VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj ispaljeno 96 protivgradnih raketa

    U Srpskoj ispaljeno 96 protivgradnih raketa

    Na teritoriji Republike Srpske danas je ispaljeno 96 protivgradnih raketa.

    Na podrčju Prnjavora i Banjaluke ispaljeno je po 19 raketa, Čelinca deset, Modriče osam, Srpca šest, Dervente, Doboja, Gradačca, Bratunca, Srebrenice i Nevesinja po četiri, Laktaša, Brčko distrikta, Milića i Berkovića po dvije, te Vukosavlja i Donjeg Žabara po jedna protivgradna raketa, saopštila je večeras “Protivgradna preventiva”.

    Protivgradna zaštita dejstvovala je u periodu od 15.12 do 18.47 časova.

    U saopštenju se navodi da je tokom dana bilo više gradonosno opasnih oblaka, kao i da je postojalo više zabrana od Centra letnih informacija Banjaluka zbog bezbjednosti vazdušnog saobraćaja u periodu od 12.34 do 21.43 časova.

    “Posebno treba istaći zabranu od kontrole letenja na prostoru juga Krajine, koja je uticala na dejstvo u periodu od 14.02 do 14.07 časova”, navodi se u saopštenju.

  • Sve više država u Evropi vraća obavezni vojni rok

    Sve više država u Evropi vraća obavezni vojni rok

    U posljednjih dvadeset godina velika većina zemalja ukinula je obavezno služenje vojnog roka, odnosno obavezu vojnog osposobljavanja. Moglo bi se reći da su sa završetkom Hladnog rata, vlade u Evropi počele su da pridaju manje značaja vojnoj odbrani.

    Njemačka je, na primjer, 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka. Vojna obaveza može da se aktivira samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je neophodna odbrana.

    Isto je ili slično u mnogim drugim evropskim zemljama. Od današnjih 29 evropskih zemalja NATO, uključujući Tursku, samo šest je zadržalo vojnu obavezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već pedeset ili više godina.

    U svjetlu ruske specijalne vojne operacije protiv Ukrajine, obavezno služenje vojnog roka ponovo je postalo tema. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje budžete za odbranu, već razmatraju i ponovno uvođenje vojnog roka. Za sada je samo nekoliko zemalja preduzelo velike korake u tom smeru, piše “DW”.

    Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014) i Litvanija (2015) su ponovo uvele vojnu obavezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina.

    Nakon opsežne specijalne vojne operacije na Ukrajinu prošle godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu da budu pozvani u vojsku.

    Letonija, ova baltička zemlja je jedna od tri zemlje NATO koje se graniče sa Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova članica Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obavezu. Sada i Letonija želi ponovo da je uvede.

    Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina moraće da završe vojnu obuku od jedanaest meseci. Od 2028. svake godine treba da bude regrutovano 7.500 Letonaca – toliko je, prema podacima NATO, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine.

    U Rumuniji su 2015. godine propali pokušaji da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proljeća ove godine. Premijer i penzionisani general Nikolae Jonel Čiuka to podržava.

    Poseban zahtjev Ministarstva odbrane je da, u slučaju opšte mobilizacije, svi mladi Rumuni koji žive u inostranstvu moraju u roku od 15 dana da se prijave za regrutaciju.

    Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske kroz obaveznu vojnu službu, kao što to Švedska čini od 2018. godine.

    Švedska, najveća zemlja Skandinavije mogla bi da postane sljedeća članica NATO. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca.

    Od tada su svi 18-godišnjaci morali da se prijave na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.

    U otadžbini generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina, moraju na regrutaciju.

    Međutim, samo oko 9.000 od 60.000, koliko ih svake godine obavi vojni ljekarski pregled, bude pozvano na 19-mjesečno služenje vojnog roka. Zbog stroge selekcije, zvanični izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja.

    U Danskoj je služenje vojnog roka u teoriji obavezno, ali ima dovoljno dobrovoljaca kako bi se zadovoljile potrebe.

    Francuska raspravlja o nekoj vrsti “vojne obaveze lajt”. Predsjednik Emanuel Makron je uveo Univerzalnu nacionalnu službu 2019. godine, u kojoj mladi ljudi mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje, prenosi “b92”.

    Vlada sada razmatra da to postane obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. O toga bi dvije nedjelje mladi provodili u vojnim objektima.

    Njemački kancelar Olaf Šolc je odbacio predlog svog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Njemačkoj.

