VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Zelenski je glumac, navikao da bude u centru pažnje i da ne vidi one koji sede u publici”

    “Zelenski je glumac, navikao da bude u centru pažnje i da ne vidi one koji sede u publici”

    Bivši ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Jurij Lucenko izjavio je danas da predsednik Volodimir Zelenski samostalno i autoritarno vlada Ukrajinom.

    On je u intervjuu nemačkom listu Velt rekao da je Zelenski do sada uspeo da motiviše stanovništvo i obezbedi solidarnost drugih država, ali da to “krije njegove unutrašnje političke prestupe, o kojima niko ne govori”.

    Zelenski vlada kao autoritarni neprikosnoveni lider i to ima negativne posledice“, rekao je bivši ukrajinski ministar.

    Prema njegovim rečima, Vlada je iskoristila vanredno stanje da ograniči slobodu izražavanja i slobodu štampe, a ne radi se samo o vojnim pitanjima.

    Lucenko je objasnio da u zemlji postoji samo jedan televizijski emiter, što značajno ograničava mogućnost održavanja javnih političkih diskusija.

    “Po ustavu, predsednik je glavnokomandujući vojske, a takođe predstavlja državu u spoljnoj areni. Premijer upravlja vladom, a parlament donosi zakone. Međutim, i jedni i drugi su lišeni vlasti i Zelenski sam donosi odluke“, rekao je bivši ministar i ocenio da od toga trpi demokratija u Ukrajini.

    “Zelenski je glumac koji je navikao da bude u centru pažnje i da ne vidi one koji sede u publici”, zaključio je Lucenko, napominjući da pod publikom podrazumeva ukrajinsku opoziciju.

  • Amerika je izdala Zelenskog, ostao je sam?

    Amerika je izdala Zelenskog, ostao je sam?

    Dok je svetska javnost okupirana ratom Izraela i Hamasa, koji preti da zapali svet, čini se da je sukob Rusije i Ukrajine, bar privremeno otišao u zaborav.

    Dvadeset meseci od početka ruske invazije, oko petine teritorije Ukrajine ostaje pod ruskom okupacijom. Desetine hiljada vojnika i civila je ubijeno, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom svojih putovanja oseća da je globalno interesovanje za rat oslabilo. Kao i nivo međunarodne podrške.

    “Najstrašnije je što se deo sveta navikao na rat u Ukrajini. Iscrpljenost ratom se kotrlja kao talas. Vidite to u Sjedinjenim Državama, u Evropi. I vidimo da čim počnu da se umaraju, to (rat u Ukrajini) im postaje kao predstava: “Ne mogu da gledam ovu reprizu 10. put”, ispričao je Zelenski.

    Sve manje novca
    Podrška javnosti za pomoć Ukrajini je u SAD mesecima u opadanju, a poseta Zelenskog Vašingtonu nije učinila ništa da je oživi.

    Oko 41 odsto Amerikanaca želi da Kongres obezbedi više oružja Kijevu, u odnosu na 65 odsto u junu, kada je Ukrajina započela veliku kontraofanzivu, prema Rojtersovom istraživanju sprovedenom ubrzo nakon odlaska Zelenskog.

    Ta ofanziva se odvijala mukotrpnim tempom i sa ogromnim gubicima, zbog čega je Zelenskom sve teže da ubedi partnere da je pobeda iza ugla. Sa izbijanjem rata u Izraelu, čak i zadržavanje pažnje sveta na Ukrajini postalo je veliki izazov.

    “Ukrajina ostaje bez opcija, Zelenski se zavarava”
    Ali uverenja Zelenskog se nisu promenila. Uprkos nedavnim zastojima na bojnom polju, on ne namerava da odustane od borbe niti da traži bilo kakav mir. Naprotiv, njegova vera u konačnu pobedu Ukrajine nad Rusijom zabrinjava neke od njegovih savetnika.

    “On se zavarava. Nemamo opcije. Ne pobeđujemo. Ali pokušajte da mu to kažete”, frustrirano kaže jedan od njegovih najbližih saradnika za Tajm magazin.

