U zgradi u kojoj se nalaze bijeljinski Osnovni i Okružni sud te u Gradskoj upravi stigla je anonimna dojava o postavljenoj bombi.
Dojava je stigla oko 11 časova.
Odmah po prijavi, pripadnici Policijske uprave Bijeljina izašli su na teren.
Autor: INFO
-
Poskupljuju karte u željezničkom saobraćaju
Direktor Sektora za operacije u željezničkom putničkom saobraćaju Nikola Malinović rekao je za ATV da Željeznice Republike Srpske od svog osnivanja pa sve do danas, u skladu svojih mogućnosti, uredno i odgovorno obavljaju sve dužnosti koje su im u proteklom periodu i date.
“Kada govorimo konkretno o putničkom saobraćaju svakako najveće potrebe u putničkom saobraćaju jeste obnova voznog parka jer je najveći problem upravo zastarijelost voznog parka, putnička kola koja se sada koriste su starosnog vijeka između 40 i 50 godina”, rekao je Malinović.
On je istakao da su Željeznice Republike Srpske u proteklom periodu učinile mnogo i ulažu nadljudske napore da upravo taj vozni park održe u ispravnom i bezbjednom stanju kako bi željeznički putnički saobraćaj opstao i dalje funkcionisao.
“Svakako, modernizacija je neophodna i ona se može uz podršku institucija i Vlada Republike Srpske i rezornog ministarstva se moraju naći odgovaraća finansijska sredstva kako bi se paralelno uložilo u infrastrukturu i putnički soabraćaj i na taj način bi povećali nivo kvaliteta saobraćaja u putničkom saobraćaju”, rekao je Malinović.
On je istakao da postoji interesovanje putnika u željesničkom putničkom saobraćaju.
“Ali generalno smatram da bi ono bilo daleko veće kada bi se uložilo u novija i savremenija putnička kola i na taj način bi mogli uvesti i neke nove linije, rekao je Malinović.
Malinović je rekao da će red vožnje za 2024. godinu biti isti kao i za prethodnu godinu.
“Od 2018. godine nisu mijenjane cijene karata, međutim, smo svjedoci da u posljednjih par godina je bilo poskupljenje u svakom segmentu društva, mi ćemo biti prinuđeni da u novom periodu predložimo Ministrastvu saobraćaja i veza povećanje za korekciju cijena”, rekao je Malinović.
On je istakao da povećanje neće biti nešto veliko i to putnici to neće osjetiti na svom džepu.
Malinović kaže da Željeznice nude putnicima veliki izbor povlastica.
“U narednom periodu će institucije naći mogućnost da obezbijede finansijska sredtva da se ŽRS pomogne i u infrastrukturi za povećanje brzina, a samim tim i za obnovu putničkog saobraćaja kako bi svojim građanima priužili kvalitetniji nivo usluge”, rekao je Malinić.
-
Krišto: Von der lajenprepoznaje naš trud, regija će dobiti dvije milijarde evra bespovratno
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto obratila se danas na konferenciji za medije, a nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.
Krišto je na početku svog obraćanja izrazila duboku zahvalnost i zadovoljstvo što ima priliku biti domaćin von der Leyen u okviru njene turneje po regiji.
“Ova posjeta je doista značajan korak na putu BiH ka članstvu u EU. Ovo je prilika da se predstavi novi plan rasta EU za zemlje ove regije. Ovo je bitno za sve nas u BiH i mislim da svi trebamo iskoristiti priliku, kako bi sve zemlje u regiji, tako i mi u BiH, da napravimo jedan značajan iskorak temeljem ovog plana rasta na području osiguranja kvalitetnijih uslova života – u svim segmentima života”, poručila je Krišto.“Naravno, ova posjeta predstavlja priliku da se upoznamo sa novom odlukom koju je EU donijela, a to je finansijska odluka o pomoći od šest milijardi regiji, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde kroz različite vidove zajma”, saopćila je Krišto.
Još jednom, Krišto je naglasila da se trebamo zahvaliti EU na ovoj pomoći i naglasiti da sve ostalo, u smislu implementacije u smislu odluke i sredstava, zavisi od svih nas.
“Želim kazati da smo razgovarali o onome šta je Vijeće ministara uradilo u proteklih deset mjeseci. Uvjerena sam da će i von der Leyen učiniti sve da se prepoznaju naš trud i rad i iskorak te da ćemo biti ohrabreni otvaranjem pregovaračkog procesa za ulazak u EU. Iskorak prošle godine je dodatno doprinio stabilizaciji, a uvjerena sam da bi otvaranje pregovaračkog procesa doprinijelo da BiH napravi novi važan iskorak i da bude stabilna i prosperitetna”, ističe Krišto.
