VRBAS Media

Autor: INFO

  • Spreman Nacrt budžeta Banjaluke za 2026. godinu

    Spreman Nacrt budžeta Banjaluke za 2026. godinu

    Pripremili smo Nacrt budžeta Grada za 2026. godinu i iznosu od 268.547.100 KM. Ovaj temeljni dokument, koji je prije svega razvojan, omogućiće da i naredne godine nastavimo sa realizacijom svih onih pozitivnih politika koje smo uveli u prethodnom periodu, a na zadovoljstvo svih naših građana.

    Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je iskoristila priliku da pozove odbornike da ovom najvažnijem dokumentu daju zeleno svjetlo, kako bi Banja Luka nastavila putem rasta, stabilnosti i napretka, navedeno je sa sajtu Gradske uprave Banjaluka.

     

     

    -Nacrt budžeta smo pripremili i dostavili na vrijeme. Skupštinsko rukovodstvo je više puta naglašavalo da će da podrže ovaj dokument, te ih ovom prilikom pozivam i da to urade. Kada je riječ o samom Nacrtu budžeta za narednu godinu, on sadrži niz razvojnih projekata, podršku pronatalitetnim politikama, ulaganje u obrazovanje, infrastrukturu i još mnogo toga – dodala je Savić – Banjac.

    Gradski menadžer je poručila i to kako je ponovo Nacrt budžeta dokaz da Banja Luka može da realizuje velike projekte, te da istovremeno budu zadržane sve one mjere podrške koje je Grad uveo, a koje su stvorile olaškice u kućnim budžetima našim sugrađana.

    -Baš kao i prethodnih godina, i naredne godine nastavićemo putem izgradnje, razvoja i uspona. Banja Luka ostaje grad koji napreduje – poručila je Savić – Banjac.

  • Čović: Ova vlast ostaje do sljedećih izbora

    Čović: Ova vlast ostaje do sljedećih izbora

    Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da će aktuelna vlast ostati do izbora iduće godine te da bi sve drugo bilo anarhija.

    On je nakon što nije održana još jedna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH rekao da se stvorila jedna pogrešna percepcija da je neko blokirao Dom naroda te da ga je iznenadilo to što je sjednica zakazana kada “smo bili van BiH”.

    Čović je rekao da su on i Marina Pendeš, delegat HDZ-a u Domu naroda 3., 4., i 5. novembra bili van BiH

    “Hrvatskom klubu, predstavnicima HDZ-a je jako stalo da zakonodavna vlast i Savjet ministara rade u punom kapacitetu. Ne želimo participirati u bilo kojim igrama, bilo koga iz FBiH ili Republike Srpske. Rekao sam javno da ćemo se sastati sa svim strankama koje nešto znače u političkom životu i taj ciklus smo skoro završili. Ostao je još jedan sastanak sljedeće sedmice”, rekao je Čović.

  • Optužen za pokušaj ubistva: Oca izbo makazama po tijelu

    Optužen za pokušaj ubistva: Oca izbo makazama po tijelu

    Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Ž.E. iz Zavidovića zbog pokušaja ubistva oca I.I. kojeg je izbo makazama po tijelu i nanio mu teške povrede.

    Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona tereti za zbog krivičnog djela ubistva iz člana 166. stav 2. tačka f) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa stavom 28. istog zakona.

    Sve se desilo 9. avgusta ove godine, oko 20 časova u Zavidovićima, porodičnoj kući, a krvavi sukob nastao je nakon verbalne prepirke sa nevjenčanom suprugom svog oca.

    Kako se dodaje u optužnici, u prepirku se umješao i njegov otac I.I., s namjerom da smiri nastali konflikt između njega i žene.

    Napominje se da je žena izašla iz kuće jer joj je to rekao oštećeni I.I. a onda je došlo do nove svađe i verbalnog vrijeđanja između optuženog i oca.

    “Optuženi je zatim, da bi ga usmrtio, uzeo makaze koje su se nalazile na stalku na peći i istim napao oca I.I. “, piše u optužnici.

    Kako se dodaje oca je napao, s leđa, na način da je oca zgrabio rukom, navukao na sebe i zadao mu pet ubodnih rana.

    Radi se o tri ubodne rane lijeve polovine grudnog koša, ubodnoj rani u dijelu lijevog ramena i ubodnu ranu u dijelu lijeve nadlaktice.