    Tvrdoglavost Zelenskog, kažu neki od njegovih pomoćnika, naštetila je naporima njihovog tima da smisli novu strategiju, novu poruku. Dok su raspravljali o budućnosti rata, jedno pitanje je ostalo tabu: mogućnost pregovora o mirovnom sporazumu sa Rusima. Sudeći po nedavnim istraživanjima, većina Ukrajinaca bi odbila takav potez, posebno ako bi za sobom povlačio gubitak bilo koje okupirane teritorije.


    Zelenski ostaje protiv čak i privremenog primirja.

    “Za nas bi to značilo da ovu ranu ostavimo otvorenom za buduće generacije”, kaže predsednik za Tajm.

    Zelenski to opisuje kao rat volje i strahuje da će se, ako se Rusi ne zaustave u Ukrajini, borbe proširiti van njenih granica.

    “Dugo sam živeo sa ovim strahom. Treći svetski rat bi mogao da počne u Ukrajini, da se nastavi u Izraelu i da odatle pređe u Aziju, a zatim da eksplodira negde drugde”, rekao je Zelenski.

    To je bila njegova poruka u Vašingtonu: Pomozite Ukrajini da zaustavi rat pre nego što se proširi i pre nego što bude prekasno. Brine se da je njegova publika prestala da obraća pažnju.

    Pad broja regruta
    Početkom rata Ukrajinci su se masovno prijavljivali u vojsku. Jedna grana vojske, poznata kao Snage Teritorijalne odbrane, prijavila je da je primila 100.000 novih regruta u prvih 10 dana rata. Masovna mobilizacija je delimično bila podstaknuta optimističkim predviđanjima nekih visokih zvaničnika da će rat biti dobijen za nekoliko meseci, ako ne i nedelja.

    “Mnogi su mislili da mogu da se prijave za brzu turneju i učestvuju u herojskoj pobedi”, kaže jedan član predsednikovog tima.

    Sada je regrutacija znatno smanjena. Kako su se napori za regrutaciju intenzivirali širom zemlje, društvenim medijima se šire priče o vojnim oficirima koji izvlače muškarce iz vozova i autobusa i šalju ih na front. Oni koji imaju sredstva ponekad podmićuju svoj izlaz iz službe, često plaćajući medicinsko izuzeće. Takve epizode ​​korupcije u sistemu regrutovanja postale su toliko raširene do kraja leta da je Zelenski 11. avgusta otpustio šefove kancelarija za regrutaciju u svim regionima zemlje.

    Odluka je imala za cilj da signalizira njegovu posvećenost borbi protiv korupcije. Ali, prema rečima visokog vojnog oficira, taj potez je imao suprotan efekat, jer je regrutacija skoro stala bez vođstva. Takođe se pokazalo da je otpuštene zvaničnike teško zameniti, delom i zbog toga što je reputacija kancelarija za regrutovanje bila ukaljana i povezana sa korupcijom.

    Poslednjih meseci, pitanje korupcije je zateglo odnose Zelenskog sa mnogim njegovim saveznicima. Uoči njegove posete Vašingtonu, Bela kuća je pripremila listu antikorupcijskih reformi koje je Ukrajinci trebalo da preduzmu. Jedan od pomoćnika koji je putovao sa Zelenskim u SAD rekao je za Tajm da su ti predlozi usmereni na sam vrh državne hijerarhije.

    “To nisu bili predlozi”, kaže drugi predsednički savetnik.

    Dramatični koraci
    Da bi rešio američku zabrinutost, Zelenski je preduzeo neke dramatične korake. Početkom septembra otpustio je svog ministra odbrane Oleksija Reznikova, člana njegovog najužeg kruga koji je bio pod lupom zbog korupcije u njegovom ministarstvu. Dva predsednička savetnika su rekla da on nije bio lično umešan u korupciju.

    “Ali nije uspeo da održi red u svom ministarstvu”, kaže jedan, ukazujući na naduvane cene koje je ministarstvo plaćalo za zalihe, kao što su zimski kaputi za vojnike i hrana.

    Kako su se vesti o ovim skandalima širile, predsednik je dao stroga naređenja svom osoblju da izbegava i najmanju percepciju samobogaćenja.

