VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kancelarija za KiM: Hapšenje Srbina u Leposaviću nastavak torture Aljbina Kurtija

    Hapšenje još jednog Srbina na prostoru Kosova i Metohije, Uroša V. iz Leposavića koje se dogodilo jutros, nastavak je torture Aljbina Kurtija koji koristi sva sredstva da isprovocira sukob sa mirnim srpskim narodom, saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju.

    Uroš V. je uhapšen kada je jutros rano krenuo na posao, a uhapsili su ga pripadnici Kurtijeve Kosovske policije u civilu, od kojih je jedan vozio čak vozilo sa KM tablicama – navedeno je u saopštenju.

    Kanlacalerija za KiM naglašava da nije riječ ni o kakvom kriminalcu, već momku od 28 godina koji je mirno išao na posao, znajući da ništa nije kriv.

    • Kurti bez ikakvih dokaza, uprkos činjenicama koje ga demantuju, svakodnevno hapsi Srbe, dok međunarodna zajednica okreće glavu na drugu stranu i pravi se da ne vidi kršenja svih osnovnih prava Srba, Kurtijevo svakodnevno maltretiranje, fizičko, pravno i institucionalno nasilje nad našim narodom – kaže se u saopštenju.

    Iz Kancelarija za KiM pitaju da li je bilo gdje u demokratskom zapadnom svijetu moguće da se iko hapsi po političkim nalozima, bez dokaza i kako je moguće da dokazi svakodnevno demantuju Svečlju i Kurtija, a oni nastavljaju svoje napade na Srbe?

    • Međunarodna zajednica pod hitno mora da se osvjesti i nerazumnim potezima Prištine stane na put, jer mir na Kosovu i Metohiji opstaje samo nadljudskim naporima Srba sa sjevera Kosova i Metohije, koji dvije godine trpeljivo podnose Kurtijevu torturu – saopštila je Kancelarija za KiM.
  • Nestašica lijekova ne zaobilazi ni BiH

    Nestašica lijekova ne zaobilazi ni BiH

    I u Bosni i Hercegovini dolazi do sporadične nestašice lijekova, što predstavlja veliki problem za građane koji moraju uzimati redovnu terapiju.

    Banjalučanin koji injekciju mora primiti svakog mjeseca nedavno se našao u dramatičnoj situaciji pošto je shvatio da će se pomučiti da nabavi ampulu.

    “Otišao sam u jednu od apoteka, nije je bilo. Apotekarka je bila susretljiva te je provjerila kroz sistem sve poslovnice te apoteke i nigdje nije našla ono što mi treba. Potom sam ampulu tražio u desetak apoteka u Banjaluci, obilazio, zvao telefonom. Potraga je bila uzaludna. Na kraju sam je uspio pronaći u jednoj apoteci u FBiH. Ali, ne znam šta ću ako za koji mjesec nestane i u toj apoteci”, priča on u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Rade Dujaković, specijalista interne medicine iz Banjaluke, takođe nam je potvrdio da dolazi do sporadičnih, privremenih, nestašica lijekova.

    “Da iskren budem, ne znam šta je uzrok. Uglavnom, imamo nestašice nekih lijekova, i to čak bih neke nazvao i esencijalnim, odnosno lijekovima koji su jako bitni”, kaže Dujaković za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, u takvim situacijama je nekim pacijentima teško objasniti da postoje takozvane zamjene.

    “Ako su navikli na jedan lijek, nisu spremni da prihvate paralelu, nepovjerljivi su”, rekao je Dujaković.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) kažu da nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova na tržištu BiH.

    “Ali, svakako na rad Fonda, ali i na naše pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova. Tako da se dešavaju sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH”, poručuju iz FZO RS.

    Podsjećaju da su često ukazivali na to da proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju putem javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

    “Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom semaglutid, koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki. Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5 mg, a trenutno je nestašica doze od 1 mg. Osigurana lica nisu uskraćena jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna krajem ovog mjeseca”, navode iz FZO RS.

