VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nobilo: Šmit će biti ključni svjedok – moraće objasniti ko ga je imenovao i otkud mu ovlašćenja

    Nobilo: Šmit će biti ključni svjedok – moraće objasniti ko ga je imenovao i otkud mu ovlašćenja

    U procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ključni svjedok će biti Kristijan Šmit i mi ćemo ga pozvati da svjedoči, rekao je u Teleringu član tima odbrane predsjednika Republike Srpske i advokat Anto Nobilo.

    • Šmit će pred Sudom BiH morati da objasni ko ga je imenovao i ko mu je dao ovlašćenja. On će nama veoma važan svjedok – istakao je Nobilo.

    Naveo je da odbrana ima pravo dokazivati da Šmit nema ovlašćenja, jer je Šmit “upetljan” u optužnicu.

    Kaže da su se preračunali oni koji su kreirali ovaj proces.

    Ističe da su oni Dodiku kao političkom oponentu dali veliku platformu.

    • On sada može krenuti sa suverenističkom politikom. To može biti početak demontiranja “visokog predstavnika”. I BiH je nefunkcionalna, jer nisu dopustili da se narodi preko svojih izabranih predstavnika dogovore kako će živjeti. I u političkom i svakom drugom smislu ovaj postupak će se vratiti onima koji su ga inicirali – rekao je Nobilo.

    Na pitanje šta ako Šmit ne bude želio doći da svjedoči, Nobilo je rekao da se svjedok koji odbije da svjedoči, može privesti.

    Kaže da je potpuno je jasno da se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vodi montirani-politički proces.

    • I to samo sa jednim ciljem – da se Dodik trajno eliminiše sa političke scene – rekao je Nobilo.

    Uz pravne argumente, pojašnjava, dokazaće se da je predsjednik Republike radio sve po slovu Ustava.

    • Potpuno je jasno, da je ovo politički postupak, jer ima politički cilj. Svi znamo, da je politički cilj – eliminisati Milorada Dodika iz politike, kako ne bi mogao obavljati nijednu funkciju. Samo se koriste sredstva krivičnog postupka. Јa bih htio vjerovati, da će Sud kolik-toliko nepristrasno suditi. Danas je Sud donio razumne i na Zakonu osnovane odluke – naveo je Nobilo.
  • Guterresov poziv na Član 99. zabolio Izraelce

    Guterresov poziv na Član 99. zabolio Izraelce

    Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen uputio je oštru kritiku generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu te je poručio kako on podržava Hamas.

    Nakon što je Guterres zatražio hitan prekid vatre te se pozvao na Član 99. Povelje UN-a, što predstavlja izuzetno rijedak potez, Cohen je naglasio kako je upravo Guterres najveća prijetnja po svjetsku sigurnost.
    “Guterresov mandat je opasnost za svjetski mir. Njegov zahtjev da se aktivira Član 99. i poziv na prekid vatre u Gazi predstavlja podršku terorističkoj organizaciji Hamas i odobravanje ubistava staraca, otmice beba i silovanja žena. Svako ko podržava mir u svijetu mora podržati oslobađanje Gaze od Hamasa”, rekao je Cohen.

    Od početka rata u Gazi, Guterres je više puta pozivao na prekid vatre, a u svom pismu Vijeću sigurnosti UN-a prvi put se pozvao i na Član 99. Povelje UN-a. To je prvi put da je neki generalni sekretar koristio ovaj član Povelje još od 1989. godine.
    Inače, Član 99. dozvoljava generalnom sekretaru UN-a da skrene pažnju Vijeću sigurnosti na bilo koji problem za koji vjeruje da ugrožava međunarodni mir i sigurnost.”Humanitarni uslovi u Gazi usred rata između Hamasa i Izraela brzo pogoršavaju katastrofu s potencijalno nepovratnim implikacijama za Palestince u cjelini. Međunarodna zajednica ima odgovornost da iskoristi sav svoj utjecaj kako bi spriječila dalju eskalaciju i okončala ovu krizu”, poručio je Guterres.

  • Šmit tvrdi da nije imao tajni sastanak s predsjednikom Srpske

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, tvrdi da nisu tačne priče da je imao tajni sastanak s predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom.

    Gostujući u programu BHRT, Šmit je, između ostalog, poručio da bi Dodik prvi objavio da je bilo takvih sastanaka.