Za kraj, naglasila je da je pomoć koju imamo od EU nemjerljiva te da svi rezultati koje je BiH napravila – napravila je u saradnji sa Evropskom komisijom te da se nada da će to sve doprinijeti otvaranju pregovaračkog procesa.
-
Fon der Lajen: Reforme uslov za milijarde iz EU
Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije nakon posjete BiH i razgovora sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH rekla je da je budućnost BiH u Evropskoj uniji i želimo da BiH bude punopravna članica EU.
“Pokazali ste kroz formiranje vlasti i sve ono što je urađeno da ova zemlja može imati rezultate”, rekla je Fon der Lajenova.
Ona je rekla da cilj treba biti na ispunjavanja 14 prioriteta te da je do sada saradnja bila dobra i da treba nastaviti u tom pravcu te da zapadni Balkan treba da otvara svoje granice i zajednički da radi na formiranju jedinstvenog tržišta.
“Za BiH je to bolje poslovno okruženje i digitalizacija i na tome moramo svi raditi. Kombinacija reformi i investicija je izuzetno snažna i to funkcioniše u Evropskoj uniji i ukoliko bude uspješno realizovan plan rasta ne samo da bi približio naše privrede, već bi približio region Evropskoj uniji. Imamo mogućnost da udvostručimo vaše privrede u roku jedne decenije”, rekla je Fon der Lajenova.
Govoreći o datumu o početku pregovora Fon der Lajenova je rekla je da je rješavanje svih 14 priorieta veoma važno i to prije svega za BiH.
“To je onda snažan argument vaše sposobnosti da pravite iskorake i jačate vladavinu prava”, rekla je Fon der Lajenova.
Kada je riječ o pomoći odnosno planu rasta i činjenici da je EU izdvojila šest mlijardi evra, Fon der Lajenova je rekla da će sve zemlje imati pristup tim sredstvima ali da će uslov biti reforme.
“Ako se ne realizuju reforme sredstva će se preusmjeriti drugim zemljama zapadnog Balkana”, rekla je Fon der Lajenova.
Krišto je istakla da je posjeta značajan korak na putu BiH ka EU i posjeta je prilika da se predstavi novi plan rasta Evropske unije za zemlje regije.
“To je bitno za sve nas i trebamo iskoristiti priliku da napravimo značajan iskorak kroz novi plan rasta. Ova posjeta predstavlja da se upoznamo sa finansijskom odlukom od šest milijardi evra od čega je dve milijarde bespovratno, a ostalo je zajam. Trebamo se zahvaliti zemljama EU na ovoj potpori”, rekla je Krišto.
Ona je rekla da bi otvaranje pregovaračkog procesa značio za BiH te da bi u kontekstu geopolitičkih procesa BiH postala stabilnija i uspješnija.
-
Stanivuković: Pred nama je velika saobraćajna revolucija
Banja Luka dobija jednosmjerni režim saobraćaja u centru grada, a kako bismo to realizovali potrebno nam je vaše strpljenje, razumijevanje i podrška.
Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković.Kako je naveo, već od petka 03. novembra od 17 časova, pa do ponedjeljka 06. novembra biće izvođeni radovi u okviru ove najveće saobraćajne transformacije u centru grada, usljed čega će u tom periodu doći do obustave sabraćaja na potezu od „Ekvatora“ do zgrade Vlade Republike Srpske.
-Ovo podrazumijeva kompletno iscrtavanje nove horizontalne signalizacije i brisanje već postojećih linija, iscrtavanje nekoliko kilometara biciklističkih staza, postavljanje pametnih semafora, kao i prilagođavanje posebne trake za javni prevoz i taksiste, zbog čega će u tom periodu biti potpuno obustavljen saobraćaj u različitim dijelovima u užem centru grada – kazao je gradonačelnik.
Iako su radovi na najvećoj kružnoj raskrsnici kod „Ekvatora“ trenutno zaustavljeni, kako je naveo – ulažu se veliki napori da u što skorije vrijeme sve aktivnosti budu nastavljene.
-Ovo je Banja Luka na koju ćemo svi zajedno biti ponosni. Ovo je doslovno saobraćajna revolucija na koju niko nikad prije nije bio spreman. Zato samo zajedno ovo možemo. Potrebno je da imamo razumijevanje i sprljenje, vas sugrađana, da zajedno idemo u ovom pravcu – kazao je gradonačelnik.