    Takođe, kako dodaju, deficitarni su i lijekovi koji se nalaze na listi A1 – neregistrovani lijekovi (najčešće za rijetke bolesti), ali kako se nalaze na listi lijekova, osigurana lica imaju pravo na refundaciju troškova ovih lijekova ako ih sami kupe negdje u zemljama okruženja ili inostranstvu.

    “Dakle, dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS ne može da utiče, jer se npr. dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji se nalaze na listama lijekova FZO RS je omogućio refundaciju troškova ukoliko pacijenti sami kupe lijekove ako ih nije bilo u bolnici ili apoteci, izuzev za lijekove koji se nalaze u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama”, poručuju iz FZO RS.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH su takođe potvrdili da proizvođači sporadično i blagovremeno najavljuju nestašice određenih lijekova u BiH.

    “BiH na svom tržištu ima dosta paralela (isti lijek od više proizvođača) te zasad ne postoji rizik od poremećaja u snabdjevenosti lijekovima – BiH nije u situaciji u kojoj se trenutno nalaze države Evropske unije. Razlozi nestašica su različiti, ali se proizvođači najčešće žale na poteškoće u nabavljanju aktivnih supstanci, ambalaže, ostalih repromaterijala potrebnih za proizvodnju lijekova”, kažu iz Agencije za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, pojedine evropske zemlje imaju ogromne probleme. Recimo, nestašica se u Francuskoj pogoršala alarmantnom brzinom u posljednjih pet godina, sa oko 800 problematičnih medikamenata u 2018. na oko 3.000 sada. Nestašica lijekova prisutna je i u drugim evropskim zemljama, poput Italije, koja je zimus prijavila ograničenja u snabdijevanju za više od 3.000 lijekova.

  • Počinje upis u srednje škole i fakultete

    Počinje upis u srednje škole i fakultete

    Danas je počeo upis i u srednje škole za skoro 10.000 maturanata osnovnih škola. Deficitarna zanimanja biće i ove godine stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade.

    I na dva javna univerziteta u Republici Srpskoj počinje prijavljivanje kandidata na prvi ciklus studija.

    Za narednu akademsku godinu, na Banjalučkom univerzitetu predviđeno je 2.770 mjesta za upis studenata na prvi ciklus studija, od kojih će najveći broj biti upisan na budžet.

    Prijemni ispiti biće održani 26. juna.

  • Blinken u Kini: Dvije strane spremne da razgovaraju, ali ne i da mijenjaju stavove

    Blinken u Kini: Dvije strane spremne da razgovaraju, ali ne i da mijenjaju stavove

    Američki državni sekretar Entoni Blinken počeo je drugi, posljednji dan posjete Kinisastancima sa visokim kineskim zvaničnicima, tokom kojih su dvije strane izrazile spremnost da razgovaraju, ali ne i volju da ublaže svoje čvrste stavove i pozicije koje su izazvale porast tenzija, naveo je AP.

    Blinken se jutros sastao sa najvišim kineskim diplomatom Vang Јijem, ali ni Blinken ni Vang nisu dali nikakav komentar novinarima, prenosi agencija.

    U prvoj rundi pregovora u nedjelju, Blinken je skoro šest sati razgovarao sa kineskim ministrom spoljnih poslova Ćin Gangom, nakon čega je potvrđena saglasnost da se nastave razgovore na visokom nivou, međutim, nije bilo naznaka da je bilo koje od najzahtjevnijih pitanja blizu rešenja.

    Obje strane su potvrdile da je Ćin prihvatio poziv Blinkena da posjeti Vašington, ali je Peking jasno stavio do znanja da su odnosi Kine i SAD na najnižoj tački od uspostavljanja, a takav stav dijele i američki zvaničnici.

    Ipak, Blinkenova posjeta bi mogla da otvori put za sastanak predsjednika Bajdena i Sija u narednim mjesecima, navodi AP.

