VRBAS Media

Autor: INFO

  • Izraelci potvrdili da razmatraju opciju upumpavanja morske vode u Hamasove tunele

    Izraelci potvrdili da razmatraju opciju upumpavanja morske vode u Hamasove tunele

    Načelnik generalštaba izraelske vojske Herzi Halevi potvrdio je informacije o tome da Izrael razmatra opciju u kojoj bi se Hamasovi tuneli potpuno uništili upumpavanjem morske vode.

    Između ostalog, Halevi je komentirao izvještaj Wall Street Journala u kojem se navodi kako je jedna od opcija za Izrael upravo i ona koja se odnosi na potpuno uništavanje tunela koje koristi Hamas.
    “Vidimo mnogo podzemne infrastrukture u Gazi. Znali smo da će biti tako. Dio cilja je i uništenje ove infrastrukture. Ideja sa morskom vodom je dobra”, rekao je Halevi.

    Poručio je kako Izrael razmatra nekoliko opcija kada je riječ o tunelima.

    “Imamo razne načine da se nosimo sa tunelima, neću govoriti o pojedinostima, ali one uključuju eksplozive za uništavanje i druga sredstva da spriječimo operativce Hamasa da koriste tunele kako bi nanijeli štetu našim vojnicima. Stoga, svako sredstvo koje nam daje prednost nad neprijateljem je ujedno i sredstvo koje mi procjenjujemo. Ovo je dobra ideja, ali neću komentarisati specifičnosti”, poručio je.

    Podsjetimo, prema informacijama WSJ-a u kojima se citiraju američki zvaničnici, izraelske vojne snage prošlog mjeseca su postavile pet velikih pumpi za vodu u blizini izbjegličkog kampa Al-Shati u gradu Gaza, a koje su sposobne poplaviti tunele u roku od nekoliko sedmica upumpavanjem na hiljade kubnih metara vode na sat.

    “Zvaničnici su rekli da je Izrael upozorio SAD o planu još prošlog mjeseca, ali još nije odlučio da li će plan implementirati”, navodi se.

    Kako je navedeno, morska voda bi se crpila iz Sredozemnog mora, a tim potezom Izrael bi imao za cilj uništavanje podzemne mreže prolaza i skrovišta Hamasa te “izbacivanje” boraca iznad zemlje.

    Prema izvještaju, mišljenja u Bidenovoj administraciji o ovom pitanju bila su pomiješana, a neki zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog izraelskog plana, dok su drugi rekli da podržavaju napore Izraela da uništi tunele.

    “Nismo sigurni koliko će pumpanje vode biti uspješno jer niko ne zna detalje tunela i tla oko njih”, rekao je jedan od zvaničnika za WSJ.

  • Prvi čovjek Rusije na velikoj turneji

    Prvi čovjek Rusije na velikoj turneji

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je kako će danas otputovati u jednodnevnu posjetu Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kao glavna tema susreta najavljena je ekonomska saradnja.

    Kako je ruski predsjednik naglasio uoči putovanja, nakon povratka u Moskvu održat će i susret sa predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, a ovakve diplomatske događaje Putin je opisao kao “moćan pogodak”.

    “Tri najsnažnija međunarodna događaja za jedan i po dan. Ovo je tako moćan pogodak. Čini mi se da će to biti korisno sa stanovišta razvoja naših odnosa sa ove tri države i sa stanovištva, da tako kažem, relevantnih signala međunarodnoj zajednici”, rekao je Putin.

    Prethodni put, Putin je u Emiratima i Saudijskoj Arabiji boravio 2019. godine. Iako su se međunarodni odnosi od tada drastično izmijenili, Moskva ističe kako je Rusija zadržala stabilne odnose sa ovim zemljama.

    “Planirano je da se razmotri stanje i izgledi za dalji razvoj višestruke saradnje Rusije i Emirata kao i aktuelna dešavanja na Bliskom istoku. UAE su glavni ekonomski partner u arapskom svijetu. Ove godine saradnja se također razvija veoma dobro”, saopćeno je iz Kremlja.

    U Rijadu, Putin bi se trebao sastati sa prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

    Oni će, kako napominju u Kremlju, razgovarati o pitanjima bilateralne saradnje u trgovinskoj, ekonomskoj i investicionoj oblasti, različitim aspektima interakcije u multilateralnim formatima. Planirana je i razmjena mišljenja o pitanjima regionalne i međunarodne agende.

