rečima ne postoji neposredan rizik od nestanka vode koja je tamo dostupna, ali situacija je ozbiljna jer se nivo vode neprekidno smanjuje.

    Od početka rata u Ukrajini Zaporožje se nekoliko puta našlo u kritičnoj situaciji, usled granatiranja, što je izazvalo isključivanje reaktora.

    Sada je situacija ponovo neizvesna zbog dizanja u vazduh brane Kahovka i poplavnim talasom koji je krenuo ka naseljima. To je pak izazvalo pad nivoa vode u sistemima za hlađenje te nuklearne elektrane.

  • Evrozona u recesiji?

    Evrozona u recesiji?

    Ekonomija Evrozone ide ka simbolično važnom preokretu u četvrtak, jer ekonomisti očekuju da će zvanični podaci o poslovanju privrede u prvom biti smanjeni.

    To bi značilo da proizvodnja beleži pad u poslednja dva kvartala, što predstavlja uvod u recesiju.

    Evrostat, statistička agencija EU, trebalo bi sutra da objavi revidiranu procenu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu u bloku jedinstvene valute od 20 zemalja. Poslednji podaci Evrostata su pokazali da je ekonomija bloka porasla za 0,1 odsto u prvom kvartalu u odnosu na prethodni kvartal, nakon što je stagnirala u poslednja tri meseca prošle godine.

    Pad bi, takođe, mogao da promeni i raspoloženje među kreatorima politike u Evropskoj centralnoj banci (ECB), koji bi trebalo da se sastanu sledeće nedelje u Frankfurtu. Oni su nastavak podizanja kamatnih stopa do sada pravdali “otpornošću” ekonomije evrozone.

    “Iako ove promene ne bi bile velika stvar iz makroekonomske perspektive, na margini bi mogle da promene narativ i diskusiju na sastanku saveta ECB”, rekao je Oliver Rakau, ekonomista istraživačke grupe “Oksford Ekonomiksa”.

    Mark Kas Babić, ekonomista britanske banke “Barklis”, rekao je za “Fajnenšel tajms” da najnoviji podaci o BDP-u evrozone koje su objavile zemlje članice ukazuje na verovatno smanjenje u oba kvartala.

    Barklis je prognozirao kvartalni pad od 0,1 odsto za oba tromesečna perioda, što bi po nekim stručnjacima bila definica recesije.

    Ali Kas Babić je rekao da postoji izvesna neizvesnost jer “stopa rasta koju Evrostat objavljuje za evrozonu kao celinu može da odstupi od rasta zbira pojedinačnih zemalja za nekoliko baznih poena”. Nekoliko članica zone jedinstvene valute smanjilo je svoje procene BDP-a za prvi kvartal u nedeljama otkako je prvobitna procena Evrostata objavljena krajem aprila, uključujući Nemačku, Irsku i Finsku.

    “Postoji velika šansa da je privreda evrozone ipak pala u zimsku recesiju. Smanjenje u prvom kvartalu je vrlo verovatno, a revizija naniže u četvrtom kvartalu nije nemoguća”, rekao je Karsten Bžeski, šef makro istraživanja u holandskoj banci ING.

    On je dodao da podaci iz Holandije nisu uključeni u početnu procenu Evrostata, i da će verovatno doprineti silaznom pritisku nakon što je holandska statistička agencija prošlog meseca objavila da se njen BDP smanjio za 0,7 odsto u prvom tromesečju.

    “Italija je jedna od retkih zemalja koja je poboljšala svoju prognozu BDP-a za prvi kvartal, podigavši je prošle nedelje na rast od 0,6 odsto, u odnosu na preliminarnu procenu od 0,5 odsto. Holger Šmiding, glavni ekonomista nemačke banke “Berenberg”, rekao je da bi podaci iz Italije mogli značiti da je evrozona stagnirala, a ne da se smanjila u prvom kvartalu.

    Grčka tek treba da saopšti podatke o BDP-u za prvi kvartal, što bi, takođe, moglo da ublaži deo sumorne situacije.

    Predsednica ECB-a Kristin Lagard je nagovestila da je dalji rast referentne kamatne stope verovatan sledeće nedelje, rekavši u ponedeljak da su “pritisci na cene i dalje jaki” u evrozoni i da je ekonomska aktivnost “podržana nižim cenama energije, ublažavanjem uskih grla u snabdevanju i podrškom fiskalne politike firmama i domaćinstvima”.