-
Vulić: Plaćenim monologom Prodanović se razotkrio, za koga radi i ko mu je nalogodavac
Član Predsjedništva SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da se u SNSD-u, iako se znalo, nikada nije naglas govorilo da je Lazar Prodanović od onih koji su stalno na liniji sa strancima, a što je i sam dokazao kada je u maju primio osvjedočenog srbomrsca Majkla Marfija, istog onog koji je naredio likvidaciju Milorada Dodika, čovjeka koji je Prodanoviću sve dao i ukazao mu maksimalno povjerenje.
“Ne samo Milorad Dodik, već i mnogi od nas u SNSD-u znaju ko su oni koji sjede u našim redovima, a na stalnoj su vezi sa stranim ambasadorima, pa čak i na njihovim platnim spiskovima. Otkriće se sve, neki sami sebe, kao što je to učinio Prodanović, neke će otkriti vrijeme, a neke, otkrićemo mi”, istakla je Vulićeva za Srnu.
Ona je podsjetila da se Prodanović još u maju sam razotkrio za koga radi i čije naloge izvršave kada je u Bratuncu primio najvećeg srbomrsca Marfija, koji predano radi na uništenju Republike Srpske i stvaranju unitarne BiH.
Još tada se znalo, dodala je Vulićeva, da će uskoro nastupiti rasplet i da će Prodanović do kraja biti ogoljen, jer zadaci i nalozi koje ispostavljaju ambasade moraju se izvršavati u tačno zadato vrijeme, pa odatle i dobro plaćeni monolog “poštenog” doktora Lazara na sjednici Skupštine opštine Bratunac.
“Doktore Prodanoviću, kada je bila lansirana izmišljena afera ‘Kiseonik’, lično sam Vas pitala zašto ćutite kada znate da Aleksandar Zolak laže i izmišlja, što je istraga i pokazala, i to u vrijeme strašne pandemije kada su se naši ljekari i svi zdravstveni radnici borili za živote ljudi. Tada ste bili član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i samo ste ćutali. Da li Vas je danas bar malo sramota, ako ništa kao ljekara!?”, upitala je Vulićeva.
Ona je upitala Prodanovića i da li ga je sramota koliko je mandata bio poslanik i koliko puta je bio kandidat za razne pozicije, zahvaljujući nikome drugom nego SNSD-u i Miloradu Dodiku.
“Složiću se sa Vama da u SNSD ima korova, kao i u svakoj partiji, ali ako imate bar malo hrabrosti, recite onda otvoreno ko su ti ‘mafijaši’ i ko to Vas ucjenjuje? Budite do kraja ‘iskreni’, ako ste već najednom postali ‘hrabri’. Da li je moguće da ne vjerujete u zaštitu pripadnika MUP-a Republike Srpske ili ne smijete da priznate da ste poslušnik svog nalogodavca Majkla Marfija!? Šta Vam još treba u tim godinama što Vam Marfi može dati, kada ste sve dobili od SNSD-a? Da li želite da gradite još neku privatnu kliniku?”, upitala je Vulićeva.
Ona je navela da njena i mlađe generacija imaju puno pravo da se ljute jer svaka kandidatura Lazara Prodanovića, politički aktivnog samo za svoj džep, jedna je propuštena prilika za mlade ljude, odane partiji i ideologiji SNSD-a
“Dok su takvi poput Vas, a ima ih još u SNSD-u, zauzimali pozicije u poslaničkim klupama, a sa druge strane pod plaštom partije i krijući se iza imena Milorada Dodika raznim izdajama sticali milione i obezbjeđivali sebe, svoju djecu i unučad, mi smo na terenu radili. Danas se pitam koliko ste puta zauzeli poziciju nekog mladog čovjeka koji je sebe davao partiji dok ste Vi prelazili iz fotelje u fotelju i punili svoje džepove, a da niste ni prstom mrdnuli za SNSD, za Republiku Srpsku, za srpski narod”, rekla je Vulićeva.
Ona je naglasila da je – izvini – najmanje što Prodanović treba da kaže Miloradu Dodiku, jer dobrota predsjednika SNSD-a je takve nezahvalnike kakav je Lazar Prodanović održala sve ove godine na političkoj sceni.
