VRBAS Media

Autor: INFO

  • Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Nova optužnica protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i 18 saradnika podignuta je u Džordžiji, a oni se terete za pokušaj miješanja u izborne rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine u SAD-u.

    U optužnici su detaljno navedene desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine. Takođe, pominje se i krivotvorenje dokumenata kao i reketiranje.

    Kako piše AP, optužnica ima 97 strana.

    Prema pisanju Associated Pressa nova optužnica sadrži 97 stranica među kojima se detaljno opisuje desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine.

    Kako navodi The Guardian, osim Donalda, optuženo je još 18 osoba uključujući bivšeg šefa kabine Bijele kuće Marka Medovsa, te advokate Rudija Džiulijanija i Džona Istmena.

    Detaljni planovi
    Takođe, u optužnici se navode i detaljni planovi koji podrazumijevaju krađu glasova i miješanje u izborni proces u jednom okrugu savezne države Džordžija.

    • Tramp i ostali optuženi u ovom predmetu odbili su da prihvate da je Donald Tramp izgubio izbore te su se svjesno i namjerno pridružili zavjeri kako bi nezakonito promijenili ishod izbora u korist Trumpa – rekao je okružni tužilac Fani Vilis.

    Tužilac je naglasio da će optuženima biti dozvoljeno da se dobrovoljno predaju do 25. augusta te je naglasio kako će se suđenje organizovati u narednih šest mjeseci.

    “Zločinačka organizacija”
    Optužnica opisuje bivšeg predsjednika SAD-a kao i njegove saradnike kao članove „zločinačke organizacije“ koji su bili dio „preduzeća“ koje je poslovalo u Džordžiji. Stil optužnice sličan je onom koji se koristi u predmetima protiv vođi bandi i šefova mafije, piše AP.


    Nova optužnica protiv Trampa dolazi samo dvije sedmice nakon što ga je specijalni tužilac Ministarstva pravde SAD-a takođe optužio za zavjeru u kojoj je namjeravao poništiti rezultate izbora.

    • Nova optužnica se ističe po tome što, za razliku od drugih predmeta, Tramp ne bi imao šansu za pomilovanje ukoliko bude izabran za predsjednika 2024. godine – navodi se.
  • Ko je jači?

    Ko je jači?

    Prijem novih članica i alternativa globalnoj dominaciji američke valute – to su glavne teme predstojećeg Samita Briksa u Johanesburgu.

    Brazil, Rusija, Indija, Kina i predsedavajuća Južna Afrika, okupljaju se, da razmotre zahteve za članstvo 22 države, među kojima su i Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Argentina, Saudijska Arabija i Iran. Može li blok koji se posmatra i kao kontrateža G7, grupi najrazvijenijih država sveta, da se saglasi oko alternative za američki dolar, piše RTS.

    Levičarskog lidera Brazila jedno pitanje noćima drži budnim. Zašto sve zemlje moraju da trguju u dolarima? Članice BRIKS-a već su premašile četvrtinu međusobne razmene u nacionalnim valutama. I cilj im je da u naredne tri godine, ona dostigne trećinu.

    “Mnogo je jeftinije trgovanje u nekim drugim valutama i zato smo videli trend trgovanja u juanima, rubljama, rupijima, u drugim nacionalnim valutama. Nisu sve te zemlje članice Briksa, neke su članice Šangajske organizacije za saradnju ili Aseana, koje su takođe donele odluku da neće ubuduće da trguju ni u dolarima, ni u evrima, ni u jenima”, objašnjava prof. Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka.

    Ali u dolarima je i dalje više od 80 odsto međunarodnih transakcija i više od polovine deviznih rezervi. Otuda je za američku ministarku finansija Dženet Jelen dominacija dolara neupitna. Preispitali bi je mnogi – Rusija zbog sankcija, Kina zbog ekonomskog nacionalizma Vašingtona. Ostali, zato što svako podizanje referentnih kamatnih stopa američkog FED-a, čekaju sa nelagodom.

    Profesorka Mitrović, međutim, smatra da neka druga valuta neće zameniti dolar jer, kako kaže, pomenute države nemaju zajedničku monetarnu politiku i usklađenost pravnih i ekonomskih politika.

    “Ali radi se na digitalnoj ili obračunskoj valuti i predlozi su da ona ima zlatno pokriće”, kaže Mitrovićeva.