    Dalje se navodi da su te ubodne rane su za posljedicu izazvale nakupinu krvi i zraka u lijevom prsištu sa kompresijom tkiva lijevog pluća, a one predstavljaju teške tjelesne povrede opasne po život.

    Povrijeđeni otac je strahu za svoj život glasno dozivao upomoć nakon čega mu je žena dotrčala u pomoć.

    Otuženi Ž. E. je izašao iz kuće i pritom odbacio makaze kojim je napao oca i pobjegao.

    “Dakle, pokušao usmrtiti člana porodice čime je opisanim radnjama počinio krivično djelo Ubistva iz člana 166. stav 2. tačka f)

    Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa stavom 28. istog zakona”, navodi se u optužnici.

  • Vučić: Srbija ostaje pri zaključcima o Rusiji, vjerujem u dogovor s EU

    Vučić: Srbija ostaje pri zaključcima o Rusiji, vjerujem u dogovor s EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se nada da će situacija sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) uskoro biti riješena, istakavši da je o tom pitanju optimističniji nego ranije.

    „Manje sam pesimističan, nadam se da će to biti riješeno. Onako ili ovako moraće da bude riješeno“, rekao je Vučić na konferenciji za novinare nakon što mu je šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat uručio Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije.

    Dodao je da ruska strana vodi razgovore o NIS-u i da je Srbija djelimično o tome obaviještena. „Hvala im na tome. Za ljude je najvažnija sigurnost“, poručio je Vučić.

    Na pitanje da li će Srbija uvesti sankcije Rusiji, podsjetio je da su odluke Savjeta za nacionalnu bezbjednost donijele jasne zaključke. „I tada sam rekao da ovo može da traje mjesec, dva, tri… Ti zaključci izdržali su probu vremena već tri godine. I u Savjetu i u Vladi ljudi mogu te odluke da promijene“, rekao je Vučić, dodajući da se nada skorom završetku ratnog sukoba u Ukrajini.

    Govoreći o godišnjem izvještaju Evropske komisije, Vučić je istakao da je zahvalan Evropskoj uniji na analizi, iako se ne slaže sa svim ocjenama. „Vi ste rekli da je to ogledalo, ja bih rekao da je to vaše mišljenje i vaše viđenje, svakako ne ogledalo. Ali sam vam izuzetno zahvalan na svemu onome što ste danas izgovorili. Mislim da je to izuzetno značajno za naše građane, da konačno čuju na pošten način šta je to što vi od nas očekujete“, rekao je Vučić na konferenciji u Palati Srbija.

    Govoreći o Kosovu i Metohiji, istakao je da je riječ o dijelu teritorije koji Srbija smatra svojom, u skladu sa Ustavom, Poveljom UN i Rezolucijom 1244. „Siguran sam da je Evropska unija, kao organizacija koja uvijek drži do svojih riječi i potpisa, spremna da pomogne da se ispuni sve ono što je potpisano 19. aprila 2013. godine i da se formira Zajednica srpskih opština“, kazao je Vučić.

    Predsjednik Srbije izrazio je uvjerenje da će Evropska unija uticati da svi odgovorni za nasilje nad Srbima od 2008. do kraja 2025. godine budu privedeni pravdi. „Vjerujem da će i to konačno dobiti svoj ishod i da će pravda biti zadovoljena“, dodao je.

    Vučić je naveo i da prihvata kritike iz izvještaja o geopolitičkom položaju Srbije, ali je istakao da postoje i oblasti u kojima se ne slaže sa ocjenama iz Brisela. „Imamo problem sa izražavanjem. Ne znam još koju riječ u ovoj zemlji, u medijima nismo čuli protiv predstavnika vlasti, a koju nikada nigdje na Zapadu nismo čuli. Ali, valjda izgleda da ih neko sputava da takve stvari govore. To je još jedna sitnica sa kojom nisam saglasan“, zaključio je Vučić.

  • Šta zapravo znači biti “glavni pregovarač” s EU

    Šta zapravo znači biti “glavni pregovarač” s EU

    Imenovanje glavnog pregovarača je jedan od najvažnijih uslova koje je Brisel postavio BiH, ako želi do kraja godine da započne pregovore o pristupanju.