    – Moram reći da se u tom slučaju radi o teorijama zavjere i malo se šalim o tome. Budite sigurni da ukoliko bih se sreo s Miloradom Dodikom u Laktašima, on bi to sam obznanio. Nisam se sastao s njim. Ja mogu potvrditi da nismo imali nikakav sastanak i da niko na tom sastanku nije bio prisutan – rekao je Šmit.

    Dodao je da od lidera SNSD ima “određena očekivanja”, te da je uvijek spreman na razgovor.

    – Ukoliko želite da se stvari promijene ili da se razvijaju, morate razgovarati s ljudima. On, tako mislim, iskustveno zna da njegovi pokušaji da proglasi irelevantnim neme i moju poziciju nisu tačni. Često sam ga pozivao i ponavljao mnogo puta, jer ga znam vrlo dobro, od ranije, kada je bilo saradnje s njim, nekada u prošlosti sa Republikom Srpskom, sa BiH. Kada sam tada bio u nekim drugim mandatima, ja bih mu rekao smiri se. Ne morate vi mene nigdje pozivati, ni u Laktaše niti u bilo koje drugo mjesto. Dajte da sjednemo. Ne moramo biti ni prijatelji. Bolje da se sredite nego da izolujete svoj entitet – rekao je Šmit.

    On je dodao i to da je radna grupa eksperata OHR završila svoj posao oko državne imovine, te da su sada “na putu izrade, nacrta, prikupljanja i konsolidacije ideja”.

    – Samo da kažem da to nije nacrt zakona. To je nacrt materijala koji zakonodavci mogu koristiti. Mislim da je vrlo važno da država, entiteti, kantoni, opštine i svi imaju to u tom kontekstu, da imaju rezultate tog rada i hitno je da uradimo nešto. Mi ćemo završiti naš dio posla za nekoliko sedmica, najkasnije tokom januara i onda ćemo predati taj materijal ljudima u parlamentu, u vlastima, u vladama tako da oni mogu dalje raditi na tom pitanju – poručio je Šmit.

  • Biden: Ako Putin zauzme Ukrajinu, američke trupe će se boriti protiv ruskih

    Biden: Ako Putin zauzme Ukrajinu, američke trupe će se boriti protiv ruskih

    U govoru u srijedu, američki predsjednik Joe Biden pozvao je članove Kongresa da podrže dodatno finansiranje Ukrajine prije božićnih praznika izjavljujući da će se američke trupe, ako Putin preuzme Ukrajinu, boriti protiv ruskih.

    Biden je kazao da odobrenje dodatne pomoći ne može čekati.

    “Kongres mora odobriti dodatna sredstva za Ukrajinu prije nego odu na odmor. To je jednostavno”, rekao je Biden.

    Odbijanjem da to učini, dodao je Biden, Kongres je voljan dati Putinu najveći poklon kojem se mogao nadati.

    On je podsjetio na ruske ratne zločine u Ukrajini, od otmice djece do uništavanja civilne infrastrukture.

    “Ako Putin zauzme Ukrajinu, neće stati na tome. Ovdje je važno vidjeti dugoročan put. On će nastaviti dalje. To je prilično jasno rekao. Ako Putin napadne NATO saveznika, a mi smo se obavezali, kao članica NATO-a, da branimo svaki pedalj teritorije NATO-a, onda ćemo imati nešto što ne tražimo, a što danas nemamo, američke trupe borba protiv ruskih trupa”, rekao je Biden.

    Američki predsjednik je naglasio da SAD ne mogu dozvoliti da Rusija pobijedi, a njen neuspjeh da pomogne Ukrajini “jasno jača Putinovu poziciju”.

    U međuvremenu Senat je odbio usvojiti prijedlog o pomoći Ukrajini i i Izraelu u vrijednosti od 105. milijardi dolara.

  • Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Paket nove bezbednosne pomoći Ukrajini i Izraelu vredan milijarde dolara blokirali su u sredu republikanci u američkom Senatu.

    Oni insistiraju na strožijim merama kontrole imigracije na granici SAD sa Meksikom.

    Za paket pomoći glasalo je 49 senatora protiv 51 protiv, što znači da je mjera od 110,5 milijardi dolara manja od 60 glasova potrebnih u Senatu od 100 članova da otvori put za debatu.

    Glasanje je bilo po partijskoj liniji, a svi republikanci u Senatu su glasali protiv, zajedno sa senatorom Bernijem Sandersom, nezavisnim kandidatom koji inače glasa sa demokratama, ali je izrazio zabrinutost zbog finansiranja trenutne izraelske “nehumane vojne strategije” protiv Palestinaca.

    Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer takođe je glasao protiv kako bi mogao da podnese zahtev za ponovno razmatranje.

    Posle glasanja, Šumer, demokrata, rekao je da je to “ozbiljan trenutak koji će imati trajne posledice po 21. vek”, rizikujući pad zapadne demokratije.

    Republikanci su rekli da je glasanje od suštinskog značaja da bi se podvukao njihov zahtev za strožom imigracionom politikom i kontrolom južne granice.

    “Današnje glasanje je ono što je potrebno lideru demokrata da prepozna da republikanci u Senatu misle ono što mi kažemo. Onda hajde da glasamo. A onda hajde da konačno počnemo da ispunjavamo prioritete američke nacionalne bezbednosti, uključujući i ovde kod kuće”, rekao je lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel u govoriti ranije u sredu.

    Republikanci i demokrate u Kongresu mesecima raspravljaju o tome kako da odgovore na zahtev demokratskog predsednika Džoa Bajdena za milijarde dolara finansiranja Ukrajine za borbu protiv ruskih osvajača, Izraela nakon napada islamističkih militanata Hamasa 7. oktobra, američkih interesa u Indo-Pacifiku i međunarodnu humanitarnu pomoć.

    Dva zahteva Bele kuće da Kongres usvoji zakone o potrošnji, međutim, nisu uspela da prođu, a u američkom Kongresu se širi nervoza jer zastoj preti da se produži do 2024. Demokrate tvrde da je pomoć saveznicima od suštinskog značaja za podršku globalnoj demokratiji i odbijanje autokratija.

    “Da ne bude greška, današnje glasanje će se dugo pamtiti. Istorija će biti oštro suđena… ne možemo dozvoliti (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu da pobedi”, rekao je Bajden ranije u obraćanju u Beloj kući.

    Grupa demokrata u Senatu sazvala je konferenciju za novinare da bi tvrdila da bi blokiranje zakona poslalo poruku i protivnicima i saveznicima SAD da Sjedinjene Države ne stoje uz svoje međunarodne partnere.

    “Vreme ističe. Imamo samo nekoliko dana da napravimo jasan, pozitivan napredak ka razradi konačnih detalja potrebnih da se pokaže da su Sjedinjene Države pouzdan saveznik”, rekao je senator Kris Kuns.

    Republikanci tvrde da je prekomerna ilegalna imigracija preko južne granice sa Meksikom izuzetno važan bezbednosni problem i kažu da žele više odgovornosti nego što dobijaju od Bajdenove administracije za sredstva američkih poreskih obveznika koja idu u inostranstvo.

    Šumer je u utorak rekao da će pokušati da izađe iz ćorsokaka tako što će republikancima ponuditi šansu da dodaju amandman na graničnu politiku na zakon.

    Do srede uveče takav amandman nije najavljen.

  • Fajzer tuži Mađarsku

    Fajzer tuži Mađarsku

    Slučaj se odnosi na plaćanje 3 miliona doza vakcina BioNTech/Pfizer, u vrednosti od oko 60 miliona evra.

    Naime, sudski dokument, do kojeg su došli novinari Politica, pokazuje da je Fajzer, zajedno sa partnerom BioNTechom, pokrenuo pravni postupak protiv mađarske vlade još u januaru ove godine vezano uz isporuku vakcina protiv kovida-19.

    Portparol Pfizera potvrdio je slučaj koji se odvija na belgijskom sudu.

    “Razgovori s vladom u Budimpešti se nastavljaju”, poručio je. Dokument pokazuje da se slučaj odnosi na plaćanje 3 miliona doza vakcina BioNTech/Pfizer, u vrednosti od oko 60 miliona evra. Spor je započeo kada je Mađarska u novembru prošle godine obavestila Pfizer da ne namerava da plati sporne doze farmaceutskoj kompaniji, navodeći kao razlog sukob u Ukrajini.

    Sudija je održao prvo ročište o slučaju u martu i odbacio Pfizerov zahtev za brzom presudom. Od tada slučaj nije napredovao. Pfizerova tužba protiv Mađarske paralelna je s onom koju je farmaceutska kompanija pokrenula protiv Poljske. U oba slučaja, zemlje su tužene na građanskom sudu zbog odbijanja da preuzmu i plate isporuke vakcina protiv kovida-19.