    Nedavno je povjerenica njemačkog parlamenta za Bundesver, Eva Hegl – socijaldemokratkinja kao i Šolc i Pistorijus – predložila da se razgovara o obaveznoj “godini službe” u vojsci ili u civilnim institucijama. Predstavnici vojske bi o svom radu trebalo da govore u školama.

  • Trampu prijeti teška robija?

    Trampu prijeti teška robija?

    Donald Tramp, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, optužen je zbog nezakonitog postupanja sa klasifikovanim dokumentima pošto je izašao iz Bijele Kuće, prenosi BBC.

    Tužilaštvo Trampa (76) goni po ukupno 7 tačaka optužnice, a optužnica još uvijek nije dostupna javnosti.

    Ovo je prvi put da se protiv bivšeg predsjednika pokreće federalni postupak.

    Tramp je, podsjetimo, već u kampanji za reizbor na mjesto predsjednika SAD 2024. godine.

    U reakciji na ove vijesti, Tramp je na društvenoj mreži Truth objavio da je nevin, i da bi trebalo da se pojavi u fedealnom sudu u Majamiju u utorak, gdje će biti uhapšen i gdje će mu biti pročitane optužbe protiv njega.

    “Nisam mislio da je moguće da se ovakve stvari mogu desiti bivšem predsjedniku SAD”, napisao je Tramp.

    “Ovo je zaista mračan dan za SAD. Mi smo država u ozbiljnom i brzom padu, ali zajedno ćemo napraviti Ameriku ponovo velikom”, dodao je on.

    Džim Trasti, advokat Trampa, rekao je za CNN da je bivši predsjednik dobio detalje optužnice, i da je optužen za “zavjeru”, davanje lažnih izjava, ometanje rada državnih organa i nelegalno posjedovanje klasifikovanih dokumenata, po Aktu o špijunaži.

    Ministarstvo odbrane nije komentarisalo ovaj slučaj, a optužnica nije objavljena.

    Tajna služba već priprema plan za sprovođenje Trampa do sudnice u Majamiju, prenosi BBC.

    Podsjetimo, prošle godine je Trampova kuća u Mar-a-Lagou bila meta pretresa FBI, i tada je zaplijenjeno oko 11.000 dokumenata, među kojima je oko 100 bilo onih koji su imali oznaku “klasifikovano”, a neki su bili označeni sa “top secret”.

    Protiv zakona SAD je da državni službenici, uključujući i predsjednika, zadržavaju klasifikovane dokumente na lokaciji koja nije za to predviđena.

    Pravni stručnjaci tvrde da ni ova nova optužnica neće uticati na Trampovo pravo da se kandiduje za predsjednika.

    “Može biti optuživan koliko hoćete puta, ali to ne utiče na njegovo pravo da se kandiduje”, rekao je Dejvid Saper, profesor na Univerzitetu Džordžtaun.

    Inače, prema istraživanjima javnog mnijenja, Tramp je trenutno najjači kandidat Republikanaca u trci za kandidaturu za Bijelu kuću.

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Kevin Mekarti, rekao je da je “nerazumno” da predsjednik optuži vodećeg kandidata opozicije.

    “Republikanci u Kongresu će pozvati na odgovornost one koji su zaslužni za ovakvu zloupotrebu vlasti”, napisao je on na Twitteru.

    Trampov najveći rival među Republikancima, guverner Floride Ron DeSantis, rekao je da “već četiri godine svjedočimo neravnomjernoj primjeni zakona, u zavisnosti od političkog ubjeđenja”.

  • Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje u opasnosti

    Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje u opasnosti

    Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje je u opasnosti od urušavanja zbog uništenja brane Kahovka i isušivanja njenog rezervoara, saopštila je francuska organizacija za nuklearnu sigurnost.

    Bez rezervoara na drugoj strani koji bi to onemogućio, unutrašnji pritisak vode u bazenu za hlađenje mogao bi probiti nasip oko njega, navodi se u izvještaju Instituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (IRSN) sa sjedištem u Parizu.

    Gubitak bazena ne bi nužno bio katastrofalan jer bi se mogli dovesti drugi izvori vode, kao što su kamioni za pumpanje, kako bi se spriječilo otapanje nuklearnog goriva u elektrani, ali bi gubitak bazena za hlađenje dramatično povećao zabrinutost za sigurnost u elektrani.

    Zvaničnici ukrajinske korporacije za nuklearnu energiju, Energoatom, rekli su da bi svako urušavanje nasipa oko jezera za hlađenje bilo djelimično čak i u najgorem slučaju i da će i dalje biti dovoljno vode da se jezgra reaktora i istrošeno gorivo održavaju hladnim. Međutim, upozorio je na opasnosti od sabotaže ruskih snaga koje kontrolišu fabriku.