    U utorak su ekonomski podaci za blok na početku drugog kvartala bili slabiji nego što se očekivalo. Maloprodaja u evrozoni stagnirala je u aprilu, kada su ekonomisti očekivali rast od 0,2 odsto, dok su nemačke fabričke porudžbine za isti mesec pale za 0,4 odsto, suprotno prognozama o porastu od 3,8 odsto.

  • Tinejdžer se utopio kad je pokušao da spasi druga

    Tinejdžer se utopio kad je pokušao da spasi druga

    Užasna tragedija na Adi Ciganliji, koja je u utorak popodne odnijela živote dvojice tinejdžera (16), prema saznanjima Kurira, dogodila se kada je jedan maloljetnik počeo da se davi, a drugi skočio da ga spase, pa su se obojica utopila.

    • Jedan tinejdžer, učenik Saobraćajno-tehničke škole u Zemunu, bio je na Adi sa djevojkom kad se sve desilo. Oko njih je bilo društvo, svi su se provodili kada je vidio da se drugi mladić davi – priča prijatelj mladićeve porodice za Kurir i dodaje:
    • Prvo je mislio da se drugi mladić šali, ali kad je to potrajalo i kad je vidio da je situacija ozbiljna, skinuo je svoju odjeću i skočio sa pontona. Djeca su šokirana stajala sa strane, a na kraju ni jedan nije isplivao.


    Inače, mladić koji se davio je bio dobar drug djevojke tinejdžera koji je pokušao da ga spasi.

    Kako saznaje Kurir, tinejdžer koji je skočio kao spasilac nije pio alkohol i bio je potpuno pribran sve vrijeme

    I Miroslav Macura, direktor Saobraćajno-tehničke škole u Zemunu potvrdio je za Kurir da je učenik njegove škole skočio u pomoć svom drugu.

    • Ono što za sada znam, jeste da je učenik naše škole pritrčao u pomoć svom drugaru koji je počeo da se davi, te da je u pokušaju da ga spase nastradao. Dječko ga je povukao sa sobom i oboje su se utopili – govori za Kurir Macura i dodaje da za nastradalog učenika ima samo riječi hvale:
    • On je jedan od boljih đaka u našoj školi, a najbolji u svom odjeljenju, tako da nisu u ptianju problematična djeca.

    Drugi nastradali tinejdžer pohađao je Srednju tehničku školu “Lola” u Železniku. On je kao i njegov vršnjak iz zemunske škole prekjuče završio drugi razred i prema riječima onih koji su ga poznavali, on je taj dan otišao na Adu sa grupom učenika iz svoje škole.


    Kako kažu, pored toga što je bio posljednji dan škole, nekome je bio i rođendan, pa je i povodom toga bilo slavlje.

    • Prije podne smo bili u školi, a on je otišao sa društvom na Adu. Krenule su da nam stižu poruke da ga nema nigdje, da se izgubio. Roditelji su se nadali da je možda ostao u školi, tražili su ga – kažu sagovornici i dodaju da je on bio izuzetno dobar drug i đak.

    “Jezivi su bili krici djece”

    Žena koja radi kao prodavac na Adi Ciganliji, a koja je bila očevidac tragedije, rekla je za Kurir da je bilo jezivo i da su krici djece bilo strašni.

    • Ne znam šta su slavili i kakvo je to veselje bilo, ali u jednom momentu dotrčao je jedan dječak i rekao da mu se drugarica onesvijestila. Dali smo mu flašu vode i rekli da pozove Hitnu pomoć, a on je tada jedva izgovorio: “Već dolaze, drug je ušao u vodu i nije isplivao, a ni drugog ne možemo da nađemo”. Uspaničila sam se i vidjela da stiže policije, nekoliko djevojčica se sjatilo kod mene, nisu mogle da gledaju to, iako sam ja par stotina metara odatle – kaže prodavačica i dodaje:

    • Kad su izvukli tu djecu krici su bili jezivi, ja sam se samo okrenula i otišla kad sam vidjela roditelje. To nisam mogla da gledam. Jedna djevojčica mi je ispričala da je drug ušao u vodu normalno, otplivao, zaronio i više nije izašao.

    Marko Mladenović iz Ronilačke jedinice Žandarmerije rekao je da je dežurna ekipa na teren izašla čim je dobila poziv i da su tijela brzo izvučena.

    • Oni su bili na mjestu gdje kajakaši imaju svoje treninge. Tu su skakali s nekog pontona. Naše vode nisu prozirne kao more, ne zna se šta je dole. Mogu da se ubodu, upadnu u visoku travu, kao što je slučaj vjerovatno bio ovde. U tom slučaju nastane panika i povuku jedan drugog u vodu – rekao je Mladenović.
  • Ultimatum za Kurtija

    Ultimatum za Kurtija

    Sjedinjene Američke Države i Evropska unija razmatraju mogućnost izricanja kaznenih mera Kosovu u slučaju da ne ispuni svoje obaveze, pišu mediji.

