VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanovićeva: Zemlje zapadnog Balkana u nefer položaju

    Cvijanovićeva: Zemlje zapadnog Balkana u nefer položaju

    Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH rekla je da sastanak na Samitu Brdo-Brioni protekao u mirnoj i dobroj atmosferi, bez otvaranja krupnih pitanja te da su organizatori krenuli sa dobrim polaznim tačkama, odnosno da se ne razgovara o stvarima o kojima se ne slažemo.

    “Dobra atmosfera doprinijela je do toga da imamo i neke zajedničke zaključke. Ti zaključci su i poruka koja se šalje EU. Kada je riječ o ubrzanju procesa pridruživanja BiH EU, postojala su različita mišljenja. Pojedine članoce su tražle da se to oroči i stavi konkretan rok, a neki su bili nezadovoljni rokom 2030. godina, koja je ispostavljena prije nekoliko dana od zvaničnika EU”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da bi to podrazumijevalo da se naprave novi akcioni planovi te da je podsjetila da BiH ima 14 priorieta koji zahtjevaju veliku političku pažnju i dgovor.

    Takođe, Cvijanovićeva je upoznala prisutne da su počeli da izvršavaju neke od tih obaveza te da je preovladavao stav da su zemlje zapadnog Balkana u nefer poziciji

  • Višković: Ponovni pokušaj razvlašćivanja Republike Srpske

    Višković: Ponovni pokušaj razvlašćivanja Republike Srpske

    Moramo biti svjesni da je ovo jedan od kontinuiranih udara na Republiku Srpsku, ponovni pokušaj njenog razvlašćivanja, ovaj put na otvoren i bezakonit način, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, povodom odluke Suda BiH da potvrdi uređenu optužnicu Tužilaštva BiH protiv Milorada Dodika, predsjednika RS i Miloša Lukića, v.d. direktora “Službenog glasnika RS”.

    Višković je istakao da, bez obzira koliko ova odluka ne iznenađuje, isto toliko zabrinjava na koji način funkcioniše BiH pravosuđe i ko njime upravlja.

    “Napad na pojedinca, u ovom slučaju na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika je svakako napad na cijelu Republiku Srpku, i to je važno da ponavljamo, jer je ovo još jedna potvrda šta predstavlja nametnuti okvir koji se zove BiH, i koji se razlikuje od svega onoga dogovorenog i međunarodno potvrđenog u Dejtonu”, rekao je Višković.

    Pema njegovim riječima, pravosuđe u BiH nije ni približno nezavisno.

    “Nakon tri decenije, imamo situaciju u kojoj stranci ponovo pokušavaju upravljati našom zemljom. Ali je ovaj put drugačije. Republika Srpska nije nastala bez borbe, naši najbolji su se borili za nju”, istakao je Višković.

    Upozorio je da ovo nije samo napad na Milorada Dodika i Miloša Lukića, već da je ovo napad na samu Republiku Srpsku.

    “Zašto se ne priča o potvrdi Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, da li zato što ona nedostaje da bi neko ovdje bio imenovan i legalan, ili zato što se taj isti lažno predstavlja, ali ima mogućnost da upravlja političkim Sarajevom i institucijama koje su na nelegalan način zarobili”, upitao je Višković i dodao:

    “Za razliku od njih mi ćemo se pravnim stvarima boriti protiv ove nepravde”.

  • Doktori, policija, medicinari i uprava u RS izlaze na ulice

    Doktori, policija, medicinari i uprava u RS izlaze na ulice

    Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske, Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, i Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske, najavili su da 29. septembra izlaze na proteste.

    Odluka je donesena na sindikalnom Saboru u Banjaluci, a usvojene su i odluke i zaključci o neispunjavanju Sporazuma o povećanju plata, nedonošenja posebnih kolektivnih ugovora i drugim bitnim temama.

    Pet granskih sindikata ima oko 55.000 članova, a Vladu RS, premijera Radovana VIškovića, ministarku finansija Zoru Vidović, a najviše predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika smatraju najodgovornijim za stanje.

