VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mali: Dobra vijest za građane Srbije

    Mali: Dobra vijest za građane Srbije

    “Dobra vijest za građana Srbije je da su nam prihodi veći od planiranih”, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.

    “To nam omogućava da smanjimo deficit budžeta na 2,8 odsto”, rekao je Mali na RTS.

    Govoreći o rebalansu budžeta koji će se uskoro naći pred poslanicima, Mali je rekao da višak novca ide prvenstveno na povećanje plata i penzija, poboljšavanje standarda života građana, investicije…

    Ministar finansija izjavio je da će prosečna plata u Srbiji u decembru ove godine dostići 840 evra. “Na putu smo da ostvarimo planove iz programa Srbija 2025 i da prosečna plata bude 1.000 evra, a penzija 450”, rekao je Mali na RTS.

    “Već u oktobru prve plate prosvetnim i medicinskim radnicima biće za 5,5 odsto veće u odnosu na avgustovske plate. Vodimo računa o tome da građani ne trpe zbog povećanja cena. Za ostale zaposlene u javnom sektoru sledi povećanje od 10 odsto od početka januara”, najavio je Mali. Naglasio je da će biti dodatnog povećanja penzija od 14,8 odsto od 1. januara.

    “Nama su plate u realnom iznosu pozitivne u prvih 6 meseci ove godine”, istakao je ministar finansija.

    “Ukupno povećanje penzija za dve godine nam je 60,1 odsto. Nema zemlje u Evropi koja je toliko povećala penzije”, naglasio je Mali. “Uprkos inflaciji, imamo realno povećanje plata, štitimo standard građana”, dodao je.

    “Dobio sam podatke do 8 sati jutros ukupno 935.000 dece se do sada prijavilo za pomoć države od 10.000 dinara”, rekao je Mali. “U budžetu smo spremili oko 12 milijardi dinara za to”, objasnio je.

    “Imaćemo 7,2 odsto BDP-a usmerenog ka kapitalnim investicijama”, najavio je Mali govoreći o Predlogu o rebalansu budžeta koji će se naći pred poslanicima.

    “Uprkos krizi, konfliktu u Ukrajini koji ne jenjava, u Srbiji vodimo odgovorno računa o svakom dinaru i budžet usmeravamo na ono što je najpotrebnije građanima, povećanje plata i penzija, a imamo i rekordan budžet za poljoprivredu. Ove godine 7 odsto budžeta ide na poljoprivredu što je svojevrsan rekord”, kazao je Mali.

    “Biće puno lepih vesti za naše najstarije sugrađane, 786 hiljada penzionera se već prijavilo za penzionerske kartice i ja ih pozivam sve da se prijave jer će biti značajnih popusta”, rekao je.

    Minimalac

    “Kada je minimalna zarada u pitanju s jedne strane imate poslodavce a sa druge sindikate. Mi smo povećali minimalac za 14,3 odsto za ovu godinu, a inflacija je na godišnjem nivou 12,5 odsto što znači da je povećanje minimalne zarade realno veće”, objasnio je Mali.

    “Predlog je da idemo sa 17,8 odsto povećanja minimalne zarade, što je procentualno najveće povećanje do sada, to je nekih 47.154 dinara minimalne zarade. Pošto minimalna zarada gura naviše prosečnu platu, 840 evra će biti prosečna plata u decembru”, najavio je Mali.

    “U Srbiji imate rekordan broj zaposlenih danas, tačnije 2.308.000, što je pola miliona više nego pre 10 godina”, dodao je.

  • Mijović: Postupak se dovodi u pitanje zbog curenja informacija

    Mijović: Postupak se dovodi u pitanje zbog curenja informacija

    Ekspert za međunarodno pravo Ljiljana Mijović tvrdi da je u slučaju presude Evropskog suda za ljudska prava “Kovačević protiv BiH” došlo do protivpravnog curenja informacija čime se i sam postupak dovodi u pitanje, posebno principi nepristrasnosti i nezavisnosti.

    Mijovićeva, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, izjavila je da bi bilo logično očekivati da Kancelarija zastupnika BiH pred Evropskim sudom zatraži odlučivanje Velikog vijeća Evropskog suda u ovom premetu.

    Ona je ocijenila da je presuda u slučaju “Kovačević protiv BiH” veliko iznenađenje s obzirom na to da u znatnoj mjeri odstupa od prakse ovog suda, prvenstveno u pogledu ocjene uslova za prihvatljivost predstavke.

