VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nikšić: Ako SNSD nastavi s uslovljavanjem, nema dalje razgovora

    Nikšić: Ako SNSD nastavi s uslovljavanjem, nema dalje razgovora

    Smatram da bi bilo svrsishodnije, bolje za sve u Bosni i Hercegovini, da mi sjednemo, dogovorimo i donesemo zakon o državnoj imovini u skladu s odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kaže Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH i lider Socijaldemokratske partije BiH.

    Nikšić je u intervjuu “Jedan” na BHRT-u dodaje da ono što je OHR do sada uradio na pripremi zakona, pokazuje da se vodi računa o državi Bosni i Hercegovini i institucijama Bosne i Hercegovine.

    “Uslovljavanje nije način, ni manir na koji se mogu rješavati pitanja Ustavnog suda i državne imovine. Ako SNSD to uslovljava, u redu, nema dalje razgovora”, kaže Nikšić.

    On ističe da je trojka bila jasna i precizna, pristala je na formiranje radne grupe na nivou Savjeta ministara koja bi trebala da radi na pripremi novog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    “Taj zakon mora da bude u skladu s evropskim standardima. Ne dolazi u obzir, što se tiče SDP-a BiH, a siguran sam i trojke, da pristanemo da se u Ustavnom sudu odlučuje po nacionalnoj osnovi. Nama je potpuno jasno kad dođemo u situaciju da ispunjavamo uslove na putu prema Evropskoj uniji, da ne možemo biti članica a da imamo strane sudije u Ustavnom sudu. Međutim, to je jedan dugotrajan proces i kad ćemo doći do toga, vidjet ćemo”, pojašnjava Nikšić.

    Predsjednik SDP-a BiH ponavlja kako je trojka do sada pokazala da nije podložna ucjenama i uslovljavanjima. Ono što rade je, kaže, traženje rješenja kroz razgovore i određene kompromise.

    “Alternativa razgovorima i kompromisima je blokada svega u državi Bosni i Hercegovini, zadržavanje statusa quo i ja smatram da bi takva situacija išla u prilog samo onima koji ne vole ovu državu, koji žele da pokažu da Bosna i Hercegovina kao država nije moguća”, navodi Nikšić, a prenosi Avaz.

  • Strahovit sudar “tojote” i “mercedesa” u BiH

    Strahovit sudar “tojote” i “mercedesa” u BiH

    U Tuzli je noćas oko 01:10 sati u Ulici 18. hrvatske brigade, došlo do teške saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala dva vozila, Toyota i Mercedes.
    – Povrijeđeno je ukupno sedam lica, od čega je pet lica zadobilo teške tjelesne povrede konstatovane od strane ljekara UKC-a Tuzla, gdje su zadržani na daljem liječenju. Uviđaj su uz prisustvo i pod nadzorom kantonalnog tužioca izvršili policijski službenici OKP PU Tuzla. Uviđaju je također prisustvovao sudski vještak za saobraćajne nezgode – saopšteno je iz MUP-a TK.
    U toku je daljnji rad na dokumentovanju navedene saobraćajne nesreće, piše Avaz.

  • Grlić Radman: Komšić parazitira na tuđem pravu

    Grlić Radman: Komšić parazitira na tuđem pravu

    Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u Njujorku da su izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića za govornicom Generalne skupštine UN neodgovorne i politički štetne i da nepotrebno dižu tenzije i usporavaju put BiH prema EU.

    Komentarišući izjavu Komšića, koji je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića optužio za kršenje međunarodnog prava i uporedio ga sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Grlić Radman je rekao da je Komšić taj koji “krši međunarodno pravo jer parazitira na tuđem pravu”.

    Grlić Radman je rekao da je Komšić uzurpator hrvatske kvote koja proizlazi iz Dejtonskog sporazum.

    • Svaki narod ima pravo da bira svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, a Komšić nije izabran glasovima hrvatskog naroda, već je uzurpirao to pravo zbog nesavršenosti toga zakona. To što on čini je apsolutno nečuveno – rekao je Grlić Radman.

