VRBAS Media

Autor: INFO

  • Izmišljene države nam ništa ne znače

    Rumunski navijači okupili su se ispred Hrama Sv. Save odakle su poslali poruku posle gostovanja njihovih fudbalera u tzv. Kosovu.

    Dve selekcije su se sastale u okviru trećeg kola kvalifikacione grupe za Evropsko prvenstvo, u meču koji je okončan bez golova.

    Daleko uzbudljivije je bilo na tribinama gde su gostujući navijači države koje ne priznaje nezavisnost Kosova uzvikivali parole: “Kosovo je srce Srbije”.

    Zbog toga su na prištinskom stadionu “Fadilj Vokri” najpre napadnuti od strane policije i obezbeđenja, a potom i izbačeni.

    Na putu nazad ka Rumuniji, prošli su i kroz Beograd gde su sa Vračara uputili još jednu poruku na adresu tzv. Kosova.

    “Izmišljene zemlje, lažni fudbal, za nas ništa ne znače”, stoji na transparentu navijača pored kojih su se mogle videti zastave Rumunije i teritorije Kosova obojene u boje srpske zastave i poruku “Nema predaje”.

  • Poznato stanje 13 povrijeđenih u teškoj nesreći kod Trebinja

    U trebinjsku bolnicu primljeno je 13 osoba povrijeđenih u saobraćajnoj nesreći u mjestu Dražin Do kod Trebinja od kojih je dvoje zadobilo teške, a 11 lakše povrede, ali niko nije životno ugrožen, rekao je Srni direktor Bolnice Nedeljko Lambeta.

    Lambeta je naveo da su teže povrijeđene osobe smještene na odjeljenje intezivne njege, a zadobile su prelom kuka i pršljena.

    “Osobe koje su lakše povrijeđene su na Odjeljenju hirurgije”, dodao je Lambeta.

    Saobraćajna nesreća dogodila se oko 6.30 časova u mjestu Dražin Do kod Trebinja, kada je autobus, koji je prevozio zaposlene osnovne škole iz Banjaluke, udario u brdo.

    Iz trebinjskog Okružnog javnog tužilaštva je rečeno da su u saobraćajnoj nesreći poginuli vozač autobusa i jedan putnik.

    “Vozač je krećući se iz pravca Ljubinja iz neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad autobusom, skrenuo s puta i udario u brdo”, rekao je Srni portparol trebinjskog Okružnog javnog tužilaštva Srđan Vukanović.

  • Zaharova: Mirovni prijedlozi nekih zemalja o Ukrajini bi mogli da funkcionišu

    Zaharova: Mirovni prijedlozi nekih zemalja o Ukrajini bi mogli da funkcionišu

    Mirovne inicijative za rješavanje ukrajinskog sukoba koje su predložile različite zemlje sadrže ideje koje bi mogle da funkcionišu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Mirovne inicijative za rješavanje ukrajinskog sukoba koje su predložile različite zemlje sadrže ideje koje bi mogle da funkcionišu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    • Ponavljam da smo zahvalni svakoj zemlji, svakoj državi ili svakoj javnoj ličnosti, jer su mnoge inicijative lično predlagali istaknuti ličnosti, zahvalni smo svima koji govore o miru, koji govore o mirnom rješenju i koji žele da budu od koristi po ovom pitanju – rekla je Zaharova u intervjuu za TASS na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu 2023. SPIEF.

    Prema njenim riječima postoje ideje koje bi mogle da funkcionišu i u skladu su sa pristupom Rusije, kao na primjer inicijativa Kine.

    Međutim, Zaharova je istakla da je glavni problem to što takve inicijative blokira “kijevski režim, koji je sebi zabranio da vodi bilo kakve pregovore sa Rusijom”.

    • Sve je to blokirao ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski jer je takav koncept nametnuo Vašington. SAD slede koncept ubijanja što većeg broja Rusa i to su potvrdili istaknuti predstavnici američkog političkog establišmenta, uključujući bivšeg predsjednika SAD DŽordža Buša mlađeg i senatora Lindzija Grejema – rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima Vašington ne odustaje do koncepta potpune dominacije u svetu i strateškog poraza Rusije.

