VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ruska kasa sve teže podnosi rat – sad je našla novi izvor novca

    Ruska kasa sve teže podnosi rat – sad je našla novi izvor novca

    Rusija je izgubila toliko novca da sada pokušava da prikupi u kontekstu rata 4 milijarde dolara kroz porez na neočekivanu dobit.

    Kremlj snažno finansijski oseća pritisak svog rata u Ukrajini da je odlučio da nametne jednokratni porez na neočekivanu dobit velikim ruskim kompanijama i njihovim vlasnicima oligarsima, prenosi Jutarnji list.

    Rusija je odobrila nacrt zakona o uvođenju jednokratnog poreza na neočekivanu dobit velikim ruskim kompanijama do 10 posto, navodi se u saopštenju ministarstva finansija zemlje u utorak.

    Mera je usmerena na kompanije koje su godišnje zaradile više od milijardu rubalja (11,9 miliona dolara) dobiti od 2021. godine, navodi se u objavi.

    Ovim bi porezom, kako prenosi Biznis insajder, moglo da se prikupi ukupno oko 300 milijardi rubalja (3,6 milijardi dolara), rekao je Andrej Belousov, prvi zamenik ruskog premijera u intervjuu za poslovni ruski kanal RBC TV, izvestila je u utorak novinska agencija Interfax.

    Belousov: Sami su predložili porez

    Belousov je za RBC rekao da su same kompanije predložile porez.

    “Oni razumeju da su imali ogromnu neočekivanu dobit za 2021. i 2022., jednostavno ogromnu, veću od proračuna. Imam puno poštovanja (prema preduzetnicima). Mnogi od njih su pravi rodoljubi, bez obzira na to šta ljudi govore o njima. Oni se vrlo blisko poistovećuju sa zemljom”, rekao je Belousov za Interfax.

    Rusko ministarstvo finansija je u saopštenju navelo da će se porezi koristiti za socijalnu potrošnju, ali bez dodatnih detalja.

    I dok u objavi nije navedeno koje bi kompanije mogle da budu pogođene porezima, analitičari za Financial Times (FT) kažu da su ruski sektori đubriva i metala verovatni kandidati.

    Iako se ruska energetika suočava sa sankcijama i bojkotima mnogih zapadnih zemalja i njihovih saveznika, Rusija je još uvek važan izvoznik robe, posebno u poljoprivredi i nekim industrijskim sirovinama, što ide na ruku kompanijama u tim sektorima.

    Timur Nigmatulin, analitičar ruske investicijske kompanije Finam, rekao je za FT kako očekuje da će informacije o porezima na neočekivane prihode biti “nepronične”, odnosno netransparentne, kako bi se smanjila verovatnost da će te kompanije biti sankcionisane.

    Nije prvi put
    Ovo nije prvi put da Rusija nameće poreze na neočekivane prihode.

    Prošle je godine Kremlj nametnuo takav porez energetskom divu Gaspromu kad su cene prirodnog gasa skočile na najviše nivoe u više godina nakon početka sukoba sa Ukrajinom.

    Gasprom je ostvario rekordnu dobit u prvoj polovini 2022. godine, ali neto dobit za celu godinu pala je 40 posto na godišnjem nivou, zbog povećanja poreza od strane Kremlja u drugoj polovini godine.

    Ipak, cene energije sada su pale na preratne nivoe zbog straha od recesije. Ruski prihodi od energije takođe su snažno pogođeni sveobuhvatnim ograničenjima njenog izvoza, posebno nakon što je Evropska unija – ranije glavni kupac ruske energije – zabranila rusku sirovu naftu, počevši od 5. decembra prošle godine.

    U prvom tromesečju 2023. Rusija je zabeležila manjak od gotovo 2,4 biliona rubalja (28,6 milijardi dolara), što je veliki obrt od zabeleženog viška od preko bilion rubalja (11,9 milijardi dolara) u prvom kvartalu 2022.

    Zemlja je zabeležila pad od 45 posto u kvartalnim prihodima od energije na 1,64 biliona rubalja (19,6 milijardi dolara), prema podacima koje je 7. aprila objavilo rusko ministarstvo finansija.

