VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dogovor je postignut

    Dogovor je postignut

    Egipat, Izrael i Hamas su, uz posredovanje Katara i u koordinaciji sa SAD, postigli su dogovor o evakuaciji.

    Dogovor je postignut o omogućavanju stranim državljanima i nekim teško povređenim civilima u Pojasu Gaze da napuste tu oblast, javlja Rojters, pozivajući se na neimenovani izvor.

    Agencija dodaje da ne postoji vremenski okvir za to koliko dugo će prelaz Rafa, na granici sa Egiptom, biti otvoren.

    Oko 80 vozila hitne pomoći iz Egipta stiglo je danas na prelaz Rafa na granici sa Pojasom Gaze, kako bi primili povređene Palestince, javlja CNN.

    Pacijenti će biti prvi Palestinci kojima je dozvoljeno da napuste Pojas Gaze od početka rata militantne grupe Hamas i Izraela 7. oktobra.

    Palestinska militantna grupa Hamas je ranije danas objavila spisak ljudi kojima je dozvoljeno da napuste Pojas Gaze preko prelaza Rafa.

    Listu su objavile palestinske granične vlasti na Fejsbuku, a na njemu se nalaze državljani Australije, Austrije, Bugarske, Indonezije, Jordana, Finske, Češke i Japana.

  • Sarajevu smeta trobojka u Srpskoj

    Sarajevu smeta trobojka u Srpskoj

    Dio javnosti u Sarajevu izrazio je negodovanje jer je toranj na Trebeviću osvijetljen bojama zastave Republike Srpske, a iz koje poručuju da nije u pitanju nikakva provokacija, te pitaju zašto bi nekom smetala zvanična zastava Srpske na njenoj teritoriji.

    Fotografije tornja, osvijetljenog trobojkom, objavio je na Facebooku gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, te u opisu naveo da Republika Srpska od stvaranja ima svoj svjetionik, a ubrzo potom počele su se protiviti Sarajlije, koje kažu da se ovaj toranj vidi iz svih dijelova najvećeg grada u FBiH.

    “Toranj na Trebeviću u panslavenskim bojama zastave Republike Srpske je od večeras novi svjetionik Istočnog Sarajeva i Republike Srpske. Boje zastave zovu u mirnu luku našeg naroda. Možda će kod nekoga svjetionik naići na negodovanje. Ti i takvi neka znaju da je ovo dio aktivnosti u stvaranju kulture pamćenja i sjećanja u namjeri da znamo ko smo i koliko dugo postojimo ovdje”, naveo je Ćosić.

    Do velikog broja reakcija je i došlo, ne od strane bošnjačkih političara, već od Sarajlija na društvenim mrežama, a kada je svanulo, na mostu Čobanija pojavila se poruka “Sinoć provokacija, sutra pos'o Federacija”, te uz taj transparent i zastava RBiH i natpis “Armija BiH”.

    Ćosić je nakon toga izjavio da toranj u bojama zastave Republike Srpske na Trebeviću nije provokacija, te da mu nikada nije smetalo, niti je smatrao provokacijom postavljanje neustavnih zastava širom FBiH. Naveo je i da su mu drage komšije iz FBiH.

    “Svi smo ljudi i svi imamo iste korijene. Tako je sada i biće uvijek”, poručio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    On je napomenuo da Srbi iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH rade u okviru kvote koja po procentu i pravu pripada srpskom narodu u BiH kao konstitutivnom, a oni koji su zaposleni u privatnim kompanijama rade na osnovu svojih kvalifikacija i da je svuda u svijetu tako, pa i u BiH.

    “Ima i Bošnjaka koji rade u Istočnom Sarajevu. I neka ih. Svi smo ljudi isti. Evo, ako će biti lakše, danas je kiša i oblačno, možda se večeras neće vidjeti zastava Republike Srpske na Trebeviću – do sljedećeg razvedravanja!”, poručio je Ćosić.

    Načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović istakao je da osvjetljavanje tornja na vrhu Trebevića u bojama srpske trobojke ima smisla i da je dovoljno samo vratiti se nekoliko decenija ili stotina godina unazad da bi se to uvidjelo.