    On je naveo da Komšić svojim neodgovornim izjavama čini veliku medveđu uslugu političkim liderima koji se u Savjetu ministara aktivno zalažu za evropsku perspektivu BiH.

    On je naveo da Komšić svojim neodgovornim izjavama čini veliku medveđu uslugu političkim liderima koji se u Savjetu ministara aktivno zalažu za evropsku perspektivu BiH.

    • BiH je dobila status kandidata zahvaljujući Hrvatskoj, koja je ostvarila sve svoje spoljnopolitičke ciljeve i gdje predsjednik Vlade Andrej Plenković posebno podržava BiH, a sada se zajedno sa drugim zemljama članicama zauzima za otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU – rekao je Grlić Radman.

    On je istakao da su Komšićeve izjave jako štetne, jer dižu nepotrebne tenzije i usporavaju put BiH prema EU.

    • Nije nam jasno u ime koga Komšić to radi i zašto to radi? Јoš jedanput ponavljam, on je uzurpator i štetočina, on parazitira na tuđem pravu – rekao je Grlić Radman.
  • Župljanin: OBA BiH godinama pod uticajem SDA

    Župljanin: OBA BiH godinama pod uticajem SDA

    Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin rekao je za RTRS da je OBA BiH godinama bila pod punim uticajem SDA i radila mimo zakona izvršavajući njene naloge.

    Župljanin je rekao da s toga ne iznenađuje što je kod poslanika SDA Salka Zildžića pronađena službena iskaznica OBA i pištolj bez dozvole, dodajući da mnogo ljudi u BiH ima te iskaznice i da je iz Republike Srpske godinama ukazivano na ovaj problem.

    • OBA BiH se izdigla iznad zakona, radila po nalogu SDA i za njen račun, provodeći nezakonita prisluškivanja i procese – istakao je on.

    Župljanin je rekao da će biti potrebno mnogo vremena da se utvrdi ko sve ima iskaznicu OBA, jer je pitanje koliko se takvih iskaznica uopšte nalazi u registru.

    Govoreći o Kristijanu Šmitu i novim provokacijama tokom posjete Republici Srpskoj, Župljanin je ponovio da Šmit nije visoki predstavnik i da je nelegitiman i nelegalan.

    • Stav Republike Srpske je da je Šmit nelegitiman i zabranjen mu je ulazak u institucije Srpske – podsjetio je on.

    Župljanin je dodao da Šmit čak nije ni njemački turista, jer turisti dolaze s namjerom da upoznaju neku zemlju i njena dobra, a on je došao s lošim namjerama prema srpskom narodu.

  • Dvojica Srba uhapšena na Kosovu u pritvoru

    Dvojica Srba uhapšena na Kosovu u pritvoru

    Zoranu Kostiću iz Prilužja, kod Obilića i Draganu Miloviću iz Zvečana uhapšenim juče na KiM određeno je policijsko zadržavanje do 48 sati, a treći uhapšeni Srbin – Ilija Elezović prebačen je u bolnicu u Prištini i nalazi se u jako lošem zdravstvenom stanju, potvrđeno je Tanjugu.

    Vijest o tome da je Kostiću (73) određeno policijsko zadržavanje do 48 sati su potvrdili predsjednik Privremenog organa opštine Vučitrn Milan Kostić, kao i branilac Zorana Kostića, advokat Predrag Miljković.

    – U policiji je dao izjavu u svojstvu osumnjičenog, vidjećemo da li će tužilac zatražiti mjeru sudskog pritvora – rekao je Miljković.

    Kostića su pripadnici takozvane kosovske policije u civilu priveli u Prilužju, a kako je saopšteno iz specijalnog tužilaštva, terete ga za navodni ratni zločin.

    -Njega su bukvalno oteli. U tome su učestvovali i radnici prištinske Elektrodistribucije. Pozvonili su im, on im je otvorio da navodno provjere brojilo. I u tom trenutku kada je izašao, došao je džip civilnih tablica i trojica policajca su ga bukvalno ugurala i odvela u pravcu Prištine – rekao je juče na konferenciji na novinare direktor Kancelarije za KiM Petar Petković.