  • “Naša dobra volja nije beskonačna”

    “Naša dobra volja nije beskonačna”

    Ruska “dobra volja” ne može da traje beskonačno kada se govori o obnavljanju sporazuma o žitu.

    To je saopšteno iz Kremlja, nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin rekao da Moskva razmišlja da se povuče iz sporazuma.

    “Produženje sporazuma o žitu je bio gest dobre volje. Rusija je više puta učinila takve gestove. Nažalost, u nedostatku reciprociteta i odsustvu želje kolektivnog Zapada da ispuni deo dogovora koji se tiče Rusije, ova manifestacija dobre volje i političke volje ne može da bude beskrajna”, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Rojters.

    Dodao je da Rusija zbog toga razmatra izlazak iz sporazuma nakon njegovog isteka, ali da odluka o tome još uvek nije doneta.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da Moskva razmišlja o povlačenju iz sporazuma o žitu jer je, kako je naveo, Rusija prevarena kada je reč o sprovođenju delova sporazuma vezanih za izvoz ruskih prehrambenih proizvoda i đubriva.

    Sporazum o žitu ističe 17. jula.

  • Zbog jakih pljuskova otežan saobraćaj na većini putnih pravaca u BiH

    Zbog jakih pljuskova otežan saobraćaj na većini putnih pravaca u BiH

    Zbog povremeno jakih pljuskova i veće količine vode koja se zadržava na kolovozu, otežno je saobraćanje na većini putnih pravaca u Bosni i Hercegovini.

    Pojačan je promet vozila u blizini gradskih centara. Mole se vozači da budu maksimalno oprezni i da vožnju prilagode trenutnim uslovima i stanju na putevima. Skreće se pažnja i na povećanu opasnost od odrona kamenja na kolovoz.

    Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za saobraćaj je zatvorena lijeva cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz desnu tunelsku cijev.

    Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Kiseljak-Gromiljak, Lašva-Kaonik, Šićki Brod-Lukavac, Srbljani-Bosanska Krupa, Bihać-Kamenica, Ripač-Dubovsko i Bijeljina-Rača, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).

    Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.

    Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

    Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), saobraćaj se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže saobraća preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).

    Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.

    Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna, saopćeno je iz BIHAMK-a.

  • Vandali uništavali igralište u parku Mladen Stojanović

    Vandali uništavali igralište u parku Mladen Stojanović

    Novoizgrađeno igralište u parku Mladen Stojanović uništavali su vandali zbog čega će biti pokrenuta istraga.

    Uništena je trampolina koja je izuzetno čvrsta što je jasan dokaz da je neko s namjerom išao da je ošteti, kao i ljulja za djecu sa invaliditetom.

    O svemu su se oglasili iz Grada i poručili da će zatražiti istragu.

    “Struktura materijala od kojeg je sačinjena ova trampolina je izuzetno čvrsta, što upućuje na to da je oštećenje nastalo vandalskim djelovanjem, zbog čega će Gradska uprava zatražiti od nadležnih organa da pokrenu istragu s obzirom na to da je prostor Parka pod video nadzorom. Takođe, na ovom igralištu ponovo je izvaljena i ljuljaška za djecu sa invaliditetom, iako je igralište otvoreno tek prije dva mjeseca”, poručili su iz Grada.

    Nažalost, pojave oštećenja rekvizita na dječijim igralištima su česta pojava, te je i ovim putem upućen apel da se čuva komunalna oprema, od koje su upravo rekviziti na dječijim i sportskim igralištima najčešće na meti nesavjesnih pojedinaca.

  • Kolone kamiona sa srpskom robom na Jarinju, Merdaru i Končulju

    Kolone kamiona sa srpskom robom na Jarinju, Merdaru i Končulju

    Pošto je Priština zabranila prolazak na Kosovo i Metohiju kamionima sa srpskom robom, kolone kamiona su na svim administrativnim punktovima – Merdare, Jarinje i Končulj. Prolaze samo putnička vozila i kamioni sa inostranim tablicama i to nakon detaljne kontrole kosovske policije.

