Poljoprivredni proizvođači i prerađivači u Republici Srpskoj od danas pa do 14. oktobra moći će da se prijave na novi javni poziv Fondacije za održivi razvoj “Progresus” za dodjelu bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije, opreme i alata mađarske proizvodnje u okviru projekta podrške Vlade Mađarske poljoprivrednicima u Srpskoj.
Subvencija Vlada Mađarske po korisniku je u maksimalnom iznosu do 25.000 evra ili do 70 odsto vrijednosti nabavljene mašine ili priključka.
Vojna hunta u Nigeru saopštila je danas da će se svrgnuti predsjednik Muhamed Bozum suočiti sa krivičnim procesom prema optužbama za veleizdaju.
Pobunjeni vojnici Nigera saopštili su ranije da su otvoreni za dijalog sa zapadnoafričkim državama za rješenje krize u toj zemlje.
Portparol vojne hunte Amadu Abdramane izjavio je kasno sinoć u televizijskom obraćanju da je protiv svrgnutog predsjednika i njegovih lokalnih i stranih saradnika prikupljeno dovoljno dokaza za krivični progon pred nacionalnim i međunarodnim institucijama za veleizdaju i narušavanje unutrašnje i spoljne bezbjednosti Nigera.
Bazuma su sa vlasti svrgnuli pripadnici njegove garde 26. jula i on je od tada u kućnom pritvoru sa svojom suprugom i sinom u predsjedničkom kompleksu u prijestonici Nijameju.
Međunarodni pritisak je sve veći na huntu da oslobodi i na vlast vrati Bazuma.
Neposredno nakon puča zapadnoafrički regionalni blok EKOVAS dao je vremenski rok vojnim vlastima da Bazuma vrate na vlast ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Vremenski rok je prošao a nije bilo reagovanja ni sa jedne od strana.
Prošle sedmice EKOVAS je naredio raspoređenje snaga za brzo reagovanje ali nije poznato kada ili da li će ulaziti u Niger.
Kurs dolara na Moskovskoj berzi premašio je jutros 100 rubalja, prvi put od 23. marta prošle godine, prenose ruske agencije.
Vrednost dolara porasla je za 72 kopejke – na 100,15 rubalja.
Evro je poskupeo za 74 kopejke – na 109,52 rublje, navodi RIA Novosti.
Agencija dodaje da je ruska valuta letos ušla u top tri najslabije u svetu i da prednjači po volatilnosti.
Dolar je od početka godine poskupeo u odnosu na rublju 38 odsto, a evro 42 odsto.
Banka Rusije je, da bi smanjila volatilnost na finansijskom tržištu, odlučila da od 10. avgusta do kraja godine ne kupuje devize, navodi agencija RIA Novosti.
Ukoliko je Tajvan siguran, onda je i cijeli svijet siguran, a Tajvan neće popustiti pred autoritarnim prijetnjama, rekao je u nedjelju potpredsjednik Tajvana William Lai tokom posjete SAD-u, koji je Peking osudio.
William Lai, ujedno i vodeći kandidat za sljedećeg tajvanskog predsjednika na izborima u siječnju sljedeće godine, nalazi se u SAD-u koji je, prema tvrdnjama tajvanskog političkog vrha, tek usputna postaja na putu prema Paragvaju, gdje će Lai prisustvovati inauguraciji novog predsjednika spomenute južnoameričke zemlje, jedne od tek 13 zemalja koje održavaju formalne veze s otokom kojeg Kina svojata kao svoj teritorij.
Prilikom povratka na Tajvan, Lai će ‘svratiti’ u San Francisco, no u Pekingu osuđuju ovakve njegove posjete SAD-u, a tajvanskog potpredsjednika nazvali su “problematičnim separatistom”.
“Ukoliko je Tajvan siguran, onda je i cijeli svijet siguran. Ukoliko je tajvanski tjesnac miran, onda je i svijet miran”, kazao je Lai tijekom boravka u New Yorku, priopćili su iz ureda predsjednice Tajvana.
“Mi smo na pravom putu. Nemojte se bojati niti posustati zbog povećanog broja prijetnje od autoritarnih režima. Moramo ostati hrabri i snažni kako bi se Tajvan nastavio razvijati na putu demokracije”, rekao je Lai svojim pristašama.
Tajvanski potpredsjednik prethodno je sebe opisao kao “radnika za neovisnost Tajvana”, a zbog tih ga riječi Peking ne gleda nimalo blagonaklono, uostalom, još uvijek nije javno odbacio mogućnost upotrebe sile ne bi li vratio taj otok pod svoju kontrolu.