    Osim Putina, u ruskoj delegaciji naći će se i šef diplomatije Sergej Lavrov, predsjednica Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, šefovi Roskosmosa i Rosatoma kao i niz ministara i drugih zvaničnika vlade.

  • Maduro sprema zakone za pripajanje Gvajane, formira se i posebna vojna divizija

    Maduro sprema zakone za pripajanje Gvajane, formira se i posebna vojna divizija

    Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro predložio je stvaranje zakona koji bi ozvaničio rezultate nedjeljnog referenduma, na kojem su Venecuelanci jednostrano odobrili aneksiju spornog Gvajanskog teritorija, koji čini većinu ove države.

    “To je zakon koji regulira stvaranje države Guayana Esequiba”, rekao je Maduro tokom sastanka s ministrima, guvernerima, gradonačelnicima, diplomatima, vojnicima i drugim visokim dužnosnicima.
    Maduro je predao nacrt zakona predsjedniku Nacionalne skupštine Venecuele Jorgeu Rodriguezu, koji je obećao da će se o njemu brzo raspravljati i da će svi njegovi članci biti odobreni.


    Maduro je zatražio od zastupnika da se “svim sredstvima suprotstave” ustupcima Gvajane u vodama koje Caracas smatra da su u “procesu razgraničenja”.

    Maduro je također najavio stvaranje vojne divizije koja će se brinuti o teritoriju u sporu s Gvajanom.

    Zodi, kako će se divizija zvati, bit će smještena u gradu Tumeremo, rudarskom gradu u državi Bolivar, u blizini Brazila i graniči sa spornim područjem, koje Gvajana smatra sastavnim dijelom svog teritorija.

    Osim toga, venecuelanski predsjednik naredio je stvaranje odjela državne naftne kompanije PDVSA kako bi se “odmah” počelo s “davanjem operativnih dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte, plina i rudnika” na spornom području.

    Maduro je također pozvao na stvaranje odjela CVG-a, konglomerata državnih rudarskih, šumarskih i elektroenergetskih kompanija, za razvoj projekata u spornom području.

    Granični spor između Gvajane i Venecuele datira iz 19. stoljeća, ali je u fokusu od 2018. godine, kada je Međunarodni sud pravde (ICJ) prihvatio slučaj i pozvao Venecuelu da ne mijenja trenutnu dinamiku na tom području.

    Maduro, međutim, odbacuje posredovanje ICJ-a, što je osnažio referendumom na kojem su Venecuelanci glasali da ne priznaju nadležnost međunarodnog suda.

    Uprkos tome, sud će u nadolazećim mjesecima donijeti odluku obavezujuću za obje nacije.

    Spor između dviju zemalja prvobitno je riješen arbitražnom presudom iz 1899. u korist Velike Britanije, koju je Venecuela kasnije odbacila, tvrdeći da je donesena pod britanskim pritiskom.

    Maduro je u ponedjeljak rekao da je “narodni mandat otvorio novu fazu u borbi za našu Guayanu Esequibo, za koji imamo plan, koncept i viziju”.

    Većina građana koji su učestvovali u referendmu odgovorila je potvrdno na pet pitanja.

    Posljednji je pitao slažu li se Venecuelanci s uključivanjem teritorije Esequibo u kartu Venecuele, stvaranjem nove države pod nazivom Guayana Esequiba i provedbom “ubrzanog plana” za zbrinjavanje stanovništva, davanjem državljanstva i ličnih karata.

  • U pohvalama na račun Milanovića opozicija vidi dokaz da je predsjednik Srpske agent hrvatskih interesa

    U pohvalama na račun Milanovića opozicija vidi dokaz da je predsjednik Srpske agent hrvatskih interesa

    Gostovanje predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika u programu HRT, te njegove pohvale na račun hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića s kojim, kako je rekao, dijeli iste vrijednosti, izazvale su najoštrije reakcije i osude opozicije u Srpskoj.

    Navodeći da je Dodik svojim sinoćnjim nastupom na HRT potvrdio sve ono što opozicija o njemu govori već dugi niz godina od toga da je “agent hrvatskih interesa u BiH”, pa do optužbi da je prije nekoliko mjeseci dao prećutnu saglasnost Zoranu Milanoviću da u Derventi odlikuje zloglasnu brigadu HVO koja je ubijala srpske civile – predstavnici opozicije za Srpskainfo tvrde da nakon posljednjeg intervjua Dodika hrvatskim medijima o svemu navedenom nema nikakve sumnje.