    Priština je zabranila prolazak kamionima sa srpskom robom na Kosovo i Metohiju. Kolone kamiona su na svim administrativnim punktovima. Zabrana se ne odnosi na automobile.

    U Gračanici, u blizini Doma kulture, pripadnici specijalnih jedinica takozvane kosovske policije pretresali su automobile i ljude.


    Kroz to većinski srpsko mjesto sa oko 10.000 stanovnika, prolazi magistralni puti koji vodi od Prištine ka Gnjilanu.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je juče predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija na razgovore u Briselu sljedeće nedjelje.

  • U Srbiji vanredno u 35 opština

    U Srbiji vanredno u 35 opština

    U Srbiji ne prestaje borba sa izlivanjem rijeka i potoka i problemima koje donose bujice. Vatrogasci spasioci su na terenu širom Srbije. Vanredna situacija proglašena je u 35 gradova i opština.

    Izlila se Lepenica, evakuisano 14 osoba – putevi u Kragujevcu prohodni

    Svi putevi u Kragujevcu su sada prohodni,u toku noći izlila se Lepenica u dijelovima naselja Veliko polje i Paliluja pa je čamcima evakuisano 14 lica među kojima i jedno dijete.

    Voda sa ulica se povukla, saobraćaj se obavlja nesmetano.

    Voda odnijela most u mjestu Adrani kod Kraljeva, u prekidu saobraćaj do Čačka

    Kako javlja RTS, u Kraljevu, zbog obilnih padavina došlo je do izlivanja potoka Musača, u mestu Adrani.

    Nekoliko kuća je pod vodom, a voda je odnijela i most na regionalnom putu, zbog čega je u prekidu saobraćaj između Kraljeva i Čačka.

    U prekidu je i saobraćaj preko Oplanića, pa se sada do Čačka ne može nikako.

    Saobraćaj se iz Kraljeva ka Čačku preusmjerava preko Vitanovca, Gruže, Knića i Mrčajevaca.

    U Јagodini reka Belica dostigla je kritičan nivo. Dva gradska mosta zatvorena su za saobraćaj i utvrđena bedemima.

    U Kragujevcu usled velike kiše poplavljen je podrum hiruškog bloka Urgentnog Klinickog centra, kao i nekoliko ulica u naseljima Stanovo, Grošnica i Veliko polje.

    Voda je poplavila i pedesetak dvorišta. Zbog obilnih padavina došlo je do odrona kamena na putu ka Višegradu kod tunela Šargan.

    Putevi Rekovac-Trstenik i Mrčajevci-Kraljevo kod mesta Adrani, ovog jutra su neprohodni zbog velike količine padavina. Obilaznim opštinskim putem preko sela Miloča i Sirča stiže se do Kraljeva.

    Vatrogasci spasioci su na terenu širom Srbije. Vanredna situacija proglašena je u 35 gradova i opština.

  • Šulić: Kampanja “Društveno odgovorni” u potpunosti uspjela

    Šulić: Kampanja “Društveno odgovorni” u potpunosti uspjela

    Kampanja “Društveno odgovorni” koja je krenula prije mjesec dana dala je odlične rezultate, a krajnji cilj je da građani Srpske budu zadovoljni cijema robe široke potrošnje, rekao je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Prije mjesec dana počeli smo pregovore sa ljudima iz trgovačkih lanaca, gdje su oni iznijeli svoje probleme u poslovanju. Prijedlog je bio da robe široke potrošnje, koji oni žele, da se odreknu dijela marže u korist građana. Inicijativa Ministarstva je naišla na veliki odjek, a i u narednom periodu još nekoliko lanaca će nam se pridružiti. Raduje me da i male prodavnice budu kampanje “Društveno odgovorni” – naglasio je Šulić.

    Istakao je i koliko to građani mogu da očekuju pojeftinjenja pojedinih proizovda.

    • Sve robe široke potrošnje koji ljudi kupuju su dio ove kampanje. Od 15 do 30 odsto su proizvodi jeftiniji i to daje priliku građanima da po povoljnijim cijenama se snabdijevaju, što u ovakvim vremenima nije mala stvar – dodao je Šulić.

