VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lajčak putuje u SAD zbog krize na KiM

    Lajčak putuje u SAD zbog krize na KiM

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručio je danas da je na Prespanskom forumu za dijalog, na kojem je učestvovao, u fokusu razgovora bila situacija na sjeveru KiM, i najavio da će, na poziv partnera iz SAD, otputovati u Vašington sljedeće nedjelje, na ”intenzivne razgovore o daljem razvoju situacije i hitnim koracima”.

    On je na svom nalogu na Fejsbuku istakao da su tenzije između Beograda i Prištine, kao i napeta situacija na sjeveru KiM, bili teme razgovora svih učesnika na forumu.

    Nedavna dešavanja u regionu, posebno visoka tenzija i situacija na sjeveru Kosova, trenutno su u centru pažnje mnogih učesnika foruma. Sljedeće sedmice ću, na poziv mojih partnera iz SAD otputovati u Vašington. Imaćemo intenzivne razgovore o razvoju situacije i neposrednim narednim koracima – naveo je Lajčak.

    On je podsjetio da je tokom posjete sjedištu NATO ranije ove nedjelje sastao i sa zamjenikom generalnog sekretara NATO Mirčeom Džoanom, kako bi razgovarali o situaciji na sjeveru KiM, i da su se saglasili da je potrebno hitno preduzeti korake za deeskalaciju.

    – To sam posebno naglasio pri razgovoru sa predstavnicima NATO i EU – naveo je Lajčak.

  • Jevtić postavlja pitanje kada će međunarodna zajednica reagovati

    Jevtić postavlja pitanje kada će međunarodna zajednica reagovati

    Predsjednik opštine Štrpce Dalibor Jevtić upitao je da li neko srpsko dijete treba da strada da bi međunarodna zajednica reagovala i urazumila premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija.

    Jevtić je na “Fejsbuku” podjelio video-snimak uplakane majke dvoje srpske djece pretučene kod Zvečana, i podsjetio na ranjavanje dječaka i mladića u Gotovuši na Badnji dan, upitavši zar suze Stefanove i Miloševe majke nisu bile dovoljne da se zaustavi nasilje nad srpskom djecom.

    Ovo su suze Marije, majke maloletnih Dare i Kristijana, koje je brutalno pretukla Kurtijeva policija. Zar suze Stefanove i Miloševe majke na Badnji dan ove godine nisu bile dovoljne da se nasilje nad srpskom decom zaustavi? Treba li da nam se ponovi Gotovuša ili ne daj Bože neko dete strada pre nego što međunarodna zajednica reaguje i urazumi Kurtija – upitao je Jevtić.

    Pripadnici specijalne policije samoproglašenog Kosova u subotu uveče u selu Žitkovcu kod Zvečana brutalno su pretukli dvoje srpske djece od 15 i 17 godina, koja su hospitalizovana u Kliničko-bolnički centar /KBC/ u Kosovskoj Mitrovici.

  • U analizi 157 zemalja BiH zauzela najlošije mjesto među susjedima, a 18. u svijetu

    U analizi 157 zemalja BiH zauzela najlošije mjesto među susjedima, a 18. u svijetu

    U analizi 157 zemalja, Bosna i Hercegovina zauzela je 18. mjesto i ocijenjena je kao najgora u regionu.

    BiH je ocijenjeno kao osamnaesta u svijetu prema Hankeovom godišnjem indeksu simomaštva.

    – Ta je lista nastala na osnovu više faktora, osnov jeste ekonomija, ali da je politika produktivnija mi bi u ekonomskom smislu bili daleko bolji i imali bi bolje blagostanje i život i standard. Poslije rata još se nismo stabilizovali , a nemamo ni kulturu rada. Nas politička situacija opterećuje – kaže ekonomista Željko Šain.

    Ovaj indeks formira se na osnovu odnosa nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta BDP-a, a za BiH se navodi da je nezaposlenost najznačajniji faktor bijede.

    Lošim ekonomskim parametrima kumovali su korupcija, neznanje i odlazak mladih, kažu u nevladinom sektoru.