    To je navedeno u dokumentu američke administracije u koji je Juronjuz Albanija imao uvid.

    Kaznene mere, kako se navodi, uključuju sankcije Aljbinu Kurtiju i ministru unutrašnjih poslova Dželjalju Svečlji, koji bi mogli biti proglašeni personama non grata “zbog toga što predstavljaju pretnju bezbednosti i miru”.

    Prva faza sankcija tzv. Kosovu uključivala bi zamrzavanje svih fondova EU, zaustavljanje procesa liberalizacije viznog režima, procesa članstva u Savetu Evrope, kao i zamrzavanje američkih fondova i drugih projekata koje finansira Zapad, objavio je Juronjuz Albanija, prenosi Kosovo onlajn.

    Druga faza bi bio pasivan odnos kosovskih saveznika prema kampanji Srbije za nepriznavanje tzv. Kosova, reorganizacija međunarodnog vojnog prisustva i masovno smanjenje američkog kontingenta na tzv. Kosovu, kao i isključenje tzv. Kosova iz međunarodnih organizacija.

    U dokumentu se kaže da “transatlantska zajednica ima vitalnu potrebu da ne dozvoli krizu iza linija kontakta sa Rusijom i da je postojalo uverenje da će problemi doći od strane Srbije, kada je reč o francusko-nemačkom planu, kao najtvrdoglavije i nekonstruktivne strane u dijalogu”.

    “Niko nije očekivao da će Vlada tzv. Kosova biti koja će svojim delovanjem promovisati nesigurnost i podgrevati sukobe i krize”, navodi se u dokumentu, prenosi Juronjuz Albanija.

    U tekstu se dalje navodi da međunarodna zajednica nema više strpljenja i zahteva jasan odgovor kosovske vlade da li je partner transatlantskoj zajednici ili nije.

    “Biti partner znači bezuslovno ispunjavanje svih obaveza, dok nepoštovanje znači posledice”, navodi se u tekstu.

    Osim kritike aktuelne kosovske vlasti, u dokumentu se kritikuje i kosovska opozicija, koja se optužuje da “ne shvata ozbiljnost situacije i stvarnu opasnost za tzv. Kosovo”.

    Ukazuje se da opozicija mora da izađe sa jasnim stavom, ako se zalaže za ispunjavanje obaveza tzv. Kosova u procesu dijaloga.

    “To što opozicija to nije uradila, unosi nepoverenje i projektuje oportunizam”, stoji u tekstu.

    Na kraju se kaže da “ako tzv. Kosovo ne ispuni svoje obaveze, rizikuje budućnost”.

    Juronjuz Albanija se obratio Evropskoj komisiji za komentar, sa pitanjem da li su upoznati sa ovim dokumentom i slažu li se sa takvim mogućim merama prema Kosovu.

  • Neizvjesna sudbina konkursa za izbor novih sudija Ustavnog suda BiH

    U tom sudu, čije je sjedište u Sarajevu, ima devet sudija.
    Četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, dok su tri i dalje stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

    Dva mjesta su upražnjena kada je prvo Mate Tadić, čiji nasljednik bi trebalo da bude izabran u FBiH, lani polovinom avgusta otišao u penziju jer je zagazio u osmu deceniju života, a nedugo zatim, iz istog razloga, Sud je napustio i Miodrag Simović na čije mjesto bi trebalo da dođe stručnjak iz Srpske, a nakon procedure u republičkom parlamentu.

    Federalni mediji prenijeli su juče da je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana za 21. juni, a na dnevnom redu je, između ostalog, i glasanje o novom sudiji Ustavnog suda BiH.

    Prvorangirani na konkursu koji je doveden do kraja još polovinom prošle godine, od deset kandidata, je Marin Vukoja koji je blizak HDZ-u BiH, ali je, prema ranijim izjavama, prihvatljiv i bošnjačkoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a. Ipak, upućeni s obzirom i na zamjerke tokom konkursne procedure, kažu da će ovo biti i svojevrsni test za vladajuću većinu u FBiH jer se koplja lome i oko toga da li je moguće da se glasa samo o jednom kandidatu ili bi i ostali trebalo da budu na listi koja ide pred poslanike.