    Komentarišući vijest federalnih medija da je osvjetljavanje tornja na vrhu Trebevića u bojama srpske trobojke provokacija, Božović je Srni rekao da je za sarajevske Srbe Trebević toponim i simbol Srpske.

    Savjetnik predsjednika Republike Srpske Branislav Okuka kaže da ne razumije zašto nekome u Sarajevu može da smeta svjetionik na teritoriji Istočnog Sarajeva.

    “Srpski narod je protjeran iz Sarajeva i sada, izgleda, prema shvatanju sadašnjih tamošnjih stanovnika, ne smije ni u Istočnom Sarajevu da radi šta želi, već treba valjda za sve da traži dozvolu Benjamine Karić i novopečenih Sarajlija”, kaže Okuka.

    Na pitanje da prokomentariše negativne komentare iz Sarajeva u vezi sa postavljanjem rasvjete na tornju na Trebeviću u bojama srpske trobojke, Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, rekao je da ne zna kome može da smeta zvanična zastava Republike Srpske na teritoriji Srpske.

    “Sve što je u skladu sa zakonom i što je predviđeno ustavima Republike Srpske i BiH za mene je prihvatljivo”, rekao je Nešić i ocijenio da je potrebno da se u BiH svi naviknu da žive jedni pored drugih, da svako ima svoju istoriju i kulturu, te da se to prihvati.

  • EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    Evropska unija (EU) priprema novi zakon koji ima za cilj da pojača medijsku zaštitu, novinarsku nezavisnost i finansijsku održivost medija koji funkcionišu u bloku.

    Iako BiH nije članica EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo moraće unijeti u svoje zakonodavstvo sve propise koji se donose na nivou bloka, kao što je bio slučaj sa Zakonom o digitalnim uslugama EU, koji se odnosi na rad velikih internet platformi i pretraživača.

    Novi zakon predlaže Evropska komisija, a koji se prije stupanja na snagu mora uskladiti sa Savjetom EU, drugim tijelom koje pored Evropskog parlamenta (EP) učestvuje u donošenju propisa na nivou EU, a koji čine zemlje članice. Postupak usklađivanja je u toku, ali se očekuje da osnovni parametri neće biti izmijenjeni.

    EP u svom prijedlogu traži zaštitu medijskog pluralizma, kao i sprečavanje upliva vladinih, političkih, ekonomskih i privatnih uticaja u rad medija. Takođe, traži se pravo medija i novinara na zaštitu izvora i zaštita od “provaljivanja” u medijske servere ili novinarsku digitalnu imovinu kako bi se pokušalo doći do izvora za medijske članke.

    Najosjetljiviji dio ovog zakona odnosi se na obavezu medija da izvještavaju o sredstvima koja primaju iz inostranstva.

    U BiH bi neki političari ovu odredbu mogli protumačiti kao “opravdanje” za uvođenje sličnih mjera nad medijima i nevladinim organizacijama u BiH.

    Međutim, postoji nekoliko ključnih razlika.

    Kao prvo, u ovoj odredbi će se istovremeno tražiti i registar medija koji primaju dotacije ili projekte od države i vlastitih institucija. Takođe, traži se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od uticaja politike na njihov rad.

    Osim toga, odluke će donositi posebno nezavisno tijelo Evropski odbor za medijske usluge, koji će biti nezavisan od vlasti.

    Tako se odluke neće donositi na nivou bilo kojeg političkog tijela ili institucije, već od strane onih kojih se zaštita integriteta novinarske profesije najviše tiče.

    Poslanici EP-a takođe traže tim eksperata, koji bi činili novinari i aktivisti, a koji bi provjeravali da li su odluke ovog odbora nezavisne od nepoženjih uticaja.

    Kada je riječ o javnim emiterima, traži se donošenje višegodišnjeg okvirnog budžeta kako bi se spriječio pritisak na njihov rad. Osim toga, javni oglašivač u pojedinoj zemlji EU ne bi smio odrediti više od 15 odsto budžeta za marketing pojedinačnom mediju s kojim ima ugovor o oglašavanju. Svi ugovori s medijima bi, prema prijedlogu EP-a, trebalo da budu javno dostupni i transparentni.