    • SAD žele neku vrsta kazne za Rusiju. Zbog toga ovo pitanje nije o suštini predloženih inicijativa, već o nesposobnosti Ukrajine da krene ka miru zbog blokada politikologa iz Vašingtona koji imaju potpuno drugačiji pogled na budućost Ukrajine – rekla je Zaharova.
  • Višković: Budžet Srpske stabilan, slijede značajne investicije

    Višković: Budžet Srpske stabilan, slijede značajne investicije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je budžet Srpske stabilan i da nema prostora za priče o navodnom bankrotu Republike Srpske zbog isplate rate kredita koja je zakazana za 28. juni.

    • Važno je da razumijemo da naša finansijska situacija nije ugrožena. Imamo jasan plan i dovoljno sredstava da izmirimo sve naše obaveze, uključujući i tu ratu kredita. Ova situacija nikako neće dovesti do bankrota, već ćemo nastaviti normalno da funkcionišemo i ispunjavamo sve naše finansijske obaveze – rekao je Višković u intervjuu Srni.

    On je istakao da ovo sve ponavlja zbog građana Srpske jer želi da naglasi da finansijska situacija nije ugrožena i da je uvijek važno razlikovati činjenice od dezinformacija koje se šire.

    • Uvjeravam građane da je Republika Srpska finansijski sposobna da izmiri svoje obaveze i da će to i učiniti. Republika Srpska će nastaviti da funkcioniše, da izmiruje svoje obaveze i fokusiraćemo se na investicije koje su ključne za napredak – naglasio je premijer Srpske.

    NAЈNIŽI ЈAVNI DUG U SRPSKOЈ OD NjENOG POSTOЈANjA
    Prema njegovim riječima, javni dug Republike Srpske je smanjen sa 37 odsto u prošloj godini na 34,6 odsto BDP-a zaključno sa 31. martom, i to je najmanji javni dug u Republici Srpskoj od njenog postojanja. Gornja granica javnog duga je 55 odsto.

    On je istakao da ukupan dug na isti dan, koji čine i spoljnji i unutrašnji dug /uključujući dug Republike Srpske, dug opština i gradova, javnih preduzeća i IRB-a, te fondova socijalne sigurnosti/ iznosi 41,1 odsto BDP-a, a gornja granica je 60 odsto BDP-a.

    • Imamo pad inflacije u posljednja tri-četiri mjeseca i nećemo ići na varijantu da se smanjuju ni plate ni penzije niti davanja, već ćemo ih zadržati na ovom nivou. Penzije u Srpskoj se isplaćuju redovno i ne samo penzije nego i sva socijalna davanja i obaveze prema svim uvedenim pravima određenih kategorija stanovništva i tako će biti i ubuduće. Isplata majskih penzija je bila ranije od zakonski predviđenog roka, to je samo dokaz da je Republika Srpska posvećena održavanju stabilnosti i kontinuiranom ispunjavanju svojih finansijskih obaveza – naveo je Višković.

    USKORO IZGRADNjA GIPSARE U UGLjEVIKU – KINESKI PARTNER SPREMAN DA ULOŽI DESETINE MILIONA EVRA
    Višković je rekao da očekuje da će izgradnja fabrike rigips ploča u Ugljeviku početi u najskorije vrijeme, budući da su sve potrebne odluke donijeli i Vlada Republike Srpske i menadžment Rudnika i Termoelektrane Ugljevik.

    “Kineski partner je veoma zainteresovan za izgradnju ove fabrike. Spreman je da u ovaj projekat uloži više desetina miliona evra, te da zaposli stotinu novih radnika, što je izuzetno važno za dalji privredni razvoj ove regije”, rekao je Višković.

    Uz Termoelektranu u Ugljeviku, on je rekao da će fabrika rigips ploča predstavljati jedan od najznačajnijih privrednih objekata sagrađenih na tom prostoru.