    Iste vrijednosti
    – Stvar je jasna. Dodik je svojim nastupom potvrdio da postoje emocije između njega i Milanovića i da mu je zato i dozvolio da u Derventi odlikuje one koji su ubijali srpske civile i djecu. Sada je usred Zagreba pokazao da su njemu važniji Milanović i Hrvatska od svog naroda i Republike Srpske – kaže za Srpskainfo potpredsjednik PDP i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak.

    Inače, u navedenom intervju za HRT, aktuelni predsjednik Republike Srpske, između ostalog, istakao je da je Zoran Milanović “konzistentan političar koji dobro razumije stvari”, kao i da njih dvojica “dijele iste vrijednosti”.

    – Milanović je konzistentan predsjednik. Volim s njim razgovarati. On je uvijek neformalan i zato je zanimljiv. Čovjek koji štiti interese svoje države. I ona je potpisnik Dejtonskog sporazuma i time i garant tog sporazuma. Nepravedno je izbačena, kao i Srbija, iz procesa odlučivanja preko Saveza za implementaciju mira u BiH – rekao je Dodik, dodajući i da “bolje sarađuje s Draganom Čovićem nego s Bakirom Izetbegovićem”.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, za Srpskainfo kaže da je Dodiku “očigledno bilo malo nastupanja po srpskim medijima”, pa je, kako kaže, morao otići u Hrvatsku da pošalje poruku javnosti u BiH, ali i široj javnosti u čijem interesu radi.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    – Mnogo sam govorila o tome da je Dodik često izlazio u susret hrvatskim interesima. Od Pelješkog mosta, Trgovske gore, puštanja Milanovića da odlikuje zloglasnu 103. brigadu HVO u Derventi, žmurenja na diskriminaciju Srba u kantonima s hrvatskom većinom, predaje jasenovačke građe, kao i mnogih drugih stvari. O tome bi se moglo pričati u nedogled – ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da lider SNSD “očigledno ima vezu s Milanovićem”, podsjećajući da ga je i ranije nazivala “igračem hrvatskih interesa”.

    “Lažni nacionalizam”
    – I dalje stojim pri toj tvrdnji. On (Dodik) to svojim postupcima samo nastavlja da potvrđuje. Ako je za njega Milanović konzistentan i da sam njim dijeli iste vrijednosti, mislim da je time Dodik rekao sve o sebi i da je svaki moj komentar suvišan – kaže Trivićeva.

    Poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS, Ognjen Bodiroga, takođe tvrdi da je posljednjim izjavama za HRT lider SNSD pokazao da “više i ne krije veliku emociju prema Hrvatskoj i Hrvatima”.

    – Očigledno ih, kako je sam priznao, vezuju iste vrijednosti. Inače, Dodik ne može biti nikakav nacionalista. On je priznao genocid u Srebrenici, Radovana Karadžića i Ratka Mladića nazivao je kukavicama, bio je miljenik Medlin Olbrajt koja ga je nazivala “svježim daškom na Balkanu”, a Alija Izetbegović ga je nazivao “normalnim Srbinom”. To je jedan lažni patriota koji koristi nacionalnu retoriku u vlastitom interesu, a svi znamo kakvo je bilo njegovo učešće u ratu i kakva je bila njegova nacionalna svijest u tim vremenima – kaže Bodiroga.

  • Egićevo ministarstvo dobilo budžet veći za 122 miliona KM, evo koje stavke su uvećane, a gdje se štedilo

    Egićevo ministarstvo dobilo budžet veći za 122 miliona KM, evo koje stavke su uvećane, a gdje se štedilo

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD), sljedeće godine imaće na raspolaganju budžet od 480 miliona maraka, što je za 122 miliona maraka više u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice bi trabalo da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za narednu godinu i to po hitnom postupku, koji je za 212 miliona KM veći od okvira Rebalansa Budžeta Srpske za 2023. godinu.

    Među onima koji su dobili veći budžet je i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, a ovo uvećanje se uglavnom odnosi na izdvajanja za borački dodatak, koja će umjesto 102 miliona KM naredne godine iznositi 228,5 miliona KM.

    Putovanja i smještaj
    I nije to jedina stavka u budžetu koja će biti uvećana.