    Ovaj zakon bi imao dodira i sa već pomenutim Zakon o digitalnim uslugama EU, koji je već stupio na snagu.

    Veoma velike online platforme bi, prema ovom prijedlogu, trebalo da budu spriječene da neselektivno skidaju medijski sadržaj.

    Predviđeno je stvaranje posebnog mehanizma po kojem bi velike platforme prvo trebalo da odvoje regularne medije od onih koji plasiraju sumnjive sadržaje. Nakon toga bi mediji trebalo da budu obaviješteni o spornim sadržajima koje su plasirali i da dobiju 24 časa za odgovor. Tek nakon tog perioda bi mogli obrisati sporni sadržaj s svojih servera.

    Na stranici Savjeta EU objavljena je pozicija njihovog tijela u odnosu na ovaj zakon. Oni su unijeli odredbe o preciznijem definisanju nadležnosti između zemalja članica i Komisije, precizirali prava i obaveze Odbora za medijske usluge, tražili dodatne mjere za zaštitu identiteta novinarskog izvora, bolje preciziranje odredaba o transparentnosti vlasništva, a tražili su i pojašnjenje pravila i obaveza velikih platformi u odnosu na medije.

    Za komentar smo se obratili i Evropskom parlamentu, ali nam nije stigao odgovor.

  • Na Sokocu uhapšen osumnjičeni za ubistvo Osterdala

    Na Sokocu uhapšen osumnjičeni za ubistvo Osterdala

    Pripadnici PU Sokolac sinoć su na području ove opštine uhapsili jednu osobu koja se dovodi u vezu sa ubistvom Harisa Osterdala u sarajevskom naselju Stup.

    Riječ je o državljaninu Švedske.

    Pronađeno je vozilo, a ovaj muškarac je predat u nadležnost MUP-a KS.

    Drugi napadač je u bijegu i za njim se još traga.

    Podsjećamo, sinoć u sarajevskom naselju Stup, na lice mjesta su došle dvije maskirane osobe sa sportskim torbama u kojim se nalazilo automatsko oružje.

    Na licu mjesta nisu ostale čahure, pa se da naslutiti da je riječ o profesionalcima, prenosi “Atv”.

  • Dodik odgovorio Marfiju

    Dodik odgovorio Marfiju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da “još nije kasno da Sjedinjene Države sačuvaju ugled svjetske sile u očima ljudi koji ovdje žive, ali da bi se to desilo najprije američki ambasador u BiH Majkl Marfi mora kući”.

    “Nekada je sve stajalo u jedan tvit. Danas Marfi mora da ispiše ponjavu budalaština da bi otišao zadovoljan na spavanje”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    On je dodao da primjećuje malu razliku u saopštenjima.

    “Ovo današnje neobično podsjeća na rukopis opozicije u Republici Srpskoj. Ranije su Marfijeva pisanija ličila na saopštenja SDA. Ali ni onda ni sada nisu imala veze s realnošću. Usuđujem se reći, ni s pameću”, naveo je Dodik.

    Američki ambasador u BiH Majkl Marfi kritikovao je danas politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, navodeći da su SAD nepokolebljive u svojoj predanosti BiH, njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru.

  • Marfi: Dodik blokira Vladu, prijeti miru i ucjenjuje druge političke lidere

    Marfi: Dodik blokira Vladu, prijeti miru i ucjenjuje druge političke lidere

    nivou. Gospodin Dodik javno je izazivao državne institucije za provođenje zakona i pravosudne institucije da ga istraže, čak je rekao da će podnijeti prijavu protiv sebe. Gospodin Dodik tačno je znao šta radi 7. jula kada je potpisao nezakonit i neustavan Ukaz o zakonu kojim se podrivaju odluke visokog predstavnika, a sada se suočava s posljedicama. Ako je gospodin Dodik žrtva, kako sam tvrdi, on je žrtva vlastite loše procjene i sebičnih postupaka”, smatra Marfi.

    Kako dodaje “gospodin Dodik tvrdi da njegovi birači žele da razgradi Bosnu i Hercegovinu i zaštiti Republiku Srpsku od zamišljenih neprijatelja”.