    U PETAK POČETAK RADOVA NA IZGRADNjI HE “DABAR”
    Kad je riječ o ovogodišnjim investicijama, premijer Srpske je rekao da će dugo očekivani početak radova na izgradnji značajnog hidroenergetskog kapaciteta hidroelektrane “Dabar” zvanično biti obilježen u petak, 23. juna i pomoći će u nastojanjima da se što je više moguće energije dobija iz “čistih” izvora.

    • Očekuje nas i izgradnja hidroelektrane Bistrica, takođe značajnog novog objekta iz obnovljivih izvora, kao i početak izgradnja hidorelektrane Mrsovo i značajnih solarnih i vjetroelektrana. Energetska kriza, izazvana globalnim okolnostima, kojim smo posebno svjedočili prošle godine, dovela je i do ogromnog rasta interesovanja investitora za izgradnju novih solarnih i vjetroelektrana”, rekao je Višković.

    Trenutno, istakao je on, izdate su koncesije za solarne elektrane u ukupnoj snazi od 840 megavata u vrijednosti od 1,5 milijardi KM, a neke od tih investicija ući će u realizaciju već ove godine, zavisno od dinamike pripremnih radova i spremnosti investitora da uđu u izgradnju.

    On je rekao da se može očekivati da ove godine počne izgradnja i dijela planiranih vjetroelektrana, a do danas je izdato sedam koncesija za izgradnju vjetroelektrana u snazi od čak 600 megavata, što je takođe vrijednost od nekih 1,5 milijardi KM.

    Višković je najavio da u ovoj godini očekuje i više velikih privatnih investicija u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, među kojima je italijanska kompanija PMP sa kojim je nedavno potpisan sporazum o izgradnji novog mašinskog kompleksa u Laktašima u vrijednosti 40 miliona evra, a koji već posluje u Gradišci – PMP “Јelšingrad”.

    • Ova investicija u Gradišci, uslovi i podrška koje mi nudimo investitorima i njihovo pozitivno iskustvo i zadovoljstvo poslovanja u Srpskoj opredijelili su italijanskog investitora da ove godine od planiranih ulaganja najveću investiciju izabare da uloži u Republiku Srpsku. Imali ste prilike da čujete tokom moje posjete Italiji šta o Republici Srpskoj i privrednom ambijentu kaže privrednik i vlasnik PMP-a Luiđino Poco, jedan od velikih investitora u svijetu koji ima fabrike u SAD, Brazilu, Kini. Imamo mnogo šansi za privlačenje investicija jer sada mnoge kompanije, nakom pandemije kovida 19, nastoje proizvodnju približiti matičnim kompanijama iz udaljenijih područja i Republika Srpska u tome ima idealne uslove i šansu – naglasio je Višković.

    On je objasnio da prednost Srpske što je na granici sa EU i za manje od 24 časa roba iz Srpske može biti kopnenim putem dostavljena na evropska tržišta, te poslovno opredjeljenje da se proizvodnje izmještaju sa udaljenih krajeva bliže matičnim evropskim kompanijama – daje veliku šansu Srpskoj.

    • Mi to želimo da iskoristimo. U svim mojim kontaktima sa privrednicima, potencijalnim ulagačima, diplomatama predstavljamo naše mogućnosti i pozivamo ih da dođu u Republiku Srpsku – naglasio je Višković.

    Istovremeno, dodao je on, u oblasti javne infrastrukture, a pogotovo putne, ove godine slijedi više važnih projekta, a uskoro bi sa kineskim koncesionarom trebali potpisati ugovor o izvođenju radova na auto putu Banjaluka-Prijedor, nakon što su se, rješavanjem više od 50 odsto eksproprijacije planirane trase, stekli uslovi za potpisivanje ovog ugovora.

    • Ovo je jako važna investicija koja će, u dugoročnom smislu, imati neprocjenjiv značaj u razvoj ovog dijela Republike Srpske. Uporedo s tim, uveliko se radi na povezivanju Banjaluke i Beograda savremenim auto-putem. Uveliko se već radi dio te dionice na potezu od Vukosavlja do Brčkog, a uporedo sa tim radio se na dionici Rača-Bijeljina – naglasio je Višković.