    Bivšem policajcu Draganu Miloviću iz Zvečana takođe je određeno policijsko zadržavanje do 48 sati, potvrdio je za Tanjug njegov branilac, advokat Miloš Delević.

    – Sutra će biti sjednica za određivanje pritvora, poslije nje ću znati više detalja – rekao je Delević u kratkoj izjavi za Tanjug.

    I Milovića tužilaštvo u Prištini tereti za navodni ratni zločin.

    Pored Kostića i Milovića, tzv. kosovska policija je pod optužbom za navodni ratni zločin uhapsila juče i onkološkog pacijenta Iliju Elezovića, kome je u međuvremenu pozlilo i nalazi se u teškom zdravstvenom stanju.

    – Elezović, koga su juče pripadnici tzv. kosovske policije uhapsili u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice prebačen je u bolnicu u Prištini i nalazi se u jako lošem zdravstvenom stanju – rekao je za Tanjug njegov branilac, advokat Ljubomir Pantović.

  • Poruka sindikalaca pred proteste

    Poruka sindikalaca pred proteste

    Institucije Republike Srpske su postale političko odlagalište za partijske kadrove. Zahtijevamo depolitizovanu javnu upravu, pošten i transparentan sistem plata i naknada za sve radnike.

    Ovim riječima predstavnici Sindikata uprave RS pozivaju na protest zaposlenih u javnom sektoru, koji će se održati 29. septembra u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”, a čime su i javno ukazali na problem stranačkog zapošljavanja o kojem građani godinama govore.

    – Borimo se za dostojanstven rad i poštene uslove rada – poručio je generalni sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

    Proteste su najavili zbog neispunjavanja Sporazuma o povećanju plata, i to zajedno sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

    Ovim riječima predstavnici Sindikata uprave RS pozivaju na protest zaposlenih u javnom sektoru, koji će se održati 29. septembra u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”, a čime su i javno ukazali na problem stranačkog zapošljavanja o kojem građani godinama govore.

    – Borimo se za dostojanstven rad i poštene uslove rada – poručio je generalni sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

    Proteste su najavili zbog neispunjavanja Sporazuma o povećanju plata, i to zajedno sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

    Njima je ove sedmice podršku pružio i Sindikat pravosuđa. Članovi Sindikata održaće, naime, jednočasovni štrajk upozorenja u svim pravosudnim institucijama u Srpskoj u kojima postoji sindikalna organizacija. Na to su se, kažu, odlučili jer nije ispoštovan Sporazum o povećanju plata, koji je potpisan prošle godine sa Vladom RS. A, drugi razlog je diskriminacija administrativnih radnika koji rade u pravosudnim institucijama u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija.

    – Radnici su diskriminisani po tri osnova. Sudije i tužioci dobijaju sudska rješenja i sporove i naknade za topli obrok, drugi osnov je naknada po osnovu staža, jer za nosioce pravosudnih funkcija ta naknada iznosi 0,5 odsto, a za ostale 0,3 odsto do 25 godina radnog staža. Preko 25 godina staža je 0,5 odsto. Treći osnov je pitanje regresa, jer to više nije minoran iznos, nama administrativnim radnicima je uračunat u platu, a sudijama i tužiocima se iskazuje posebno u visini 50 odsti njihove neto plate – kaže predsjednik tog sindikata Siniša Petrović.

    Dodaje da su plate administrativnim radnicima u pravosudnim institucijama u posljednje dvije godine povećane za 12 odsto, dok će nosiocima pravosudnih funkcija, zaključno sa 1. januarom iduće godine, po sili zakona biti povećane oko 35 odsto.

    Podsjetimo, nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za kraj septembra, ministarka finansija RS Zora Vidović im je poručila: Nemamo prostora ove godine za povećanje plata u administraciji.

