VRBAS Media

Autor: INFO

  • Direktor banjalučke škole predlaže: Apsolutna zabrana korištenja mobilnih telefona u školi

    Direktor banjalučke škole predlaže: Apsolutna zabrana korištenja mobilnih telefona u školi

    Nakon masakra u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” i pucnjave u Lukavcu, kada je 13-godišnji đak teško ranio nastavnika, mnogi se pitaju šta je sledeće.
    Svi su svjesni da se nešto mora reduzeti, ali mjere koje predlaže Miroslav Popržen, direktor jedne od najvećih osnovnih škola u Srpskoj i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Banjaluke, mnoge će iznenaditi.

    “Učiteljima i razrednim starješinama roditelji treba da daju saglasnost, kako bi oni imali pravo da pregledaju sadržaj školske torbe i opeme učenika”, rekao je Popržen za Srpskainfo.

    On je precizirao da bi ovakvu saglasnost roditelji trebalo da potpišu pri upisu učenika u prvi razred i da bi ona trebalo da vrijedi do kraja osnovne škole.

    Popržen predlaže i apsolutnu zabranu korištenja mobilnih telefona u školi.

    “U osnovnoj školi “Sveti Sava” u Banjaluci , mi smo takvu mjeru već uveli i ona daje rezultate”, kaže Popržen.

    On smatra da bi školska dvorišta trebalo da budu zatvorena nakon završetka nastave u drugoj smjeni, ili bar u periodu od 20 časova do tri ujutru.

    “Neophodno je i smanjenje broja učenika u odjeljenjima i povećanje broja stručnih saradnika, dakle psihologa, pedagoga i socijalnih radnika, pogotovo u velikim školama sa nekoliko stotina đaka”, kaže Popržen.

    Predlaže i da direktori, stručni saradnici i nastavno osoblje imaju status službenih lica.

    Mnogi stručnjaci za obrazovanje, a pogotovo zagovornici dječjih prava, ovakve mjere bi smatrali krajnje rigidnim, jer bi škole, ustrojene po ovakvim pravilima, ličile na kasarne.

    “Ko god ima prigovora, neka dođe u školu i provede bar jedan radni dan na nastavi i u školskom dvorištu, pa će mu biti jasno o čemu govorim”, kaže Popržen.

    On naglašava da se red mora znati, kako bi se obezbijedili elementarni uslovi za vaspitavanje i obrazovanje đaka.

    “Da budemo jasni, velika većina đaka, rekao bi bar 95 odsto njih, su lijepo vaspitana i pristojna djeca. Ali, ne smijemo dozvoliti da pet odsto onih drugih ometa normalan nastavni proces i prijeti nasiljem”, kaže Miroslav Popržen.

  • Čubrilović: Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Srpskoj

    Čubrilović: Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Srpskoj

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je tokom nedavne zajedničke sjednice vlada Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) u Banjaluci poslata poruka građanima da se želi zajednički raditi i da nema potrebe da se osporavaju projekti.

    “Imamo viđenje da Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Republici Srpskoj, dok Srpska nikad nije ni sporila projekte u FBiH”, istakao je Čubrilović.

    On je naglasio da je i odnos finansijera projekata u BiH takav da nema direktnog ulaganja bez preciziranja političkih stavova i ciljeva u BiH.

    Čubrilović je naveo da je, kada je riječ o putevima, za Republiku Srpsku prioritet putni pravac Foča – Šćepan Polje, za koji je potrebno više od 80 miliona evra i za čije je finansiranje zainteresovana Svjetska banka.

    On je rekao da je taj putni pravac žila kucavica privrednih dešavanja i s jedne i s druge strane granice, te da sadašnji stepen saobraćaja ne zadovoljava ekonomske kriterijume.

    “U posljednje vrijeme smo imali nekoliko sastanaka sa predstavnicima Svjetske banke koji su rekli da su spremni da finansiraju taj projekat, ako treba i u cijelosti”, rekao je Čubrilović večeras za Televiziju K-3.