“Bez potpisa Milorada Dodika na glasačkom listu i SNSD-ovog slogana, Prodanović ne bi bio izabran ni za člana mjesne zajednice. Svaki glas koji je dobio, nije rezultat njegovog rada i truda, već SNSD-a i imena Milorada Dodika koji stoji iza svih nas. Jedino što mogu najiskrenije reći Lazaru Prodanoviću da ga žalim kada se doveo do toga da radi po nalogu Majkla Marfija. Iako je istina sve što sam rekla i stojim iza toga, izviniću se Prodanoviću kad skupi hrabrosti i završi priču koju je počeo. Neka bude muško i ide do kraja, pa javno kaže ko su ‘mafijaši’ u SNSD, a ja ću ko je u stvari Lazar Prodanović”, istakla je Vulićeva.
-
Ovo su najveće banke u BiH
U okviru izvještaja najvećih kompanija u Jugoistočnoj Evropi analitičke kuće SEE News, objavljeni su podaci i o najvećim bankama, ukupno kao i po državama.
Riječ je o posebnoj listi 100 najvećih banaka u regionu koji obuhvata zemlje bivše Jugoslavije, plus Rumuniju, Bugarsku, Albaniju i Moldaviju.Na listi se našlo osam banaka iz Bosne i Hercegovine. Banke su rangirane prema ukupnoj aktivi na kraju 2022. godine, izvještava BiznisInfo.ba.
Najveća banka u Bosni i Hercegovini je UniCredit Mostar sa aktivom od oko 3,3 milijarde evra, uz rast od 3,87 posto na godišnjem nivou. Ona se našla na 37. mjestu liste.
Na drugom mjestu je Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo čija je aktiva na godišnjem nivou rasla za 2,92 posto na preko 2,5 milijardi evra. Ona je na 44. poziciji ukupne liste.
Slijedi Nova Banka a.d. Banja Luka (64. pozicija) sa aktivom od 1,44 milijarde evra.
Na četvrtom mjestu je ASA banka (65. pozicija na listi) koja je imala najveći rast od 170 posto zbog preuzimanja Sberbank i došla je do iznosa aktive od 1,43 milijarde evra. Ova banka je imala najveći rast od svih na listi.
Slijede Intesa Sanpaolo Banka d.d. (71. pozicija, aktiva 1,3 milijarde evra), Sparkasse Bank d.d. Sarajevo (81. pozicija, aktiva nešto preko milijardu evra), NLB Banka a.d. Banja Luka (87. mjesto, aktiva milijardu evra), te NLB Banka d.d. Sarajevo (95. pozicija, aktiva 836 miliona evra).
Inače, najveća banka u cijelom regionu je rumunska Banca Transilvania SA sa aktivom od 27 milijardi evra, a na drugom mjestu je Zagrebačka banka (aktiva 19,9 milijardi evra).
-
Ivanić podsjetio da je i on bio optužen pred Sudom BiH, ali se nije krio iza građana
BiH su formalno vrata EU otvorena, suštinski su zatvorena. Šmit ima i snagu i moć iako svi znamo kako je došao.
Rekao je ovo u intervjuu za Mrežu bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. On kaže da je rezultat aktuelne vlasti nula, a da na sceni imamo političko ludilo. Ivanić na početku razgovora ističe da ne zna u kom pravcu lideri BiH vode zemlju.
– Ne vidim nikakvu koncpeciju, viziju u njihovom pristupu. Na početku je djelovalo da će tu biti neke vrste dogovora kad se to formiralo. Ali ja sam tada već rekao da to neće dugo potrajati i da će se oni vrlo brzo vratiti u stare svoje rovove u kojima će jedni braniti Bošnjake, drugi Hrvate, a treći Srbe, a u suštini čuvati vlastite pozicije. Krajnji rezultat je nula – ocijenio je Ivanić.
On je dodao da su se koalicioni partneri na nivou BiH relativno brzo dogovorili oko raspodjele pozicija, ali neku zajedničku političku koncepciju, makar minimalnu, nije vidio.
– Koju god tačku otvorite – potpuno različiti stavovi. Kobajagi se nešto dogovore, a onda nakon dan svako udara u svoju tikvu- istakao je Ivanić. Na pitanje je li vlast na nivou BiH u blokadi, Ivanić je rekao da nije formalno u blokadi, ali suštinski jeste.
Lideri bježe od promjena
– Nema istinskih aktivnosti. Nema donošenja sadržajno važnih akata. Nema ni praktične politike, dnevnih poteza koji bi mogli nešto korisno donijeti – objasnio je.Ivanić je istakao da kada su EU i zapadni Balkan u pitanju postoje dva paralelna svijeta.