    Od urušavanja brane Kahovka u utorak, njen rezervoar se slijeva u rijeku Dnjepar i Crno more dalje. Uskoro će pasti ispod nivoa koji se koristi za pumpanje vode u niz bazena koji se koriste za hlađenje reaktora jezgra i istrošeno gorivo na lokaciji i mnogo veći bazen za hlađenje koji se koristi kao rezerva vode.

    “Dolazimo do ove mrtve zone, koja iznosi 12.70 metara, nakon čega neće biti unosa vode ni za bazene za hlađenje u stanici Zaporožje”, rekao je Ihor Sirota, čelnik Ukrhidroenergo, ukrajinske hidroenergetske korporacije.

    Izvještaj IRSN-a sugeriše da bi integritet nasipa oko jezera mogao biti u opasnosti od urušavanja čak i bez ruske sabotaže.

    “Pad nivoa vode u Dnjepru mogao bi dovesti do curenja iz bazena, ili čak do urušavanja okolnog nasipa, zbog pritiska vode koja se nalazi u slivu”, navodi se. Dodaje se da je Energoatom izvršio stres testove nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi nakon cunamija 2011. godine, prenosi “Klix”. Tim testovima, kako se navodi, procjenjuje se da nasip može “izdržati nivo Dnjepra od 10 metara u blizini elektrane”.

    Karine Herviou, zamjenica generalnog direktora IRSN-a za nuklearnu sigurnost, rekla je da su, budući da je svih šest reaktora u elektrani Zaporožje zatvoreno prije nekoliko mjeseci kao rezultat borbi u tom području, potrebe elektrane za hlađenje su ograničene.

    “Ako je nasip uništen kao rezultat pritiska vode, postoje i drugi načini za nadopunu jezerca za prskanje, poput kamiona pumpi koji dovoze vodu iz Dnjepra ili drugog vodenog bazena koji se nalazi u blizini”, rekao je Herviou za “TheGuardian”.

  • Kurti o viziji Statuta ZSO

    Kurti o viziji Statuta ZSO

    Premijer tzv. Kosova Albin Kurti rekao je da će konkretizovati svoju viziju za nacrt Statuta Zajednice srpskih opština tek kada se postigne dogovor o njenim ključnim principima.

    Kurti je na današnjoj plenarnoj sjednici Skupštine Kosova rekao da ne može da napiše Statut Asocijacije, pa da se tek zatim traži kompromis o njemu.

    Načelna kompatibilnost
    – Mogu da produbim svoju viziju statuta Udruženja, ali produbljivanje podrazumijeva načelnu kompatibilnost. Dakle, kada se u principu dogovorimo, uključujući i one stubove koje ste spomenuli da sam u principu rekao, onda možemo slobodno produbiti tekst. Ali ne možemo da pišemo alternativne tekstove, između kojih se može naći aritmetički prosjek, a da se jednom u principu ne dogovorimo – rekao je Kurti.

    Rekao je da je na posljednjem sastanku u dijalogu na visokom nivou u Briselu 2. maja predstavio svoj viziju Zajednice srpskih općina na osnovu onoga što je, kako je dodao, navedeno u članu 7 Osnovnog sporazuma o normalizaciji i poručio da se detaljima može govoriti tek kada se postigne načelni dogovor.

    On je ponovio svoje neslaganje sa nacrtom Statuta ZSO, koji je sastavio Upravljački tim, koji je tzv. kosovska vlada raspustila.

    Kurti je rekao da je vizija Statuta ZSO, koju je iznio u Briselu, zasnovana na hrvatskom modelu za nacionalne manjine prenosi Kosovo onlajn.

    – Moja vlada se nije saglasila sa nacrtom Upravljačkog tima, jer je on po sadržaju i formi imitirao Republiku Srpsku u BiH. Shodno tome, predložio sam nacrt vizije za provođenje člana 7. Osnovnog sporazuma i u vezi s članom 10., za šta nisam dobio odobrenje prvo druge strane, a potom i zvaničnog Brisela, koji ovo pitanje i dalje smatra otvorenim. Od sada možemo da razgovaramo u okviru briselskog dijaloga o primjeni člana 7. Sporazuma prema mojoj viziji predstavljenoj u Briselu, koja predstavlja slovo i duh Ustava naše Republike, transatlantski konsenzus demokratskih vrijednosti – dodao je on.