    U slučaju Poljske dogovoreno odlaganje ročišta

    Juče je prvostepeni sud u Briselu održao kratko prvo ročište u vezi s Pfizerovim slučajem protiv Poljske. Obe strane dogovorile su odlaganje ročišta do 30. januara. Spor se u slučaju Poljske vodi oko isporuke 60 miliona doza koje je zemlja odbila da prihvati u aprilu prošle godine.

    U to vreme, Varšava se pozvala na višu silu – navodeći kao razlog pritisak na svoje finansije nakon priliva izbeglica u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Prošlog meseca, nedugo nakon izbora u Poljskoj, Pfizer je objavio da tuži Varšavu na sudu zbog propuštene isplate, koju je Politico procenio na oko 1,2 milijarde evra.

    Nemački BioNTech takođe se pridružio tim postupcima. Ova dva slučaja priključuju se rastućem broju pravnih postupaka povezanih s naporima Evropske unije u nabavi vakcina u doba pandemije. U Rumunjskoj tužioci žele da ukinu imunitet bivšem premijeru Florinu Čituu i dvojici bivših ministara zdravstva, tvrdeći da su kupili previše vakcina i time naneli štetu državi od više od milijardu evra.

    Sporne poruke Ursule fon der Lajen

    Belgijski lobista Frederik Baldan podneo je krivičnu prijavu protiv predsednice Komisije Ursule fon der Lajen zbog njene navodne uloge u posredovanju u najvećem ugovoru o vakcinama u Evropskoj uniji, za 1,1 milijardu doza. Mala belgijska politička stranka Vivant i tri njena lokalna zastupnika takođe su se pridružila tom postupku, potvrdio je zastupnik Alan Mertes.

    U međuvremenu, New York Times tuži Komisiju jer je odbila da otkrije tekstualne poruke spomenute u intervjuu s Von der Lajen za NYT u april 2021. U članku je predsednica Komisije govorila o svojim naporima oko kupovine vakcina i porukama koje je razmijenila s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Burlom.

    Konačno, evropski nadzornik finansijskog kriminala, Ured evropskog javnog tužioca, objavio je u kratkom saopštenju za medije prošlog oktobra kako je otvorio istragu o nabavci vakcina. Nije navedeno koga istražuje.

  • Banjalučki advokat predat Republičkom tužilaštvu

    Banjalučki advokat predat Republičkom tužilaštvu

    Dragan Stupar, advokat iz Banjaluke predat je jutros Republičkom tužilaštvu.

    Stupar je uhapšen juče u akciji “Advokat”.

    Akciju su realizovali Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Policijske uprave Banjaluka.

    Akcija je sprovedena pod nadzorom Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala i Republičkog javnog tužilaštva.

    Kako su istakli, navedene aktivnosti su sprovođene zbog krivičnih djela napad na sudiju i javnog tužioca, nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija i nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.

    “Više informacija biće po okončanju pretresa”, rečeno je u MUP-u Srpske.

  • PDP predao rezoluciju Narodnoj skupštini

    PDP predao rezoluciju Narodnoj skupštini

    Na sjednici Glavnog odbora PDP je usvojio Rezoluciju o o afirmisanju ustavnog poretka, suvereniteta i političke nezavisnosti Republike Srpske i BiH, te da ćemo istu pretočiti u akt koji ćemo predati Narodnoj skupštini Republike Srpske, što smo danas i učinili.

    Rekao je ovo Milko Grmuša, potpredsjednik PDP, koji je nakon radno-konsultativnog sastanka PDP, sa poslanicima u NSRS uputio prijedlog za donošenje pomenute rezolucije.

    Grmuša je istakao da rukovodstvu NSRS treba biti imperativ da se ovaj prijedlog uvrsti na dnevni red sljedeće sjednice NSRS i da se razgovara o stvarima koje su zakovale ovu zemlju.

    – Pitanje hronične političke krize nije samo stvar prepucavanja političkih aktera, dvadeset godina živimo sa tim na relaciji Sarajevo-Mostar-Banjaluka, začinjeno međunarodnom zajednicom i sve je počelo da utiče na svakodnevni život ljudi. Više se ne zna koje institucije u ovoj zemlji rade svoj posao. Imamo, npr, Agenciju za lijekove BiH, a imamo i zakon kojim se definiše postojanje Agencije za lijekove Republike Srpske, dalje imamo pravni akt po kojem je Ustavni sud vrhovni tumač toga šta je po Ustavu, dok imamo i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, te čitav niz drugih primjera. Mi želimo da zaokružimo ovu priču na intelektualno pošten, pravno dosljedan i politički snažan način – rekao je Grmuša.