    NOVA VELIKA ULAGANjA U ZDRAVSTVENI SEKTOR
    On je najavio da će ovu godinu obilježiti i nova velika ulaganja u zdravstveni sektor, podsjetivši da je nedavno počela izgradnja nove bolnice u Trebinju koja će izmijeniti sliku zdravstva u Hercegovini, dok će bolnica u Doboju biti završena i predata na korišćenje ove godine.

    • Pripremamo i da uđemo u radove na izgradnji velikog banjskog kompleksa u Slatini, kao i banjskog kompleksa Srpske Toplice. Vlada je u ove kapacitete uložila značajna sredstva i ovi radovi će biti završeni do polovine sljedeće godine – rekao je Višković.

    Kada je riječ o izgradnji banjsko-rekreativnog centra Srpske Toplice Zavoda za fizikalnu medicinu u rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, finansiranja iznose ukupno 25,2 miliona KM, i to iz budžeta Republike 10 miliona KM, a iz vlastitih sredstava 15,2 miliona KM.

    Za ortopedsku hirurgiju Slatina ovog zavoda planirano izdvajanje iznosi 38 miliona KM, i to iz budžeta Republike 20 miliona KM, a i iz vlastitih sredstava 18 miliona KM.

    SRPSKA TOKOM KOVID EPIDEMIЈE ЈEDINA U SVIЈETU PRUŽALA BESPLATNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU SVIMA – POSLODAVCI SADA PREUZIMAЈU OBAVEZU PLAĆANjA OSIGURANjA
    Višković je istakao da je završen period kada je Srpska jedina u svijetu tokom pandemije virusa korona pružala besplatnu zdravstvenu zaštitu za sve građene, bez obzira na uplaćeno osiguranje, a sada su poslodavci u obavezi da uplaćuju osiguranje svojim zaposlenim, kao što je propisano zakonom.

    • Poznato je da sam zatražio je od resornog ministarstva da u saradnji sa Fondom zdravstvenog osiguranja omoguće da građani Republike Srpske, koji su ostali bez zdravstvenog osiguranja poslije ukidanja vanredne situacije u Srpskoj, mogu koristiti prava iz oblasti zdravstvene zaštite na prelazni period do 60 dana kako bi u tom roku mogli da se usklade sa obavezama koje nalaže zakon o zdravstvenoj zaštiti – rekao je Višković.


    To znači, dodao je on, da se društvo vraća na period iz 2019. godine, a poslodavci koji nisu izmirila svoje obaveze potrebno je da sa Poreskom upravom naprave reprogram, te da izmiruju tekuće obaveze, što podrazumijeva da njihovi zaposleni moraju imati uplaćeno osiguranje.

    • Omogućili smo prelazni rok da se poslodavci organizuju i usklade, ali to ne znači da su oslobođeni plaćanja ove zakonske obaveze. Mi u sistemu osiguranja imamo više načina osiguranja i za nezaposlene, i ako ste trudnica, porodilja i ostale kategorije. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, obaveze se moraju izmiriti, a ovo je samo prelazni rok da se ne poremeti puno poslovanje privrednih subjekata i omogući dovoljno vremena da se sve usaglasi prema zakonu – istakao je Višković.
  • Nešić: Neka Zvizdić planira izložbu i o golgoti 150.000 protjeranih sarajevskih Srba

    Nešić: Neka Zvizdić planira izložbu i o golgoti 150.000 protjeranih sarajevskih Srba

    Denis Zvizdić je izašao iz SDA, ali SDA nije izšla iz njega. Izgleda da je u njemu mnogo jači Denis Zvizdić s prošlošću SDA od Denisa Zvizdića s budućnošću u NIP-u. Pola teritorije grada Sarajeva trebalo bi mu za Muzej s mračnim sobama posvećenim zločinima Mušana Topalovića Cace, Ramiza Delalića Ćele, Ramiza Bajramovića Ćele, Juke Prazine i drugih sarajevskih zločinaca, kao i zločinima u Dobrovoljačkoj, na Kazanima, u logorima ”Silos”, ”Viktor Bubanj”, ”Hrasnica” i drugim stratištima za Srbe, poručio je predsjednik DNS-a Nenad Nešić, komentarišući inicijativu predsjedavajućeg PD PSBiH da se u Sarajevu izgradi tzv. ‘Muzej opsade i odbrane Sarajeva’.