  • Srđan Amidžić predložen za novog ministra finansija BiH

    Srđan Amidžić predložen za novog ministra finansija BiH

    Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banja Luka i vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci Srđan Amidžić novi je prijedlog za ministra finansija i trezora BiH, saznaje Klix.ba iz Savjeta ministara BiH.
    Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto sada treba ovaj prijedlog proslijediti Komisiji za provjere. Ukoliko Amidžić dobije zeleno svjetlo on će na ovoj funkciji zamijeniti Zorana Tegeltiju, koji je podnio ostavku nakon što su objavljeni rezultati konkursa za direktora UIO na kojem je bio prvorangirani.

    Podsjećamo, kako je Klix.ba već pisao, SNSD i HDZ su se dogovorili, bez Trojke, da će mjesto ministra finansija i trezora BiH pripasti stranci na čijem je čelu Milorad Dodik.

    Zanimljivo je napomenuti da je Amidžić bio i jedna od opcija za direktora UIO-a, kao i aktuelni gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, međutim, izgleda da ta opcija nije prošla, prenosi Klix.

  • Postavljeni podzemni i novi nadzemni kontejneri

    Postavljeni podzemni i novi nadzemni kontejneri

    Nastavljena je akcija postavljanja podzemnih i novih nadzemnih kontejnera, pa su tako u cilju čistijeg grada ovi kontejneri postavljeni na lokaciji preko puta Parka “Mladen Stojanović”, te u ulicama Nikole Pašića i Srpskoj, saopšteno je iz Gradske uprave.
    “Banjaluku presvlačimo u jedno novo ruho i započinjemo jednu priču, koja je u Banjaluci trebalo odavno da krene i da do sada možda i završi – a to je postavljanje podzemnih i nadzemnih kontejnera”, poručio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Kako je istakao, Banjaluka kao jedan prelijep grad pun zelenila, grad najljepših oaza i najljepših bulevara ostavlja utisak na svakog posjetioca i zato ne možemo dozvoliti da zbog dotrajalosti kontejnera i smeća koje iz njih viri narušavamo izgled grada.

    “Dotrajale kontejnere je potrebno zamijeniti novim i ljepšim. Zato smo zajedno sa preduzećem ‘Čistoća a. d. Banja Luka’ pokrenuli veliki projekat koji zahtijeva vrijeme i ne može se realizovati preko noći. Ipak, naš cilj je da ovo realizujemo u nekom pristojnom roku i da u narednih nekoliko mjeseci postavimo 30 podzemnih i 50 novih nadzemnih kontejnera”, istakao je gradonačelenik.

    On je pojasnio da je riječ o savremenim podzemnim i nadzemnim kontejnerima, koji imaju sigurnije i praktičnije mehanizme za otvaranje i zatvaranje i kakvi se odavno koriste u brojnim svjetskim gradovima.

    “Ideja je da kontejneri u Banjaluci budu u plavoj boji, jer je plava boja našeg grada. Upravo u Parku ‘Mladen Stojanović’, kao i na prostoru pored parka već smo postavili ovaj tip kontejnera. Trudili smo se da prve kontejnere postavimo na najfrekventnije lokacije”, kazao je Stanivuković, te dodao da će za potrebe ovog projekta biti potrebno nabaviti i novo vozilo, jer bez adekvatne podrške “Čistoće” ovo ne može funkcionisati.

    Direktor “Čistoće”, Aleksandar Bajić, kazao je da će se osim podzemnih kontejnera, na lokacijama gdje tehnički uslovi zadovoljavaju – biti ugrađeni i nadzemni kontejneri i samim tim zamijenjeni dotrajali.

    “Sama prednost podzemnih kontejnera je višestruka. Njihova funkcija je da primaju velike količine smeća. Konkretno na ovoj lokaciji preko puta Parka ‘Mladen Stojanović’ nekad smo imali desetak starih nadzemnih kontejnera, koje smo zamijenili jednom lokacijom sa ovim podzemnim kontejnerima”, kazao je Bajić.

    U ime preduzeća “Vendom”, Sandra Đukanović je izrazila zadovoljstvo time što su kontejneri, koje proizvode – našli svoje mjesto i na ovim prostorima.

    “Izvozimo na evropsko i svjetsko tržište i pravo je zadovoljstvo što i u Banjoj Luci sada imamo ove kontejnere, kojim se postižu velike uštede i istovremeno ne narušava izgled grada”, navela je ona.