    • Presudom je prihvaćen apstraktni zahtjev podnosioca koji traži od suda ocjenu usklađenosti Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, iako Evropska konvencija zahtijeva kao veoma bitan uslov za obraćanje Sudu dokazivanje statusa direktne žrtve – rekla je Mijovićeva za Glas Srpske.

    Ona je istakla da se kod ocjene prihvatljivosti svake predstavke veoma striktno procjenjuje da li je podnosilac iscrpio domaće pravne lijekove, te se, ukoliko to nije učinio, predstavka proglašava neprihvatljivom.

    • U ovom predmetu Evropski sud je predstavku prihvatio iako podnosilac nije ni pokušao da se obrati domaćim institucijama. Time je Evropski sud proglasio Ustavni sud BiH nedjelotvornim pravnim lijekom – dodala je Mijovićeva, koja je nekoliko godina radila i kao sudija u Evropskom sudu za ljudska prava.

    Na pitanje koliko je ova presuda politička, a koliko pravno utemeljena, Mijovićeva je rekla da pravnu utemeljenost može cijeniti samo Veliko vijeće Evropskog suda ukoliko dođe do podnošenja zahtjeva od zastupnika BiH pred tim sudom.

    Mijovićeva je napomenula da se, s obzirom na specifičnosti bosansko-hercegovačkog konteksta, etnička pripadnost u BiH, koja je suštinska kategorija i u ovom predmetu, ne može posmatrati kao pravna kategorija budući da ona formalno podrazumijeva isključivo opredjeljenje pojedinca da se izjasni o pripadnosti što stricto sensu predstavlja subjektivni kriterijum.

    Odnosno, pojasnila je, predstavlja pravo svakoga da se deklariše ili ne kao pripadnik jedne etničke grupe, ali ne postoji zakonska obaveza za pojedinca da to i učini.

    • Kako nema te obaveze, nema ni objektivnih parametara na osnovu kojih bi se ta pripadnost i utvrđivala – navela je Mijovićeva.

    Ona je naglasila da se u ovom slučaju radi o presudi sedmočlanog vijeća Evropskog suda za ljudska prava koja nije konačna.

    • Presuda nije konačna s obzirom na to da postoji mogućnost ulaganja žalbe, odnosno zahtjeva da o toj presudi odlučuje Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava, u sastavu od sedamnaest sudija – rekla je Mijovićeva.

    Evropski sud za ljudska prava presudio je da je apelant Slaven Kovačević navodno diskriminisan zbog načina izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamenta Bi

  • Predložen pritvor uhapšenom u akciji banjalučke policije

    Predložen pritvor uhapšenom u akciji banjalučke policije

    Bojanu M. (40) koji je uhapšen u petak u akciji “Povratnik” predložen je pritvor, saopšteno je iz banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva.
    Bojanu M. prijedlog pritvora stavljen je zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga.

    Kako stoji u saopštenju, Bojan M. sumnjiči se da je u neutvrđenom periodu a do 31. avgusta na području Banjaluke nabavljao kokain koji je nakon vaganja i prepakivanja prodavao daljim korisnicima. Prijedlog pritvora stavio je nakon ispitivanja postupajući tužilac OJT Banjaluka Osnovnom sudu.

    “Tužilac je stavio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo, shodno člana 197. stav 1. tačka b. i v. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske. O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

    Podsjećamo, Bojan M. uhapšen je u petak, 1. septembra. Zajedno sa njim uhapšen je i Stevan A. koji je pušten da se brani sa slobode.

    U akciji “Povratnik” u kojoj je uhapšen pomenuti dvojac pronađeno je i oduzeto 640 grama kokaina i 5.400 KM a izvšeni su pretresi na tri lokacije.

    Naime, uhapšeni Bojan M. je, prema nezvaničnim saznanjima ATV-a, dobro poznat organima gonjenja i iza sebe ima niz krivičnih djela – od prodaje droge do nasilničkog ponašanja.

  • Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je u Јutarnjem programu RTRS predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

    Јedna u najtežih godina u voćarstvu. Najveće štete imali su voćari i povrtari. To će se odraziti i na sljedeće dvije godine gdje očekujemo manji rod – rekao je Dojčinović.

    Dojčinović je rekao da počela berba ranih sorti jabuka.