    Stogo gledano, imenovanje glavnog pregovarača nije uslov, već suštinski dio pregovora između zemlje koja želi da postane članica i EU, pa se s te strane može reći da bez pregovarača – nema ni pregovora.

    Ako se pogledaju dokumenti i pravila EU, formalno i suštinski EU ne može nametati zemlji koja pregovara o tome koje uslove glavni pregovarač treba da zadovolji. Ako se pogledaju dosadašnji ciklusi proširenja, glavni pregovarači bili su i ministri, i šefovi kabineta, i bliski saradnici premijera i predsjednika, kao i druge osobe. Jedino je bitno da se radi o osobi koja ima autoritet i poznaje Pravnu stečevinu EU. Autoritet je potreban kako bi ta osoba mogla koordinisati između različitih agencija i institucija u zemlji koja pregovara, a poznavanje Pravne stečevine je potrebno jer treba da se dobro razumije u sve aspekte materije o kojoj se pregovara.

    Glavni pregovarač bi se mogao nazvati “glavni koordinator”, jer on nema politički autoritet da donosi odluke, već cijeli proces mora koordinisati između Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i nadležnih agencija koje se nalaze pri ovom tijelu, entitetskim vlastima i vlastima Brčko distrikta, a, vjerovatno, i s vladama i ministarstvima pojedinih kantona u slučaju BiH.

    Na jednoj nedavno održanoj radionici, objašnjeno nam je da pregovori s EU zapravo nisu nikakvi pregovori – zemlja dobija Pravnu stečevinu EU, o kojoj se ne pregovara, već se ona usvaja. Jedino o čemu se pregovara su tempo, dinamika, rokovi i privremena izuzeća, dok se zemlja u potpunosti ne prilagodi pravilima EU.

    U BiH se takođe velika rasprava vodi o “kancelariji glavnog pregovarača”. Ako se pogledaju sva prethodna proširenja, glavni pregovarač je jedina relevantna osoba za EU, a pomoćno osoblje i tehnički detalji su na zemlji koja pregovara. U slučaju BiH, ima smisla da postoji tim oko glavnog pregovarača, ali po svim dosadašnjim iskustvima, to tehničko tijelo ne bi trebalo da bude zamijenjeno za ulogu glavnog pregovarača.

    Na radionici kojoj smo prisustvovali hrvatski predstavnici su nam objašnjavali proces kroz koji je prošla ta zemlja tokom pregovora s EU, a rečeno nam je da je to bio izuzetno izazovan i naporan posao, jer je na desetine institucija i agencija trebalo da usaglase svoje stavove koje bi Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač, dobio u obliku mandata s kojim je odlazio na pojedine runde pregovora.

    U sadašnjem stanju u kojem se BiH nalazi, teško je očekivati da bi, čak i da pregovori počnu, zemlja bila u stanju izdržati taj tempo i kvalitetno voditi proces. Neformalno, EU je spremna da pruži pomoć BiH, ali ako zemlja ne zna šta tačno želi postići po svakom od poglavlja i oblasti o kojima se pregovara, teško je očekivati pozitivan ishod.

    I ranije je bilo slučajeva da je BiH formalno prihvatala određene odredbe u sklopu međunarodnih sporazuma, da bi se naknadno ispostavilo da zbog žurbe, nespremosti ili nestručnosti zakinute određene kategorije unutar zemlje.

    Da bi se teškoće svele na što je moguće manju mjeru, EU zemljama u procesu pruža finansijsku i tehničku pomoć da se bolje pripremi, kao što je sada slučaj sa Reformskom agendom, ali opet je problem ako zemlja ne zna ili ne želi da se adekvatno pripremi da reforme provede.

  • Zvaničnici Republike Srpske prošli kroz tunel HE Dabar

    Zvaničnici Republike Srpske prošli kroz tunel HE Dabar

    Zvaničnici Republike Srpske danas su obišli nedavno okončani dovodni tunel HE Dabar, dugačak 12.125 metara.

     

    Savršeno inženjersko rješenje

    Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske rekao je da se radi o  grandioznom objektu i savršenom inženjerskom rješenju sa 13.000 metara iskopanog tunela, uz dva kraka.

    “Zato želim da čestitam svima a naročito izvođačima koji su sagradili tunel na ponos cijele Republike Srpske”, kazao je on.