    Kako se može vidjeti iz Prijedloga budžeta, uvećanja su planirana i za putovanja i smještaj službenika ovog Ministarstva. Ta stavka je uvećana za 30.000 KM i sljedeće godine će Egićevo ministarstvo za te namjene na raspolaganju imati 130.000 KM.

    Uvećani su i grantovi za pola miliona maraka, a veća izdvajanja predviđena su i za subvencije.

    Tako će za subvencije Ministarstvo umjesto 360.000 KM sljedeće godine na raspolaganju imati 400.000 KM, a one će biti dodjeljene u jednakom iznosu domovima penzionera u Banjaluci i Trebinju.

    Iz Prijedloga budžeta vidljivo je da će Ministarstvo za porodične invalidnine sljedeće godine umjesto 86,5 miliona KM na raspolaganju imati 94 miliona KM, što je 7,5 miliona maraka više.

    Za isti taj iznos uvećana je i stavka ličnih invalidnina.

    Ministarstvo će tako za lične invalidnine iduće godine na raspolaganju imati 97 miliona maraka.

    Nema novca za podsticaj zapošljavanja
    Doznake za civilne invalidnine su povećane za 600.000 KM i iznosiće 6,8 miliona maraka, a za pola miliona maraka povećana su i izdvajanja Fondu za zdravstveno osiguranje za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, PPB i CŽR. Za te namjene iduće godine će biti izdvojeno 14,5 miliona maraka.

    I za program socijalnog izdvajanja radnika predviđena su dva miliona maraka više od ovogodišnjih. Tako će sljedeće godine za te namjene biti izdvojeno šest miliona maraka.

    Iako je budžet Ministarstva veći, neće baš svi korisnici profitirati od tog povećanja.

    Tako su, na primjer, tekuće doznake za unapređenje materijalnog položaja boraca sa navršenih 65 godina života smanjene za 100.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 2,8 miliona KM.

  • Zelenski ne može, nešto se dogodilo

    Zelenski ne može, nešto se dogodilo

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otkazao je neočekivano danas svoje predviđeno obraćanje pred američkim Kongresom.

    Obraćanje je otkazano zbog događaja koji je iskrsao u “poslednjem trenutku”, rekao je šef demokrata u Senatu Čak Šumer.

    “Zelenski ne može da se pojavi na našem brifingu u 15.00, nešto se dogodilo u poslednjem trenutku”, rekao je Šumer novinarima.

    Ukrajinski predsednik je trebalo virtuelno da govori pred američkim Kongresom u nadi da će uticati na to da Kongres odobri novi paket pomoći njegovoj zemlji.

    Vašington daje najviše vojne pomoći Kijevu, i dao je desetine milijardi dolara od početka ruske invazije u febrauru 2022.

    Ali obećanje američkog demokratskog predsednika Džoa Bajdena da će nastaviti finansijski da podržava Ukrajinu ozbiljno je dovedeno u pitanje, što bi bilo katastrofalno za Kijev čija razočaravajuća kontraofanziva nije donela očekivane teritorijalno napredovanje.

    Američki Kongres koji je do sada odobravao ogromne pakete vojne, humanitarne i makroekonomske pomoći Kijevu sastavljen je iz dva doma. U Predstavničkom domu većinu imaju republikanci, i jedan broj njih traže da se odmah prekine davanje pomoći Kijevu.

    U Senatu, gde su demokrate u večini, opozicioni republikanci su za pružanje podrške Ukrajini.

    Ukrajinski zvaničnici kažu da im je potrebno još oružja da izbegnu da se u ruskim udarima ne uništi energetska infrastruktura i dovede do toga da milioni ljudi ostanu u mraku ove zime, kao što se desilo prošle godine.

    Sama Bela kuća je juče upozorila da bi američka vojna pomoć Ukrajini mogla da bude prekinuta narednih nedelja ako se ne postigne budžetski dogovor sa republikancima.

    Republikanci traže, da bi odobrili pomoć, da se zaoštri politika prema migrantima na granici sa Meksikom, što za sada demokrate odbijaju da urade.

    Predsednik Predsrtavničkog doma republikanac Majk Džonson je danas rekao u pismu Beloj kući da nikakva nova pomoć Ukrajini neće biti odobrena bez „radikalne promene“ američke migrantske politike.