    Lista spornih pitanja je duga i uključuje nesuglasice u rasponu od trgovine do Tajvana, uslova ljudskih prava u Kini i Hong Kongu do kineske vojne asertivnosti u Јužnom kineskom moru i ruskog rata u Ukrajini.

    Bajden i Si su se obavezali da će poboljšati komunikaciju “tako da možemo da budemo sigurni da komuniciramo što je moguće jasnije kako bismo izbjegli moguće nesporazume”.

    Prema agenciji, ostaje nejasno da li će se tokom posljednjeg dana posjete Pekingu Blinken sastati i sa kineskim liderom Si Đinpingom.

  • Uhapšen Srbin u Leposaviću kad je krenuo na posao

    Uhapšen Srbin u Leposaviću kad je krenuo na posao

    Specijalci tzv. kosovske policije uhapsili su jutros u Leposaviću Srbina U. V. kada je krenuo na posao, saznaje Sputnjik.

    Prema saopštenju tzv. kosovske policije, on je uhapšen rano jutros nakon, kako navode, intenzivne istrage, a sumnjiči se za napad na novinare.

    U.V. je priveden u policijsku stanicu gdje je u toku razgovor sa njim.

    Vijest je izazvala veliko ogorčenje mještana Leposavića koji se u velikom broju okupljaju ispred zgrade opštine.

  • Niču tri oaze za odmor pored Vrbasa

    Niču tri oaze za odmor pored Vrbasa

    Iako vremenske prilike ne idu naruku kada je riječ o turističkoj sezoni, Vrbas kao jedan od banjalučkih simbola, dočekaće ovo ljeto sa do sada najviše uređenih plaža na kojima će moći uživati svi posjetioci.
    Radovi na plaži između Zelenog i gradskog mosta uveliko traju, a iz Gradske uprave za “Glas Srpske” kažu da će do početka sezone biti završena rekonstrukcija plaže Vrućica, plaže u Srpskim toplicama te one na potezu između gradskog i Zelenog mosta.

    – Tako će ovog ljeta svim našim sugrađanima, ali i turistima na raspolaganju biti tri nove oaze uz Vrbas.

    Uređenje plaže na potezu od gradskog do Zelenog mosta odvija se predviđenom dinamikom i ova zona postaće novo mjesto za uživanje uz Vrbas – rekli su iz Gradske uprave.

    Prema njihovim riječima, taj prostor dobiće nove klupe, ležaljke i mobilijar, kao i kutak za uživanje, a biće rekonstruisano i dječije igralište.

    – Osim što se na ovoj lokaciji radi na potpunom uređenju obale Vrbasa i plaže, vođeni činjenicom da je ovo jedna od omiljenih lokacija brojnih sportista i rekreativaca našeg grada, ovaj dio biće obogaćen novim trim-stazama, šetališnim zonama, teretanom na otvorenom, terenima za rukomet i odbojku na pijesku i drugim sportskim sadržajima – kazali su iz Gradske uprave.

    Kako kažu, užurbano se radi da plaže već na početku ljeta spremno dočekaju prve kupače.

    – Kako bi plaža bila dostupna kupačima tokom ljetnih mjeseci, jedan dio ove plaže uskoro će biti završen i stavljen u funkciju, dok će drugi dio biti završen u toku ljeta – rekli su iz Gradske uprave.

    Mještani naselja Obilićevo nestrpljivo čekaju da sportsko-rekreativna zona na ovom popularnom mjestu zablista u punom sjaju.

    Stanovnica ovog naselja Milica Marić kaže za “Glas Srpske” da se nada ljepšim danima, ali i da će ova plaža biti pravo mjesto za porodični odmor.

    – Radujemo se uređenju jednog ovakvog kompleksa, a kako čujemo biće uskoro i završeno. Moramo da čuvamo Vrbas i svaki njegov dio. Uređenje plaže i pratećih objekata biće jedna inovacija u kojoj ćemo porodično uživati.

    Ljeto je ispred nas, doći će i topliji dani, a Vrbas je savršen za odmor i uživanje – rekla je Marićeva.