    “Ne kupujte ništa. Ne uzimajte nikakve odmore. Samo sedite za svojim stolom, budite tihi i radite”, kaže jedan službenik.

    Usred svih pritisaka da se iskoreni korupcija, pretpostavljalo se da će zvaničnici u Ukrajini dvaput razmisliti pre nego što uzmu mito ili pokupe državna sredstva. Međutim, ispostavilo se da nije tako.

    “Ljudi kradu kao da sutra ne postoji”, rekao je jedan od savetnika Zelenskog za Tajm.

    Putin trlja ruke
    Sve ovo naravno ide naruku Rusiji i njenom predsedniku Vladimiru Putinu. Skretanje pažnje sa zločina u ratu i defakto umaranje Zapada od pomoći Ukrajini, Putin je radosno dočekao.


    Najočigledniji razlog zašto ova nova eksplozija na Bliskom istoku dolazi u pravo vreme za ruskog predsednika je taj što se ukrajinski saveznici okreću ka ratu u Izraelu, i to baš u vreme kad Rusija ponovo pokreće ofanzivu u Donbasu.

    Poslednjih dana ruske snage nemilosrdno granatiraju oblast oko Avdijivke, grada sa 30.000 stanovnika, koji sada broji manje od 2.000.

    Ukrajina polako ostaje bez opcija. Bez zapadne pomoći pitanje je koliko dugo će moći da se odupre.

  • Dogovor je postignut

    Dogovor je postignut

    Egipat, Izrael i Hamas su, uz posredovanje Katara i u koordinaciji sa SAD, postigli su dogovor o evakuaciji.

    Dogovor je postignut o omogućavanju stranim državljanima i nekim teško povređenim civilima u Pojasu Gaze da napuste tu oblast, javlja Rojters, pozivajući se na neimenovani izvor.

    Agencija dodaje da ne postoji vremenski okvir za to koliko dugo će prelaz Rafa, na granici sa Egiptom, biti otvoren.

    Oko 80 vozila hitne pomoći iz Egipta stiglo je danas na prelaz Rafa na granici sa Pojasom Gaze, kako bi primili povređene Palestince, javlja CNN.

    Pacijenti će biti prvi Palestinci kojima je dozvoljeno da napuste Pojas Gaze od početka rata militantne grupe Hamas i Izraela 7. oktobra.

    Palestinska militantna grupa Hamas je ranije danas objavila spisak ljudi kojima je dozvoljeno da napuste Pojas Gaze preko prelaza Rafa.

    Listu su objavile palestinske granične vlasti na Fejsbuku, a na njemu se nalaze državljani Australije, Austrije, Bugarske, Indonezije, Jordana, Finske, Češke i Japana.

  • Sarajevu smeta trobojka u Srpskoj

    Sarajevu smeta trobojka u Srpskoj

    Dio javnosti u Sarajevu izrazio je negodovanje jer je toranj na Trebeviću osvijetljen bojama zastave Republike Srpske, a iz koje poručuju da nije u pitanju nikakva provokacija, te pitaju zašto bi nekom smetala zvanična zastava Srpske na njenoj teritoriji.

    Fotografije tornja, osvijetljenog trobojkom, objavio je na Facebooku gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, te u opisu naveo da Republika Srpska od stvaranja ima svoj svjetionik, a ubrzo potom počele su se protiviti Sarajlije, koje kažu da se ovaj toranj vidi iz svih dijelova najvećeg grada u FBiH.

    “Toranj na Trebeviću u panslavenskim bojama zastave Republike Srpske je od večeras novi svjetionik Istočnog Sarajeva i Republike Srpske. Boje zastave zovu u mirnu luku našeg naroda. Možda će kod nekoga svjetionik naići na negodovanje. Ti i takvi neka znaju da je ovo dio aktivnosti u stvaranju kulture pamćenja i sjećanja u namjeri da znamo ko smo i koliko dugo postojimo ovdje”, naveo je Ćosić.