    Situacija je možda i komplikovanija u Republici Srpskog, imajući u vidu da godinama vlada nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, neustavnog načina rada Ustavnog suda BiH i toga da tu i dalje sjede strane sudije, jer među kolegama u FBiH nema još dovoljne volje za usvajanjem zakona o toj instituciji koji treba da predvidi i zamjenu stranaca domaćim stručnjacima.

    Atmosfera je dodatno uzavrela nakon nedavne zajedničke izjave političara iz FBiH u kojoj su naveli da je BiH nadležna za imovinu te da pravosuđe treba procesuirati one koji je knjiže na Republiku Srpsku, pozivajući se i na odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa vlasništvom nad zemljištem.

    Tada je kao reakcija na to, između ostalog, u republičkom parlamentu, i to većinom glasova, usvojen zaključak na osnovu kojeg su pozvane srpske sudije da podnesu ostavke u tom sudu sve dok Skupština ne odluči drugačije. To se odnosilo na Zlatka Kneževića kao jedinog predstavnika Srpske u Ustavnom sudu, ali on se nalazi na opravdanom bolovanju.

    Zbog tog opravdanog odsustva, iako još nije ispunjen zaključak Skupštine, nije moguće održavati sjednice jer u Ustavnom sudu BiH nema nikoga iz Srpske.

    Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske Ilija Tamindžija kratko je potvrdio za “Glas Srpske” da komisija još u ovom mandatu nije razmatrala predmetni konkurs koji je gotovo do kraja doveo prethodni saziv tog republičkog tijela, imajući u vidu da je razgovor sa kandidatima obavljen prije gotovo godinu.

    Stručnjaci, s druge strane, tvrde da aktuelni saziv bez problema može da u proceduru uputi listu najuspješnijih kandidata na osnovu već obavljenih intervjua u julu prošle godine, ali da je sada više pitanje političkog trenutka.

    “Svima je poznat stav Republike Srpske i ono što godinama traži, počev od zakona koji treba da reguliše rad Ustavnog suda, a što se tiče konkursa nema nikakvih smetnji da aktuelna skupštinska komisija nastavi tamo gdje je stao prethodni saziv. Ipak, jasno je i to da je politika duboko i u ovome”, istakao je sagovornik Glasa.

    Na konkurs se, prema ranijim informacijama, prijavilo devet kandidata, a spekulisalo se da Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i bivši sudija koji je podnio ostavku na tu funkciju jer nije htio da sudi po zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik, kao i Ognjen Tadić, koji je dugo godina obavljao brojne političke funkcije imaju najviše šansi.

    Pravila

    Ustavom BiH je propisano da će sudije u tom sudu biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda te da će služiti do navršenih 70 godina života, osim ukoliko podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH niti bilo koje susjedne države.

  • Izdato upozorenje za 55 miliona ljudi

    Izdato upozorenje za 55 miliona ljudi

    Zagađenje od šumskih požara koji sedmicama bjesne Kanadom prekrilo je velike dijelove Sjeverne Amerike, gdje su izdata upozorenja o visokorizičnom kvalitetu vazduha za više od 55 miliona ljudi.

    Dim požara prekrio je velike gradove u Ontariju i Kvebeku, uključujući Toronto i okolna područja. Dim je stigao čak do Njujorka i Koonektikuta, gdje je kvaliteta vazduha oklasifikovan kao”nezdrav”.

    Velik dio dima dolazi iz Kvebeka, gdje trenutno gori 160 požara. Kanadska kancelarija za životnu sredinu izdala je svoje najstrožije upozorenje za Otavu, klasifikujući kvalitet vazduha u glavnom gradu Kanade “vrlo visokorizičan” za zdravlje ljudi. U Torontu i okolnim područjima kvalitet vazduha je “visokorizičan”.

    Filadelfija je danas izdala crveno upozorenje i pozvala stanovnike da ostanu u kućama.

    “Starije osobe, mala djeca i trudnice ili oni koji imaju problema sa srcem i plućima mogli bi doživjeti ozbiljne zdravstvene posljedice izlaganja dimu”, rekao je Džejms Gerou, portparol Odjela za javno zdravstvo te zemlje.

    “Za one koji se ne smatraju osjetljivom grupom, molimo ih da izbjegavaju naporne aktivnosti na otvorenom poput trčanja ili vježbanja”, rekao je on za CNN.

    “Molimo ljude da izbjegavaju nepotrebno vrijeme na otvorenom, ali ako moraju biti vani, trebali bi nositi maske i odlaziti unutra koliko god im je potrebno”, dodao je Gerou, prenosi Index.hr.