    “Svi mi znamo u kakvoj državi živimo i da će biti pritisaka. Nezadovoljni smo radom Vlade RS kao našeg poslodavca, smatramo da ne rade dobro svoj posao, da nisu ispunili sporazum (potpisao ga Milorad Dodik 2022. godine, op.a.)”, kaže Božo Marić predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    Na pitanje “RTRS-a” i “Srne” da li su pojedini sidnikati pozivani iz ambasada kako bi se nudili projekti sindikatima itd., odgovara kontrapitanjem:

    “To je matrica koja ide, već mi je postavila novinarka ‘Srne’, to je bezobrazluk i spinovanje javnosti. Ovih pet sindikata je prije godinu dana pokrenulo ovu pruču i izdržaće. Mi imamo i doktora, pukovnika Ateljevića, koji je časno branio Republiku Srpsku. Preko deset ljudi unutra je sjedilo čiji su roditelji dali život za Srpsku, pa da nas dezerteri danas optužuju da radimo za strane ambasade. To je nisko i pokvareno, neću da se osvrćem na takve spinove.”

    Marić je upitao novinarku “RTRS-a” kako su baš “RTRS” i “Srna” došli do “navodnih informacija”, insinuirajući da su pitanja naručena.

    Inače, većina predstavnika sindikata demantovala je da je ikada imala kontakt sa bilo kojom ambasadom, a jedini koji je potvrdio da je dobio poziv iz američke ambasade je Željko Šukalo iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu.

    Anica Jondić iz Sindikata MUP-a Republike Srpske zavapila je zbog lošeg položaja radnika u policiji, tvrdi da akcije podržava 80 odsto radnika, čak i rukovodni kadar.

    Za problem smatra to što ne postoji topli obrok i regres, ali i neplaćanje prekovremenih sati.

    “Dan noć rade prekovremeno. To im nije plaćeno. Policijski službenici su postali samo policijski službenici, nisu više ni očevi, ni sinovi, nemaju vrijeme ni za šta… Policijski službenici za šest godina imaju 2.332.940 prekovremenih radnih sati. Za milion i 173.000 prekovremenih sati policijski službenici nisu dobili ni jednu jedinu minutu da se odmore, ne da nisu mogućnost da se odmore, nisu dobili ni jednu jedinu marku za taj prekovremeni rad”, kaže.

    Jondić i ostali članovi sindikata kritikuju Vladu Radovana VIškovića, podsjećaju da su pritiskom i protestima 2012. i 2013.godine oborili Vladu Aleksandra Džombića.

    “Vlada Republike Srpske se ponaša kao uspavana ljepotica”, zaključuje.

    Najavljeni protest održaće se 29. septembra, u pokretu do Vlade Republike Srpske i Plate RS. Okvirno povećanje pojedinčanih plata koje se traži je oko 100 maraka.

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović izjavila je da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Republiku Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava, navodi “N1”.

    “Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi”, objasnila je ranije Vidovićeva dio finansijskih problema sa kojima se Republika Srpska suočava.

  • Stevandić: Atak na mir i Dejtonski sporazum, ali Srpska će adekvatno odgovoriti

    Stevandić: Atak na mir i Dejtonski sporazum, ali Srpska će adekvatno odgovoriti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za RTRS da potvrđivanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića predstavlja atak na mir i Dejtonski sporazum, ali da će Srpska imati adekvaran, pravno definisan odgovor.

    Stevandić kaže da je potvrđuje da je riječ o montiranom procesu jer je, kako kaže, optužnica namjerno potvrđena danas pred pokušaj Kristijana Šmita da uđe u neku od institucija u Republici Srpskoj, što će se pokazati kao neuspješno.

    • To je zajednički desant, napad na institucije Republike Srpske. Republika Srpska se ne boji optužnice, oni treba da se boje naših odgovora. Ovo je atak na mir, Dejtonski sporazum, pokušaj da se nelegalnim odlukama nelegalnog visokog predstavnika proizvedu zakonske posljedice – rekao je Stevandić.

    Sud BiH potvrdio je danas optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića.

  • Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Dodika i Lukića

    Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Dodika i Lukića

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio Tužilaštvu na doradu.

    Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, predsjednik Srpske je podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića.

  • Košarac: Ako Šmit nastavi sa provokacijama, moguće povlačenje iz zajedničkih institucija

    Košarac: Ako Šmit nastavi sa provokacijama, moguće povlačenje iz zajedničkih institucija

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da će, ukoliko Kristijan Šmit nastavi sa provokacijama, pozvati srpske predstavnike da se povuku iz rada u zajedničkim institucijama.