  • Kancelarija EU reagovala: Razočarani smo glasanjem poslanika iz Srpske

    Kancelarija EU reagovala: Razočarani smo glasanjem poslanika iz Srpske

    Kancelarija EU u BiH je izrazila razočarenje zbog toga što Nacrt zakona o graničnoj kontroli nije dobio podršku poslanika iz Republike Srpske u Predstavničkom domu BiH.
    “Ovo je negativan signal za evropski put. Kandidatski status za BiH je dodijeljen uz razumijevanje da će biti preduzeti određeni koraci poput mendažmenta granica. Ne smije se propustiti prilika za napredak”, naveli su oni na svom tviter nalogu, prenose Nezavisne.

  • Procurili novi podaci

    Procurili novi podaci

    Američka CIA je pomoću jedne evropske špijunske agencije saznala da šestorica pripadnika ukrajinskih snaga nameravaju da dignu u vazduh gasovod Severni tok.

    To je preneo Vašington Post pozivajući se na podatke koji su procurili na internet. ”Već smo razgovarali o podacima koje imamo o mogućoj umešanosti Anglosaksonaca u ovaj teroristički napad na međunarodnu energetsku infrastrukturu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je dodao da ostale detalje treba otkriti u toku ”transparentne međunarodne istrage”, i istakao da se takva istraga ne odvija i da ruskoj strani nije dozvoljeno da se pridruži bilo kakvom pokušaju istrage, prenosi Rojters.

    Do eksplozija na gasovodu Severni tok došlo je krajem septembra prošle godine, u ekonomskim zonama Švedske i Danske, koje su navele da su eksplozije bile namerne, ali da tek treba da se utvrdi ko je odgovoran.

    Od tada, te dve zemlje i Nemačka vode istragu. Vašington i NATO ocenili su eksplozije kao ”čin sabotaže”.

    Moskva je, s druge strane, optužila istražitelje da odugovlače i prikrivaju ko stoji iza napada.

  • Zaključci koji su usvojile vlade Srpske i FBiH

    Zaključci koji su usvojile vlade Srpske i FBiH

    U Banjaluci je danas održana zajednička sjednica Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH. Na današnjoj zajedničkoj sjednici usaglašeno je sedam zaključaka.
    Sjednica vlada Srpske i FBiH – Foto: RTRS
    Sjednica vlada Srpske i FBiHFoto: RTRS
    Pogledajte zaključke:

    Vlade Republike Srpske i Federacije BiH danas su na zajedničkoj sjednici u Banjaluci zadužile resorna ministarstva da razmotre produženje važenja odluke o privremenoj zabrani šumskih drvnih sortimenata, koja je na snazi do 31. jula i odnosi se na izvoz trupaca iz BiH.

    Ministarstva za prostorno uređenje, građevinaratvo i ekologiju Republike Srpske i federalno Ministarstvo okoliša i turizma zadužena su da u saradnji sa Ekspertskim i Pravnim timom prate aktivnosti na sprovođenju postupka prethodne procjene uticaja i procjene uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    Ova dva ministarstva zadužena su i da vrše razmjenu informacija o ovom pitanju, vrše uključivanje drugih nadležnih institucija, zainteresovane javnosti u BiH radi zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u BiH, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

    Dvije vlade zadužile su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i federalno Ministarstvo životne sredine i turizma da sve dostupne informacije, uključujući i stavove drugih nadležnih institucija i zainteresovane javnosti blagovremeno dostave Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, kao i koordinatoru institucija iz BiH u ovom postupku.

    Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske i federalno Ministarstvo saobraćaja i komunikacija zaduženi su da intenzivno nastave sa aktivnostima na realizaciji projekta izgradnje auto-puta/brzog puta Sarajevo-Beograd-Sarajevo.

    Vlade su saglasne da je potrebno nastaviti saradnju između ministarstava unutrašnjih poslova u oblastima definisanim u već potpisanim protokolima, memorandumima i sporazumima s ciljem intenzivnije borbe protiv svih oblika kriminaliteta, te itenzivirati saradnju u oblasti policijske obuke.

    Saglasne su i da se odredbe zakona koje se tiču izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija usaglase u dijelu koji se odnosi na premještaj osuđenih lica iz jednog entiteta u drugi, navodi se u saopštenju.

    Dvije vlade predložile su Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara da se pokrenu aktivnosti za uspostavljanje, nastavak rada Komiteta za tehničke propise BiH u skladu sa članom 6. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti.

    Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske i Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH zadužena su za pokretanje intenzivnije saradnja resornih entitetskih ministarstava nadležnih za oblast nauke i tehnologije na kreiranju i realizaciji programa i projekata od zajedničkog interesa.