    Zlatni padobran je ono što mnogim prezaduženim državama globalnog juga, nudi Nova razvojna banka Briksa. I za povoljnije kredite i finansijske injekcije, ne postavlja uslove. Za razliku od MMF-a ili Svetske banke, Briks cilja finansijski sistem koji predvodi Zapad, ali ga ne izaziva, već nudi alternative.

    “Zemlje koje su deo G7 su mnogo bliže naslonjene jedna na drugu kao što su NATO ili EU. Ali vidimo da zemlje G7, iako su razvijene i imaju visok dohodak, beleže nisku stopu ekonomskog rasta dok se, sa druge strane, zemlje u razvoju iako nisu bogate razvijaju brže, tako da se postavlja pitanje da li će one u jednom trenutku uspeti da dostignu dohodak razvijenih zemalja poput Nemačke, Kanade i SAD”, kaže ekonomista Mihajlo Gajić.

    Pored ekonomije važnu ulogu igra i politika

    Sličnog udela u globalnom BDP-u, oko trećine, ali u članicama G7 živi oko 10 odsto svetske populacije, a u državama Briksa više od 40 odsto ljudi na planeti. U taj klub bi četrdesetak zemalja, 22 su podnele i zvanični zahtev.

    “Vi sa jedne strane možete ostvariti učešće na tržištu Kine ili Indije, to su tržišta sa više milijardi ljudi. Pored ovih ekonomskih razloga izuzetno važni su i politički razlozi u sve više polarizovanom svetu, vi ćete u Briksu naći kontratežu zapadnim narativima. Ali da ne zaboravimo da je zapravo džin u tom klubu Kina, ona čini oko 90 odsto ukupne moći tog kluba”, kaže Stefan Vladisavljević iz Fondacije BFPE.

    “Dve decenije imamo uspon globalnog juga, ali je najveći deo tog prosperiteta zabeležen u Kini, tako da je ona neka vrsta sile koja vuče u tom domenu. Iako nama deluje da je to zamena za zapadne investicije, sve te zemlje ne prekidaju veze sa zapadnim ekonomijama”, kaže Gajić.

    Na Samitu u Johanesburgu, Rusiju će predstavljati šef diplomatije, zbog naloga MKS za hapšenje ruskog predsednika. Članice Briksa i one koje bi to tek da postanu uglavnom su se uzdržale od osude ruskog napada na Ukrajinu, a u afričkoj mirovnoj inicijativi čak se navodi i ukidanje poternice za Vladimirom Putinom.

    “Dok Kina vidi proširenje kao mogućnost za podizanje legitimiteta i značaja same platforme, za Indiju je važno da ona ipak bude neko ko zastupa i svoje interese unutar platforme, i zato bi nove članice morale da budu one koje bi se zalagale za održanje platforme na principima koji su važni i za samu Indiju”, kaže Vladisavljević.

    Seme Briksa posejano je baš u investicionoj banci “Goldman Saks” – u izveštaju iz 2001. osvanuo je akronim zemalja rastućih ekonomija, onih koje će do 2050. dominirati svetskom ekonomijom.

  • Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Ruska državna duma traži od centralne banke Rusije da objasni pad rublje.

    Zamenik ruske Državne dume Dmitrij Kuznjecov zatražio je od predsednice Banke Rusije Elvire Nabiuline da objasni zašto je rublja u silaznoj putanji, izvestile su RIA Novosti, pozivajući se na njegovo pismo.

    Kuznjecov je izrazio zabrinutost zbog rasta inflacije i pozvao Nabijulinu da navede razloge za pad valute i “posledice koje se očekuju od ovog pada, kako bi upozorio Ruse na moguću visoku inflaciju i rast cena u zemlji”, prenosi Teletrejder.

    Podsetimo, kurs dolara na Moskovskoj berzi premašio je jutros 100 rubalja, prvi put od 23. marta prošle godine. Vrednost dolara porasla je za 72 kopejke – na 100,15 rubalja. Evro je poskupeo za 74 kopejke – na 109,52 rublje.

    Ruska valuta letos ušla u top tri najslabije u svetu i da prednjači po volatilnosti. Dolar je od početka godine poskupeo u odnosu na rublju 38 odsto, a evro 42 odsto.

  • Pala odbrambena linija Ukrajine

    Pala odbrambena linija Ukrajine

    Rusija je pokrenula novu ofanzivu u istočnom regionu Lugansk, za koju analitičari kažu da je usmerena na podrivanje ukrajinske operacije.

    Iako je nova ofanziva znatno manja od zimske, Rusija čini neki napredak i deluje da se fokusira na grad Kupjansk, u kojem je Ukrajina ove nedelje naredila evakuaciju, prenosi Blic.