    • Od 20. septembra očekujemo berbu svih sorti jabuka – naveo je Dojčinović.

    Istakao je da je berba kruški završena.

    • Kvalitet kruške je loš. Imamo i manje količine nego inače – dodao je Dojčinović.
  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.

  • Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Nekoliko sedmica nakon što su njemačke vlasti zaustavile projekte u Republici Srpskoj vrijedne više od 100 miliona evra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je za istu našao zamjenu u novcu iz Mađarske i Kine. Pitanje je međutim, da li će taj novac uopšte doći brzo i jeftino kako se najavljuje i da li to može imati i negativne posljedice?

    Mađarska i Kina će nadoknaditi novac za četiri važna projekta čije je finansiranje zvanični Berlin obustavio, govorio je Dodik u avgustu. Sada tvrdi da određene njemačke banke nisu odustale od projekata , ali da je našao alternativu za te projekte u Mađarskoj.

    “Mi smo našli alternativu kroz podršku sa strane mađarske da Hrgud pokrijemo sredstvima koje smo tamo obezbijedili”, rekao je Dodik.

    U pitanju su četiri projekta iz oblasti energetike i ekologije koji su obustavljeni odnosno Njemačka je pustila da prođe rok za implementaciju.

    Radi se o projektimа: izgradnja vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića, vrijednosti 64,2 miliona evra, dvije faze revitalizacije Hidroelektrane “Trebinje 1”, vrijednosti oko deset miliona evra, te prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijednosti 14,3 miliona evra.

    Dodik je više puta pominjao i kineske partnere kao alternativu za finansiranje važnih projekata.

    “Kompanija Enerdži Kina je jedna od najmoćnijih državnih kompanija Kine i mi ćemo s njima tragati za novim rješenjima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci prije nekoliko dana.

    U Kinu je ranije išao i premijer Radovan Višković, međutim predstavnici opozicije su skeptični.

    “Njemačka je jadan od pet najjačih spoljno-trgovinskih partnera Republike Srpske pored Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. Da su Mađarska i Kina daleko od ovih zemalja i da po onome što su do sada uradili teško je očekivati da oni mogu nadoknaditi te velike projekte sa kojima je Njemačka prisutna u Republici Srpskoj toliko godina i decenija”, smatra predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

    Ekonomisti međutim smatraju da Dodik ovakvim najavama talasa javnost i sada provocira one koji su ga godinama podržavali, međutim, kako navode, teško je očekivati da će na ovaj način dobiti novac po njemačkim uslovima.

    “Što se tiče Mađara, ja sam to prije više nedjelja najavila da će još eventualno Mađarska izdvojiti nekih stotinjam miliona evra što se i obistinilo ali da više od toga ne može. Što se tiče Kineza, zavisi kakav je aranžman jer sa Kinezima nije lako pregovarati nisu oni oni koji daju grantove. To jednostavno može da bude ili kredit ili da njihova firma bude angažovana. Mogu oni tad i da kreditiraju ali to se vratiti mora”, smatra ekonomista Svetlana Cenić.

    Uprkos pričama o okretanju ka istoku Dodik kaže da će se 7. septembra sastati sa specijalnim njemačkim predstavnikom za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Tako se nameće pitanje da li je u pitanju geopolitika ili traganje za novcem koji Republici Srpskoj nedostaje?

    “Mislim da se ovdje traži način kako nadomjestiti onaj novac koji je otkazan odnosno da se nađe zamjena ko bi mogao podržati one projekte koje su neke zemlje članice EU obustavile za BiH. Da li oni zaista mogu nadomjestiti te projekte ili će se vršiti realokacija od nekih drugih sredstava koje su te zemlje prethodno obećale ovom prostoru to ostaje otvoreno”, kaže politikolog Tanja Topić.

    Da novca nedostaje za brojne projekte, pa ga zvaničnici Republike Srpske traže na svim stranama, smatraju naši sagovornici, dokazuje i Dodikova nedavna izjava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u BRIKS, ekonomski savez koji predvode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

  • Crnadak: Ako se optužnica potvrdi, Dodik treba da podnese ostavku

    Crnadak: Ako se optužnica potvrdi, Dodik treba da podnese ostavku

    Narodski rečeno, SNSD i partneri se prave blesavi. Izjava da nisu odustali od zakona o Ustavnom sudu BiH ne znači ništa, jer je zaključak Narodne skupštine jasan: “Nema usvajanja drugih zakona dok se taj ne usvoji”. Tačka. Nema radnih grupa, čitanja zakona na glas i drugih besmislica, zaključak je proveden tek kad se usvoji zakon o Ustavnom sudu.