    Do velikog broja reakcija je i došlo, ne od strane bošnjačkih političara, već od Sarajlija na društvenim mrežama, a kada je svanulo, na mostu Čobanija pojavila se poruka “Sinoć provokacija, sutra pos'o Federacija”, te uz taj transparent i zastava RBiH i natpis “Armija BiH”.

    Ćosić je nakon toga izjavio da toranj u bojama zastave Republike Srpske na Trebeviću nije provokacija, te da mu nikada nije smetalo, niti je smatrao provokacijom postavljanje neustavnih zastava širom FBiH. Naveo je i da su mu drage komšije iz FBiH.

    “Svi smo ljudi i svi imamo iste korijene. Tako je sada i biće uvijek”, poručio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    On je napomenuo da Srbi iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH rade u okviru kvote koja po procentu i pravu pripada srpskom narodu u BiH kao konstitutivnom, a oni koji su zaposleni u privatnim kompanijama rade na osnovu svojih kvalifikacija i da je svuda u svijetu tako, pa i u BiH.

    “Ima i Bošnjaka koji rade u Istočnom Sarajevu. I neka ih. Svi smo ljudi isti. Evo, ako će biti lakše, danas je kiša i oblačno, možda se večeras neće vidjeti zastava Republike Srpske na Trebeviću – do sljedećeg razvedravanja!”, poručio je Ćosić.

    Načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović istakao je da osvjetljavanje tornja na vrhu Trebevića u bojama srpske trobojke ima smisla i da je dovoljno samo vratiti se nekoliko decenija ili stotina godina unazad da bi se to uvidjelo.

    Komentarišući vijest federalnih medija da je osvjetljavanje tornja na vrhu Trebevića u bojama srpske trobojke provokacija, Božović je Srni rekao da je za sarajevske Srbe Trebević toponim i simbol Srpske.

    Savjetnik predsjednika Republike Srpske Branislav Okuka kaže da ne razumije zašto nekome u Sarajevu može da smeta svjetionik na teritoriji Istočnog Sarajeva.

    “Srpski narod je protjeran iz Sarajeva i sada, izgleda, prema shvatanju sadašnjih tamošnjih stanovnika, ne smije ni u Istočnom Sarajevu da radi šta želi, već treba valjda za sve da traži dozvolu Benjamine Karić i novopečenih Sarajlija”, kaže Okuka.

    Na pitanje da prokomentariše negativne komentare iz Sarajeva u vezi sa postavljanjem rasvjete na tornju na Trebeviću u bojama srpske trobojke, Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, rekao je da ne zna kome može da smeta zvanična zastava Republike Srpske na teritoriji Srpske.

    “Sve što je u skladu sa zakonom i što je predviđeno ustavima Republike Srpske i BiH za mene je prihvatljivo”, rekao je Nešić i ocijenio da je potrebno da se u BiH svi naviknu da žive jedni pored drugih, da svako ima svoju istoriju i kulturu, te da se to prihvati.

  • EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    Evropska unija (EU) priprema novi zakon koji ima za cilj da pojača medijsku zaštitu, novinarsku nezavisnost i finansijsku održivost medija koji funkcionišu u bloku.

    Iako BiH nije članica EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo moraće unijeti u svoje zakonodavstvo sve propise koji se donose na nivou bloka, kao što je bio slučaj sa Zakonom o digitalnim uslugama EU, koji se odnosi na rad velikih internet platformi i pretraživača.

    Novi zakon predlaže Evropska komisija, a koji se prije stupanja na snagu mora uskladiti sa Savjetom EU, drugim tijelom koje pored Evropskog parlamenta (EP) učestvuje u donošenju propisa na nivou EU, a koji čine zemlje članice. Postupak usklađivanja je u toku, ali se očekuje da osnovni parametri neće biti izmijenjeni.

    EP u svom prijedlogu traži zaštitu medijskog pluralizma, kao i sprečavanje upliva vladinih, političkih, ekonomskih i privatnih uticaja u rad medija. Takođe, traži se pravo medija i novinara na zaštitu izvora i zaštita od “provaljivanja” u medijske servere ili novinarsku digitalnu imovinu kako bi se pokušalo doći do izvora za medijske članke.