S druge strane, Lai je obećao da će zadržati mir i status quo. Štoviše, ističe da je voljan razgovarati s Kinom i na taj način zatražiti željeni mir i stabilnost, što je u skladu s proklamiranim politikama tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen.
Međutim, Lai je također izjavio da će štititi tajvanski suverenitet, da samo građani Tajvana mogu odlučivati o svojoj budućnosti te da Narodna Republika Kina i Republika Kina (što je službeno ime za Tajvan) nisu podređeni jedno drugome.
I Taipei i Washington pozvali su Kinu da ne poduzima nikakve provokativne akcije kao odgovor na kratkotrajni boravak potpredsjednika Laia u New Yorku i kasnije u San Franciscu.
Unatoč ratu i sankcijama, Vladimir Putin pokušava Rusiju vratiti u svemirsku utrku. U ranim jutarnjim satima ruska državna svemirska agencija Roscosmos lansirala je prvu lunarnu misiju u gotovo pola stoljeća s ciljem izgradnje baze na Mjesecu do 2030. u partnerstvu s Kinom.
Misija Luna-25 poslana je kako bi istražila južni pol Mjeseca, gdje se vjeruje da postoje obilne zalihe vode unutar ledu u vječnoj sjeni planinskih grebena. Naime, povećanje rezervi vode kritičan je preduvjet za podržavanje života na Mjesecu, što bi onda pomoglo u daljnjem istraživanju svemira u budućnosti. Više baza ili postaja s vodom i ostalim namirnicama bile bi sjajna polazišna točka na daljim putovanjima svemirom. Ne treba zanemariti ni činjenicu da se voda već sad navodi kao “nafta budućnosti”, što znači da bi oni s većim zalihama imali i veću moć.
“Prvi cilj je pronaći vodu, potvrditi da je tamo i proučiti u kojim količinama”, rekla je za Olga Zakutnaja iz Instituta za svemirska istraživanja pri Ruskoj akademiji znanosti u Moskvi, prenosi Politico.
Također, uspjeh misije bi dokazao Pekingu da Moskva još uvijek ima što ponuditi kada je riječ o suvremenoj svemirskoj tehnologiji. Kao i da se Kina može osloniti na Rusiju.
Naravno, Amerikanci ne prate sve ovo prekriženih ruku. Planiraju poslati astronaute na južni pol kasnije ovog desetljeća u sklopu programa Artemis koji podržavaju Kanada i europske zemlje. Zbog Rusa su mirni, ne vjeruju da mogu tako skoro ispuniti plan.
Što ima smisla jer samo su tri zemlje, SAD, Kina i bivši SSSR, uspješno spustile svemirske letjelice na Mjesec. Amerikanci su pak jedini zakoračili na površinu Mjeseca.
Indija, Japan i Izrael su posljednjih godina pokušale ući u to društvo, ali nisu uspjele. Indijska misija Chandrayaan-2 se srušila 2019. Iste godine dok je raniji pokušaj izraelskih tvrtki s Beresheetom također propao te godine. U travnju ove godine ni japanski start-up ipsace nije uspio izvesti Hakuto-R misiju 1.
Ipak, indijska misija Chandrayaan-3, što se doslovno prevodi kao “mjesečevo vozilo” na sanskrtu, trebala bi dosegnuti površinu Mjeseca 23. kolovoza kako bi istražila južni pol, otprilike u isto vrijeme kada i Luna-25 planira sletjeti u neposrednoj blizini.
Činjenica da i Rusija i Indija namjeravaju sletjeti u isto, iako veliko, područje Mjeseca naglašava da su određena područja vrednija od drugih.
Dakle, osvajanje Mjeseca je počelo i zasad nema dogovorenih propisa o tome tko što može raditi na njemu ili drugim nebeskim tijelima. To znači da zemlje kreiraju svoja pravila kad kreću u misije.
Ujedno, tko se prvi spusti na južni pol Mjeseca bi morao postaviti standarde i očekivati da će ih svi nakon njih slijediti.
Podizanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika predstavlja vid političkog pritiska i nije zakonski utemeljena, izjavio je za Srnu zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.
Sud još nije potvrdio optužnicu, ali ako je i potvrdi na sceni imamo političku optužnicu koja nije utemeljena u zakonima – istakao je on.
Goganović je podsjetio da podizanje i potvrđivanje optužnice protiv određene osobe ne znači da je ta osoba zaista i odgovorna za počinjenje krivičnog djela.
Umjesto što se Tužilaštvo BiH bavi politički motivisanim optužnicama, Goganović je rekao da im javno postavlja pitanje zašto se ne bave slučajevima kriminala i korupcije u Sarajevu, koje u tome prednjači u cijeloj BiH, i zašto o tome ćute.