    Poručio je da nije poznato koliko će dugo trajati crveno upozorenje ili hoće li se promijeniti na niži nivo upozorenja.

    Upozorenja o kvalitetu vazduha izdata su i u dijelovima Masačusetsa, Nju Hempšira, Pensilvanije, Merilenda, Virdžinije…

    Javne škole u Njujorku i Vašingtonu otkazale su aktivnosti na otvorenom zbog zagađenja, piše CNN.

    Maršal Burk, vanredni profesor na Univerzitetu u Stanford, objavio je na Twitteru grafikon koji pokazuje da je ovaj događaj veći po razmjerama od bilo kojeg drugog u posljednjih 20 godina u Njujorku.

    Trenutno je 1.475 letova odgođeno u SAD-u, prema stranici Flightaware.com.

    Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) ocijenila je kvalitet vazduha u većem dijelu sjeveroistoka SAD-a kao “nezdrav”, posebno za ljude koji su već imali problema s disajnim putevima.

  • BiH implementirala samo jednu preporuku u borbi protiv korupcije

    BiH implementirala samo jednu preporuku u borbi protiv korupcije

    Od 15 preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope, BiH je realizovala samo jednu, navedeno je u četvrtom krugu realizacije, koji je Savjet Evrope objavio juče.

    Kako su naglasili u GRECO, BiH je djelimično sprovela osam preporuka, a šest preporuka je ostalo nesprovedeno.

    “GRECO sa žaljenjem konstatuje da još nije usvojen nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, koji je trebao tretirati neke od aspekata predmetnih preporuka, a koji tek treba da se uvrsti u aktuelno zakonodavstvo”, naglasili su oni.

    Dodaju da nisu dobili informacije od vlasti u BiH o pravilima kojima bi se regulisao uticaj trećih strana na parlamentarce, kao i o sprovođenju Kodeksa ponašanja za parlamentarce i provjeri imovinskih kartona poslanika.

    Pozvali su vlasti da što prije usvoje zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, a jedna od preporuka je, kako su naveli, odvajanje sudskog od tužilačkog savjeta u podsavjete, kako bi se spriječila koncentracija moći.

    “Iako se stiče utisak da se radi na relevantnim zakonima za ovu preporuku, što je slučaj sa novim nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u koji je pripremilo Ministarstvo pravde 2022. godine, još nije bilo konkretnog rezultata koji bi se ticao specifičnih aspekata ove preporuke”, upozoravaju oni.

    Naglasili su da su ih Vlada i Narodna skupština RS informisale o mjerama koje preduzimaju za jačanje transparentnosti u donošenju zakona, ali da nakon početnih informacija nije bilo daljih poboljšanja.

    “GRECO izvodi zaključak da u tom pogledu nije došlo do promjene situacije nakon Privremenog izvještaja o usklađenosti”, konstatovali su oni.

    Napomene radi, Vlada RS sprovodi konsultacije u vezi sa Zakonom o kriminalizaciji klevete, za koji i međunarodne organizacije i novinari i nevladini aktivisti smatraju da je loš, ali prema riječima učesnika u javnim raspravama, prave debate nije ni bilo, odnosno vlasti nisu pokazale spremnost da s građanima rade na zakonskim rješenjima.

    Iako je NS RS usvojila Kodeks ponašanja još 2017. godine, u GRECO upozoravaju da nije demonstriran bilo kakav vid napretka u vezi sa realizacijom ove preporuke, jer je od tada do danas, kako tvrde, pokrenut samo jedan postupak zbog kršenja kodeksa.

    Takođe, konstatovano je da je NS RS u februaru prošle godine usvojila Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, ali da vlasti RS nisu dostavile dokaze kojima bi potkrijepile implementaciju ovog zakona.

    Pozdravili su postignuti napredak u poboljšanju sistema za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca u BiH, ali su se požalili da nema dokaza kako se ovo primjenjuje u praksi.

    Pozdravljene su aktivnosti na obuci o etici i integritetu sudija i tužilaca, ali se konstatuje da kombinovani sistem nije adekvatan i za sudije i za tužioce, budući da je u osnovi riječ o dvije različite profesije.

    GRECO je evidentirao da nisu preduzete dalje mjere na jačanju nezavisnosti i transparentnosti Kancelarije disciplinskog vijeća VSTS-a.

    “Dostavljene informacije ukazuju na blagi pad u broju neriješenih disciplinarnih predmeta, ali da disciplinski postupci i dalje mogu trajati duže od godinu dana, te da još nije došlo do revizije sankcija”, konstatovali su oni.