– Jedan je formalni, od EU imate formalne riječi – bićete jednog dana članovi – u suštini postoji jedan broj zemalja koje nisu za to. Najveći otpor daju Nizozemska i Francuska. Oni se boje novog proširenja i komplikacija. Oni imaju teoriju da treba prvo Evropa da se reformiše. Mi ko zna kad ćemo doći na red. Formalno imate otvorena, a suštinski su vrata zatvorena. I kod domaćih političara imate dva svijeta – jedni kažu mi smo za reforme, kad stvari dođu do tog da nešto treba uraditi, ništa se ne uradi – rekao je Ivanić.
On je dodao da formalno, naši lideri zagovaraju neke promjene, a u suštini bježe od njih kao „đavo od krsta“ jer gube snagu da onda u novim okolnostima budu ono što jesu danas. To je, ističe Ivanić, protiv njihovog interesa.
On kaže da ovo što se sad dešavaju neke pozitivne naznake je više posljedica geopolitičke igre.
– S jedne strane dobro je da smo postali predmet interesa EU, ali tragično je zašto, samo zato što je došlo do rata u Ukrajini – naveo je Ivanić. Dodao je kako nije siguran hoće li se pregovori sa EU otvoriti u decembru.
– U nekom kratkom periodu hoće. Pretpostavljam da ćemo početi pregovore, ali trajat će – rekao je Ivanić.
Dodik radi sve što stranci hoće
Ivanić se osvrnuo i na sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom BiH. Istakao je da tu postoje dvije strane.
– Kada je došlo do te optužnice, rekao sam da je bolje da nje nije bilo jer će ona njemu dati veliki politički prostor. U tome svemu je previše politike, to nije bilo potrebno, ako je to glavni razlog. On proces protiv sebe pretvara u odbranu Srpske. Sasvim je jasno da se sudi Dodiku, a ne narodu i Republici Srpskoj – rekao je Ivanić. On je istakao da Dodik sada pokušava da dobije širu podršku, jer očito nije siguran da se sam može izboriti.
Ivanić je podsjetio da je i on bio optužen pred Sudom BiH, ali da nije govorio da je to udar na Republiku Srpsku.
– A nije me ni on (Dodik, op.a.) branio, već je uživao u tome što mi se događa. Braniti se i stajati iza naroda je zloupotreba naroda – kaže Ivanić.
Na pitanje zašto međunarodna zajednica sve vrijeme toleriše Dodika, Ivanić je rekao da nije važno koji, ali jedan od ozbiljnih predstavnika međunarodnih institucija u BiH je rekao – „koju mi štetu od Dodika imamo, šta je on to napravio što je bila velika šteta“.
– Građani trpe, ali u smislu političkih efekata ništa nije ostvareno. Oni smatraju, pustimo ga da priča, ali on će ipak uraditi ono što mi hoćemo. Pa sad dolazi do toga da se razgovara – formiraće se apelaciono odjeljenje, praktično novi sud. Bila je priča – neću NATO – pa ne zove se Godišnji nacionalni program nego Program saradnje, ali u suštini je to Godišnji nacionalni program sa NATO, sve je to Dodik isporučio. Dodik je nakon velikih riječi uvijek ispunjavao ono što je Zapad od njega tražio – rekao je Ivanić.
Šmit ima snagu i moć
On se osvrnuo i na Kristijana Šmita, kojeg vlasti Srpske ne priznaju za visokog predstavnika. Ivanić smatra da realno postoji problem u činjenici kako je Kristijan Šmit postavljen.– Ali ta priča da mi njega ne priznajemo, politički nije realna. On ima snagu i određenu moć i nije ga pametno ignorisati. Vidljivo je da ga ne ignorišu ni Hrvatska ni Srbija ni najveći dio zemalja PIC. Dodik je bio prepun retorike bez ozbiljne argumentacije, prepun svađe, vrijeđanja i onda je očito dobio drugu vrstu reakcije. Kako će to završiti, ne znam – naveo je Ivanić.
Upitan hoće li doći do usvajanja zakona o sudovima, Ivanić je naveo da je Dodik već sao saglasnost za to.
– To jeste institucija, to Dodik ne može negirati. Dodik je dao saglasnost, jedina razlika svodi se na to je li to Istočno Sarajevo ili Banjaluka. SNSD se usaglasio da postoji apelaciono vijeće, u suštini to je novi sud. Vrlo je zanimljivo da se o apelacionom vijeću govori nakon što je podignuta optužnica i moguće da iza scene ima – evo ja ću vam dati, a vi ovo moje sklonite u stranu, da ne bude osude. Ne tvrdim da je tako, ali imajte to malo na umu – navodi Ivanić.