    Trebao bi Zvizdić, kaže Nešić, planirati i 150.000 kvadrata za izložbu o golgoti 150.000 protjeranih sarajevskih Srba i njihovim teškim sudbinama.

    ”Jedan od tih 150.000 Srba bio je i 13-godišnji dječak Nenad Nešić čiji su preci vijekovima živjeli u Sarajevu, a kojeg Zvizdić danas proglašava agresorom. A ako govorimo o opsadi, pod opsadom su bile srpske opštine Ilidža, Hadžići, Vogošća i Ilijaš. Jednu sobu Zvizdić bi trebao planirati i za srpsku djecu ubijenu u tim opštinama, granatama koje su svakodnevno padale sa Igmana. Posebno ne smijemo zaboraviti devetogodišnju djevojčicu Marjanu Dragičević koju su silovali i ubili mudžahedini u sastavu tzv. Armije RBiH”, rezolutan je Nešić.

    Umjesto budućnosti i dijaloga, SDA u Zvizdiću nudi falsfikate i sije mržnju.

    ”Zbog ljudi poput Zvizdića, danas u Sarajevu fizički napadaju djecu koja dođu kao turisti. Zbog ljudi poput Zvizdića, Sarajevo neće ni imati turista, ali neće imati ni domaćeg stanovništva jer će iz lonca mržnje i zla svi pobjeći u uređene države u kojima im političari nude posao a ne zlu krv”, ističe predsjednik DNS-a.

    Nešić je pozvao Vladu Republike Srpske, Grad Istočno Sarajevo i sve opštine u njegovom sastavu da zajednički naprave Muzej stradanja i progona sarajevskih Srba koji će budućim generacijama svjedočiti o tome kako je iz jednog grada izbrisano 150.000 Srba i kako je on postao najveće stratište Srba nakon Drugog svjetskog rata, a u kojem će svoje mjesto imati i stradanje sarajevskih Srba u Drugom svjetskom ratu. On je poručio da je za ovaj Muzej spreman donirati svoju godišnju platu.

  • Čović najavio brojne sastanke

    Čović najavio brojne sastanke

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je danas u Mostaru da će u idućoj sedmici biti održani brojni sastanci s međunarodnim predstavnicima, ali i sa predstavnicima vlasti na nivou entiteta i BiH.
    “Evidentno je da neko želi destabilizovati procese u BiH, a naš stav je da se ne smijemo baviti sami sobom, nego treba da budemo proaktivni i stabilizovati ekonomske i bezbjednosne tokove u BiH, ali i načiniti iskorake prema EU zbog realizacije velikog broja potencijalnih investicija i aktivnosti koje smo osmislili”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice PredsjedNištva HDZ-a BiH.

    On je istakao da je cilj sastanaka češća komunikacija s partnerima iz vlasti, te najavio u četvrtak, 22. juna, u Sarajevu sastanak na kojem će domaćin biti SDP, ali i dolazak u BiH mađarskog premijera Viktora Orbana.

    “U toj sedmici biće sastanci i sa američkom i evropskom administracijom u vezi sa problemima oko zakona za koje smo uvjereni da mogu već danas biti u parlamentarnoj proceduri. Insistiram da ti zakoni moraju proći kroz Savjet ministara pa doći u parlamente, inače će se desiti da u vezi istog zakona imamo pet, šest različitih pristupa u parlementu i dopuna i to nije upravljanje procesom. Mislim da ćemo najveći dio rješenja imati usaglašen iduće sedmice”, istakao je Čović.