    “Ne slažem se. Vjerujem da svi građani Bosne i Hercegovine žele ono što ljudi širom svijeta žele za sebe i svoje porodice: živjeti u zemlji u kojoj politički lideri i vladine institucije rade za njih potpuno transparentno, gdje sposobnost osobe da radi i uspije ne ovisi o tome koga poznaje, već o njezinim vlastitim talentima, i gdje vladavina prava čini osnovni temelj društva. Oni ne žele živjeti tamo gdje su njihova temeljna prava i slobode ograničeni ili gdje se njihovi porezi koriste za bogaćenje malobrojne političke elite, a ne za dobrobit njihovih zajednica”, navodi se u saopštenju.

    Marfi dodaje da “građani Bosne i Hercegovine žele uživati ​​u stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti unutar evroatlantskih institucija”.

    “Ovo nije put kojim ide Milorad Dodik. On se okreće od Evrope i prosperiteta koji ona nudi i umjesto toga prihvata vrijednosti autokratije, kao i siromaštvo koje ona sobom nosi. Rizikuje budućnost stanovnika RS u opasnoj igri eskalacije i laži. Ukratko, gospodin Dodik, a ne međunarodna zavjera, prijetnja je za RS kao i za demokratsku i prosperitetnu budućnosti njenih stanovnika”, navodi se u saopštenju.

    Marfi ističe da “SAD neće stajati po strani dok gospodin Dodik i njegovi politički drugovi pokušavaju pocijepati tkivo Bosne i Hercegovine, destabilizovati zemlju i regiju i spriječiti napredak BiH prema EU”.

    “Odlučni smo zaštititi suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. I dalje ćemo biti uz građane i institucije ove zemlje i pozivati ​​na odgovornost one koji su korumpirani ili se bave destabilizirajućim, antidejtonskim aktivnostima. Sjedinjene Države ostaju prijatelj i partner svim građanima Bosne i Hercegovine”, zaključuje Marfi u saopštenju.

  • U pucnjavi u Sarajevu likvidiran vođa narko mreže u Švedskoj

    U pucnjavi u Sarajevu likvidiran vođa narko mreže u Švedskoj

     – Muškarac koji je večeras ubijen na Stupu u Sarajevu je švedski državljanin Haris Osterdal, koji je poznat po brojnim krivičnim djelima, a njihovi mediji navode da je i vođa narko mreže, objavili su federalni mediji.

    Ovaj državljanin Švedske najvjerovatnije ima 30 godina, prema podacima švedske policije, prenosi Klix.

    Zajedno s bratom Denisom se bavi prodajom narkotika, za šta su i osuđivani.

    Švedski mediji navode da je Haris vođa narko mreže “Profit” te da je prije pet godina posljednji put osuđen na kaznu zatvora od četiri godine i to zbog organizovanja narko lanca.

    Osim toga je, zajedno s bratom, bio osuđivan i zbog prekršaja o korištenju oružja, podmićivanja, dopinga, nedozvoljene vožnje te korištenja Facebooka za prodaju droge i kućnu dostavu.

    Inače, pucnjava se dogodila oko 16:30 sati večeras u naselju Bulevar gdje su dvojica muškaraca na biciklu ispalila rafal u državljanina Švedske. Tom prilikom je povrijeđen i bh. državljanin.

    Napadači su imali ruksak u koji su upadale čahure te su vrlo brzo pobjegli s mjesta pucnjave.

    Policija je potvrdila da je ubijena jedna osoba, a da se drugoj utvrđuje stepen povreda. Ogradili su mjesto pucnjave, blokirali dio naselja, a u toku je i potrega za napadačima.

  • Data saglasnost za finansiranje medicinskog kompleksa u Banjaluci

    Data saglasnost za finansiranje medicinskog kompleksa u Banjaluci

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dali su danas saglasnost za ratifikaciju Ugovora o finansiranju medicinskog kompleksa u Banjaluci.

    Predstavnički dom nije usvojio prijedlog zaključka poslanika SNSD-a Sanje Vulić i Milorada Kojića o osnivanju privremene istražne komisije u vezi sa iznošenjem obavještajnih podataka ministra odbrane Zukana Heleza.