    Predviđajući zamor velikog američkog saveznika Zelenski je lično došao u Vašington u septembru kada se sastao sa predsednikom Bajdenom ali i sa članovima Kongresa. Ali poseta nije imala očekivan rezultat, Kongres, zaokupljen sopstvenim problemima oko smene predsednika, nije odobrio nova sredstva za Ukrajinu i njenu ofanzivu

  • Velika istraga otkrila da su Amerikanci bijesni na Ukrajinu

    Velika istraga otkrila da su Amerikanci bijesni na Ukrajinu

    Sastanak u Briselu 15. juna između američkog ministra odbrane Lojda Ostina i ukrajinskog kolege Oleksija Reznikova otkrio je da je Vašington nezadovoljan potezima koje je Kijev u tom trenutku povlačio na terenu.

    Ostin je Reznikovog rešetao pitanjima, od toga zašto ukrajinske snage ne koriste opremu za razminiranje koju im je Zapad isporučio i zašto Ukrajinci ne upotrebljavaju dim za prikrivanje napredovanja. Suočen sa sve većim frustracijama američkog kolege, Reznikov je poručio da su ukrajinski vojni komandanti ti koji donose odluke te da su bez vazdušne podrške ograničeni u napredovanju.

    List “The Washington Post” je intervjuisao više od 30 visokih zvaničnika iz Ukrajine, Amerike i zemalja članica EU, koji su otkrili da je Vašington otpočetka bio uključen u vojno planiranje ukrajinske protivofanzive. Konačne odluke ipak su donosili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, vrhovni vojni komandant Valerij Zalužni i drugi ukrajinski zapovjednici.

    Razgovori o proljetnoj protivofanzivi počeli su još u jesen 2022. Na Ostinovo pitanje što je ukrajinskim snagama potrebno u kontraofanzivi, Zalužni je kao iz topa odgovorio: “Hiljadu oklopnih vozila i devet novih brigada, obučenih u Njemačkoj i spremnih za bitku”.

    “To je bilo gotovo nemoguće osigurati”, rekao je tad Ostin.

    Početkom godine ukrajinski, američki i britanski zvaničnici počeli su s ratnim vježbama u Njemačkoj. Održali su ukupno osam vježbi, koristeći se specijalizovanim softverima, proračunskim tablicama u Excelu ili jednostavno pomičući figure po karti.

    Kroz simulacije ratnih operacija, zapadnim zvaničnicima ubrzo je postalo jasno da bi za Ukrajinu najbolje bilo da koncentriše svoje snage na jedan strateški cilj, odnosno da pokrene masovni napad do Azovskog mora, čime bi prekinula kopneni most od Rusije do Krima, kritičnu rusku liniju snabdijevanja. Najoptimističniji scenario za presijecanje tog kopnenog mosta bio je 60-90 dana. Vježbe su predviđale da će to biti teška borba u kojoj će Ukrajina izgubiti 30-40 odsto svojih vojnika i opreme.

    Američki zvaničnici bili su uvjereni da će još više ukrajinskih vojnika biti ubijeno ako se protivofanziva pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja. Pentagon je htio da napad započne sredinom aprila, ali Ukrajinci su oklijevali, insistirajući da nisu spremni za ofanzivu bez dodatnog oružja i obuke.

    Umjesto usmjerenog napada prema Azovskom moru, ukrajinski zvaničnici su vjerovali da njihove snage moraju napasti tri različite tačke duž fronta od oko hiljadu kilometara – južno prema Melitopolju i Berdjansku te istočno prema Bahmutu. Amerikanci su na kraju ipak popustili i pristali podržati Ukrajince u njihovom naumu, prenosi “Jutarnji list”.

    “Oni poznaju teren. Oni poznaju Ruse. To nije naš rat”, rekao je visoki američki zvaničnik za “Washington Post”.

    Na kraju se pokazalo da su mnogi u Ukrajini i na Zapadu podcijenili sposobnost Rusije da se oporavi od gubitaka na bojnom polju, što je dovelo do toga da je ukrajinska protivofanziva napredovala vrlo sporo i postigla male dobitke.

  • “SAD bi mogle biti odgovorne za poraz Ukrajine”

    “SAD bi mogle biti odgovorne za poraz Ukrajine”

    Sjedinjene Američke Države biće “odgovorne za poraz Ukrajine” ukoliko Kongres ne odobri nov zahtjev Bajdenove administracije za višemilionsko finansiranje ratom razorene zemlje, izjavila je Sekretar finansija Dženet Jelen, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkazao obraćanje američkom Kongresu.