  • Sporni dijelovi Zakona o sklapanju međunarodnih ugovora BiH

    Sporni dijelovi Zakona o sklapanju međunarodnih ugovora BiH

    Tekst međunarodnog ugovora utvrđuje se na jezicima i pismima ugovornih strana, što za bosanskohercegovačku stranu znači na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, te latiničnom odnosno ćiriličnom pismu ili na drugom jeziku, prema dogovoru ugovornih strana.

    Ovako glasi jedna od odredbi Prijedloga zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora BiH, koje su sporne za Republiku Srpsku.

    U mišljenju koje je u kabinet zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, Nebojše Radmanovića, poslao ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik, upozorava se da su, prema Ustavu Srpske, službeni jezici RS: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, pa bi u skladu s tim trebalo korigovati tekst zakona.

    Podsjećamo, u Srpskoj je proteklih godina vođena velika politička borba protiv toga da se jezik kojim govore Bošnjaci nazove bosanskim. Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika on može da se zove samo bošnjački jezik.

    – Nema bosanskog jezika i to je ono što je veoma jasno. Srpski jezik je jezik srpskog naroda, tako i bošnjački jezik može da bude koji oni hoće, ali ono što mi ne možemo da prihvatimo jeste da se bosanski jezik tretira kao jezik koji će biti izučavan u školama u RS i to se neće desiti – jedna je od izjava predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Na apaleciju Safeta Softića, čak je i Ustavni sud BiH 26. maja 2016. donio odluku da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u deijlu koji glasi „jezik bošnjačkog naroda“ u skladu sa Ustavom BiH.

    Takođe, sud je tada zaključio da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele jer „Ustav BiH nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda“.

    Međutim, jasno je da bi glasanje za zakon u kome piše „bosanski jezik“, značilo da srpski predstavnici mijenjaju politički stav. Zanimljivo, za Srpsku neprihvatljivi naziv „bosanski jezik“ prošao je pored srpskih ministara u Savjetu ministara BiH, kao i mnoge druge stvari na koje su iz Vlade RS stigle primjedbe na ovaj zakon, kao i na Prijedlog zakona o spoljnim poslovima BiH. Jer, u popratnom pismu ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića piše da su u tekst Prijedloga zakona ugrađene korekcije u skladu sa izvodom iz teksta digitalnog zapisa sa 11. sjednice Savjeta ministara BiH od 11. maja 2023.

    Srpski poslanici u Predstavničkom BiH mogu da zaustave ovakvu formulaciju na današnjoj sjednici. Ipak, stvari nisu tako jednostavne, a oni koji smo juče pozvali rekli su da će pokušati da zauzmu jedinstven stav prije početka sjednice, mada im nije jasno kako je toliko propusta u zakonima moglo da prođe kroz Savjet ministara BiH.

    – Imamo danas sastanak klubova, usaglašavanje srpskih predstavnika. Jasno je da je Ustav RS taj jezik nazvao jezikom bošnjačkog naroda. Na drugoj strani ne možemo osporiti činjenicu da se i u Srbiji izučava bosanski jezik. Donijećemo odluku da vidimo da li je to nešto oko čega se možemo dogovoriti, u smislu da li da glasamo za zakon ili ne. Mi kao Srbi iz Republike Srpske sigurno u RS nećemo prihvatiti naziv bosanski jezik, jer je to put ka stvaranju bosanske nacije – kaže za Srpskainfo zamjenik predsjednika Srpskog kluba poslanika Milan Petković.

  • Inflacija zaustavila ekonomski rast BiH

    Inflacija zaustavila ekonomski rast BiH

    Trend ekonomskog rasta iz prethodne godine znatno je usporen, što je posljedica rasta cijena robe i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja privredne aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju.

    Ovo se navodi u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – jun 2023. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH.