    Najosjetljiviji dio ovog zakona odnosi se na obavezu medija da izvještavaju o sredstvima koja primaju iz inostranstva.

    U BiH bi neki političari ovu odredbu mogli protumačiti kao “opravdanje” za uvođenje sličnih mjera nad medijima i nevladinim organizacijama u BiH.

    Međutim, postoji nekoliko ključnih razlika.

    Kao prvo, u ovoj odredbi će se istovremeno tražiti i registar medija koji primaju dotacije ili projekte od države i vlastitih institucija. Takođe, traži se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od uticaja politike na njihov rad.

    Osim toga, odluke će donositi posebno nezavisno tijelo Evropski odbor za medijske usluge, koji će biti nezavisan od vlasti.

    Tako se odluke neće donositi na nivou bilo kojeg političkog tijela ili institucije, već od strane onih kojih se zaštita integriteta novinarske profesije najviše tiče.

    Poslanici EP-a takođe traže tim eksperata, koji bi činili novinari i aktivisti, a koji bi provjeravali da li su odluke ovog odbora nezavisne od nepoženjih uticaja.

    Kada je riječ o javnim emiterima, traži se donošenje višegodišnjeg okvirnog budžeta kako bi se spriječio pritisak na njihov rad. Osim toga, javni oglašivač u pojedinoj zemlji EU ne bi smio odrediti više od 15 odsto budžeta za marketing pojedinačnom mediju s kojim ima ugovor o oglašavanju. Svi ugovori s medijima bi, prema prijedlogu EP-a, trebalo da budu javno dostupni i transparentni.

    Ovaj zakon bi imao dodira i sa već pomenutim Zakon o digitalnim uslugama EU, koji je već stupio na snagu.

    Veoma velike online platforme bi, prema ovom prijedlogu, trebalo da budu spriječene da neselektivno skidaju medijski sadržaj.

    Predviđeno je stvaranje posebnog mehanizma po kojem bi velike platforme prvo trebalo da odvoje regularne medije od onih koji plasiraju sumnjive sadržaje. Nakon toga bi mediji trebalo da budu obaviješteni o spornim sadržajima koje su plasirali i da dobiju 24 časa za odgovor. Tek nakon tog perioda bi mogli obrisati sporni sadržaj s svojih servera.

    Na stranici Savjeta EU objavljena je pozicija njihovog tijela u odnosu na ovaj zakon. Oni su unijeli odredbe o preciznijem definisanju nadležnosti između zemalja članica i Komisije, precizirali prava i obaveze Odbora za medijske usluge, tražili dodatne mjere za zaštitu identiteta novinarskog izvora, bolje preciziranje odredaba o transparentnosti vlasništva, a tražili su i pojašnjenje pravila i obaveza velikih platformi u odnosu na medije.

    Za komentar smo se obratili i Evropskom parlamentu, ali nam nije stigao odgovor.

  • Na Sokocu uhapšen osumnjičeni za ubistvo Osterdala

    Na Sokocu uhapšen osumnjičeni za ubistvo Osterdala

    Pripadnici PU Sokolac sinoć su na području ove opštine uhapsili jednu osobu koja se dovodi u vezu sa ubistvom Harisa Osterdala u sarajevskom naselju Stup.

    Riječ je o državljaninu Švedske.

    Pronađeno je vozilo, a ovaj muškarac je predat u nadležnost MUP-a KS.

    Drugi napadač je u bijegu i za njim se još traga.

    Podsjećamo, sinoć u sarajevskom naselju Stup, na lice mjesta su došle dvije maskirane osobe sa sportskim torbama u kojim se nalazilo automatsko oružje.

    Na licu mjesta nisu ostale čahure, pa se da naslutiti da je riječ o profesionalcima, prenosi “Atv”.

  • Dodik odgovorio Marfiju

    Dodik odgovorio Marfiju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da “još nije kasno da Sjedinjene Države sačuvaju ugled svjetske sile u očima ljudi koji ovdje žive, ali da bi se to desilo najprije američki ambasador u BiH Majkl Marfi mora kući”.