    – BiH je zemlja gdje ste siromašni i ako radite i ako ne radite, prema tome jedna organizacija od strane nesposobne vlasti je takva da je to naša sadašnjost, a bojim se i naša budućnost – ističe Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

    – U ekonomiji kažu da veći broj ljudi pravi veći proizvod, a mi imamo tu nesreću da imamo sve manje ljudi i da uskoro nećemo moći proizvesti ni osnovno za naše potrebe, odnosno za potrebe našeg stanovništva – navodi Danijel Malić, ekspert za međunarodne projekte.

    Za građane ova neslavna statistika nije nikakvo iznenađenje.

    – Kako mi da dovedemo investiture, kako neko da ulaže u državu u kojoj se konstantno priča o ratu o prošlosti, kada dovodimo mir u pitanje i to su uzročno posljedične veze zašto smo lideri Evrope u negativnom smislu – ističe sociolog Vladimir Vasić za BHRT.

    Što se tiče susjednih zemalja, Hrvatska je najbolje rangirana i zauzima 98, Srbija 54, Crna Gora 34. mjesto.

    Predviđanja za naredni period nisu ništa bolja.

  • Dodik podržao Vučića u borbi za Kosovo i Metohiju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podržao je danas predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u njegovoj borbi za opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i rekao da će oni koji ga napadaju, na taj način samo podići njegovu popularnost i podršku koju uživa među narodom u Srbiji i Republici Srpskoj i dodatno ih okupiti i ujediniti oko zajedničkih ideja.

    Uovom trenutku veoma važnom za Srbiju i Srbe, pogotovo na Kosovu i Metohiji, veoma je važno da se okupimo oko naših glavnih pregovarača i da u tom pogledu apsolutno damo podršku predsedniku Aleksandru Vučiću, za koga sam potpuno siguran da se iskreno bori za KiM, kao što sam siguran i za Republiku Srpsku i mogu to da posvjedočim – rekao je Dodik.

    Ocijenio je da će napadi na Vučića dodatno ujediniti ljude u borbi za opstanak srpskog naroda na KiM i Republici Srpskoj i okupiti oko svih zajedničkih ideja.

    – Oni koji napadaju mogu samo da podignu popularnost Vučiću među našim narodom i ako im je to cilj onda to i postižu. A kada vidim ko ga i napada i sa koje strane to dolazi, znam da će borba za Srbe s njegove strane biti još veća i zato ima našu nepodijeljenu podršku. Moju ličnu i cijele Republike Srpske – zaključio je Dodik.

  • SAD planira totalni preokret

    SAD planira totalni preokret

    Iz govora koji je održala američka predstavnica trgovine Ketrin Taj, čini se kako Bajdenova administracija ipak planira radikalni preokret.I dok su se Sjedinjene Američke Države dosad uglavnom priklanjale politici izmeštanja poslovanja najvećih kompanija tamo gde su im garantirani najniži troškovi, kako materijala tako i radne snage, Taj nagoveštava kako će za sobom ostaviti taj zastareli, kolonijalni pristup i implementisati ekonomske politike koje će privlačiti investicije na područje Sjedinjenih Američkih Država, umesto u Kinu, prenosi Jutarnji list.

    Umesto takozvane politike “trke prema dnu”, nova američka trgovinska politika će se bazirati na “trci prema vrhu”, što je zasad ocenjeno kao veoma ambiciozni zadatak.

    “To je dosta radikalan i neverovatan čin, izneti tako nešto u javnom govoru. Kako uopšte pronaći zajedničke ciljeve s drugim nacijama kako bismo se odmakli od dosadašnje američke ekonomske politike?”, rekao je Sabil Raman, donedavni Bajdenov šef kancelarije za informacije i regulatorne poslove.

    Bivši Bajdenov savetnik Tim Vu je rekao kako je reč o tipično levičarskom pogledu na ekonomiju gde administracija prepoznaje razlike između interesa radnika i interesa vlasnika odnosno investitora.

    “Širom sveta postoji radnička klasa i postoje veliki proizvođači. Njihovi prirodni interesi se razlikuju”, kazao je Vu.

    Politiko napominje kako će sada biti najzanimljivije dočekati reakciju ostatka sveta – hoće li zaista poverovati da je SAD spreman za nova pravila igre i hoće li ona biti dovoljno primamljiva i ostalim nacijama da započnu s odvraćanjem poslovanja s Kinom?