    “Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje. Usporavanje privredne aktivnosti u zemlji (privatna potrošnja i investicije) i slabljenje izvozne tražnje (usporavanje ekonomskog rasta u EU) rezultirali su usporavanjem trenda rasta spoljnotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2023. godine, tako da je ona u realnom smislu uvećana za dva odsto u odnosu na isti period prošle godine”, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

    Oni su istakli da je, prema podacima za maj, u BiH bilo zaposleno 855.600 osoba, što je 1,7 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

    “Istovremeno je bilo 345.000 nezaposlenih osoba, što je za 4,35 odsto manje u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Prosječna neto plata u maju ove godine iznosila je 1.275 KM, uz nominalni rast od 15,3 odsto i realni rast od 8,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna penzija u Bosni i Hercegovini u junu je iznosila 567 KM i u odnosu na jun 2022. godine nominalno je veća za 19,5 odsto. Stopa rasta ukupnih poreskih prihoda u prvoj polovini 2023. godine iznosila je 11,1 odsto. Ukupno je prikupljeno oko 10,4 milijarde KM javnih prihoda po osnovu direktnih i indirektnih poreza, socijalnih doprinosa, taksa, kazni i naknada”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da je usporavanje ekonomskog rasta posljedica izostanka mjera na stimulaciji ekonomije, lošeg odgovora Evropske centralne banke (ECB), gdje se destimulisanjem mjera na strani agregatne tražnje i privatne potrošnje nastoji riješiti inflacija nastala na osnovu šoka agregatne ponude.

    “Kada imamo jednu upitnu ekonomsku politiku na nivou EU, savjete u pravcu restrikcije mjera ekonomske politike, rast kamatnih stopa, smanjenje monetarne podrške, zahtjeve za fiskalnom štednjom, konsolidacijom koja je karakteristična za EU, a rast usporava, postavite pitanje da li pilot u avionu zna šta radi”, upitao je Stevanović.

    Dodao je da se u ekonomskim školama uči jedno, a radi se drugo.

    “Postavlja se pitanje vremena provedeno u školama. Kada ekonomski rast usporava, mi moramo da sprovodimo drugačije mjere, kako u EU, tako i u BiH. Ako najveći ekonomski sistem svijeta pravi neviđene deficite i pravi mjere stimulacije ekonomije, ne treba biti pretjerano mudar pa zaključiti šta je potrebno raditi. Uvijek se prati onaj koji je najveći, koji diktira tempo. Koliko god je to moguće. U našem sistemu treba tražiti prostor, resurs, mjeru, aktivnost, politiku koja će odgovoriti toj dinamici. Mi smo zabavljeni nekim drugim temama, nekom drugom dinamikom. Zato će nam i ekonomija u ovoj godini biti posljedica izostanka mjera na ekspanziji ekonomije, na odgovoru na tempo drugih, na slušanju savjeta drugih. Imamo informaciju da ekonomija usporava, vidjećemo da li ćemo imati mjere na njenom ubrzavanju. Ako ne možemo uticati na spoljnu tražnju, šta možemo uraditi na domaćem terenu, da razlika između stope rasta nas i EU bude minimalno 2% u našu korist. To smo imali u prethodne tri godine, sve ispod toga se može smatrati propuštenom šansom”, zaključio je Stevanović.

  • Krajnja desnica sve popularnija

    Krajnja desnica sve popularnija

    Zeleni su u Njemačkoj pozvali na kontrolu i zaustavljanje ilegalnih tražilaca azila, što je samo potvrda politike krajnje desnice, čija popularnost u zemlji nezaustavljivo raste.

    Naime, dopredsjednica Zelenih, Rikarda Lang, čija je stranka obično poznata po zagovaranju umjerenog kursa o migraciji, kritikovala je ključne zvaničnike njena dva koaliciona partnera zato što “ne čine dovoljno kako bi osigurali vraćanje tražilaca azila koji nemaju valjani razlog za to, u njihove matične zemlje”. Pritom se, što najviše govori o zaokretu Zelenih, misli na migrante koji traže azil u strahu od rata u njihovoj zemlji. Vraćati ih znači ugroziti im život.

    “Vlada mora djelovati kako bi izbjegla dolazak sve više i više ljudi”, rekla je Lang i obrušila se na ministarku unutrašnjih poslova Nensi Faeser, koja je iz Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Šolca, i njemačkog posebnog izaslanika za imigraciju Joakima Stampa iz liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), rekavši da moraju “konačno napredovati u sporazumima o repatrijaciji” sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se olakšale deportacije.