    Rusija već drži pod kontrolom većinu Luganska pa bi zauzimanje ostatka oblasti bila politička pobeda za predsednika Vladimira Putina. To bi takođe stavilo njegove snage u bolji položaj da okupiraju ostatak Donbasa, koji se sastoji od Luganska i Donjecka.

    Rusko napredovanje u Lugansku moglo bi da izvrši pritisak na Ukrajinu, koja je usred svoje kontraofanzive, i podeli njenu pažnju, a kako piše “Hil“, bilo kakav uspeh takođe bi mogao da predstavlja politički koristan kontrast spram ukrajinske spore kontraofanzive u južnoj Zaporoškoj oblasti.

    Mark Kansijan, savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sumnja da Rusija može da napreduje. Ali, ako se to dogodi, kaže da bi to bio značajan udarac Ukrajini u opasnom trenutku.

    “Bilo bi pogubno za ukrajinsku narativu o kontraofanzivi ako bi Rusi uspeli da zauzmu Lugansk – za šta mislim da ne mogu. Ali, ako su u stanju da to urade u vreme kad je ukrajinska kontraofanziva bila zadržana u odbrambenoj zoni, to bi bio veoma moćan neuspeh i mislim veoma obeshrabrujući za zapadne pristalice (Ukrajine)”, rekao je on.

    Podseća se da je napredovanje u Lugansku je ubrzano od sredine jula a borbe se vode uglavnom u ruralnim delovima i na otvorenim poljima, slično južnoj Zaporoškoj oblasti samo u manje naseljenim područjima.

    Rusija je ove nedelje brzo napredovala ka Kupjansku, gradu u oblasti Harkova koji leži tik iza Luganska a koji bi, ako ga zauzmu, konsolidovao rusku kontrolu u području. Grad je bio zauzet u ranim danima rata pre nego što su ga Ukrajinci povratili u munjevitoj kontraofanzivi prošle jeseni.

    Popularni ruski vojni bloger Aleksander Koc je na “Telegramu“ rekao da Ukrajina rasteruje svoje trupe u žurbi da pokuša da se odbrani od napredovanja.

    “Gledam mapu napretka u ovom pravcu i osećam oprezan optimizam. Sada su oružane snage Ukrajine u položaju koji nije baš povoljan za njih“, naveo je on.

    Rusija se takođe kreće iz Kremina u Lugansku ka gradu Limanu u Donjecku. Liman, južno od Kupjanska, takođe je velika meta Rusije u njenim naporima da stabilizuje svoju moć na istoku. Igor Ždanov, dopisnik Raša tudeja, rekao je da su ruski “borci uspeli da probiju neprijateljsku odbranu“ u bici u šumi i prirodnom rezervatu kod Limana.

    “Pala je zaista ozbiljna odbrambena linija, koja je mesecima sputavala naše akcije na ovom sektoru fronta“, rekao je on na Telegramu.

  • Nafta pojeftinjuje zbog nestabilnog oporavka Kine

    Nafta pojeftinjuje zbog nestabilnog oporavka Kine

    Cijene nafte opale su danas pošto su zabrinutost zbog nestabilnog ekonomskog oporavka Kine i jačanje dolara uzeli maha nakon sedam sedmica rasta cijena ovog energenta zbog umanjenog snabdijevanja.

    Cijena barela brent nafte opala je za 63 centa na 86,18 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je za 59 centi i sada košta 82,60 dolara.

    Tržišni igrači su podijeljeni i odmjeravaju odnos ponude i potražnje u odnosu na znakove slabljenja tražnje u Kini, rekao je Fil Flin, analitičar iz kompanije “Prajs fjučers grup”.

    Jači dolar vrši pritisak na potražnju za naftom jer ona postaje skuplja za kupce koji koriste druge valute.

  • Kvadrat u Banjaluci pojeftinio za 244 KM

    Kvadrat u Banjaluci pojeftinio za 244 KM

    Prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u Banjaluci u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle pala je za 244 marke po kvadratnom metru, a drastičan pad je zabilježen i u Trebinju.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kvadrat je u gradu na Vrbasu sa 3.627 pao na 3.383 marke, a u gradu na Trebišnjici sa 2.636 na 2.247 KM.

    S druge strane, u Bijeljini je došlo do skoka cijena kvadratnog metra sa 1.822 na 2.112, ali i u Doboju, gdje je kvadrat umjesto 1.970 plaćan 2.259 maraka.

    Na internetu smo juče pregledali brojne oglase za prodaju stanova u Banjaluci i zaista se primijeti pad cijena.