    “Nekada je sve stajalo u jedan tvit. Danas Marfi mora da ispiše ponjavu budalaština da bi otišao zadovoljan na spavanje”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    On je dodao da primjećuje malu razliku u saopštenjima.

    “Ovo današnje neobično podsjeća na rukopis opozicije u Republici Srpskoj. Ranije su Marfijeva pisanija ličila na saopštenja SDA. Ali ni onda ni sada nisu imala veze s realnošću. Usuđujem se reći, ni s pameću”, naveo je Dodik.

    Američki ambasador u BiH Majkl Marfi kritikovao je danas politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, navodeći da su SAD nepokolebljive u svojoj predanosti BiH, njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru.

  • Marfi: Dodik blokira Vladu, prijeti miru i ucjenjuje druge političke lidere

    Marfi: Dodik blokira Vladu, prijeti miru i ucjenjuje druge političke lidere

    nivou. Gospodin Dodik javno je izazivao državne institucije za provođenje zakona i pravosudne institucije da ga istraže, čak je rekao da će podnijeti prijavu protiv sebe. Gospodin Dodik tačno je znao šta radi 7. jula kada je potpisao nezakonit i neustavan Ukaz o zakonu kojim se podrivaju odluke visokog predstavnika, a sada se suočava s posljedicama. Ako je gospodin Dodik žrtva, kako sam tvrdi, on je žrtva vlastite loše procjene i sebičnih postupaka”, smatra Marfi.

    Kako dodaje “gospodin Dodik tvrdi da njegovi birači žele da razgradi Bosnu i Hercegovinu i zaštiti Republiku Srpsku od zamišljenih neprijatelja”.

    “Ne slažem se. Vjerujem da svi građani Bosne i Hercegovine žele ono što ljudi širom svijeta žele za sebe i svoje porodice: živjeti u zemlji u kojoj politički lideri i vladine institucije rade za njih potpuno transparentno, gdje sposobnost osobe da radi i uspije ne ovisi o tome koga poznaje, već o njezinim vlastitim talentima, i gdje vladavina prava čini osnovni temelj društva. Oni ne žele živjeti tamo gdje su njihova temeljna prava i slobode ograničeni ili gdje se njihovi porezi koriste za bogaćenje malobrojne političke elite, a ne za dobrobit njihovih zajednica”, navodi se u saopštenju.

    Marfi dodaje da “građani Bosne i Hercegovine žele uživati ​​u stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti unutar evroatlantskih institucija”.

    “Ovo nije put kojim ide Milorad Dodik. On se okreće od Evrope i prosperiteta koji ona nudi i umjesto toga prihvata vrijednosti autokratije, kao i siromaštvo koje ona sobom nosi. Rizikuje budućnost stanovnika RS u opasnoj igri eskalacije i laži. Ukratko, gospodin Dodik, a ne međunarodna zavjera, prijetnja je za RS kao i za demokratsku i prosperitetnu budućnosti njenih stanovnika”, navodi se u saopštenju.

    Marfi ističe da “SAD neće stajati po strani dok gospodin Dodik i njegovi politički drugovi pokušavaju pocijepati tkivo Bosne i Hercegovine, destabilizovati zemlju i regiju i spriječiti napredak BiH prema EU”.

    “Odlučni smo zaštititi suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. I dalje ćemo biti uz građane i institucije ove zemlje i pozivati ​​na odgovornost one koji su korumpirani ili se bave destabilizirajućim, antidejtonskim aktivnostima. Sjedinjene Države ostaju prijatelj i partner svim građanima Bosne i Hercegovine”, zaključuje Marfi u saopštenju.

  • U pucnjavi u Sarajevu likvidiran vođa narko mreže u Švedskoj

    U pucnjavi u Sarajevu likvidiran vođa narko mreže u Švedskoj

     – Muškarac koji je večeras ubijen na Stupu u Sarajevu je švedski državljanin Haris Osterdal, koji je poznat po brojnim krivičnim djelima, a njihovi mediji navode da je i vođa narko mreže, objavili su federalni mediji.

    Ovaj državljanin Švedske najvjerovatnije ima 30 godina, prema podacima švedske policije, prenosi Klix.