    Šulić je odao priznanje i trgovcima koji su pristali na ovakvu akciju.

    • Trgovci su zadnji u lancu proizvoda, kako se formira cijena proizvoda. Naši trgovci posluju sa najnižim maržama u regionu i to treba naglasiti, čak sa manjim maržama i od trgovaca u FBiH. I to je bilo prije ove akcije, a možete misliti tek sada, i to je za javnu pohvalu – istakao je Šulić.

    Ministar trgovine i turizma se osvrnuo i na uspješnu sezonu u kojoj je broj noćenja u Srpskoj prevazišao sve najave.

    • Imali smo lošiju zimsku sezonu na Јahorini zbog manjka snijega, ali to se nije odrazilo na broj noćenja u Srpskoj. Teniski turnir u Banjaluci, ali i niz drugih manifestacija širom Srpske doprinijeli su tome – poručio je Šulić.

    U velikom broju je riješen i problem nelegalnih poslovanja stanodavaca, poznatih pod nazivom “stan na dan”.

    • Imamo odličnu saradnju sa direktorom i Inspektoratom Republike Srpske, koji su odradili lavoski posao u otkrivanju onih koji rade neleglano u izdavanju stanova na dan. Oni koji su ponavljali svoje greške platili su kazne, a njih je bilo oko 30.000 maraka. Brojka oko 400 registrovanih novih stanova na dan pokazuje da smo na pravom putu – rekao je Šulić.
  • Direktor banjalučke škole predlaže: Apsolutna zabrana korištenja mobilnih telefona u školi

    Direktor banjalučke škole predlaže: Apsolutna zabrana korištenja mobilnih telefona u školi

    Nakon masakra u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” i pucnjave u Lukavcu, kada je 13-godišnji đak teško ranio nastavnika, mnogi se pitaju šta je sledeće.
    Svi su svjesni da se nešto mora reduzeti, ali mjere koje predlaže Miroslav Popržen, direktor jedne od najvećih osnovnih škola u Srpskoj i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Banjaluke, mnoge će iznenaditi.

    “Učiteljima i razrednim starješinama roditelji treba da daju saglasnost, kako bi oni imali pravo da pregledaju sadržaj školske torbe i opeme učenika”, rekao je Popržen za Srpskainfo.

    On je precizirao da bi ovakvu saglasnost roditelji trebalo da potpišu pri upisu učenika u prvi razred i da bi ona trebalo da vrijedi do kraja osnovne škole.

    Popržen predlaže i apsolutnu zabranu korištenja mobilnih telefona u školi.

    “U osnovnoj školi “Sveti Sava” u Banjaluci , mi smo takvu mjeru već uveli i ona daje rezultate”, kaže Popržen.

    On smatra da bi školska dvorišta trebalo da budu zatvorena nakon završetka nastave u drugoj smjeni, ili bar u periodu od 20 časova do tri ujutru.

    “Neophodno je i smanjenje broja učenika u odjeljenjima i povećanje broja stručnih saradnika, dakle psihologa, pedagoga i socijalnih radnika, pogotovo u velikim školama sa nekoliko stotina đaka”, kaže Popržen.

    Predlaže i da direktori, stručni saradnici i nastavno osoblje imaju status službenih lica.

    Mnogi stručnjaci za obrazovanje, a pogotovo zagovornici dječjih prava, ovakve mjere bi smatrali krajnje rigidnim, jer bi škole, ustrojene po ovakvim pravilima, ličile na kasarne.

    “Ko god ima prigovora, neka dođe u školu i provede bar jedan radni dan na nastavi i u školskom dvorištu, pa će mu biti jasno o čemu govorim”, kaže Popržen.

    On naglašava da se red mora znati, kako bi se obezbijedili elementarni uslovi za vaspitavanje i obrazovanje đaka.

    “Da budemo jasni, velika većina đaka, rekao bi bar 95 odsto njih, su lijepo vaspitana i pristojna djeca. Ali, ne smijemo dozvoliti da pet odsto onih drugih ometa normalan nastavni proces i prijeti nasiljem”, kaže Miroslav Popržen.