    On je dodao da su za ovaj projekat potrebna i donatorska sredstva i da postoji obećanje

    Evropske komisije da će njihovo učešće biti oko 40 odsto.

    “Ako se to ispoštuje onda smo nikad bliže ugovoru za završetak tog putnog pravca, čija će svrha prije svega biti privredna aktivnost, a onda i putna komunikacija, pogotovo u vrijeme turističke sezone”, istakao je Čubrilović.

    Govoreći o dionici auto-puta od Rače prema Bijeljini, Čubrilović je naveo da Srbija finansira sa 80 odsto, a Republika Srpska sa 20 odsto taj posao, za koji, što se tiče izvođača radova, postoji kapacitet da bude završen u idućoj godini.

    “Pregovara se za dalju trasu prema Brčkom. Brčko je konačno prihvatilo kontakt tačke, obilaznica je definisana, još nisu dogovorili način finansiranja”, naveo je Čubrilović.

    Kada je riječ o “Željeznicama Republike Srpske”, Čubrilović je naveo da je to preduzeće sada u situaciji da mu je potrebna otvorenija podrška Vlade. On je naveo da Vlada trenutno to preduzeće podržava minimalno, godišnje 20 miliona KM.

    On je podsjetio da su “Željeznice Republike Srpske” djelimično restrukturisane, da je gotovo prepolovljen broj radnika i smanjen na održivu mjeru.

    “Imamo interes da u Željeznice uđu strane kompanije, da obezbijede finansijsku podršku za projekte ako bude ekonomskih mogućnosti, ali i volje da se uradi ozbiljna rekonstrukcija na većem dijelu pruge, jer su trenutne brzine na prugama ekonomski neodržive”, naveo je Čubrilović.

    On je rekao da u trenutnoj organizaciji teško može da opstane Aerodrom Banjaluka, te da se mora vidjeti kako izvršiti reorganizaciju, kako obezbijediti finansijsku podršku – da li dokapitalizacijom, koncesionim ugovorom ili privatizacijom.

    “Treba naći zainteresovanu stranu koja će učestvovati u projektu”, rekao je Čubrilović i dodao da treba iskoristiti iskustvo beogradskog Aerodroma, sa čijim će predstavnicima imati sastanak u utorak kada će im predstaviti svoj projekat.

    Čubrilović je naglasio da bi aerodrom u Trebinju bio od koristi svim građanima BiH, ali da za realizaciju tog projekta nedostaju adekvatne odluke na nivou BiH. “Ne bi trebalo da politizujemo nešto što je čist ekonomski prioritet”, napomenuo je Čubrilović.

  • Dodik: Sarajevski Srbi – najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH

    Dodik: Sarajevski Srbi – najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Sarajevsko-romanijska regija kolijevka Republike Srpske, a slavni Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske simbol hrabrosti i patriotizma.

    “Uloga boraca sa područja Sarajevsko-romanijske regije bila je presudna u odbrani ne samo te regije, već i cijele Republike, jer su ti hrabri ljudi bili uvijek gdje je bilo najteže. Nažalost, svoje kuće, ognjišta, imanja, koja su čuvali, branili i odbranili u toku Odbrambeno-otadžbinskog rata, na kraju, u miru, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, morali su da napuste. Sa sobom su ponijeli samo ono što se moglo ponijeti, a ono što je bilo najtužnije – nosili su i svoje mrtve”, naglasio je Dodik.


    Povodom obilježavanja Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije, Dodik je izjavio Srni da su u srcima srpskog naroda i danas veoma žive slike izbjegličkih kolona sarajevskih Srba koji sa zavežljajima, po vejavici i hladnoći napuštaju svoje domove, noseći sa sobom i svoje mrtve.