    Na pitanje kada će biti izabrane nedostajuće sudije Ustavnog suda BiH i u vezi s povlačenjem sudije Zlatka Kneževića, Čović je rekao da prvo treba imenovati sudiju koji nedostaje i koji u parlamentu mora biti imenovan iduće sedmice.

    On je naglasio da će insistirati da se završi imenovanje sudije iz reda hrvatskog naroda koji treba naslijediti sudiju Matu Tadića.

    “Nakon svih dogovora imamo nerazumijevanje oko toga, insistiramo da to završimo iduće sedmice i tada ćemo imati sedam sudija u Ustavnom sudu. Naravno da će otežati proces ako nemamo predstavnika jednog naroda, pogotovo ako imate osjećaj da se ljudi povlače iz Ustavnog suda. Time se šalje poruka vrlo jasna i treba biti vrlo obazriv. Mislim da ćemo o toj temi raspraviti iduće sedmice sa /predsjednikom SNSD/ Miloradom Dodikom, predstavnicima trojke i HDZ-a, odnosno, HNS-a i da ćemo naći dugoročno rješenje”, rekao je Čović.

    On se osvrnuo i na proces formiranja vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu /HNK/, navodeći da se razgovori paralelno vode sa oba bloka – SDA i SDP.

    “Nama treba 20 imena. Opcija koju mi predstavljamo ima 14 ruku, znači treba nam minimalno šest podrške da bismo imali 20 ruku, odnosno dvotrećinsku podršku. To je zadatak i jednima i drugima, to ili možete osigurati ili ne možete”, naveo je Čović.

    On je rekao da HDZ može obezbijediti i veću podršku na svojoj strani, te dodao da su HDZ, odnosno HNS, za buduću Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona pripremljena nova imena i riječ je o mladim ljudima.

    “Neko bi želio uzeti Vladu, da zadrži koncept, a da, s druge strane, nema kapacitet u odlučivanju. To naravno nećemo olako prihvatiti i zato smo uzeli sebi dodatno vrijeme”, naveo je Čović.

  • Sebija nije dokazala da je ispunila ispitne obaveze

    Sebija nije dokazala da je ispunila ispitne obaveze

    U Opštinskom sudu Sarajevo danas je održano ročište po prijedlogu direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović protiv Univerziteta u Sarajevu (UNSA), s ciljem određivanja mjere osiguranja vezanu za poništenje njene diplome doktora nauka.
    Opštinski sud u Sarajevu za osam dana će donijeti rješenje, potvrđeno je za portal “Radiosarajevo.ba”.

    Direktorica KCUS-a je tražila odgodu izvršenja zaključka Senata UNSA kojim je data saglasnost rektoru da izvrši upravnu mjeru Prosvjetne inspekcije koja je naložila da se primjeni član 77. Zakona o visokom obrazovanju KS.

    Podsjetimo, prošle sedmice je u Opštinskom sudu odgođeno ročište Sebiji Izetbegović o poništenju mjere o njenim akademskim zvanjima jer su njeni punomoćnici postavili novi zahtjev za određivanje mjere osiguranja vezano za rješenje kojim je Sebiji Izetbegović poništena diploma doktora nauka.

    Portal “Radiosarajevo.ba” kontaktirao je advokata UNSA Envera Smajkana, koji je kazao da bi bilo za očekivati da Sud donese istu odluku kakva je donesena u predmetu.

    “U vezi njenog zahtjeva za određivanje mjere osiguranja kojom se tražila odgoda izvršenja rješenja UNSA kojim je poništen upis u Matičnu knjiga magistranata, kao i mjere osiguranja kojom je tražila odgodu izvršenja odluke Senata, kojom je stavljena van snage ranija odluka Senata kojom je njoj bilo dodijeljeno zvanje redovnog profesora”, naveo je i dodao:

    “Te dvije sudske odluke utemeljene na postojećoj relevantnoj sudskoj praksi, a nažalost za razliku od te prakse postupajuća sudija u ovom predmetu je već neosnovano donijela privremenu mjeru. Kao zastupnik UNSA nisam optimista, da će postupajući sudija drugačije postupiti odnosno donijeti pravilnu odluku u skladu s relevantnom sudskom praksom”.