    “Sutra sam u 10.00 časova u Istočnom Sarajevu zakazao sastanak sa srpskim predstavnicima na nivou Savjeta ministara i otvoreno ćemo razgovarati o ovoj mogućnosti. Smatram da je bespredmetno da i dalje budemo u zajedničkim institucijama ako se nastave napadi na Republiku Srpsku, njenog predsjednika i institucije, kao i sa kršenjem Ustava i Dejtona”, naglasio je Košarac.


    On je naveo da Kristijan Šmit nema ni pravo ni legitimitet da bilo šta govori o Republici Srpskoj, o njenom rukovodstvu i institucijama.

    “Uzurpator Šmit konačno da shvati – neka prestane da nas provocira! Srpska vas neće! Niste dobrodošli! Nećemo nasjesti na provokacije nedobronamjernog stranca, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik”, istakao je Košarac u objavi na “Instagramu”.


    On je naveo da Srpska ima legalne i letitimne institucije, demokratski kapacitet u odlučivanju i uvijek postupa u skladu sa Ustavom i Dejtonom sporazumom, te da građani Republike Srpske stoje uz predsjednika Republike Milorada Dodika i njegovu politiku u zaštiti Srpske.

    “Nikada nećemo pristati na to da nam mešetar Šmit kroji pravila. S kojim pravom se on okomio na institucije Republike Srpske i njenu imovinu, koju žele da nam uzmu? S kojim pravom bi taj nesrećnik Šmit da prekraja izbornu volju građana Srpske?! Jedino što Šmit uspijeva jeste da dodatno komplikuje i otežava odnose u BiH. NJegovo bahato, podlo i bezobrazno ponašanje mora prestati odmah!”, konstatovao je Košarac.

  • Nešić: Služba tvrdi da je Šmitov boravak u BiH upitan

    Nešić: Služba tvrdi da je Šmitov boravak u BiH upitan

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, saopštio je, da je od Službe za poslove sa strancima dobio informaciju da je boravak Kristijana Šmita u BiH upitan, jer nije u potpunosti u skladu za pozitivnim zakonskim propisima.

    “Propisi BiH jasno definišu pod kojim uslovima strani državljani mogu boraviti u našoj zemlji, kao i rokove boravka. Takođe, zatražiću od bezbjedonosnih agencija da provjere i dostave informaciju ko su osobe koje obavljaju poslove obezbjeđenja Kristijana Šmita. Da li imaju dozvole od naših agencija za obavljanje tog posla, kao i dozvole za posjedovanje i nošenje oružja”, saopštio je ministar Nešić.

  • Deklaracija Ujedinjene Srpske – Ili ostvarivanje zagarantovanih prava ili “ultima ratio”

    Deklaracija Ujedinjene Srpske – Ili ostvarivanje zagarantovanih prava ili “ultima ratio”

    Ujedinjena Srpska, jedan od značajnih političkih aktera u Republici Srpskoj, jednoglasno je usvojila “Deklaraciju o zaštiti ustavnopravnog statusa Republike Srpske i pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje” 10. septembra u Stanarima. Ovaj dokument ima izuzetan politički značaj i treba da posluži kao osnova za budući politički diskurs u Republici Srpskoj, oslanjajući se na međunarodno parvo i činjenice, te uzimajući u obzir aktuelnu i buduću međunarodnu politiku koja postaje sve manje unipolarna.


    Deklaracija Ujedinjene Srpske poziva na zaštitu nadležnosti Republike Srpske u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, što uključuje zakonodavne, izvršne i sudbene funkcije, na jedinstvenoj, nedjeljivoj i neotuđivoj teritoriji i nadležnostima.
    S obzirom na pritisak međunarodnih faktora, delovanje putem institucija Ustavnog suda i OHR-a (jedinih institucija u kojima ne važi dejtonski princip), Ustavna pozicija Republike Srpske je dovedena u pitanje s ciljem slabljenja njenih kapaciteta, a u krajnjoj liniji, i oduzimanja imovine Republike Srpske, pa čak i njenog ukidanja u potpunosti.


    Pitanje statusa Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine je politički složeno pitanje koje obuhvata mnogo faktora. Zbog toga, politički lideri kao što je Ujedinjena Srpska mogu smatrati od suštinskog značaja ostvarivanje svojih ustavnih prava i čak razmatrati opciju osamostaljenja ako ta prava ne mogu biti ostvarena unutar Bosne i Hercegovine. Ovo se uklapa u princip samoopredeljenja, ključni princip međunarodnog prava koji podrazumeva pravo naroda da odlučuje o svojoj sudbini.