    Ona je u utorak novinarima u Meksiko Sitiju kazala da je finansiranje, naročito opšteg državnog budžeta Ukrajine, “potpuno neophodno”, i da predstavlja preduslov da podrška Međunarodnog monetarnog fonda nastavi da stiže Ukrajini, prenosi Tanjug.

    Jelen je rekla da je finansiranje Ukrajine od suštinskog značaja za sve američke saveznike u Evropi, koji su pružali pomoć toj zemlji da pobjedi u svojoj borbi protiv ruske invazije.

    Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je ranije da je odlaganje pomoći Sjedinjenih američkih država stvorilo “veliki rizik” da će Ukrajina izgubiti taj skoro dvogodišnji rat.

    Lider Ukrajine kasnije je otkazao planove da se obrati Kongresu sa zahtjevom za direktnu američku pomoć, dok su kongresmeni raspravljali oko republikanskog zahtjeva da se ta pomoć poveže sa izmjenom američke imigracione i granične politike.

    Kasnije je ukrajinski predsjednik Zelenski otkazao planove da se obrati Kongresu sa zahtjevom za direktnu američku pomoć, dok su kongremeni raspravljali o dodatnom paketu potrošnje od preko 100 milijardi dolara koji bi uključio pomoć Ukrajini i Izraelu, kao i finansiranje zaštite granice.

  • Zakazan sastanak SB UN na zahtjev Rusije

    Zakazan sastanak SB UN na zahtjev Rusije

    Savjet bezbjednosti UN sastaće se 11. decembra kako bi razmotrio zapadne isporuke oružja Ukrajini, izjavio je zamjenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski.

    “Sastanak će biti održan 11. decembra u 15 časova po lokalnom vremenu po pitanju isporuka oružja Zapada Ukrajini”, rekao je Poljanski.

    On je dodao da se sastanak održava na zahtjev Rusije.

  • CNN: Kritična tačka; “Putin će nas pobjediti jer će nas nadživjeti”

    CNN: Kritična tačka; “Putin će nas pobjediti jer će nas nadživjeti”

    Gotovo sedam nedelja otkako je Bajden zatražio od Kongresa 60 milijardi dolara za Ukrajinu, sa još 14 milijardi dolara za Izrael, ništa se nije dogodilo.

    Kako navodi CNN, sada su republikanci zapretili da će blokirati paket pomoći Ukrajini i Izraelu ako promene granične politike ne budu uključene. Zastoju doprinosi i činjenica da se bliže praznici, vremena je sve manje, dok je Bela kuća u ponedeljak najavila “kritičan trenutak u ratu“.

    “Ponestaje nam novca i skoro nam je ponestalo vremena“, rekao je novinarima savetnik za nacionalnu bezbednost američkog predsednika Džozefa Bajdena, Džejk Salivan.

    Pooštravanje administrativne retorike sugeriše da je svaki kongresmen koji se protivi finansiranju Ukrajine na strani ruskog lidera.

    Direktorka Kancelarije za menadžemnt i budžet Šalanda Jang u pismu je već upozorila predsednika Predstavničkog doma Majka Džonsona da “prekid protoka američkog oružja i opreme Ukrajini ne samo što će ugroziti dobitke koje je Ukrajina ostvarila već i povećati verovatnoću ruske vojne pobede“.

    Sad se postavlja pitanje, navodi dalje CNN, da li je ovakva frustracija administracije zapravo politička taktika, osmišljena da podstakne Kongres na akciju ili odražava istinsku zabrinutost da je vojna pomoć SAD koja podržava ukrajinski otpor zaista ugrožena.

    S obzirom na neuspeh Kongresa i, posebno haotične većine u Predstavničkom domu, da ispune čak i najosnovnije dužnosti vlade, zabrinutost koja se graniči sa panikom mogla bi biti opravdana u zapadnom krilu.

    Sve veće sumnje u posvećenost SAD poklapaju se sa gorkom zimom u kojoj se očekuje da će Rusija ponovo gađati ukrajinske civile i elektrane koje ih greju.

    Postoje novi znaci da je Moskva uspela da povrati svoje iscrpljene snage i naoružanje i da razmešta nove rakete i bespilotne letelice, koje je dobila od saveznika kao što su Severna Koreja i Iran.