    Ovo kaže Igor Crnadak, potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini, komentarišući argumentaciju vlasti, posebno predsjednika NSRS Nenada Stevandića, da nisu odustali od zakona o Ustavnom sudu BiH, a time ni od zaključka parlamenta.

    – Oni su pogazili zaključak, jer je trebalo kupiti zgradu od kuma, dati nove tendere raznim prointerima i sirijusima, kupiti nove limuzine… Na kraju krajeva, javno smo dokazali da SNSD čak ne primjenjuje ni Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH. Očigledno da Dodik nije omekšao poslije optužnice, nego se potpuno slomio. Ovo je težak period za njega i veoma, veoma opasan period za Republiku Srpsku, kojoj je on postao ozbiljan kamen oko vrata – tvrdi Crnadak u intervjuu za Srpskainfo.

    Odgovarajući na pitanje da je podizanje optužnice protiv Milorada Dodika u javnosti je predstavljeno kao napad na čitavu Republiku Srpsku, Crnadak je rekao da u toj tezi nema nimalo istine.

    “Optužnica se odnosi na Dodika, a ne na funkciju predsjednika Republike. Najbolje i za Dodika i za Republiku Srpsku bi bilo da, ukoliko se optužnica potvrdi, podnese ostavku i posveti se odbrani, a da se izabere novi predsjednik RS, koji ne bi bio pod takvim opterećenjem. Međutim, Dodik je izabrao pristup „država, to sam ja“ i stavio je ispred sebe, kao nekakav štit, i institucije i funkcionere i narod. Ne pokazuje da mu je stalo do Srpske, nego isključivo do vlastite političke karijere i ostanka na vlasti po svaku cijenu”; kazao je on.

    Crnadak dalje navodi da je pravna situacija u kojoj se nalazi Dodik ozbiljna.

    “Vjerujem da bi volio da nikad nije dao izjavu, nakon smjene Poplašena 1999. godine, da nije Vestendorp diskvalifikovao Poplašena, nego Poplašen sam sebe, jer je radio protiv Srpske”, podsjetio je Crnadak i dodao:

    “Danas svako može u toj izjavi riječ Vestendorp zamijeniti sa Šmit, a riječ Poplašen sa Dodik”.

  • Putin: Genetika može da donese oružje strašne razorne moći

    Putin: Genetika može da donese oružje strašne razorne moći

    Rusija razumije važnost i opasnosti kada se radi o genetskoj tehnologiji i želi da održi etički pristup ovoj oblasti istraživanja, jer ona na kraju može donijeti oružje strašne razorne moći, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On se obratio učenicima povodom početka nove školske godine, a video-zapis tog govora objavio je danas ruski novinar Pavel Zubin na društvenim mrežama.

    “Prema riječima stručnjaka, genetika je važna i opasna. Smatra se da će oni koji zauzmu vodeće pozicije u polju genetike u svojim rukama imati oružje užasne destruktivne moći”, rekao je Putin.

    Putin je naglasio da Rusija ostaje privržena održavanju etičkog pristupa genetskom istraživanju, te da će Moskva osigurati to da se pozitivni temelji koji stoje iza genetike ne pretvore u prijetnju cijelom čovječanstvu, prenijela je “Raša tudej”.

    Ruski predsjednik održao je otvoreno predavanje pod nazivom “Razgovor o onome što je važno” u petak, 1. septembra, prvog dana nove školske godine. Godišnjem obraćanju, koje prenosi televizija, prisustvovalo je oko 30 učenika koji su ostvarili značajne uspjehe, kao što su pobjede na međunarodnim takmičenjima u raznim poljima.

  • Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    U EU se sve češće čuju glasovi da bi evropski put BiH trebalo ubrzati, i da ne bi trebalo čekati da sa zemljom započnu pregovori o članstvu u EU, iako je donedavno prevladavao stav da se ne treba žuriti.

    Nakon što je Šarl Mišel, predsjednik najvišeg tijela EU, Evropskog savjeta, prije nekoliko dana na Strateškom forumu u slovenačkom Bledu rekao da bi i EU i zemlje kandidati trebalo da budu spremni do 2030. za proširenje, pojavila su se očekivanja da bi moglo doći do određenog ubrzavanja evropskih integracija.

    Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, nedavno je u Toledu, na neformalnom sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, rekao da je Komisija spremna da podrži prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje da se vidi da li će se to dogoditi u oktobru s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera da se postigne istinska integracija ljudi i ekonomija u EU.

    “Mislim da će svi imati sve na stolu do oktobra, tako da se nadam da neće biti samo jedan, nego svi”, rekao je on i dodao da je Mišelova poruka dobrodošla.

    I Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske, dao je sličnu izjavu, uz napomenu da vjeruje da će BiH prije kraja ove ili početkom sljedeće godine započeti pregovore o članstvu.

    On je, naime, rekao da je to bio hrvatski prijedlog na posljednjem sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u julu, te da Hrvatska očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.

    S obzirom na to da je vladajuća koalicija na nivou BiH proteklih nekoliko dana uspjela da usvoji nekoliko važnih zakona, pojavljuje se sve veći broj pobornika što skorijeg započinjanja pregovora o članstvu. Protivnici ove ideje smatraju da bi to bila nagrada za nedovoljno izraženu volju domaćih političara da sprovode reforme, tvrdeći da usvojeni zakoni ne idu dovoljno daleko. Pobornici, pak, ističu da početak pregovora ne znači i članstvo, te da bi to bila prilika da se kroz rad na klasterima utiče na popravljanje nedostataka koji se pojave u primjeni.

    Upravo će primjena ovih zakona, posebno Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, biti ključan dokaz da li su ovi zakoni dobri, smatra Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, bivši sudija, tužilac i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On smatra da EU ne bi trebalo da gleda kroz prste BiH i da insistira na sprovođenju reformi. Podsjeća da su najvažniji prioriteti u 14 preporuka Evropske komisije borba protiv korupcije i vladavina prava, te integritet izbornog procesa.

    “Šta je od tih uslova BiH ispunila, faktički ništa. Ne vidim razlog da može imati neki ubrzani put za otvaranje poglavlja. Jeste EU blagonaklona prema BiH, ali mislim da to nije opravdano i moraju nastaviti pritisak da bismo ono što smo potpisali ispunili”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se i na primjeru Sjeverne Makedonije vidi da ni nakon promjene imena nema napretka prema EU, zato što nema istinski organizovane borbe protiv kriminala i korupcije. Podsjetio je da je i podnošenje zahtjeva za kandidaturu BiH za članstvo u EU prije nekoliko godina bilo proslavljano kao istorijski datum, i da su slične izjave davali čak i neki evropski zvaničnici, a da se ispostavilo da je to bio samo jedan papir koji je predat.

    Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da političari godinama izazivaju vještačke krize.

    Smatra da je slična situacija i sa zakonima koji su sastavni dio 14 prioriteta koje je EU postavila pred BiH 2019.

    “Oko tih zakona ne postoji stvarno proturječje već vještačko. Zbog toga je vrlo moguće da će vladajuća koalicija do kraja godine uspjeti ispuniti većinu od tih 14 uvjeta i time privoljeti EU da otvori pregovore sa BiH o članstvu. Na sličan način smo ostvarivali i sve dosadašnje etape EU puta, preko noći su se rješavali problemi koji su godinama bili nerješivi”, kaže ona.

  • Zelenski smijenio ministra odbrane Ukrajine

    Zelenski smijenio ministra odbrane Ukrajine

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je večeras da je Aleksij Reznikov smijenjen sa dužnosti ministra odbrane te zemlje.

    ”Ove nedelje od parlamenta će biti zatraženo da usvoji tu kadrovsku odluku. Odlučio sam da smijenim ministra odbrane Ukrajine. Aleksij Reznikov je prošao kroz ovih više od 550 dana rata u punom obimu. Vjerujem da su Ministarstvu potrebni novi pristupi i drugi formati saradnje kako sa vojskom, tako i sa društvom u cjelini”, rekao je Zelenski, a prenosi agencija Unian.

    On je rekao da bi to Ministarstvo trebalo da preuzme Rustem Umerov, koji je trenutno na čelu Fonda za državnu imovinu, dok će Reznikov biti imenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.

    Umerov je 2022. imenovan za šefa Fonda za državnu imovinu, a prije toga bio je narodni poslanik.