    Dodik: Potvrđena snaga Srpske

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a je izjavio nakon obilaska tunela da je u pitanju grandiozan poduhvat koji je potvrdio i snagu Republike Srpske, koja je spremna da osmisli ovako nešto.

    “Pored svih opstrukcija koje smo imali sa drugih strana, uspjeli smo da završimo ova dio. I to je 30 odsto svih neophodnih radova na HE Dabar gdje je tunel najznačajniji. Ovo je posao koji nije završila ni bivša država, ali nam je sada to pošlo za rukom sa 225 miliona evra. Ovo je posao koji radimo za dobrobiti ovog kraja ali i cijele Republike Srpske jer nam se na ovaj način omogućava energetska budućnost koja je uz poljoprivredu i turizam naš razvojni stub”, istakao je Dodik.

    Benefite će imati sve četiri opštine

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske je rekao da će od buduće HE Dabar imati benefite sve četiri opštine koje će pokrivati s obzirom na koncesione naknade, ali i druga davanja kao i navodnjavanje Dabarskog polja.

    “Samo 30-tak kilometara odavde je HE Bistrica gdje takođe ima nekoliko tunela od 11 km dužine i taj projekat će biti završen najkasnije do kraja iduće godine. To znači da ono što smo obećavali mi i ispunjavamo”, naglasio je Đokić.

    Tunel kapitalni objekat

    Luka Petrović, direktor Elektroprivrede RS je rekao da osim što “Republika Srpska treba biti ponosna na ovaj poduhvat potrebno je istaći i hrabrost Vlade RS i predsjednika Milorada Dodika koji su se odlučili da 2011. godine registruju preduzeće HE Dabar”.

    “Ovde su radovi započeti još 70-tih godina a trebalo je toliko godina da se sve nastavi, pa danas već imamo ovaj tunel kao kapitalni objekat buduće HE Dabar”, istakao je on.

    Pojasnio je da je ostao da se uradi dio obloge tunela i 120 radnih dana da se tunel završi.

    Dvije faze radova

    Danilo Ilić, direktor HE Dabar i Ljubiša Pilipović, direktor Projekta izgradnje tunela iz kompanije “Integral inženjering” a.d. Laktaši su pojasnili da se projekat HE Dabar odvija u dvije faze od kojih je prva tunel, a drugu podrazumijevaju ostalo objekti sistema.

    “Važno je pomenuti da se u drugoj fazi radi 10 objekata, a iako kineska kompanija “Gezuba” vodi tu fazu , na sedam objekata radi domaća operativa”, istakli su oni.

    Posjetu su započeli sastankom u Berkovićima, u sjedištu kineske kompanije “Gezuba grupe” koja je izvođač radova na mašinskoj zgradi, brani Pošćenje, na dva nasipa na Nevesinjskom platou, te na odvodnom kanalu kroz Dabarsko polje, a ulaže se 224 miliona evra.

    U sjedištu “Gezube” je, međutim, predstavljen nedavno okončani projekat dovodnog tunela HE Dabar, dugačkog 12.125 metara, koji se radio vlastitim sredstvima od 60 miliona evra, a glavni izvođač je bio “Integral inženjering”.

    Posjetili su I branu “Pošćenje” u Nevesinju sa koje će voda dovodnim tunelom dolaziti do Hidroelektrane “Dabar”.

    Tunel Nevesinje – Dabarsko polje zvanično je probijen 24. oktobra, a taj zahtjevni i složeni posao obavila je kompanija “Integral inženjering”.

    Ovaj tunel sa pristupnim tunelima dužine 13 kilometara vrijedan je oko 60 miliona evra, a finansiran je sredstavima “Elektroprivrede Republike Srpske”.

    Riječ je o najvećem hidroenergetskom objektu koji je izgrađen na prostoru bivše Jugoslavije u proteklih 35 godina.

    Projekt podrazumijeva izgradnju ulazne građevine visine 30 metara, glavnog dovodnog tunela dužine 12.125 metara, te pristupnih tunela ukupne dužine 850 metara.

    Dovodni tunel prolazi kroz dvije različite geološke sredine. Ulazna građevina je smještena uz korito Zavidolske rijeke i udaljena je oko 3,5 kilometra od brane “Pošćenje”.