  • Čubrilović: Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Srpskoj

    Čubrilović: Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Srpskoj

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je tokom nedavne zajedničke sjednice vlada Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) u Banjaluci poslata poruka građanima da se želi zajednički raditi i da nema potrebe da se osporavaju projekti.

    “Imamo viđenje da Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Republici Srpskoj, dok Srpska nikad nije ni sporila projekte u FBiH”, istakao je Čubrilović.

    On je naglasio da je i odnos finansijera projekata u BiH takav da nema direktnog ulaganja bez preciziranja političkih stavova i ciljeva u BiH.

    Čubrilović je naveo da je, kada je riječ o putevima, za Republiku Srpsku prioritet putni pravac Foča – Šćepan Polje, za koji je potrebno više od 80 miliona evra i za čije je finansiranje zainteresovana Svjetska banka.

    On je rekao da je taj putni pravac žila kucavica privrednih dešavanja i s jedne i s druge strane granice, te da sadašnji stepen saobraćaja ne zadovoljava ekonomske kriterijume.

    “U posljednje vrijeme smo imali nekoliko sastanaka sa predstavnicima Svjetske banke koji su rekli da su spremni da finansiraju taj projekat, ako treba i u cijelosti”, rekao je Čubrilović večeras za Televiziju K-3.

    On je dodao da su za ovaj projekat potrebna i donatorska sredstva i da postoji obećanje

    Evropske komisije da će njihovo učešće biti oko 40 odsto.

    “Ako se to ispoštuje onda smo nikad bliže ugovoru za završetak tog putnog pravca, čija će svrha prije svega biti privredna aktivnost, a onda i putna komunikacija, pogotovo u vrijeme turističke sezone”, istakao je Čubrilović.

    Govoreći o dionici auto-puta od Rače prema Bijeljini, Čubrilović je naveo da Srbija finansira sa 80 odsto, a Republika Srpska sa 20 odsto taj posao, za koji, što se tiče izvođača radova, postoji kapacitet da bude završen u idućoj godini.

    “Pregovara se za dalju trasu prema Brčkom. Brčko je konačno prihvatilo kontakt tačke, obilaznica je definisana, još nisu dogovorili način finansiranja”, naveo je Čubrilović.

    Kada je riječ o “Željeznicama Republike Srpske”, Čubrilović je naveo da je to preduzeće sada u situaciji da mu je potrebna otvorenija podrška Vlade. On je naveo da Vlada trenutno to preduzeće podržava minimalno, godišnje 20 miliona KM.

    On je podsjetio da su “Željeznice Republike Srpske” djelimično restrukturisane, da je gotovo prepolovljen broj radnika i smanjen na održivu mjeru.

    “Imamo interes da u Željeznice uđu strane kompanije, da obezbijede finansijsku podršku za projekte ako bude ekonomskih mogućnosti, ali i volje da se uradi ozbiljna rekonstrukcija na većem dijelu pruge, jer su trenutne brzine na prugama ekonomski neodržive”, naveo je Čubrilović.

    On je rekao da u trenutnoj organizaciji teško može da opstane Aerodrom Banjaluka, te da se mora vidjeti kako izvršiti reorganizaciju, kako obezbijediti finansijsku podršku – da li dokapitalizacijom, koncesionim ugovorom ili privatizacijom.

    “Treba naći zainteresovanu stranu koja će učestvovati u projektu”, rekao je Čubrilović i dodao da treba iskoristiti iskustvo beogradskog Aerodroma, sa čijim će predstavnicima imati sastanak u utorak kada će im predstaviti svoj projekat.

    Čubrilović je naglasio da bi aerodrom u Trebinju bio od koristi svim građanima BiH, ali da za realizaciju tog projekta nedostaju adekvatne odluke na nivou BiH. “Ne bi trebalo da politizujemo nešto što je čist ekonomski prioritet”, napomenuo je Čubrilović.