    Uređenje obale
    Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je rekao da je ovo projekat na koji je Banjaluka čekala decenijama.

    – Naš grad bez rijeke je ništa, a nekako se decenijama unazad sklanjala i bježala od rijeka i iz objektivnih i onih neobjektivnih razloga, tako da u posljednjih 20 godina nismo imali nijedno ozbiljnije uređenje obala rijeka, novu plažu ili šetalište uz obale – kazao je Stanivuković.

  • Senat SAD priprema novi zakon o zapadnom Balkanu

    Senat SAD priprema novi zakon o zapadnom Balkanu

    Regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan”, koju su započeli Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, ući će u zakon koji se nalazi u pripremi Kongresa SAD, a koji će obavezati Vladu te zemlje u njenom budućem postupanju u regionu.
    Prema Nacrtu zakona koji je u proceduri u Senatu, prošlog mjeseca je prebačen Komitetu za spoljne poslove Senata, odakle će biti upućen u dalju proceduru. Zakon, pod nazivom Zakon o prosperitetu i demokratiji na zapadnom Balkanu, predviđa, između ostalog, pomoć vladama regiona, nevladinim organizacijama i medijima kako bi se, kako ističu, borili protiv ruskog i kineskog uticaja u ovim zemljama i za privlačenje regiona Zapadu.

    “Nastavljamo podršku sveobuhvatnom cilju inicijative ‘Otvoreni Balkan’ pod uslovom da ona ostane otvorena za sve zemlje zapadnog Balkana i bude usklađena s ciljevima i standardima koje je postavila EU za pristupanje ovom bloku”, navodi se u tekstu zakona, prenose Nezavisne.

    Naglašeno je da je smanjivanje ovisnosti regiona o prirodnom gasu iz Rusije u nacionalnom interesu SAD, a da je prevelika ovisnost o fosilnim gorivima štetna za životnu sredinu i zdravlje ljudi, a da ujedno sprečava ekonomski rast u cijelom regionu.

    Što se tiče BiH, naglašeno je da je nastavak misije EUFOR-a u nacionalnom bezbjednosnom interesu SAD, a NATO i EU su pozvani da redefinišu mandat ove misije u BiH, što je posebno zanimljiva formulacija.

    “Ohrabrujemo NATO i EU da ponovo razmotre mandat i pristup misije u BiH kako bi obezbijedili proaktivnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja, posebno u oblasti odbrane”, naglašeno je.

    Osim toga, u zakonu se traži da SAD iskoriste svoj uticaj u NATO-u da se pripremi i podrži međunarodna vojna sila koja bi nastavila održavanje sigurnog okruženja, ako Rusija blokira reautorizovanje misije EUFOR-a u novembru.

    Podsjećanja radi, nedavno smo objavili tekst u kojem je pisalo da Vlada SAD očekuje da Rusija neće blokirati EUFOR. Naime, Derek Šole, konzul u Stejt departmentu i blizak saradnik Entonija Blinkena, američkog državnog sekretara, tokom saslušanja u Komitetu u kojem se sada ovaj zakon nalazi je sponzorima ovog zakona, među kojima je i senatorka Džejn Šahin, rekao da su SAD prošle godine uspjele obnoviti mandat i da vjeruje da će to relativno lako moći ponoviti i ove godine.

    Što se tiče sankcija, ne navode se bilo kakve nove sankcije, već se traži da se to uradi zajedno u koordinaciji sa EU, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima, a traži se i brzi pristup NATO-u za one zemlje koje to žele i koje ispunjavaju kriterijume.

    Posebno poglavlje je posvećeno borbi protiv korupcije, o čemu su proteklih mjeseci u javnosti često govorili Šole, Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, i Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH.

    U zakonu se traži povećana tehnička podrška svakoj od zemalja zapadnog Balkana da razviju nove antikorupcijske strategije i posvete prioritetima poput dobre vladavine, izborne administracije i transparentnosti ekonomskih investicija. Nudi se i trening u oblasti pravosuđa, administracije i ljudskih prava.