  • Evropska komisija poziva BiH da ispuni ključne prioritete

    Evropska komisija poziva BiH da ispuni ključne prioritete

    Evropska komisija pozvala je danas na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, da BiH preduzme dalje korake na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta.
    Na sastanku je istaknuta važnost daljih koraka na jačanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

    Komisija je pozdravila održavanje opštih izbora, brzo uspostavljanje izvršne i zakonodavne vlasti na zajedničkom i drugim nivoima vlasti, utvrđivanje prijedloga izmjena i dopuna zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te punu operativnost saradnje s Evropolom.

    Vlasti u BiH su ohrabrene da obnove diskusiju o izbornoj i ustavnoj reformi, a očekuje se što skorija izrada i usvajanje Programa integrisanja BiH u EU, saopšteno je iz Direkcije za evropske integracije.

    Delegacija BiH je istakla posvećenost BiH jačanju regionalne saradnje.

    Komisija je pozdravila napredak u usaglašavanju sa spoljnom politikom EU i pozvala BiH da ratifikuje tri regionalna sporazuma o mobilnosti koja su zaključena u Berlinu i koji su korak ka zajedničkom regionalnom tržištu, kao važna priprema za učestvovanje u unutrašnjem tržištu EU.

    Evropska komisija pozvala je na razvoj dalje saradnje sa agencijama EU kao što je Agencija EU za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa, Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu i Agencijom EU za azil.

    U saopštenju se navodi da je Evropska komisija izrazila žaljenje zbog nedostatka napretka u slobodi izražavanja i bezbjednosti novinara, te pozvala BiH da osigura poštovanje evropskih standarda u vezi sa slobodom udruživanja i okupljanja.

    Istaknuto je da ekonomsko upravljanje i dalje trpi zbog neodgovarajuće saradnje entiteta i zajedničkog nivoa.

    Komisija je pozvala BiH na provođenje poljoprivrednog popisa i priprema za popis stanovništva, te izrazila očekivanje da BiH ukine postojeće kao i da se suzdrži od uvođenja dodatnih zabrana u trgovini s EU, te da pojača napore i finalizuje pristupanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

    Naglašeno je da je od posebnog značaja za funkcionisanje jedinstvenog unutrašnjeg tržišta usvajanje jedinstvenog horizontalnog zakona o uslugama u skladu sa osnovnim principima Direktive o uslugama kao i uspostava zajedničkog regulatornog okvira za priznavanje stručnih kvalifikacija.

    Vlasti u BiH su pozvane na uvođenje broja za hitne slučajeve 122, na usvajanje zakona o nadzoru nad tržištem, zakona o akreditaciji, zakon o kibernetičkoj bezbjednosti, zakona o elektronskoj identifikaciji, kao i uslugama povjerenja za elektronske transakcije.

  • Nema bojazni od rasta kamata

    Nema bojazni od rasta kamata

    Kao što se i očekivalo, s ciljem suzbijanja inflacije, Evropska centralna banka (ECB) ponovo je podigla kamatne stope, ali prema riječima stručnjaka, to ne bi trebalo mnogo da utiče na Bosnu i Hercegovinu u smislu dizanja kamata domaćih banaka, jer novca ima, bankarski sektor je likvidan, a u padu je i tražnja za kreditima.
    ECB je kamatne stope podigao osmi put zaredom i trenutno je na četiri odsto, a samo u posljednjih godinu dana ona je porasla za čak 3,75 odsto.

    Referentna kamatna stopa sada je najviša od 2008. godine kada je bila finansijska kriza.

    Kamatna stopa na depozite podignuta je na 3,5 odsto, što je najviše u posljednje 22 godine.