  • Orban: Od dolaska Trampa politički motivisane sankcije su ukinute

    Orban: Od dolaska Trampa politički motivisane sankcije su ukinute

    Mađarski premijer Viktor Orban poručio je danas, da je od ponovnog izbora predsjednika Donalda Trampa na čelu SAD, došlo do novih prilika u mađarsko-američkim odnosima i da su politički motivisane sankcije ukinute.

    – Prvih deset mjeseci ove godine predstavljalo je početnu fazu, tokom koje smo ispravili štetu koju su Mađarska i mađarsko–američki odnosi pretrpjeli pod Bajdenovom administracijom – kaže Orban.

    Dodaje da je ukinuto i američko finansiranje nevladinih organizacija koje napadaju Mađarsku.

    – Politički motivisane sankcije su ukinute, američko finansiranje nevladinih organizacija koje napadaju Mađarsku je obustavljeno, a ponovo možemo da putujemo u Sjedinjene Države bez vize. Time je prva faza završena – naglasio je Orban.

    Ističe da delegacija Mađarske danas putuje u Vašington gdje će otvoriti novo poglavlje u mađarsko–američkim odnosima sa predsjednikom Trampom.

    – Naš cilj je da uspostavimo strateško partnerstvo koje obuhvata energetsku saradnju, investicije, odbrambenu saradnju i razgovore o situaciji poslije rata između Rusije i Ukrajine. Radimo na sporazumu zasnovanom na obostranim koristima, koji će služiti interesima svakog mađarskog građanina. Putujemo u Vašington! Hajde da prionemo na posao – zaključio je Orban.

     

  • Vlada Srpske dala saglasnost za konačni ugovor o preuzimanju “Komsara”

    Vlada Srpske dala saglasnost za konačni ugovor o preuzimanju “Komsara”

    Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na konačni ugovor da preduzeće “Gas-res” preuzime kompaniju “Komsar”, rekao je potpredsjednik Vlade Srpske Alen Šeranić.

    Šeranić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade naveo da su prethodno bila dva predugovora koja su realizovana, a da je Vlada danas dala saglasnost na prijedlog rješenja o odobravanju promjene vlasničke strukture koncesionara “Komsar enerdži Republika Srpska”.

    “Povećava se ukupan udio zaštićenih područja u Republici Srpskoj i sada imamo više od tri odsto područja koja je Vlada zaštitila”, rekao je Šeranić, koji je i ministar zdravlja i socijalne zaštite.

    On je naveo da je data saglasnost i na Statut Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, nove ustanove koja će preuzeti aktivnosti od privatnog partnera.

    On je rekao da je Vlada donijela odluku o proglašenju kanjona Cvrcka u opštini Kneževo spomenikom prirode, kao i plan upravljanja spomenikom prirode “Jama Ledena” u opštini Ribnik.

  • Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

    Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

    Diko Cvjetinović, vršilac dužnosti direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik smijenjen je sinoć, 5.novembra na sjednici Nadzornog odbora a za novog direktora postavljen je Žarko Novaković.

    Novaković je šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini opštine Ugljevik.

    Kako saznaje RTRS, smijenjena je kompletna uprava RiTE Ugljevik.

    Milorad Dodik, lider SNSD-a, objavio je sinoć 5. novembra, da očekuje da Nadzorni odbor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik (RiTE) u toku noći smijeni upravu i imenuje novu.

    “Jednako tako očekujem od nadležnih bezbjednosnih organa da ispitaju sve one koji su nezakonito izvršili diverziju i miniranje proizvodnje u RiTE Ugljevik”, naveo je Dodik na mreži “X”.

    Pozvao je radnike da se vrate na svoj redovni posao.

    Obećao je da će se sve druge stvari koje su važne za funkcionisanje riješiti u dogledno vrijeme.

    Podsjećamo, u Ugljeviku je juče, 4. novembra održan protest radnika RiTE Ugljevik koji su u subotu stupili u štrajk.

    “Naš glavni cilj je vraćanje koncesije Ugljevik istok 2. Mi kao sindikat, zajedno sa radnicima apelujemo na problem u kojem smo se trenutno našli, a to je da nam nema opstanka bez koncesionog polja Ugljevik istok 2”, poručeno je sa skupa.

    Ranije su radnici iznijeli sedam zahtjeva među koja je i smjena resornog ministra Petra Đokića i kompletne uprave RiTE Ugljevik.