    Taj se u svom govoru kratko dotakla i ovog problema naglasivši kako su SAD dovoljno situirane da svetu ponude novu vrstu globalizacije koja neće biti bazirana na eksploataciji.

    Ipak, Politiko napominje kako su mnogi i dalje skeptični prema ovom američkom preokretu.

    Nabil Ahmed iz neprofitne organizacije Oxfam napominje kako će Bajdenova administracija morati da uradi puno više od samog pričanja kao i kako i dalje nije jasno hoće li imati dovoljno snage da se zaista posveti konkretnim promenama politika potrebnim da bi se ovaj preokret i napravio.

    Ketrin Taj tvrdi kako na tome već rade – administracija je već započela pregovore s Japanom i Evropom o pokušaju da se smanji kontaminacija kod proizvodnje čelika, tu su i sporazum između SAD-a i Meksika kao i Bajdenov novi Indo-pacifički trgovinski sporazum.

    “Zasad nemamo još konkretan odgovor na pitanje kako će ta saradnja izgledati u budućnosti, ali vidimo smer u kojem putujemo. Poznavajući prirodu globalne ekonomije, ovi ciljevi nisu nešto što možemo postići sami i treba da osmislimo kako zajedno da ih postignemo”, kazala je Taj.

  • Brutalna “Surovikinova linija”

    Brutalna “Surovikinova linija”

    Ako Ukrajina ovim tempon nastavi kontraofanzivu, do Azovskog mora će stići za otprilike dve godine. Problem će im biti i “Surovikinova linija”.

    Kako se procenjuje glavni zapovednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, do sada je upotrebio manje od deset odsto raspoloživih snaga. To može upućivati na dve stvari: ili general Zalužni zaista čeka da se pokažu pukotine u ruskoj odbrani ili odugovlači pa će se prolećna ofenziva pretvoriti u reprizu ruske zimske ofanzive koja nije ostvarila ništa.

    Ali, kada bi ukrajinska vojska intenzivirala napade i uspela da svlada do sada poprilično žilavu rusku aktivnu obranu, došla bi do velike prepreke – odbrambenih položaja nazvanih “Surovikinova linija”.

    Ta linija nalazi se duboko u okupiranom delu Zaporoške i Donjecke oblasti i proteže se od nekadašnjeg akumulacionog jezera Kahovka kod mesta Vasilivka pa sve do grada Volnovahe u Donjeckoj regiji te obuhvata fortifikacije i rovove ukupne dužine više od hiljadu kilometara.

    Oko nekih posebno važnih mesta Rusi su napravili dodatne sisteme obrane. Posebnim sistemima odbrane utvrđena su mesta Mihajlivka, Tokmak i Bilmak. Prva dva su na mogućem pravcu napredovanja Ukrajinaca prema Melitopolju, a treće prema Mariupolju.

    S obzirom na to da je smeštena i do 30 km od linije fronta, ruska inženjerija je “Surovikinovu liniju” mogla da gradi dugo i temeljno, bez opasnosti od ukrajinskih napada.

    Ta utvrđenja se sastoje od minskih polja kao prve linije odbrane, nakon toga su “zmajevi zubi” pa potom protivtenkovski rovovi.
    Tek nakon toga su prvi rovovi s vojnicima, pa onda druga linija odbrane s rovovima za vojnike. Iza toga po dubini je artiljerija.
    Rusi su maksimalno iskoristili i prirodne prepreke kao što su reke, jezera, šumarci i slično kako bi dodatno otežali ukrajinske pokušaje proboja.

    “Surovikinova linija”, nazvana po nekadašnjem ruskom glavnokomandujućem oružanim snagama Rusije u Ukrajini, je međutim nepomična i lako uočljiva iz vazduha, što omogućava njeno precizno lociranje. To je ukrajinskom glavnom štabu dalo mogućnost detaljnog planiranja napada.

    Tako, postoji i način da se ta linija sruši. Na primer, ako granate N pogađaju direktno u rov ili bunkere, oni su beskorisni. Tada će biti onemogućena i sigurna komunikaciju između položaja jer se ona prekida ako se rovovi uruše.

    Takođe, Ukrajinci su sa Zapada dobili oružja kojima mogu precizno da ih pogađaju. Pre svega HIMARS/MLRS s projektilima GMLRS (Guided Multiple Launch Rocket System) koji su razvijeni upravo za takve zadatke.