    Ujedinjena Srpska ističe da očuvanje autonomije Republike Srpske mora biti od suštinskog političkog značaja kako bi se zaštitio njeni interesi i identitet. U okviru demokratskog društva, politički lideri imaju odgovornost prema svojim biračima da štite njihove interese i prava. Ako se smatra da se ti interesi ne mogu adekvatno zaštititi unutar Bosne i Hercegovine, politički lideri mogu razmotriti različite opcije, uključujući osamostaljenje, kako bi osigurali bolju budućnost za svoje građane.


    Upravo zbog toga, Ujedinjena Srpska smatra da Republika Srpska i srpski narod imaju pravo na ultima ratio, odnosno na osamostalajenje Republike Srpske kao opcije koja se razmatra kada su iscrpljene sve druge diplomatske, političke i pregovaračke mogućnosti za postizanje željenih ciljeva unutar postojećeg okvira.


    Ujedinjena Srpska izražava svoju odlučnost da zaštiti ustavni poredak, status i pravo na imovinu Republike Srpske i spremna je da se, političkim i pravnim sredstvima, bori za očuvanje nadležnosti Republike Srpske, ali i da preuzme odgovornost za njeno samostalno delovanje ukoliko te nadležnosti budu ugrožene.

  • Počela vježba EUFOR-a “Brzi odgovor 2023”

    Počela vježba EUFOR-a “Brzi odgovor 2023”

    Godišnja vježba “Brzi odgovor 2023” EUFOR-a počinje danas i trajaće do 29. septembra širom Bosne i Hercegovine.

    Održava se s ciljem da pokaže spremnost ove misije i potvrdi njena stalna podrška u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u ovoj zemlji, saopćeno je iz EUFOR-a.

    U vježbi će sudjelovati vojnici iz 22 zemlje sudionice EUFOR-ove misije, koji će privremeno ojačati sastav misije slanjem rezervnih snaga koje su trenutno u pripravnosti u tim zemljama.

    U danima koji prethode samoj vježbi, građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati pojačano kretanje trupa i prijevoz opreme rezervnih snaga prilikom dolaska u BiH, saopćeno je iz EUFOR-a.

  • Cijena nafte dostigla je najviši nivo u ovoj godini

    Cijena nafte dostigla je najviši nivo u ovoj godini

    Na svjetskim tržištima, cijene nafte su porasle drugu sedmicu za redom, dostigavši najviše nivoe u ovoj godini, zbog odluke najvećih svjetskih proizvođača da zadrže smanjenu proizvodnju.

    Na londonskom tržištu, cijena barela je prošle sedmice porasla za 2.4 posto, dostigavši 90.65 dolara, što je najviša razina od studenog prošle godine.

    Na američkom tržištu, cijena barela je porasla za 2.9 posto, dosegnuvši 87.50 dolara, što je najviša razina od rujna prošle godine. Drugi uzastopni rast cijena posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju. Saudijska Arabija je prošle sedmice objavila da će smanjiti proizvodnju za milion barela dnevno do kraja godine, iznenadivši trgovce koji su očekivali da će produžiti odluku o smanjenju ponude samo do kraja oktobra.

    S druge strane, Rusija je odlučila smanjiti izvoz nafte do kraja godine za 300 hiljada barela dnevno. Cilj smanjenja proizvodnje ovih zemalja je održavanje visokih cijena nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.

    Trgovci su se nadali povećanju potražnje iz Kine nakon ukidanja restriktivnih mjera zbog pandemije početkom godine. Međutim, oporavak druge najveće svjetske ekonomije od krize izazvane covidom je znatno sporiji od očekivanog. Također, rast zapadnih ekonomija usporava jer centralne banke već godinu i po podižu kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju.

    Analitičari jasno ističu da se očekuje daljnje smanjenje potražnje za naftom, zbog čega su odluke najvećih svjetskih proizvođača da smanje proizvodnju kako bi podržali cijene potpuno razumljive.

    Nakon dvosedmičnog rasta, cijene nafte su sada više nego što su bile na početku ove godine. Na londonskom tržištu, cijena barela je u plusu za više od 5 posto u odnosu na početak godine, dok je na američkom tržištu rast iznosio gotovo 9 posto.