    Radnici traže i da koncesiono polje Ugljevik istok 2 bude u vlasništvu RiTE Ugljevik u cjelosti, bez naknade i odmah”.

    Oni su uputili i poziv premijeru Savi Miniću da dođe u Ugljevik i da im “uživo objasni” šta se dešava.

    Između ostalog traže da ne bude “angažovanja trećih lica u RiTE Ugljevik u bilo kom obliku.

  • Poslije mjesec dana sankcija NIS-u: Snabdijevanje stabilno, rješenje na čekanju

    Poslije mjesec dana sankcija NIS-u: Snabdijevanje stabilno, rješenje na čekanju

    Naftna industrija Srbije skoro mjesec dana je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Uz povećan uvoz derivata, snabdijevanje je za sada stabilno, a nadležni poručuju da energetske krize neće biti, piše RTS.

     

    Rafinerija Naftne industrije Srbije u Pančevu ima zaliha sirove nafte za preradu do 25. novembra. Značajno su iskorišćene i mogućnosti uvoza gotovih derivata drumskim i željezničkim cisternama i riječnim baržama, prenosi RT Balkan.

    Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, objašnjava da u formuli koju država izračunava svake nedjelje za maksimalne cijene, pored kotacijskih i berzanskih promjena i kursa dolara, postoji stavka koja se zove uticaj zavisnih troškova uvoza i stavljanje derivata na tržište.

    – Što je veći udio uvezenih derivata, ti troškovi rastu – navodi Mićović.

    Situaciju dodatno pogoršavaju smanjene količine derivata iz Mađarske, zbog požara u MOL-ovoj rafineriji, a od ove sedmice i zabrana izvoza dizela, mazuta i mlaznog goriva iz Bugarske. Zvanična Sofija privremeno je zabranila izvoz kako bi zaštitila domaće tržište od američkih sankcija koje pogađaju jedinu njihovu rafineriju, koja je u većinskom vlasništvu “Lukoila”.

    Ivan Benev, direktor lanca benzinskih stanica u Bugarskoj, izjavio je da potrošnja goriva u Bugarskoj, više od 60 odsto dolazi od “Lukoila”.

    – Nema načina da se to pokrije. Nemamo takav kapacitet skladištenja, niti takve mogućnosti – ističe Benev.

    Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, ne iznoseći detalje, poručuje da je u toku rješavanje problema NIS-a i da Srbija neće ostati bez gasa.

    – Nisam ovlašćen da govorim, ali pošto sam često bio pozivan u medijima, ovako da vam kažem – nema nikakve gasne krize, niti će je biti. Biće dovoljno gasa i za domaćinstvo, tu cijenu nećemo mijenjati, biće dovoljno gasa za industriju. Oni koji žele da investiraju u Srbiji, ne treba da sumnjaju u to. Ponoviću još jednom, neće biti nikakve krize u Srbiji – ni gasne, ni naftne, ni električne. Žao mi je što ne mogu da kažem više detalja, to mi nećete zamijeriti – navodi Bajatović.

    Evropska unija je već potvrdila da od januara postepeno uvodi i zabranu za ruski gas i to prvo tečni. Računa na veće isporuke iz Amerike, Norveške, Azerbejdžana, Katara i Alžira.

    Međutim, Katar, koji već pokriva do 14 procenata evropskih potreba, upozorava Brisel da direktiva EU koja od kompanija zahtijeva poštovanje ekoloških propisa i ljudskih prava može zaustaviti te isporuke.

    Sad Šerida el Kabi, ministar energetike Katara tvrdi da sigurno neće isporučivati tečni gas Evropi ako “Evropa zaista ne razmotri kako može da ublaži ili otkaže Direktivu o korporativnoj održivosti”.

    – I ako nastavi sa uvođenjem kazne od pet odsto od ukupnog našeg prometa energenata. To smo veoma jasno najavili u nekoliko navrata – kaže El Kabi.

    Ono što je izvjesno, geopolitička situacija nameće ne samo nove puteve snabdijevanja energijom i energentima već podiže neizvjesnost isporuka, posebno za evropske potrošače koji zavise od uvoza, piše RTS.

    Sankcije SAD NIS-u stupile su na snagu 9. oktobra.