On je ukazao da politički motivisani procesi ne doprinose izgradnji evropske BiH niti demokratskog društva, upravo suprotno, doprinose nepovjerenju i dezintegraciji.
Nakon tri dana upadljivog ćutanja na sramno podizanje političke optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića, oglasila se opozicija, ali ne zbog optužnice, već zbog navodnih napada na medije, izjavila je šef Kluba SNSD u PD PS BiH Sanja Vulić.
Opozicija je ustala u odbranu britanskih funti, ali ne institucija Srpske i njene imovine – navodi Vulićeva.
Ističe da od Јelene Trivić, “politički isfrustrirane žene i stranog plaćenika”, ništa ne iznenađuje i da je svima već jasno da je Trivićeva lažni projekat patriotizma i rijetko viđen izdajnik srpske nacije.
Pita šta je sporno u izjavi Milorada Dodika i zašto uopšte političari reaguju dok urediništva ćute.
-Brinete se da će na svjetlo dana izaći i transakcije u funtama upućene ka vama?! Lažna demokratija, lažni Šmit i nekolicina jeftinih, nazovimo srpskih predstavnika, ističe, ne mogu nadjačati iskrenu, srpsku ljubav ka Republici Srpskoj. Tužioci i sudije, koje su dio poslušništva dijela međunarodne zajednice, biće primjer u udžbenicima kako izgleda neetičnost i nepoštovanje Ustava i zakona – istakla je Vulićeva.
Delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da podizanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika predstavlja političko svrstavanje pravosuđa na stranu gdje pravo nema uporište, odnosno da je riječ o čisto političkoj aktivnosti i pokušaju disciplinovanja najvišeg zvaničnika Srpske.
Tužilaštvo BiH podiglo je danas optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita.
Optužnica Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića je još jedan udar na ionako uzdrmani ustavni poredak BiH, rekao je savjetnik za ustavno-pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Blagojević.
Blagojević je naglasio da je ustavni poredak BiH uzdrman i narušen svim dešavanjima od 1. jula, kada je Kristijan Šmit opredmetio to da je njegova volja zakon i da ako se ne poštuje, čini krivično djelo nesprovođenja njegovih odluka.
On je napomeno da to nisu učinili ni najbestidniji Šmitovi prethodnici – Pedi Ešdaun i Volfgang Petrič, te dodaje da je to svojevrsni krešendo, ali i apokalipsa kako unutrašnjeg prava BiH, tako i međunarodnog.
Blagojević je naglasio da Ustav BiH nijednim slovom, a kamoli riječju ne dozvoljava da visoki predstavnik bilo biviši, niti ovaj koji to nije, jer nije imenovan relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, bilo šta nameće u BiH.
On je dodao da Povelja propisuje da će se sistem UN i sve njene države članice, ali i one koje to nisu, u svojim međusobnim odnosima pridržavati načela suverene jednakosti svake države.
Blagojević je istakao da je u članu 78. Povelje izričito propisano da je zabranjeno da se u državama članicama uvodi sistem starateljstva ili protektorata.
Blagojević je naglasio da su zbog toga odluke Šmita ne samo atak na ustavni poredak BiH već i njegovo gaženje i nepoštovanje BiH.
On je naveo da ga, s obzirom na dugogodišnju praksu sudova u BiH, počev od Ustavnog suda BiH do redovnih sudova, ne bi iznenadilo da bude potvrđena optužnica i donesena osuđujuća presuda, kao ni da im bude određen pritvor zbog “opasnost od ponavljanja krivičnog djela”.
Kada je riječ o reakcijama u Srpskoj na posljednja dešavanja, Blagojević kaže da su to školski i udžbenički primjer postupanja u nužnoj odbrani te ukazao na neustavno ponašanje dosadašnjih visokih predstavnika, kao i Šmita i Ustavnog suda BiH koji bi da izmisle svoje norme i da samo BiH ima imovinu.
Tužilaštvo BiH podiglo je u petak optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac istakao je da je bespredmetno da aktivnosti ambasadora i generalnih konzula BiH iz reda srpskog naroda bude predmet kritike bošnjačke političke strukture i da im neko drži lekcije zbog toga.
Košarac je istakao da apsolutno podržava srpske ambasadore i generalne konzule, koji su otvoreno podržali predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Košarac je naveo da ambasadori i generalni konzuli BiH iz reda srpskog naroda predstavljaju Republiku Srpsku, njen ustavni i demokratski kapacitet.
Podsjetio je da skandalozno ponašanje ambasadora BiH u UN Svena Alkalaja i Zlatka Lagumdžije i skandaloznog falsifikovanja pisma generalnog sekretara UN.