    Ističe da je stav PDP da ne postoji prostor za bilo kakav međunarodni intervencionizam u BiH.

    – Smatramo da visoki predstavnici nikada nisu imali pravo da nameću odredbe ustavnog i zakonskog karaktera, da samo onaj koji je prošao proceduru u skladu sa Aneksom 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma i sa relevantnom odlukom Savjeta bezbjednosti može da se predstavlja kao visoki predstavnik i da danas takvog lica u BiH nema. A čak i da ima, smatramo da je njegovo prošlo i da njegova „faraonska“ ovlaštenja više ne postoje – naveo je Grmuša.

    Rekao je da ljudi više ništa ne vjeruju političarima, da nema aktivizma i da to pokazuju skupovi vladajuće stranke na kojima nema ni mnogih funkcionera koji su dobili sve od politike i stranke.

    – Kada treba upisati dijete u vrtić, u školu, kada treba otići na UKC, svuda treba veza. Onda ljudi kažu: „Ova Republika mene zove samo kada treba glavu ili svoje pare dati za nju, a kada meni nešto treba tu me ne zove“. Da bi se to promijenilo, potrebno je graditi novi društveni konsenzus u Republici Srpskoj, sa osnovnom porukom da ono što ne damo da nam nepravno rade stranci, ne damo ni sami sebi, odnosno da ne dozvoljavamo našim vlastima da sprovodi teror i nepravo prema ljudima u Republici Srpskoj, odnosno na nivou zajedničkih institucija BiH – poručio je Grmuša.

    Naveo je da PDP traži da se prvo izvrše izmjene Izbornog zakona BiH, da se omogući institut vanrednih opštih izbora, da sljedeće godine budu spojeni lokalni i opšti izbori o jednom trošku.

    – Promijenile su se političke okolnosti i potrebno je organizovati i opšte izbore, a svi relevantni politički faktori trebaju izaći sa svojom platformom kako vide ovu zemlju: da li je ima, da li je nema, da li je suverena, ako jeste šta će stranci u njoj… Evidentno je da vlast u Republici Srpskoj, koja nam je objašnjavala da imamo novu strukturu u FBiH koja je puno prijemčivija za rad nego prethodna, danas „zakuvala“ sa ovim novim više nego ikada nego sa prethodnim – rekao je Grmuša.

    Ističe da, ko god bude protiv ove rezoucije u NSRS, fingira svoju brigu za Republiku Srpsku ili je neiskren.

    – Oko ovoga treba da okupljamo ne samo političke faktore, nego narod u ovoj zemlji i smatramo da se na konkretnim primjerima, i tamo gdje smo mi na vlasti u lokalnim sredinama, trebaju isti aršini primjenjivati. Što se nas tiče, i primjenjivaće se – rekao je Grmuša.

    Milanko Mihajilica, poslanik PDP u NSRS, rekao je da PDP, za razliko od SNSD, želi da predlaže konkretne mjere kako bi se duboka političa, ekonomska, socijalna i moralna kriza prevazišla.

    ADVERTISING

    – Želimo da stvorimo novu atmosferu u društvu i novi društveni konsenzus, koji bi prije toga podrazumijevao niz hitnih intervencija koje se odnose na reforme pravosuđa, izbornog zakonodavstva i javnog informisanja, prije svega javnih emitera – rekao je Mihajilica i istakao da treba stvoriti pretpostavke za održavanje i lokalnih i opštih izbora sljedeće godine.

    – Ovo bi podrazumijevalo da rukovodstvo Republike Srpske, poslanici, predsjednik, Vlada, skrate svoje mandate, kao i predstavnici vlasti na nivou BiH, te da nakon što spojimo izbore prethodno izmijenimo ne samo Izborni zakon, nego i novi Zakon o političkim organizacijama i niz drugih mjera – naveo je Mihajilica.

    Kaže da PDP želi da ovo što je njegov stav bude i stav NSRS, da otvori dijalog i da očekuje od predsjednika NSRS i parlamentarne većine da podrže da ovaj prijedlog uđe na dnevni red sjednice NSRS već sljedeće sedmice.

    – Mi jasno kažemo i da BiH ne može ući u EU dok imamo strane tutore, OHR, strane sudije u Ustavnom sudu i vjerujem da bismo, ako se oko toga dogovorimo, mogli steći uslove za izlazak iz duboke krize – poručio je Mihajilica.

    Mihajilica navodi da je neophodno očistiti policijske i pravosudne strukture od korupcije.