    Izraelski rat protiv Hamasa je, u međuvremenu, zasenio Ukrajinu poslednjih nedelja – situacija zbog koje je predsednik Volodimir Zelenski javno zabrinut poslednjih dana.

    Ali u pitanju je ne samo opstanak Ukrajine već i reputacija Sjedinjenih Država kao globalnog lidera. Pre samo dve nedelje ministar odbrane Lojd Ostin u Kijevu je javno rekao Zelenskom: “Ostaćemo sa vama na duge staze“.


    Sada je realan scenario i da se Donald Tramp vrati u Belu kuću, a on je neprijateljski nastrojen prema Ukrajini i ima naklonost Putina.

    Takav scenario ne samo da bi razbio zapadnu odlučnost u Ukrajini; mogao bi i poslati znak protivnicima poput Rusije i Kine da američke bezbednosne garancije saveznicima ne znače ništa.

    Političke snage koje bi mogle da preoblikuju svet u Trampovom drugom mandatu već su u igri u Vašingtonu, posebno u Predstavničkom domu, i prete da transformišu spoljnu politiku SAD.

    Pristalice nastavka pomoći Ukrajini upozoravaju da ih Putin posmatra. Republikanski senator Džim Riš iz Ajdaha, koji radi u odborima za obaveštajne poslove i spoljne poslove, rekao je prošlog meseca na Međunarodnom bezbednosnom forumu u Halifaksu da “Vladimir Putin ima razloga da veruje da će pobediti u ovom ratu tako što će nas nadživeti“.

    Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis ponovio je da Moskva prati svaki korak u američkom Kongresu.

    “Veliki test volje je između Kremlja i zapadnih prestonica — Vašingtona, Berlina, Pariza, Londona i drugih“, rekao je Hodžiz na brifingu koji je prošle nedelje organizovao Spirit of America, neprofitna grupa koja radi zajedno sa vojnicima i diplomatama na promovišu vrednosti SAD.

    Iste političke snage koje su razjedinile i pretvorile Kongres u ćorsokak i koje podstiču mogućnost drugog Trampovog mandata, udružile su se da ugroze američko finansiranje ukrajinskog otpora.

    Desničarski republikanci zahtevaju paket čvrstih promena imigracione politike na južnoj granici u zamenu za finansiranje Ukrajine koje su neprihvatljive za demokrate u Senatu.

    I malo je toga zajedničkog ali i poverenja između Predstavničkog doma koji vode republikanci i Senata koji vode demokrate. Bajdenov rejting koji opada ograničava njegovu sposobnost da kontinuirano prodaje ogromnu pomoć Ukrajini dok američka javnosti postaje sve skeptičnija usred svakodnevnih borbi u SAD, uključujući i visoke cene hrane.

    Neuspeh Ukrajine da svoju dugo obećanu kontraofanzivu pretvori u konkretne dobitke, u međuvremenu, naveo je skeptike u pogledu veće pomoći da se zapitaju da li se ona efikasno koristi i koliko dugo će rat trajati.

    Putin, sa svojom visokom tolerancijom prema ogromnim ruskim žrtvama, izgleda spreman da vodi rat na iscrpljivanje kako bi pustio svog neprijatelja da iskrvari i da sačeka političke promene u SAD i Evropi.

    Paket pomoći Ukrajini sada je upleten u najnerešivije političko pitanje SAD – o imigraciji.

    Bajden je zatražio 13,6 milijardi dolara za bezbednost na granici između SAD i Meksika, zajedno sa svojim zahtevima za pomoć Izraelu i Ukrajini, u pokušaju da olakša usvajanje mere, koja takođe uključuje 7,4 milijarde dolara za Tajvan.

    Ali republikanci žele promene politike, kao i nova sredstva. Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer pojačaće pritisak na republikance u Senatu koji se zalažu za veću pomoć Ukrajini, ali su taoci baze naklonjene Trampu.

    On planira da ove nedelje iznese paket pomoći Ukrajini i Izraelu na glasanje bez imigracionih mera.

    “Nacionalna bezbednost Amerike je na kocki širom sveta, u Evropi, na Bliskom istoku, na Indo-Pacifiku. Autokrate, diktatori vode rat protiv demokratije, protiv naših vrednosti, protiv našeg načina života“, kazao je njujorški demokrata.