    Međutim, HIMARS/MLRS višecevni lanseri i projektili GMLRS pre svega su razvijeni kao taktičko oružje za uništavanje točkastih ciljeva. Zbog toga GMLRS projektili imaju satelitsko (GPS) navođenje. Projektil M31A2 ima verovatnost odstupanja od pozicije cilja samo pet metara. To je bilo više nego dovoljno da projektili stalno pogađaju most Antonovski koji je kod Hersona prelazio preko Dnjepra.

    S obzirom na mogućnost vrlo preciznog određivanja koordinata svakog ruskog položaja na “Surovikinovoj liniji”, Ukrajinci mogu napraviti ne samo detaljan plan napada već i odrediti kojim će tačno projektilima napasti koje mesto.
    Za svaki položaj jedan ili dva projektila za svaku sigurnost. I unapred u system navođenja svakog projektila unesu se koordinate cilja, pre nego što se projektili ubace u lansere i HIMARS-i/MLRS-i krenu na put prema pozicijama lansiranja.

  • “Krenuli su i ubili su ih”

    “Krenuli su i ubili su ih”

    Rusi tvrde da su ukrajinske jedinice koje su pokušale da napreduju u smeru Južnodonjecka u blizini sela Novodonjecki, izgubile više od polovine vojnika.

    To je za rusku novinsku agenciju RIA Novosti izjavio potpukovnik Oleg Čehov, šef pres centra grupe trupa Vostok.

    “Na smeru Južnodonjeck, jedinice grupe snaga Vostok, uz podršku artiljerije i avijacije, nanele su vatrenu štetu neprijatelju koji pokušava da izvede ofanzivne operacije”, rekao je ruski oficir.

    On tvrdi i da su ruske motorizovane streljačke jedinice osujetile dva neprijateljska napada u području Novodonjecka, kao i da su uništena oklopna borbena vozila i više od polovine ljudstva koje je napredovalo.

    Čehov tvrdi i da su odbijena dva ukrajinska napada u smeru naselja Rovnopolj te da je osujećen neprijateljski pokušaj izviđanja u području Čarivne uz ljudske žrtve na ukrajinskoj strani.

    “U područjima južno od Novodanilovke i južno od Male Tokmačke, neprijatelj je krenuo u ofanzivu snagama do bataljona uz podršku teške tehnike, koristeći taktiku izgradnje ofanzive u talasima. Motorizovane streljačke jedinice, potpomognute artiljerijom i avijacijom, uništili su tenkove, borbena vozila pešadiju, borbena oklopna vozila i ljudstvo nacionalista”, izjavio je Čehov.

    Tvrdi i da su vazdušne snage Rusije pogodile više od deset mesta neprijateljske koncentracije u područjima Male Tokmačke i Makarovke.

  • Dok nadležni snimaju teren, kuća i dalje visi zbog odrona

    Dok nadležni snimaju teren, kuća i dalje visi zbog odrona

    Mještani naselja Obilićeva u Banjaluci zabrinuti su jer nadležni ne rade na saniranju štete koju su načinile bujične poplave, dok iz Gradske uprave navode da su ekipe na terenu.
    Mladen Kajkut, predsjednik Savjeta MZ Obilićevo 2, potvrdio je za “Nezavisne novine” da su nakon nepogode koja je zadesila ovo naselje nadležni izašli na teren da bi popisali štetu.

    “Mi smo nakon toga poslali pitanja Gradskoj upravi jer ne znamo šta se radi, neko je dovezao bager. Mi ne znamo ni ko je dovezao taj bager, ni da li će se nešto raditi”, ispričao je on.

    Dodaje da niko od mještana nije vidio da se nešto radi, osim što je očišćen odron sa puta, a kuća i dalje visi zbog odrona.

    “Mještani mi svakodnevno kucaju na vrata i pitaju da li će se raditi na sanaciji štete, jer ni oni, ali ni ja kao predsjednik Savjeta MZ Obilićevo 2, nismo upućeni u dalji tok situacije i planove nadležnih”, istakao je on.

    Sa druge strane, iz Gradske uprave potvrđuju za “Nezavisne novine” da su radnici nadležnih odjeljenja i službi već 8. juna izašli na teren ugrožen bujičnim poplavama na području grada, te da se i dalje nalaze na terenu na preduzimanju mjera zaštite i sanacije od poplava.