    To je preslikač kompletne atmosfere u Njemačkoj, gdje i javno mnijenje čini bitniji zaokret. Anketa objavljena 19. septembra pokazala je da antiimigraciona stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postaje najjača politička snaga u Meklenburg-Vorpomernu, već četvrtoj istočno njemačkoj pokrajini, nakon Brandenburga, Tiringije i Saske, u kojoj krajnja desnica vodi u anketama. Time se samo povećava mogućnost da bi AfD po prvi put mogao osvojiti vlast na državnom nivou.

    “Takva stranka jača kada se problemi ne rješavaju”, rekao je Fridrih Merc, čelnik njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU), glavne opozicione stranke, govoreći o raspravi o imigraciji.

    Dodao je da su gradovi i opštine u Njemačkoj “beznadežno preplavljeni” sve većim brojem tražilaca azila.

    Ove radnje naglašavaju u kojoj mjeri njemačka vladajuća koalicija SPD-a, FDP-a i Zelenih počinje paničariti jer broj migracija konstantno raste – samo u avgustu je registrovano oko 15.100 ilegalnih prelazaka granice, što predstavlja povećanje od 40 odsto u poređenju sa julom – i sve veći broj Nijemaca okreće se AfD-u. Njemački predsjednik Frank-Volter Steinmejer upozorio je da se Njemačka “nalazi na prelomnoj tački”, budući da je 162.000 ljudi zatražilo azil u toj zemlji kroz prvu polovinu godine. To je više od trećine svih zahtjeva unutar Evropske unije.

    I sve to za AfD mnogo znači, u pozitivnom smislu. Jer, iz te stranke bezbrižno mogu biti još radikalniji, a da time ništa ne gube. Dapače, AfD je porastao i u nacionalnim anketama, s 14 odsto na početku godine do 22 odsto u septembru, prema prosjeku nacionalnih anketa koje je sastavio “Politico”. Time je druga najpopularnija stranka u zemlji nakon konzervativnog saveza CDU-a s Hrišćansko-socijalnom unijom, koja ima podršku od 27 odsto. Šolcov SPD zaostaje sa 17 odsto.

    Stoga, stigao je trenutak kad u Njemačkoj treba razmisliti u kojem smjeru ići. Zeleni su pali na “praksi”, iako su u “teoriji” konstantno naglašavali humane vrijednosti, ljudska prava i sve što ide uz to. Ali, kad se počeo narušavati komfor svakodnevice, bez problema se napravio zaokret. Ako ništa, iz njemačkog primjera može učiti ostatak Evrope i reagovati na vrijeme, navodi “N1”. Nije dovoljno o nečemu pričati i raspravljati “iz daljine”, potrebno je to konkretno i pokazati, kad se ukaže prilika. A ona je za Njemačku očito kreirala kontraefekt koji već sad zabrinjava.

  • Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU u Sarajevu i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali su vlasti u Republici Srpskoj da povuku Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji su i novinari i nevladini aktivisti upozorili da će značajno ograničiti postojeća ljudska prava u Republici Srpskoj.

    U Delegaciji EU za “Nezavisne” ističu da bi u slučaju stupanja na snagu ovaj zakon predstavljao jasan korak unazad za evropski put BiH, ali i prijetnju demokratskim vrijednostima.

    Upozorili su da je on u direktnoj suprotnosti s deklarativnim opredjeljenjem vlasti RS za opredijeljenost za evropski put.

    U Delegaciji ističu da postoji čitav niz prekomjernih ograničenja koje ovaj nacrt sadrži.

    “Odredbe zakona su nejasno sačinjene, ostavljajući značajan prostor za nedemokratsku primjenu zakona. Prekomjerne obaveze izvještavanja, uključujući pojačanu inspekcijsku kontrolu, odgovornost i novčane kazne, nametnuće ograničenja sposobnosti organizacija civilnog društva da slobodno djeluju”, upozoravaju oni.