    Onima koji planiraju da kupe stan ekonomisti poručuju da još pričekaju, dok trgovci priznaju da se pad potražnje već bilježi.

    “Rekao bih da je došlo do blagog stabilizovanja tržišta, a ne do izduvavanja balona. Stanogradnja još bilježi značajne aktivnosti, ali pad cijena svakako predstavlja ohrabrujući znak”, rekao je ekonomista Slaviša Raković.

    Prema njegovim riječima, potencijalnim kupcima bilo bi pametno da pričekaju zbog bankarskih uslova jer rast kamatnih stopa, kako je ocijenio, nije opravdan. To, međutim, nije jedini argument za odlaganje kupovine stana.

    “Trebalo bi možda sačekati da se kamate vrate, ali i da cijene dodatno padnu jer su ovakve kakve su sada neodržive. Osim toga, svi grade stanove da bi prodavali i jasno je da aktuelne cijene ne mogu opravdati troškove gradnje”, istakao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Senka Gatarić Vasilić, vlasnik banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu već 34 godine, kaže da je trend koji se odnosi na pad cijena bio očekivan pošto je maksimum postignut.

    “Rast cijena je stao. One zadugo neće ići ka gore. Koliko će one padati teško je predvidjeti. Sada se bilježi stagnacija i pomalo klize ka dolje, kako starih stanova, tako vjerovatno i novih, pošto je malo smanjena i potražnja, to osjete ovi koji grade”, rekla je Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

    Kako je pojasnila, sve ima svoje vrijeme, odnosno maksimum, koji je zabilježen, a sada se osjeti smanjen interes za kupovinu, odnosno da je tržište zasićeno.

    Kada je riječ o cijeloj Srpskoj, prema podacima statističara, porasla je prodaja stanova u odnosu na isti period prošle godine, ali je zabilježen pad u odnosu na cijelu 2022.

    “Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine veći je u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine za 10,9 odsto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. manji je za 3,7 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    I cijene su, kada govorimo o cijeloj Srpskoj, išle ka gore.

    “Prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju 2023. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2022. viša je za jedan odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2022. godini viša je za 4,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

  • Kakav sve epilog optužnice protiv Dodika i Lukića produbiće krizu u BiH može biti?

    Kakav sve epilog optužnice protiv Dodika i Lukića produbiće krizu u BiH može biti?

    Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, zbog “nepoštovanja odluka visokog predstavnika”, razgovarali smo sa pravnim stručnjacima koji kažu da su mogući razni scenariji, a koji će u svakom slučaju dovesti do velike političke pa i ustavne krize, čiji se kraj ne nazire.

    Prvo, u slučaju da Sud Bosne i Hercegovine ne potvrdi optužnicu Tužilaštva BiH, što je malo vjerovatno, to bi značilo da “zakon” koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nije ustavan, a to bi opet značilo da sve što je radio OHR u BiH u posljednjim godinama neustavno.

    Druga mogućnost jeste da Sud BiH potvrdi optužnicu, što je već izvjesno, nakon čega će se ići u glavni pretres koji može trajati unedogled, a u kojem će se dokazivati, ne krivica za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203 a, stav 1 Krivičnog zakona BiH, već ustavnost samog tog zakona, na kojem će se sasvim sigurno bazirati eventualna odbrana optuženih Dodika i Lukića.

    Treća, takođe izvjesna varijanta je da Sud BiH proglasi krivim Dodika i Lukića, međutim po sili tog istog “zakona” po kojem su osuđeni, Dodiku i Lukiću, pored kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, posljedica osude su i prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja kao i zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava. U suštini, u slučaju osude, Dodik kao predsjednik Republike Srpske trebao bi da odstupi sa dužnosti, što je malo izvjestan scenario.

    Ono što je zanimljivo jeste i to da je po Ustavu Republike Srpske predsjednik Republike Srpske dužan da potpiše ukaz o proglašenju zakona koje usvoji NS RS i to u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u NS RS. Takođe, zanimljivo je i to da je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske prvo stavio veto na Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koje je donijela NS RS, a samo nekoliko dana taj veto povukao. Upravo ovi usvojeni zakoni bili su okidač Tužilaštvu BiH da podigne optužnicu protiv Dodika i Lukića. Odmah nakon što su ti zakoni usvojeni u NS RS, reagovao je Šmit, koji je poništio te zakone i donio izmjene Krivičnog zakona BiH po kojima su Dodik i Lukić optuženi, međutim, te Šmitove odluke nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

    Kada je riječ o optužnici, ona je proslijeđena Sudu BiH na odlučivanje, a u Sudu BiH rekli su da još nije donesena odluka.