Govoreći o Dodikovoj izjavi o velikoj Srbiji, Ivanić je rekao da države nastaju i propadaju. Svakakvi procesi u budućnosti su mogući.
– Nekih krupnih promjena na Balkanu nema i nije ih realno očekivati za narednih 15-20 godina – poručio je Ivanić.
Političko ludilo u BiH
Kada je riječ o situaciji na Bliskom istoku, podvukao je kako se radi o tragediji i jednog i drugog naroda.– To što je bio okidač, kada je Hamas pobio civile, to ne može imati opravdanje. Jednako nema opravdanje ni ovo što se događa u Palestini – rekao je Ivanić. On ističe da za istinski dogovor trebaju lideri spremni za dogovor, i da je vidljivo da toga nema. Ivanić kaže da ne vidi pobjednika, ako jedni izgube, čekaće drugo poluvrijeme.
– Ti ljudi nemaju gdje pobjeći, ali kao i da ih niko neće. Bojim se dalje eskalacije. Ključan je dogovor s Palestinom, a najosjetljivija tačka je pitanje Jerusalema. Ono što bi svijet trebao uraditi je snažniji pritisak da ne smije biti civilnih žrtava. Vrlo je teško doći do razumnog rješenja – naglasio je Ivanić.
Za kraj kaže da mu ni najmanje nije žao što više nije u politici.
– Ovo što se danas u BiH dešava, ovo ne doživljavam kao politiku, to je jedna vrsta političkog ludila u kome imamo samo sreću što postoji jedna vrsta automatizma, gdje nezavisno od toga ko su lideri, život i ekonomija idu svojim tokom. Političari na to ne mogu uticati – zaključio je Ivanić.
-
Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti
Ako predsjednik Republike Srpske spriječi moj budući rad i rad mojih službenika, uključujući i terenske kancelarije OHR, odmah ću obavijestiti Savjet bezbjednosti UN.
Takva politika bi imala dalekosežne posljedice i onemogućila bi punu civilnu implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH.
Navodi se ovo, između ostalog, u izvještaju o stanju u BiH koji će Kristijan Šmit sutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN.
U izvještaju, koji je objavila N1, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova, Šmit je naveo da je, “otkako je na poziciji visokog predstavnika, svjedočio do sada neviđenom nivou napada na Dejtonski sporazum i na njegov mandat, a koji su uglavnom dolazili od predsjednika Srpske Milorada Dodika”.
Šmit u izvještaju, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, ističe da su ovakvi napadi, te međuetničke tenzije i porast nasilja nad povratnicima dodatno ometali napredak na Agendi 5+2.
Međutim, naveo je da, uprkos ovom “veoma teškom političkom ambijentu”, uspostavljanje postizbornih organa vlasti je završeno u izvještajnom periodu, osim u dva kantona.
Šmit u izvještaju optužuje vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj, predvođenu SNSD, da nastavlja “voditi opasnu politiku jednostranog nametanja pogrešne interpretacije Opšteg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira BiH” oko, kako navodi, hipotetičkog koncepta “izvornog Dejtona”.
– Ovaj koncept negira kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i BiH kako je sadržano u članu 1.1. Ustava BiH i predstavlja Državu Bosnu i Hercegovinu kao savez država ili konfederaciju dvaju “državotvornih” entiteta koji su državi BiH prenijeli samo ograničena ovlaštenja – naveo je Šmit.
On je istakao da “ovakve pogrešne interpretacije u kojima se Republika Srpska predstavlja kao entitet (ili država) srpskog naroda koji treba da ima pravo na samoopredjeljenje” služe za “legitimizaciju” usvajanja politike i pravnih akata koji dovode u pitanje ili krše osnovne aspekte Opšteg okvirnog sporazuma za mir, posebno kako bi se opravdalo njihovo odbacivanje ovlaštenja Ustavnog suda, kao i blokiranje donošenja odluka i djelovanja ključnih državnih organa.
Kristijan ŠmitFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
– U konačnici takve politike služe proklamovanom cilju direktnog promovisanja koncepta “mirnog razdvajanja” tri konstitutivna naroda ili raspada BiH” – upozorio je Šmit. Istakao je da su “preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj problematičan razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”.
Pripreme za secesiju Srpske
Šmit u svom izvještaju navodi da je Dodik tokom ovog izvještajnog perioda namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi “potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države”.– I kako bi delegitimisao moj mandat – istakao je Šmit. On je naveo da su se u zajedničkoj izjavi potpisanoj 24. aprila lideri vladajućih stranaka u Republici Srpskoj složili da preduzmu “niz koraka za stvaranje preduslova za buduću secesiju”.