    “Nastavak trenda rasta kamatnih stopa u eurozoni će vjerovatno imati određene efekte i u BiH ali bi oni trebali ostati minimalni kao i do sada, a kamatne stope na našem tržištu bi trebale ostati mnogo niže. Uslovi na domaćem tržištu su znatno drugačiji nego u eurozoni, banke su hiperlikvidne i raspolažu sa mnogo više sredstava domaćeg porijekla nego što ih mogu plasirati prema trenutnoj tražnji i nemaju nikakve potrebe za zaduživanjem izvan BiH, gdje bi morali plaćati više kamatne stope”, rekao je za “Nezavisne novine” Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Inače, ECB već duže od godinu dana kamatne stope diže radi smanjenja inflacije i prema predviđanjima ECB-a, inflacija u evrozoni bi u 2023. godini trebalo da bude 5,4 odsto.

    Godinu kasnije, odnosno u 2024. godini inflacija bi trebalo da padne na tri odsto i u 2025. godini na 2,2 odsto, što je malo više od cilja koji je proklamovao ECB o inflaciji od dva odsto.

    U Bosni i Hercegovini još jedna stvar ne ide u prilog podizanju kamatnih stopa, a to su mjere regulatora, odnosno entitetskih agencija za bankarstvo, koje obeshrabruju veće stope, ali je i činjenica da same banke nemaju motivaciju da povećavaju kamate.

    “Povećanjem kamata samo bi privremeno povećale ionako visoke prihode i dobit, ali dugoročno bi veliki broj aktuelnih klijenata mogao prestati sa otplatama, a tražnja za kreditima dodatno bi pala”, istakao je Gavran.

    I u Udruženju banaka Bosne i Hercegovine za “Nezavisne novine” su rekli da podizanje kamata od strane ECB-a ne bi trebalo da utiče na BiH i značajnije mijenja poslovnu politiku banaka.

    “Potražnja za kreditima je ekstremno mala, a konkurencija je velika. S pozicije depozita takođe nema razloga za promjene i jasno je da sve dok banke imaju ‘višak likvidnosti’, nemaju interesa podizati kamate na štednju”, rekao je za “Nezavisne novine” Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

    Osim što je podigla kamatne stope, Evropska centralna banka dala je procjenu i o rastu ekonomije, pa tako u ovoj godini predviđaju rast od svega 0,9 odsto, u 2024. od 1,5 odsto, a u 2025. godini od 1,6 odsto.

    “Dizanje kamata bilo bi jako negativno po privredu jer bi postojeća zaduženja postala teža, a sredstva za nova investiranja nedostupna. Građani koji su se zaduživali za osnovne potrebe takođe bi došli u težu situaciju. Ni efekat na inflaciju ne bi bio pozitivan, naprotiv, oni koji i danas drže cijene na nerealno visokom nivou i ostvare ekstraprofit dobili bi novi izgovor za još veća poskupljenja zbog skupljih izvora finansiranja”, zaključio je Gavran.

  • Na lijekove se godišnje u BiH troši 800 miliona KM

    Na lijekove se godišnje u BiH troši 800 miliona KM

    Godišnji promet lijekova sa dozvolom u BiH premašio je 800 miliona KM i svake godine raste, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
    U 2011. godini stanovnici BiH za lijekove sa dozvolom potrošili su nešto manje od 512 miliona KM, da bi u 2021. promet lijekova sa dozvolom bio viši od 812 miliona.

    Najviše novca stanovnici BiH troše na lijekove protiv zloćudnih bolesti i supstance koje djeluju na imunološki sistem – 151,6 miliona KM.

    Potom slijede lijekovi za probavni sistem i metabolizam sa skoro 130 miliona KM, te lijekovi za kardiovaskularni sistem sa 119 miliona KM, dok su za lijekove za nervni sistem stanovnici BiH dali su skoro 92 miliona KM.

    Samo na paracetamol u 2021. godini potrošeno je 10,8 miliona KM, diklofenak osam miliona, a ibuprofen 7,2 miliona KM.

    Većina potrošenih lijekova u BiH u navedenoj godini bila je inostranog porijekla – za lijekove iz uvoza dato je više od 670 miliona KM, dok su za domaće utrošena 142 miliona KM, prenosi “Dnevni avaz”.