    Podršku poslanika nije dobio ni Prijedlog zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

    Riječ je o zakonskom aktu kojim se uređuje postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi sa međunarodnom ugovorima koje zaključuje BiH, te se obezbjeđuje primjena poštovanja principa transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti, te profesionalnosti i nepristrasnosti.

    Entitetske većine nije bilo za Prijedlog zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je razmatran u prvom čitanju.

    Poslanici su dali saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.

    Saglasnost je data i za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na Zapadnom Balkanu, za ratifikaciju Sporazuma o investicionom grantu za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u BiH u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći između BiH i Evropske investicione banke, te za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja.

    Nisu usvojen prijedlog zaključaka poslanika Јasmina Emrića povodom rasprave o interpelaciji poslanika Šerifa Špage, Edina Ramića, Midhata Čauševića, Šemsudina Dedića, Safeta Keše, Nermina Mandre, Amora Mašovića, Šemsudina Mehmedovića, Denijala Tulumovića, Milana Dunovića, Vlatka Glavaša, Zlatana Begića, Јasmina Emrića i Elvise Hodžić, koja se odnosi na ulazak helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u vazdušni prostor BiH 24. i 25. jula.

    Predstavnički dom usvojio je izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2022. godinu, kao i izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za prošlu godinu i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2022. godinu.

    Poslanici su k znanju primili informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine.

    Granična policija BiH je u izvještajnom periodu evidentirala 4.567 lica u nezakonitom prelasku ili pokušaju prelaska granice, što je u odnosu na isti period prošle godine povećanje za 65 odsto.

    Služba za poslove sa strancima u prvih šest mjeseci ove godine evidentirala je 12.931 nezakonitog migranta. Ovim podacima obuhvaćena su lica nakon nezakonitog ulaska u BiH, kao i lica koja su nakon isteka viza ili boravišnih dozvola ostala u BiH.

    Entitetske većine nije bilo za inicijativu poslanika Nihada Omerovića, kojom od Ministaratva pravde u Savjetu ministara traži da u roku od 30 dana od usvajanja inicijative Parlamentnoj skupštini BiH dostavi analizu praćenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

    Potrebnu većinu dobila je inicijativa poslanika SDA Šerifa Špage, koji je tražio da se po hitnom postupku raspravlja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, radi normiranja uvođenja novih savremenih tehnologija u izborni proces u BiH.

    Glasanjem o razmotrenim tačkama dnevnog reda završeno je današnje zasjedanje.

  • Vlada Srpske uputila izvještaj SB UN: Istaknuta važnost okončanja uloge stranog diktatora Šmita

    Vlada Srpske uputila izvještaj SB UN: Istaknuta važnost okončanja uloge stranog diktatora Šmita

    Vlada Republike Srpske je u svom najnovijem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti UN naglasila važnost okončanja nelegalne i destabilizujuće uloge Kristijana Šmita kao neizabranog stranog diktatora BiH.

    Izvještaj je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti, uputio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

    Trideseti izvještaj Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period maj-oktobar 2023. godine i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, a u cilju razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

    U prvom dijelu Izvještaja naglašava da je vjerno sprovođenje strukture i mehanizama podjele vlasti zagarantovanih Ustavom BiH /Aneks četiri Dejtonskog sporazuma/ neophodno da bi se tri nekada zaraćena naroda u BiH osjećala sigurno i bezbjedno i ukidanje tih zaštitnih mjera jednostavno je nezamislivo za Srbe i Hrvate u BiH.

    • Republika Srpska još jednom potvrđuje svoju opredijeljenost za Dejtonski sporazum, koja podrazumijeva i posvećenost miru i punom poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH. U skladu sa tom opredijeljenošću, Republika Srpska se protivi – i nastaviće da se odupire – degradaciji Ustava BiH, koji je samo srce Dejtonskog sporazuma – navedeno je u Izvještaju.

    U drugom dijelu govori se o naporima BiH da postane članica EU. Republika Srpska nastavlja da podržava nastojanja BiH da postane članica EU i sprovede reforme neophodne da se to postigne, u skladu sa podjelom nadležnosti iz Ustava BiH.