– Potpisnici su, između ostalih uslova, nastojali da obavežu predstavnike iz Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje odluka na državnom nivou dok Vlada RS i nadležni odbori Narodne skupštine Republike Srpske ne dadnu saglasnost – stoji u izvještaju.
Kako bi implementirala prve korake ovog programa, kako dalje navodi Šmit, NSRS je odlučila da ne imenuje novog sudiju u Ustavni sud BiH koji bi popunio upražnjeno mjesto.
Zatim je, kako je dodao, 21. juna izmijenila zakon kako bi se ukinula obaveza objavljivanja “odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske”, što je, kako je istakao Šmit, predstavljalo kršenje Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.
– NSRS je, takođe, 27. juna usvojila zakon kojim se sprječava provođenje i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS. Vlasti RS su ovu neustavnu odluku javno opravdale nedostatkom srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, iako je sama vladajuća koalicija Srpske zatražila odlazak ovih sudija iz Suda – naveo je Šmit. On je istakao da je Dodik, takođe, tražio smjenu međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH.
– Ovi napadi vlasti Srpske sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Opšteg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH – navodi Šmit.
Upozorava da su napori vlasti u Srpskoj da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji, takođe, “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.
Šmit objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.
Šmit dalje navodi da je u avgustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i v.d direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.
Nekoliko puta bio u Srpskoj
Šmit se osvrnuo na Dodikove prijetnje početkom septembra ove godine da će biti uhapšen ako dođe u republiku Srpsku.– Još jedna kriza nastala je 6. septembra kada je predsjednik Republike Srpske izjavio da će me uhapsiti i protjerati ako uđem na teritoriju Srpske. Tvrdio je da će mi policija RS uskratiti zaštitu i da će mi institucije Srpske zabraniti ulazak – stoji u Šmitovom izvještaju.
Dodaje se da time Republika Srpska “nastavlja svoj obrazac opstrukcije institucije odgovorne za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma”.
Šmit ističe da je Vlada Srpske prvo prestala dijeliti informacije sa OHR, te da je onda OHR odbijen ulazak na sjednice NSRS.
Takođe, Šmit navodi da mu unutar Srpske više nije obezbjeđena policijska pratnja, te da sada vlasti Srpske odbijaju objavljivati i implementirati njegove odluke.
– I pored ovih ozbiljnih napada na Dejtonski sporazum i OHR koji su došli od predsjednika Republike Srpske i njegovih saveznika, kao i njegovih prijetnji meni, nastavljam sa radom na cijeloj teritoriji BiH. Od najave 6. septembra, obavio sam nekoliko posjeta u Republici Srpskoj, što je sve proteklo bez incidenata i organizovano sa oprezom – naveo je Šmit.
On kaže “da Dodik i dalje poziva na raspad BiH ili na “mirno razdvajanje” dva entiteta BiH, što je kao svoj cilj i zvaničan stranački cilj predstavio na Kongresu SNSD 30. septembra”. Osim toga, navodi Šmit, Dodik je negirao postojanje Brčko Distrikta u zvaničnim elektronskim i štampanim mapama.
Šmit ističe da “su sve akcije Vlade RS bile praćene zapaljivom retorikom podjela i demonstracijama na međuentitetskoj liniji razgraničenja koje su organizovale političke pristalice Dodika”.
– Ovim ponašanjem Dodik je, vještački i namjerno, pokrenuo dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom da se deeskaliraju tenzije koje je stvorio sam gospodin Dodik. U svojim izjavama je nastavio da osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio da će mi ograničiti pristup teritoriji Republike Srpske. Više puta je pozivao na nezavisnost Republike Srpske, na referendum o njenom statusu do kraja 2023. godine i na njeno ujedinjenje sa Srbijom – naveo je Šmit.
Međutim, istakao je da je Vlada Srbije ponovila svoju posvećenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na pitanje imovine u BiH, navodeći, između ostalog, da je formirao Grupu tehničkih eksperata uz podršku nekoliko država članica Upravnog odbora PIK, koju čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava i imovinskog prava.
Najavio je da će rezultat rada grupe tehničkih eksperata biti sažet u tehničkom izvještaju koji će predstavljati važnu polaznu tačku za politički proces usmjeren na postizanje sporazuma o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentu BiH.