  • “Nije Republika Srpska na sudu, Dodik je”

    “Nije Republika Srpska na sudu, Dodik je”

    “Nije Republika Srpska na sudu, Dodik je”, poručio je danas Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH u svom kratkom osvrtu na proces koji se protiv predsjednika RS vodi pred Sudom BiH.

    Na Sudu Bosne i Hercegovine za danas je bilo zakazano ročište predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću zbog “neizvršavanja odluka visokog predstavnika”. Nešto kasnije, javnosti se, povodom dvodnevne sjednice PIK obratio Šmit, uputivši i vrlo kratak komentar na Dodikov slučaj.

    – Svima bih rekao izvan BiH, da ovo nije normalan način kako se ponašaju ljudi u ovoj zemlji, i uvrede koje koristi Dodik ne odgovaraju normalnom obraćanju ljudi u BiH. Ne bih volio da komentarišem taj pravni slučaj, o tome mora da se izjasni sud. Nije mudro uplitati se u to pitanje. Vrlo dobro je poznato iskustvo u određenim zemljama, ukoliko se nešto događa što nije primjereno, ovi što su optuženi se često brane time da su to politčki procesi. Ne, to nije politički proces, to je proces gdje je Dodik na sudu. Ne radi se o srpskom narodu, nije RS na sudu, nije BiH na sudu. Radi se o Dodiku i on mora na pristojan način da prihvati da se radi o nepristrasnom pravosuđu i očekujem da ovaj slučaj i prođe tako nezavisno, i ukoliko neko nije kriv treba biti oslobođen od optužbi. Odluka je na sudu. Nemojte uzimati u ozbiljnim sve sto čujete na sudu od odbrane – naveo je Šmit.

    Odgovorio je i na upit novinara o tome kako komentariše činjenicu da Dodik čak i u Briselu govori o Šmitu – te da je nezaobilazan faktor u predstavljanju države.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    – Ja sam čuo iz nekih kontakata iz Brisela i rečeno mu je vrlo jasno šta je ispravno, šta pogrešno. I za njega samog, i za zemlju je bolje da prihvati to. Ukoliko ne, moraće isporučiti određene rezultate. Postoje očekivanja, ne može držati taocem sud, samo da biste progurali sopstvene ideje – rekao je Šmit.

    Podsjetimo, politički direktori Upravnog odbora Savjeta za porovođenja mira u BiH sastali se se 5. I 6. decembra u Sarajevu. Zaključci su objavljeni danas, a posebna pažnja posvećena je kako se navodi “secesionističkoj retorici vladajućih u RS”, prenosi N1.

  • Duma usvojila zakon: Putin dobija veća ovlaštenja

    Duma usvojila zakon: Putin dobija veća ovlaštenja

    Ruska Duma usvojila je zakon kojim se proširuju ovlaštenja ruskog predsjednika, Vladimira Putina.

    Time se ruskom predsjedniku omogućava da preduzima mjere u slučaju neprijateljskih aktivnosti stranih država.

    Usvojenim dokumentom se mijenja zakon o mjerama protiv neprijateljskih akcija Sjedinjenih Američkih Država i drugih stranih država, prenosi agencija “RIA Novosti”.

    Sada se takve mjere mogu primjeniti i na zemlje koje vrše neprijateljske akcije protiv Rusije, kao i na organizacije, zvaničnike i građane ovih zemalja koji su uključeni u takve akcije.

    Novi zakon proširuje ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije da preduzima adekvatne mjere, uz istovremeno pojašnjenje da će se one sada koristiti i za obezbjeđivanje ekonomskog suvereniteta i ekonomske bezbjednosti zemlje, kao i za obezbjeđenje finansijske stabilnosti.

    Predsjedniku je, između ostalog, ovim zakonom dodijeljeno pravo da uvede privremeno upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom koja se nalazi na teritoriji Ruske Federacije, kao i hartijama od vrijednosti, udjelom u ovlašćenom (akcionarskom) kapitalu ruskih pravnih lica i imovinom lica iz neprijateljskih stranih država.

    Šef države će takođe moći da pokrene poseban postupak za oduzimanje sredstava, hartija od vrijednosti i druge imovine koja, u okviru odgovarajućih mjera, podliježu kreditiranju posebnih računa, uključujući i zaplijene i preduzimanje drugih mjera.

    Ove izmjene stupaju na snagu odmah po zvaničnom objavljivanju zakona i primjenjivaće se retroaktivno od 24. februara 2022. godine, navodi “b92”.