    “Oštećene su ulice: Starog Vujadina, Starčevica, Ustanički put, Orlovački put, Od Zmijanja Rajka, Koste Vojinovića, Manastira Gomionice, Pere Drljače, a oštećenja su nastala i na makadamskim putevima u mjesnim zajednicama Bronzani Majdan, Borkovići, Priječani, Stričići, Rekavice 1 i 2, Kola, Donja Kola, Motike, Potkozarje, Mišin Han i Piskavica”, kazali su iz Gradske uprave.

    Dodaju da su po saznanju odmah na teren upućeni saobraćajni i građevinski inspektori, te je angažovana građevinska mehanizacija na čišćenju komunikacija i njihovog dovođenja u prohodnost.

    “Na teren su upućena stručna lica, odnosno inžinjeri da snime stanje i predlože rješenja za sanaciju ulica. Takođe, započeta je sanacija oštećenja u Ulici Starog Vujadina, dok je u Ulici Pere Drljače, gdje je usljed klizišta došlo do oštećenja, za sada postavljena odgovarajuća saobraćajna signalizacija. Važno je napomenuti da su već na svim novonastalim klizištima izvršena geodetska snimanja terena u svrhu izrade projekta sanacije”, pojasnili su oni.

    Dodaju da opasnost od bujičnih poplava postoji svagdje, zavisno od količine padavina u kratkom vremenu.

    “Grad je preduzeo mnoge aktivnosti na zaštiti od poplava, poput uređenja korita rijeke Vrbas, Ivaštanke u Mišinom Hanu, Brkolasa u Piskavici. Osim toga, sprovode se i aktivnosti redovnog čišćenja potoka i rječica, te je u proteklom periodu uređeno korito Rebrovačkog potoka, a urađena je i stabilizacija obala na rječici Široka”, naveli su iz Gradske uprave.

  • Kijev priznao? Tačno je, do februara 2022. godine…

    Kijev priznao? Tačno je, do februara 2022. godine…

    Ruska strana je do februara 2022. godine pokušavala da ostvari svoje ciljeve kroz pregovore sa Ukrajinom.

    To je priznao je Andrej Jermak, šef kabineta predsednika Ukrajine u intervjuu za “The Wall Street Journal”.”Sve ono što oni (ruska strana) nisu mogli da postignu tokom mnogih sati pregovora, pokušali su da postignu vojnim sredstvima 24. februara 2022. godine”, citira list Jermaka.

    Istovremeno je napomenuo da je Kijev pod pritiskom Zapada pristao na Minske sporazume, ali sada Ukrajini nisu potrebni posrednici u pregovorima.

    U ovoj fazi, rekao je Jermak, Kijev radi na tome da “dobije bitku za zemlje poput Brazila i Indije koje održavaju prijateljske veze sa Rusijom”.

    “Jedna od tačaka ovog plana je organizovanje poseta Kijevu poznatih ličnosti iz Latinske Amerike, po uzoru na priliv zapadnih zvezda” u Ukrajinu na samom početku ratnih dejstava.

  • “Rade i obaraju”

    “Rade i obaraju”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odgovorio je predsedniku Rusije Vladimiru Putinu i njegovim tvrdnjama o uništenim sistemima Patriot.

    U svom redovnom noćnom obraćanju građanima Ukrajine, Zelenski je rekao da svi sistemi protivvazdušne i raketne odbrane Patriot, koje su SAD isporučile Ukrajini, još uvek rade.

    “Oni su još na ratištu, operativni su i obaraju ruske rakete, najefikasnije moguće. Nijedan PVO sistem Patriot nije uništen”, rekao je Zelenski, prenosi londonski Gardijan.

    Po svemu sudeći komentari predsednika Ukrajine su odgovor na tvrdnje ruskog predsednika Vladimira Putina izrečene na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu prošle nedelje, u kojima je sugerisao da je Moskva uništila pet sistema Patriot u blizini Kijeva.

    Zelenski je zahvalio “braniocima ukrajinskog neba”, uključujuci ukrajinske pilote, rekavši da su tokom protekle nedelje izveli više od 100 koordinisanih baterijskih udara na neprijateljske položaje i pozadinu i uništili skoro tridesetak projektila i pedesetak dronova.