  • Dodik: Sarajevski Srbi – najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH

    Dodik: Sarajevski Srbi – najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Sarajevsko-romanijska regija kolijevka Republike Srpske, a slavni Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske simbol hrabrosti i patriotizma.

    “Uloga boraca sa područja Sarajevsko-romanijske regije bila je presudna u odbrani ne samo te regije, već i cijele Republike, jer su ti hrabri ljudi bili uvijek gdje je bilo najteže. Nažalost, svoje kuće, ognjišta, imanja, koja su čuvali, branili i odbranili u toku Odbrambeno-otadžbinskog rata, na kraju, u miru, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, morali su da napuste. Sa sobom su ponijeli samo ono što se moglo ponijeti, a ono što je bilo najtužnije – nosili su i svoje mrtve”, naglasio je Dodik.


    Povodom obilježavanja Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije, Dodik je izjavio Srni da su u srcima srpskog naroda i danas veoma žive slike izbjegličkih kolona sarajevskih Srba koji sa zavežljajima, po vejavici i hladnoći napuštaju svoje domove, noseći sa sobom i svoje mrtve.

    “Te jezive scene nisu zabilježene nigdje u svijetu. Ta strašna sudbina zadesila je naš srpski narod, sarajevske Srbe koji su najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH. Jedni su napustili Sarajevo odmah na početku rata 1992. godine u strahu za svoje živote, ostavljajući sve što su sticali decenijama, ostavljajući svoje korijene, drugi su izlazi iz Sarajeva kako i kad su mogli, a posljednji masovni egzodus Srba iz Sarajeva dogodio se nakon Dejtona”, podsjetio je Dodik.


    Danas, rekao je Dodik, Sarajevo je grad bez Srba, jer ih je ostalo tek toliko da se kaže da su na nivou statističke greške.

    “Grad u kojem je živjelo skoro 160.000 Srba, danas je potpuno etnički očišćen. Sve što su znameniti sarajevski Srbi gradili i stvarali u tom gradu više ne postoji, a njihove zasluge ne priznaju se ni pukim nazivom ulica. I to su promijenili. Sve to dovoljno govori koliko je političko Sarajevo ogrezlo u mržnji i otporu prema svemu što nije muslimansko. Za njih je istina samo ona iz njihovog ugla posmatranja, koju žele da svima serviraju.

    Dokle ide njihova politička provokacija prema srpskom narodu i Republici Srpskoj, govori i to da su na table na ulazu u taj grad smrti za srpski narod napisali da je bio 1.425 dana pod opsadom, što je notorna laž. Tokom rata Sarajevo nije bilo ni pod opsadom, niti je bilo opkoljeno, već je bilo etnički podijeljen grad”, istakao je Dodik.


    Protjerani sarajevski Srbi, rekao je Dodik, našli su svoje utočište u Republici Srpskoj, koja je njihova istinska domovina, dok su neki od njih svoj novi dom sagradili u Srbiji ili su rasuti širom svijeta.

    “Danas sa ponosom možemo reći da je Republika Srpska stvorena u miru, a zahvaljujući našim hrabrim borcima, odbranjena u ratu. Posebno želim da naglasim da je odbrana Sarajevsko-romanijske regije bila jedan od najtežih i najzahtjevnijih zadataka Vojske Republike Srpske. I zato nikada nijedna naša žrtva ne smije biti zaboravljena, jer samo na ovom području i u odbrani ove regije živote je položilo više od 4.000 hrabrih srpskih boraca”, naglasio je Dodik.


    Predsjednik Srpske je poručio da srpskim rodoljubima, patriotama i borcima treba uvijek odati poštu u čast njihove žrtve za slobodu koju danas Srbi uživaju.

    “Koliku žrtvu je podnio narod ove regije samo u proteklom ratu, svjedoče bijeli krstovi na vojničkom groblju ‘Novi Zejtinlik’ koji će ostati kao nijemi svjedoci teške prošlosti sarajevskih Srba”, istakao je Dodik.

    Na Sokocu i Ravnoj Romaniji danas će biti obilježen Dan odbrane Sarajevsko-romanijske regije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u kojoj je život položilo više od 4.000 srpskih boraca.