    “Te jezive scene nisu zabilježene nigdje u svijetu. Ta strašna sudbina zadesila je naš srpski narod, sarajevske Srbe koji su najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH. Jedni su napustili Sarajevo odmah na početku rata 1992. godine u strahu za svoje živote, ostavljajući sve što su sticali decenijama, ostavljajući svoje korijene, drugi su izlazi iz Sarajeva kako i kad su mogli, a posljednji masovni egzodus Srba iz Sarajeva dogodio se nakon Dejtona”, podsjetio je Dodik.


    Danas, rekao je Dodik, Sarajevo je grad bez Srba, jer ih je ostalo tek toliko da se kaže da su na nivou statističke greške.

    “Grad u kojem je živjelo skoro 160.000 Srba, danas je potpuno etnički očišćen. Sve što su znameniti sarajevski Srbi gradili i stvarali u tom gradu više ne postoji, a njihove zasluge ne priznaju se ni pukim nazivom ulica. I to su promijenili. Sve to dovoljno govori koliko je političko Sarajevo ogrezlo u mržnji i otporu prema svemu što nije muslimansko. Za njih je istina samo ona iz njihovog ugla posmatranja, koju žele da svima serviraju.

    Dokle ide njihova politička provokacija prema srpskom narodu i Republici Srpskoj, govori i to da su na table na ulazu u taj grad smrti za srpski narod napisali da je bio 1.425 dana pod opsadom, što je notorna laž. Tokom rata Sarajevo nije bilo ni pod opsadom, niti je bilo opkoljeno, već je bilo etnički podijeljen grad”, istakao je Dodik.


    Protjerani sarajevski Srbi, rekao je Dodik, našli su svoje utočište u Republici Srpskoj, koja je njihova istinska domovina, dok su neki od njih svoj novi dom sagradili u Srbiji ili su rasuti širom svijeta.

    “Danas sa ponosom možemo reći da je Republika Srpska stvorena u miru, a zahvaljujući našim hrabrim borcima, odbranjena u ratu. Posebno želim da naglasim da je odbrana Sarajevsko-romanijske regije bila jedan od najtežih i najzahtjevnijih zadataka Vojske Republike Srpske. I zato nikada nijedna naša žrtva ne smije biti zaboravljena, jer samo na ovom području i u odbrani ove regije živote je položilo više od 4.000 hrabrih srpskih boraca”, naglasio je Dodik.


    Predsjednik Srpske je poručio da srpskim rodoljubima, patriotama i borcima treba uvijek odati poštu u čast njihove žrtve za slobodu koju danas Srbi uživaju.

    “Koliku žrtvu je podnio narod ove regije samo u proteklom ratu, svjedoče bijeli krstovi na vojničkom groblju ‘Novi Zejtinlik’ koji će ostati kao nijemi svjedoci teške prošlosti sarajevskih Srba”, istakao je Dodik.

    Na Sokocu i Ravnoj Romaniji danas će biti obilježen Dan odbrane Sarajevsko-romanijske regije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u kojoj je život položilo više od 4.000 srpskih boraca.

  • Putin se sprema za posjetu Turskoj kako bi razgovarao s Erdoganom

    Putin se sprema za posjetu Turskoj kako bi razgovarao s Erdoganom

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin posjetit će Tursku kako bi razgovarao s Recepom Tayipom Erdoganom.

    Kako je kazao Putinov savjetnik, planovi za putovanje su u toku, iako datum još nije određen. Turska je bila među rijetkim nacijama koje su održavale odnose i sa Rusijom i sa Ukrajinom od invazije Moskve na Ukrajinu.

    Iako je kritikovala rusku ofanzivu, Ankara se pozicionirala kao neutralna strana koja pokušava posredovati između Rusije i Ukrajine.

    Ranije je potvrđeno da će ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski također posjetiti Tursku kako bi se sastao sa Erdoganom.

    Turska i UN posredovali su u Inicijativi za crnomorsko žito u Istanbulu prošlog jula kako bi oslobodili izvoz miliona tona žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka koje su bile blokirane nakon što je Rusija započela svoju invaziju 24. februara.