    Takođe, traži se podrška Vlade SAD u borbi protiv korupcije u pravosuđu, kao i da se uspostave nezavisna tijela za nadgledanje izbora i javnih nabavki, kao i usvajanje zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali i jačanje sajber odbrane.

  • Šest novih radara od danas na putevima Srpske

    Šest novih radara od danas na putevima Srpske

    Šest stacionarnih radara na putevima u nadležnosti Policijske uprave Foča počinje danas sa radom, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.
    Radari će biti locirani u Foči u Ulici Igmanskog marša i Ulici Nikole Pašića, u opštini Višegrad u mjestima Kaoštice i Oplave, a u opštini Novo Goražde u mjestima Centar i Donja Sopotnica.

    Iz MUP-a su apelovali da vozači prilagode vožnju propisanim ograničenjima brzine i uslovima na putu.

  • Bošnjačko fingiranje istorije i nauke

    Bošnjačko fingiranje istorije i nauke

    Brojni politički predstavnici bošnjačkog naroda u BiH uporno okreću glavu od Dejtona i onoga što je, uz okončanje rata, donio taj sporazum, počevši od Ustava, čime zapravo sijeku granu na kojoj sjede, a istovremeno pozivaju na poštovanje suvereniteta te iste zemlje.

    To je, jednostavno, politika apsurda, jer moderna BiH počiva na upravo na Dejtonu i Ustavu koji je proizašao iz tog međunarodnog sporazuma.

    Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” koji smatraju da je aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP) upravo jedan od primjera političara koji otvoreno gurajući tekovine Dejtona pod tepih nastoji da u javnosti pokaže da sadašnja BiH ima više veze sa onom iz 1943. godine.

    Bećirović je, naime, prošle sedmice tokom sukoba mišljenja o budućnosti Ustavnog suda BiH poručio da je ta institucija “starija 31 godinu od manjeg bh. entiteta”, navodeći da je on osnovan 1964.


    Ne sporeći tu godinu i na zvaničnoj internet stranici piše da Ustav BiH, kao Aneks četiri Opšteg okvirnog sporazuma za mir koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine, osigurava ustavnopravne okvire za uređenje i funkcionisanje Ustavnog suda na potpuno novim političkim i pravnim temeljima u odnosu na prethodni period.

    Međutim, slučaj “ustavni sud” nije usamljen.

    U FBiH godinama slave 25. novembar kao “dan državnosti” u znak sjećanja na prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 1943. godine, gdje je donesena odluka o obnovi državnosti BiH u kojoj će biti “osigurana puna ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata”, dok je 21. novembar istorijski datum iz nove istorije BiH u FBiH obični radni dan za razliku od Srpske.


    Politikolog Filip Matić tvrdi za “Glas” da su Bošnjaci u istorijskom, političkom i naučnom kontekstu grupacija koja još sebe traži.

    • U nedostatku sopstvene istorije pokušavaju da izmisle nove događaje ili da postojeće pokušaju da predstave u potpuno drugačijem svjetlu – od kako bi se reklo Kulina bana do danas. Sve je to fingiranje istorije i nauke. Bećirović i njemu slični ulaze u sferu mašte i naučne fantastike koja njima odgovara u izgradnji nacije – istakao je Matić za “Glas”.

    Na tom polju i ZAVNOBiH posmatraju kao svoj, a Matić ističe da je ono što je za njih pokazalo državnost BiH zapravo obična teritorijalna raspodjela Jugoslavije u kojoj je trebalo da postoji industrijsko srce te zemlje i prema nekim granicama koje su ranije skrojile strane sile, među kojima su i Otomansko carstvo i Austrougarska.

    • I ovo djelovanje sada, davanje lažne dugotrajnosti Ustavnom sudu BiH i povezivanja sa nekadašnjom Jugoslavijom, je klasično fingiranje istorije i nauke u svrhu formiranja nove vještačke nacije – kazao je Matić i dodao da se sve više pokazuje da su bošnjačke politike zapravo politike apsurda.