    Dodaju da bi stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” rezultiralo suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničilo njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, čime bi se podstakla klima straha.

    “Svoju ocjenu Nacrta zakona dali su i OEBS-ov ODIHR i Venecijanska komisija Savjeta Evrope, utvrdivši inherentne ozbiljne nedostatke i pozvali vlasti RS da u cijelosti preispitaju njegovo usvajanje i da se uključe u dalje konsultacije sa svim zainteresovanim stranama u cilju garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobode izražavanja u RS”, naglasili su oni i dodali da EU poziva Vladu RS da prijedlog povuče, a da poslanici, ako zakon dođe na glasanje, glasaju protiv.

    U Ambasadi SAD su oštrim tonom osudili ovaj nacrt, upozorivši da on prijeti daljem sužavanju građanskog prostora u RS, te tvrde da bi ugrozio osnovna prava i slobode stanovnika Republike Srpske.

    “Ova i druge zakonske inicijative još više će gurnuti Republiku Srpsku u autokratiju koja nije u skladu sa demokratskom, prosperitetnom i sigurnom budućnošću koju njeni stanovnici žele i zaslužuju. Takođe će omogućiti vladajućoj koaliciji još veću moć i izbjegavanje nadzora i odgovornosti za ono što radi. Najnoviji nacrt postavlja stroge uslove za nevladine organizacije i novinare i podsjeća na restriktivne zakone koje je Rusija koristila da uguši drugačije mišljenje i uništi građansko društvo. Ovaj potez protiv nevladinih organizacija još je jedan pokušaj podrivanja sloboda građana BiH od strane Vlade RS”, naglasili su oni.

    Napomene radi, zakon će se u formi nacrta na poslaničkim klupama naći 26. septembra, a samo ovlaš čitanje ovog teksta jasno pokazuje da su odredbe široko definisane i otvaraju prostor za razna tumačenja.

    Primjera radi, nevladina organizacija i njeni članovi mogu krivično odgovarati za “djelovanje suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva”.

    Iako je zakonom dozvoljeno da se nevladina organizacija bavi borbom protiv korupcije, nije definisano da li bi se to odnosilo i na navode o korupciji visokih političkih zvaničnika, jer tekst ostavlja mogućnost da bi se takve aktivnosti mogle tumačiti “političkim djelovanjem”, čime bi se pokušalo zastrašivanjem uticati na rad građanskih udruženja.

    U Ministarstvu pravde ovaj zakon pravdaju time da ova oblast u RS još nije regulisana.

    “Uočen je problem nepostojanja javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovog političkog djelovanja, objavljivanja finansijskih izvještaja itd., a koje finansiraju ili na drugi način pomažu strani subjekti. Cilj koji se želi postići donošenjem ovog nacrta je povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija”, tvrde oni.

    “Politički hir može dovesti do zabrane neke organizacije”

    Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka rekao je da novi zakon o registru nevladinih organizacija omogućava da se samo zbog nečijeg hira može zabraniti djelovanje neke nevladine organizacije i ističe da je preširoko postavljena definicija šta je političko djelovanje.

    “Ukoliko se neki od portala bavi politikom ili istraživanjem finansijskog kriminala, korupcije, nepotizma, piše da je neki izborni kandidat zaposlio nekog rođaka, da su na javnom tenderu uzeli novac, krenuli u stranački kasu ili privatni džep, kako su trošili novac, šta je sa njihovim imovinskim kartonima, to oni mogu smatrati političkim djelovanjem”, kaže on.

    Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja, smatra da je ovaj zakon diskriminatoran, jer pravi razliku između raznih udruženja građana.

    “Vlast, ni za ovaj zakon, baš kao ni za rekriminalizaciju klevete, do sada nije ponudila razlog zašto je uopšte ponudila ova rješenja, pogotovo zato što mi već 20 godina imamo Zakon o udruženjima građana i fondacijama koje već sada podliježe svim mogućim kontrolama i inspekcijama”, smatra ona.