    • Јedan korak koji je neosporno neophodan da bi BiH postala članica EU je zatvaranje OHR-a. Druga reforma koja je očigledno potrebna da bi BiH krenula naprijed na putu ka članstvu u EU je da sudije Ustavnog suda BiH budu državljani BiH umjesto da strane sudije sa rezervisanim pozicijama čine blok koji ima prevagu – piše u Izvještaju.

    U trećem dijelu naglašava se važnost okončanja Šmitove nelegalne i destabilizujuće uloge neizabranog stranog diktatora BiH.

    • Ostavljajući po strani činjenicu da Šmit nije legitiman visoki predstavnik, njegove nesmotrene i brzoplete tvrdnje da ima neograničenu vlast nad BiH i njenim građanima su drska i šokantna zloupotreba vladavine prava, koju su mnogi u regionu kritikovali. Niko, uključujući čak i legitimno imenovanog visokog predstavnika, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom – navodi se u Izvještaju.

    Na kraju Izvještaja ističe se da, uprkos trenutnim turbulencijama u BiH, Republika Srpska je uvjerena da BiH može uspjeti i postati članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavne strukture BiH i obnovu demokratske samouprave.

    Cjelokupan tekst 30. Izvještaja Savjetu bezbjednosti UN je dostupan na internet stranici Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

  • “Svaki rat i stradanje su užasni, a u BiH se briga za ljudski život začas pretvori navijačku akciju”

    “Svaki rat i stradanje su užasni, a u BiH se briga za ljudski život začas pretvori navijačku akciju”

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da nije čudo to što su muslimani u Americi poručili da će raditi na mobilizaciji miliona muslimanskih glasača da uskrate donacije i glasove za ponovni izbor Džo Bajdena na predsjedničkim izborima 2024. ukoliko odmah ne preduzme korake da obezbijedi prekid vatre u Gazi, jer oni stalno vrše pritisak na američku administraciju.

    “Ne bavim se time da li će ovo uticati na glasove predsjednika Bajdena. Mislim da tamo i bez toga imaju dosta problema. Na primjer juče je izašla anketa, prema kojoj 59 odsto demokrata ne bi glasali opet za njega. To su njihove unutrašnje stvari, kao što su i naši izbori naša stvar, mada je miješanje stranog faktora evidentno i kad je taj proces u pitanju”, istakla je ona.

    Što se tiče rata na Bliskom istoku, Cvijanović je navela za Srnu da je naravno svaki rat i stradanje ljudi užasna stvar, kao što je užasan i svaki teroristički napad i kao takav zahtijeva akciju.

    “Ali, nažalost i ova kriza na Bliskom istoku je, kao što je to slučaj i sa svakom drugom sličnom krizom na ovoj planeti, pokazala da je BiH duboko podijeljena i da se ovdje prirodna i logična briga za svaki ljudski život začas pretvori u mržnju i navijačku akciju”, naglasila je Cvijanović.

    Upitana da prokomentariše prijetnje muslimana u Americi, Cvijanović je rekla za Srnu da oni tako rade i kad je u pitanju Republika Srpska.

    “Svaka moja posjeta Americi bila je propraćena vriskom ovih muslimanskih udruženja. Čak su mi ljudi iz Stejt departmenta govorili da im neprekidno pišu i traže sankcije. Znači, nastoje da svojataju i privatizuju politiku i spoljnopolitički kurs čak i velike i moćne Amerike. Eto poslušali su ih kada je riječ o zvaničnicima Republike Srpske, a vidjećemo hoće li poslušati kad je u pitanju Izrael”, naglasila je Cvijanović.

    Ona je rekla da ono što zna jeste da su jevrejske organizacije u SAD moćne, dobro organizovane i pametno raspoređene po političkom i institucionalnom spektru i da u Americi vide snažnog saveznika u očuvanju državnosti Izraela.

    “Dakle, nije dilema da i oni mogu pisati pisma, lobirati, obezbjeđivati ili uskraćivati glasove i nije to tema. Tema za mene je zašto SAD u BiH rade ono što rade i zašto su savezništvo pretvorili u podaništvo ili zašto se svrstavaju, ili zašto ne dozvoljavaju da ovdje ostvarujemo demokratiju kojom se hvale u svojoj zemlji”, ukazala je Cvijanović.