    Zajedno s bratom Denisom se bavi prodajom narkotika, za šta su i osuđivani.

    Švedski mediji navode da je Haris vođa narko mreže “Profit” te da je prije pet godina posljednji put osuđen na kaznu zatvora od četiri godine i to zbog organizovanja narko lanca.

    Osim toga je, zajedno s bratom, bio osuđivan i zbog prekršaja o korištenju oružja, podmićivanja, dopinga, nedozvoljene vožnje te korištenja Facebooka za prodaju droge i kućnu dostavu.

    Inače, pucnjava se dogodila oko 16:30 sati večeras u naselju Bulevar gdje su dvojica muškaraca na biciklu ispalila rafal u državljanina Švedske. Tom prilikom je povrijeđen i bh. državljanin.

    Napadači su imali ruksak u koji su upadale čahure te su vrlo brzo pobjegli s mjesta pucnjave.

    Policija je potvrdila da je ubijena jedna osoba, a da se drugoj utvrđuje stepen povreda. Ogradili su mjesto pucnjave, blokirali dio naselja, a u toku je i potrega za napadačima.

  • Data saglasnost za finansiranje medicinskog kompleksa u Banjaluci

    Data saglasnost za finansiranje medicinskog kompleksa u Banjaluci

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dali su danas saglasnost za ratifikaciju Ugovora o finansiranju medicinskog kompleksa u Banjaluci.

    Predstavnički dom nije usvojio prijedlog zaključka poslanika SNSD-a Sanje Vulić i Milorada Kojića o osnivanju privremene istražne komisije u vezi sa iznošenjem obavještajnih podataka ministra odbrane Zukana Heleza.

    Podršku poslanika nije dobio ni Prijedlog zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

    Riječ je o zakonskom aktu kojim se uređuje postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi sa međunarodnom ugovorima koje zaključuje BiH, te se obezbjeđuje primjena poštovanja principa transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti, te profesionalnosti i nepristrasnosti.

    Entitetske većine nije bilo za Prijedlog zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je razmatran u prvom čitanju.

    Poslanici su dali saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.

    Saglasnost je data i za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na Zapadnom Balkanu, za ratifikaciju Sporazuma o investicionom grantu za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u BiH u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći između BiH i Evropske investicione banke, te za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja.

    Nisu usvojen prijedlog zaključaka poslanika Јasmina Emrića povodom rasprave o interpelaciji poslanika Šerifa Špage, Edina Ramića, Midhata Čauševića, Šemsudina Dedića, Safeta Keše, Nermina Mandre, Amora Mašovića, Šemsudina Mehmedovića, Denijala Tulumovića, Milana Dunovića, Vlatka Glavaša, Zlatana Begića, Јasmina Emrića i Elvise Hodžić, koja se odnosi na ulazak helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u vazdušni prostor BiH 24. i 25. jula.

    Predstavnički dom usvojio je izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2022. godinu, kao i izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za prošlu godinu i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2022. godinu.

    Poslanici su k znanju primili informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine.

    Granična policija BiH je u izvještajnom periodu evidentirala 4.567 lica u nezakonitom prelasku ili pokušaju prelaska granice, što je u odnosu na isti period prošle godine povećanje za 65 odsto.

    Služba za poslove sa strancima u prvih šest mjeseci ove godine evidentirala je 12.931 nezakonitog migranta. Ovim podacima obuhvaćena su lica nakon nezakonitog ulaska u BiH, kao i lica koja su nakon isteka viza ili boravišnih dozvola ostala u BiH.

    Entitetske većine nije bilo za inicijativu poslanika Nihada Omerovića, kojom od Ministaratva pravde u Savjetu ministara traži da u roku od 30 dana od usvajanja inicijative Parlamentnoj skupštini BiH dostavi analizu praćenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

    Potrebnu većinu dobila je inicijativa poslanika SDA Šerifa Špage, koji je tražio da se po hitnom postupku raspravlja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, radi normiranja uvođenja novih savremenih tehnologija u izborni proces u BiH.

    Glasanjem o razmotrenim tačkama dnevnog reda završeno je današnje zasjedanje.