    Dijametralno suprotne stvari rade, kaže, u relativnom kratkom vremenu.

    • Istovremeno uporno pozivaju na suverenitet BiH, a svako rušenje Srpske će za njih biti poželjno i pohvalno te svako pozivanje na Dejton i mirovni sporazum udar na BiH, a zapravo je riječ o Ustavu BiH na koji se prvo moramo pozivati, ako se poziva na suverenitet zemlje. To su te politike apsurda – rekao je Matić, koji smatra da srpska zajednica mora glasnije odgovarati i činjenično pobijati neistine koje stalno nameće druga strana.

    Dodik: Poziv na sankcije krik nemoći politikanta Bećirovića
    Dodik: Poziv na sankcije krik nemoći politikanta Bećirovića
    Politički analitičar i istoričar Dragomir Anđelković smatra da je na djelu i ratna retorika koja ugrožava mir.

    • BiH je ušla u ratna dešavanja jer su Bošnjaci jednostrano pokušali da promene njen karakter. BiH, o kojoj pričaju, je bila republika jugoslovenske federacije, ne samostalna država. Jednoglasno je proglašena samostalnost negirajući prava konstitutivnog naroda – srpskog i to je izazvalo sukob. On je rešen kompromisom, oličenom u Dejtonskom sporazumu, tako da je današnja BiH kompromisna BiH, sa karakterom mirovnog projekta. Na neki način ona zadovoljava interese Srba, koji su hteli da žive u zajednici sa Srbijom, a prihvatili su BiH, uz to da je Republika Srpska entitet sa elementima državnosti. Zadovoljava i Bošnjake, jer je BiH ostala, ali nije to unitarna BiH o kojoj su sanjali – istakao je Anđelković i podvukao da je nemoguće zagovarati BiH, a rušiti te njene temelje.

    Privlačenje pažnje
    Dragomir Anđelković smatra da govori koje smo imali priliku da vidimo treba da privuku ozbiljnu pažnju međunarodne zajednice, jer je to ugrožava stabilnost jedne evropske državne zajednice.

    • Nažalost ne reaguju, već čak i ohrabruju kršenje Dejtona i centralističke zahteve iz Sarajeva, što je protivno i duhu pravne države, jer se ruši Ustav i mirovnoj politici koju zagovara Srpska, koja insistira na izbornom Dejtonu – kategoričan je Anđelković.
  • Od danas dostupan jedinstven sistem elektronske naplate cestarina u BiH

    Od danas dostupan jedinstven sistem elektronske naplate cestarina u BiH

    Jedinstveni sistem elektronske naplate cestarine korištenjem TAG uređaja u cijeloj BiH bit će dostupan od danas, potvrđeno je Feni u JP Autoceste FBiH.

    Na teritoriji BiH korisnici će moći prolaziti kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem ličnog TAG uređaja.
    Oni će plaćati cestarinu na naplatnim rampama na kojima upravljaju Autoceste FBiH, odnosno Autoputevi RS-a uz prethodnu registraciju kod drugog upravitelja i dopunu TAG uređaja/ korisničkog računa.

    Rezultat je to Memoranduma o saradnji o uvezivanju sistema elektronske naplate cestarine koji su potpisali JP Autoceste FBiH i Autoputevi RS.

    Vršilac dužnosti izvršnog direktora za upravljanje i održavanje Autocesta FBiH Mirko Rogić ranije je izjavio, kako prenose mediji, da će troškovi za korisnike ostati isti jer se radi o TAG-ovima istog tipa, samo što će korisnici imati instalirana dva računa na jednom uređaju TAG-u gdje će jedan biti namijenjen za registraciju prolaza na dijelu FBiH, a drugi na dijelu RS-a, pri čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje u korist jednog ili drugog javnog preduzeća.

    Rogić je dodao da je u planu proširenje projekta na zemlje regije i to najprije sa Republikom Hrvatskom.