    Međunarodni krivični sud (ICC) je u međuvremenu izdao nalog za Putinovo hapšenje zbog započinjanja rata i zločina počinjenih u Ukrajini.

  • “Poluostrvo je rusko”

    “Poluostrvo je rusko”

    Marin Le Pen, predsednica francuske partije Nacionalni savez, rekla je da je pitanje Krima rešeno, i da nije povezano sa aktuelnim ratom u Ukrajini.

    “Krim je ruski i to pitanje je rešeno od 2014. godine.Nema smisla uvlačiti poluostrvo u bilo kakve pregovore Moskve i Kijeva o okončanju aktuelnog sukoba, koji bi trebalo da počnu što je pre moguće”, izjavila je danas liderka francuske opozicije Marin le Pen.

    “Krim nema nikakve veze sa sukobom u Ukrajini”, tvrdi Le Pen za Fransinfo.

    “Možemo da se prepiremo o uslovima u kojima je referendum organizovan, ali građani su izabrali da budu deo Rusije. To je stav Nikole Sarkozija, Valerija Žiskara d'Estenja i to je stav Marin le Pen”, tvrdi ona.

    Voditelji su pitali Marin le Pen da li će javno reći da je Krim ruski, na šta je ona odgovorila:

    “To je uvek bilo jasno. Govorim to već skoro deset godina i nisam se predomislila”, odgovorila je ona.

    Ukrajinska vlada zabranila je Marin le Pen da uđe u zemlju 2017. godine, nakon što je u više intervjua rekla da je referendum 2014. bio legitiman, a ne nelegalna aneksija.

  • Ubijen general; “Gotovo je sigurno”

    Ubijen general; “Gotovo je sigurno”

    Britanska vojna obaveštajna služba potvrdila je prvu ovogodišnju smrt ruskog generala.

    Reč je o, kako se navodi, generalu Sergeju Gorjačevu, koji je “gotovo je sigurno” poginuo u raketnom napadu u južnoj Ukrajini u sredu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

    “Gorjačev je prvi ruski general za kog je potvrđeno da je ubijen u Ukrajini od početka 2023.”, navedeno je u saopštenju britanskog ministarstva odbrane.Gorjačev je bio načelnik štaba 35. kombinovane armije, čiji su delovi bili prisutni tokom ubistva civila u Buči u martu 2022.

    General-poručnik Aleksandr Sančik navodno je već postavljen na mesto na višem položaju u ruskoj vojnoj zapovednoj strukturi, što znači da “postoji realna mogućnost” da je Gorjačev bio vršilac dužnosti zapovednika u vreme njegove smrti, navelo je britansko ministarstvo.

  • Kremlj: Razgovor Putina i Šolca pomogao bi Berlinu

    Kremlj: Razgovor Putina i Šolca pomogao bi Berlinu

    Telefonski razgovor lidera Rusije i Njemačke, Vladimira Putina i Olafa Šolca, omogućio bi Berlinu da sazna stav Rusije, izjavio je portparol Kremlja.”Možda bi čak bilo dobro da dođe do takve komunikacije, kako bi iz prve ruke saznali naš stav. Možda bi to, bar na sekundu, omogućilo Berlinu da skine ružičaste naočare koje im ne dozvoljavaju da trezveno procene situaciju“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.On je dodao da francuski i njemački lider, izjavljujući o planovima za telefonske razgovore sa Putinom, pre govore o hipotetičkoj nameri.Prema njegovim rečima, lideri zemalja treba da komuniciraju jedni sa drugima čak i u najtežim vremenima, jer je to normalan atribut međunarodnih odnosa.

  • Javio se Kadirov: Raspoređeni su

    Javio se Kadirov: Raspoređeni su

    Čečenski borci raspoređeni su u ruskoj oblasti Belgorod, koja se graniči sa Ukrajinom, izjavio je danas čečenski lider Ramzan Kadirov.