    Kako su naglasili u Sudu BiH, odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH propisano je da je rok za odlučivanje o optužnici do 15 dana od dana prijema optužnice.

    Još ranije, Dodik je optužnicu nazvao pravnim nasiljem naglašavajući da ona nema nikakve veze sa pravom, dok je Lukić juče naglasio da će “Službeni glasnik Republike Srpske” nastaviti da objavljuje ukaze predsjednika Republike Srpske.

    On je rekao da su BiH i njen politički sistem dotakli dno i da je poražavajuće da Šmit pokušava da uređuje cijeli sistem i redemolira ga po svojoj volji.

    “Dešavalo se da ljudi, obično tirani, u svojim sistemima pokušavaju nekoga nametnuti na neku funkciju, ali se nikada nije dešavalo da se onda cijeli sistem prilagodi tom nekom pojedincu. Vjerujem da se Šmit neće uvrijediti, ali pravim metaforu da je i Kaligula svog konja Incitatusa postavio za senatora, ali rimska država nije poštovala odluke tog nametnutog senatora”, rekao je Lukić.

  • Milanović: Hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat

    Milanović: Hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je da su hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat i da ih tretiraju “kao korov”, dodajući da postupanje grčkih vlasti prema njima nema veze sa pravom, demokratijom i poštovanjem ljudskih prava.

    “To nije pravna država! Ti ljudi su tretirani kao ratni zarobljenici. Da sam premijer, razmislio bih što bih napravio. Nije jednostavno. Ovo je na granici ratnog prava. Tretiraju ih kao zarobljenu jedinicu”, rekao je Milanović komentarišući slanje svih hrvatskih navijača koji su učestvovali u neredima u Atini u istražne zatvore širom Grčke.

    Dodao je da grčkim vlastima ni nakon pet dana zadržavanja navijača bez obrazloženja nije bilo dovoljno da identifikuju ko je odgovoran, nego je svima određen pritvor, prenosi portal Index.hr.

    “Imaš pet dana da iz jedne grupe ljudi izdvojiš kukolj, a ti ih sve strpaš u pritvor i još ih razbacaš po cijeloj Grčkoj tako da ih prebiju i siluju. Sjajno – to je EU”, rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, hrvatske navijače “u Grčkoj tretiraju kao korov”.

    “To nema veze sa demokratijom, sa poštovanjem ljudskih prava. Ako je to EU danas, bolje da je nema”, dodao je Milanović.

    Grupa od 98 hrvatskih državljana tereti se za 11 krivičnih i prekršajnih djela, a poseban naglasak je stavljen na istragu ubistva 29-godišnjeg navijača AEK-a tokom sukoba navijača fudbalskog kluba Dinamo Zagreb i navijača AEK u Atini uveče 7. avgusta.

  • Pucnjava u Sarajevu, ima povređenih

    Pucnjava u Sarajevu, ima povređenih

    U sarajevskom naselju Breka dogodila se pucnjava.

    “Došlo je do upotrebe vatrenog oružja”, rekli su iz MUP-a KS.

    Policija je na licu mesta i po svemu sudeći incident se desio u jednom ugostiteljskom objektu.

    “Prvo je došlo do tuče na obližnjem taksi štandu, a onda je taksista I. R., od ranije poznat policijskim organima, otišao u kafić i ranio mladića i naneo mu lakše telesne povrede”, piše “Avaz”.

    “Jedno lice je povređeno i upućeno je na ukazivanje pomoći u KUM”, rekli su ranije iz Operativnog centra MUP-a KS.

    Na licu mesta je policija.

  • Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    SAD su saopštile danas da će poslati Ukrajini novu bezbjednosnu pomoć u vrijednosti od 200 miliona dolara.
    Pomoć obuhvata municiju za protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivoklopna sredstva i dodatnu opremu za čišćenje mina, rekao je u saopštenju američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Pentagon je u maju objavio da je greškom odredio veću vrijednost američkog oružja koje je obećano Kijevu i da na raspolaganju ima dodatnih 6,2 milijarde dolara za ovu vrstu pomoći.

    Ukrajini je potrebno oružje koje se može isporučiti iz američkih zaliha za nekoliko dana ili sedmica bi mogla da nastavi da odbija rusku akciju.

    Greška počinjena u računovodstvu ide u korist Kijeva jer Amerika sada može poslati više opreme.