Šmit je naveo da je nakon privremene odluke Ustavnog suda BiH od 2. marta 2023. godine kojom je novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj Dodik “nastavio svoju retoričku kampanju oko pitanja državne imovine”.
Osvrnuo se i na izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da odluke Ustavnog suda BiH ne predstavljaju pravni osnov ni za šta, te da predstavljaju kršenje Ustava BiH.
– Predsjednik NSRS Nenad Stevandić ponovio je da je pitanje državne imovine “crvena linija”. Davno smo rekli da je imovina crvena linija, a ukoliko hoće da nas ugroze, time će ugroziti opstanak BiH – rekao je tada Stevandić.
Šmit ističe da je vladavina prava ozbiljno narušena u BiH, te da su pravosudne institucije u BiH podložne neviđenim nivoima političkog pritiska, uz stalne napade zvaničnika Srpske na Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Ustavni sud BiH.
Napadi na povratnike
Šmit je u izvještaju naveo i da “politička retorika koja stvara atmosferu neprijateljstva je plodno tlo za zločine iz mržnje koje trenutno vidi u BiH”.– Prijetnje, zastrašivanja i provokativno ponašanje prema povratnicima su neprihvatljivi i moraju se odlučno rješavati na svim nivoima i u cijeloj zemlji. Potpuna i ažurna slika, kao što je ona iz popisa iz 2013. godine, nije dostupna, a podaci o kretanju stanovništva su uglavnom procjene – istakao je Šmit.
Navodi da je u proteklom periodu zabilježen relativni porast nasilnih incidenata usmjerenih protiv povratnika, te da je porastao i broj međuetničkih incidenata koji nisu bili usmjereni na povratnike.
Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na rad Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, Parlamentarne skupštine BiH, ali i vlasti u Federaciji BiH. U izvještaju se navodi i da su vlasti Srpske i politički lideri počeli organizovati sedmične proteste, privremeno blokirajući saobraćaj na međuentitetskoj graničnoj liniji s porukom da postoji “granica” između entiteta.
– Ovi skupovi “ne samo da stvaraju okruženje podjela i promovišu međuetničku mržnju, već i postavljaju plodno tlo za potencijalne buduće incidente – istakao je Šmit.
Pomenuo je i to da je Navodi da je NSRS usvojila zakon kojim se kleveta tretira kao krivično djelo.
Protest medija protiv zakona o klevetiFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
– U okruženju koje ne garantuje nezavisno pravosuđe, primjena ovog zakona može imati dalekosežne posljedice. To dodatno ograničava građanski prostor u Srpskoj i lako se može koristiti za ućutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje nezavisnih novinara, medija, aktivista nevladinih organizacija i građana koji izražavaju različita politička mišljenja – naveo je Šmit u svom izvještaju.Još jedan potez koji je ocijeno kao veoma problematičan je Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija koji ograničava građanski prostor za NVO i medije, nalik na tzv. zakone o stranim agentima.
Podsjećamo, Kristijan Šmit za visokog prestavnika u BiH nije imenovan u SB UN, zbog čega ga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska.
-
Vučić raspisao parlamentarne izbore
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore za nedelju, 17. decembar.
Predsednik je potpisao odluku o izborima i obratio se građanima u Predsedništvu.
Od trenutka raspisivanja, prema zakonu, kreću da teku svi izborni rokovi.
Kampanja će trajati do 14. decembra u ponoć kada će početi izborna ćutnja. Svi birači, punoletni građani Republike Srbije, moći će da na svojim biračkim mestima glasaju u nedelju 17. decembra od 7 do 20 časova.
Prethodni parlamentarni izbori održani su u Srbiji 3. aprila prošle godine. Na tim izborima ubedljivo je pobedila lista čiji je nosilac bio Aleksandar Vučić.
“Donosim ukaz o raspuštanju Narodne skupštine, ovaj ukaz stupa na snagu po danu objavljivanja Službenog glasnika Republike Srbije,” rekao je Vučić.
On je objavio da donosi odluku da raspisuje izbore za narodne poslanike, kao i da sve izborne radnje počinju onog trenutka kad ukaz stupi na snagu.
“Građani Srbije želim vam srećne izbore,” rekao je Vučić nakon potpisivanja ukaza i dodao da je bitno da Srbija ostane ujedinjena u ovim teškim vremenima.Poželeo je svim učesnicima u predstojećoj kampanji dobar rezultat, kao i da svoju kampanju treba da vode na demokratski način.
Podsetimo, predsednik Narodne Skupštine Srbije Vladimir Orlić raspisao je danas izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Srbiji.