    Kako je naveo, oni su raspoređeni kako bi sprečili napade “ukrajinskih diverzantskih grupa”.Belgorodska oblast je u poslednjih mesec dana prijavila niz prekograničnih upada ”proukrajinskih ruskih partizanskih grupa koje sebe nazivaju protivnicima predsednika Vladimira Putina”, javlja Rojters.

    Kadirov je rekao da su borci bataljona “Zapad-Ahmat” raspoređeni u blizini pograničnog sela Nehotejevka i kontrolnog punkta u okrugu Graivoron, mestu prekograničnog napada u maju.

    “Stanovnici teritorija uz granicu sa Ukrajinom mogu biti mirni. Ko god uđe u naše granice dobiće munjevit odgovor”, napisao je Kadirov na Telegramu.

    Ukrajina negira umešanost u prekogranične napade, dodaje Rojters.

  • Željka Radović glavni tužilac Javnog tužilaštva Republike Srpske

    Željka Radović glavni tužilac Javnog tužilaštva Republike Srpske

    Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH imenovao je danas Željku Radović za glavnog tužioca Javnog tužilaštva Republike Srpske.
    Zoran Lazić imenovan je za predsjednika Osnovnog suda u Derventi, saopšteno je iz VSTS-a BiH.

    Lejla Handžić Selimović imenovana je na poziciju tužioca Tužilaštva Federacije BiH /FBiH/, Jelena Gavran za sudiju Opštinskog suda u LJubuškom, Aida Tabaković za sudiju Opštinskog suda u Cazinu, Aldina Bašanović za sudiju Opštinskog suda u Cazinu i Nevena Močević za stručnog saradnika Opštinskog suda u Kiseljaku.

    Pri donošenju odluke o imenovanju VSTS BiH je danas u Sarajevu uzeo u obzir kriterijume poput stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata, stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri, sposobnosti za nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavljanje dužnosti, odnosa sa kolegama, ponašanja van posla, profesionalne nepristranosti i ugleda, te iskustva na rukovodećim poslovima.

    U saopštenju se navodi da VSTS pri imenovanju primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjerna zastupljenost polova.

    Novoimenovani nosioci pravosudnih funkcija stupiće na dužnost 17. jula.

  • NSRS: Izglasan konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta

    NSRS: Izglasan konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su danas konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

    glasan je i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova za prošlu godinu, kao i izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije za prošlu godinu.

    Poslanici su dali zeleno svjetlo i izvještaju za prošlu godinu o radu i izvršenju rebalansa finansijskog plana – budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu.

    Podršku je dobio i izvještaj o radu Ombudsmana za djecu za 2022. godinu.

    Play Video

    Poslanici su k znanju primili izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2022, kao i informaciju o odlukama o pomilovanju u prošloj godini.

    Izglasana je i odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj za drugi Projekat podrške zapošljavanju, kao i odluka o kriterijumima za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.

    Predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić zaključio je rad parlamenta za ovu sedmicu i nastavak treće redovne sjednice najavio za srijedu, 21. juna, kada će biti razmatrana tačka izbor i imenovanja.

    On je naveo da će tada, po zavšetku treće redovne sjednice Narodne skupštine Srpske, biti održana i posebna na kojoj će biti razmatran Prijedlog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske, čime će se regulisati da se u Službenom glasniku Srpske ne objavljuju odluke visokog predstavnika jer nema legalitet.

    Stevandić je na konferenciji za novinare rekao da će se ovim aktom regulisati i nemogućnost inkriminacije radnika i direktora Službenog glasnika.

    • Razlog za sve ovo je opravdan jer visoki predstavnik nije imenovan po pravnim normama i nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Budući da time nema legalitet, ni njegove odluke nemaju legalitet i u skladu sa ovim zakonom se neće objavljivati u Službenom glasniku Srpske – rekao je Stevandić.

    On je istakao da Srpska navedenom izmjenom zakona potvrđuje svoju državotvornost i nastavak politike da su odluke Narodne skupštine najveći zakonodavni okvir u Srpskoj.