VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta znači Dodikov ultimatum Evropskoj uniji

    Šta znači Dodikov ultimatum Evropskoj uniji

    Ako EU prihvati nametanje Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, znači da je evropski put BiH završen, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Ma koliko Dodikova prijetnja zvučala ozbiljno, činjenica je da sintagma „evropski put BiH“ zvuči ozbiljnije nego što stvarno jeste u praksi.

    BiH jeste dobila uslovni status kandidata, što su neki u Sarajevu i Briselu proslavili uz šampanjac, ali ono što je daleko važnije – otvaranje pristupnih pregovora – nije ni na vidiku.

    Malčice je drukčije u praksi
    Moguće je da se desi ako „jednog lijepog proljećnog dana“ ispunimo brojne uslove, od kojih je 14 najvažnijih. I tako se priključimo zemljama koje su, po mišljenju briselske administracije, odmakle ispred nas – Ukrajini i Moldaviji.

    S druge strane, tema izbornog zakonodavstva u BiH mnogo je ozbiljnija u praksi nego što zvuči u političkim izjavama. Dogovori o uvođenju novih tehnologija u izbore zapeli su u Domu naroda BiH, sa malim šansama da budu usvojeni. Kristijan Šmit je sve bliže nametanju svoje verzije izmjena Izbornog zakona BiH koje RS ne bi priznala. Umjesto toga, Srpska sprema svoj izborni zakon koji ne bi priznao Šmit, a vjerovatno ni Ustavni sud BiH, čije odluke opet ne priznaje RS…

    Sve to se dešava u godini lokalnih izbora, kada se očekuje pravna sigurnost umjesto neizvjesnosti, ne samo u kampanji, nego i nakon nje, kada neko treba da utvrdi i prizna rezultate izbore. U domaćim i međunarodnim okvirima.

    Daleko od evropskog puta
    Komentarišući Dodikov ultimatum EU, bivši ambasador BiH u Belgiji Draško Aćimović naglašava da BiH i nije na evropskom putu.

    – Ništa u suštini nije urađeno od stvari koje su se trebale uraditi jer mi smo dobili uslovljeni kandidatski status. Sada molimo da nam otvore pregovore bez da je bilo šta urađeno. Vidjeli smo da su se iz EU trudili da pokažu da je najveći uspjeh to što je formiran Savjet ministara i usvojen budžet BiH. Ako su to najveće stvari na evropskom putu, onda mi zaista nismo nigdje – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Kada je reč o mogućem nametanju Izbornog zakona, Aćimović naglašava da je cjelokupni sistem trenutno pod znakom pitanja.

    – Ako se već sada ne priznaju odluke visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, onda se neće priznati ni ta odluka. Ako se ni ta odluka ne priznaje u RS, a priznaje samo u FBiH, to znači da nema više zajedničkog evropskog puta. A, odvojenog puta, kao što znamo, nema. To je zaista trenutno pitanje svih pitanja – upozorava Aćimović.

    Opozicija ne uzima Dodika za ozbiljno
    U opoziciji u Srpskoj ne pridaju mnogo značaja Dodikovim izjavama.

    Poslanik liste Za pravdu i red Đorđe Vučinić tvrdi da smo i prošle izbore, nažalost, imali zahvaljujući Kristijanu Šmitu, jer je on nametnuo odluku o finansiranju izbora, a potom u izbornoj noći mijenjao pravila koja se tiču raspodjele vlasti u FBiH.

    Đorđe Vučinić, narodni poslanikFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    – Očigledno je da Dodika dobro boli i žulja ako bi se u tehničkom smislu izmijenio Izborni zakon BiH, a to znači da se iole urede fer i pošteni izbori, da dobijemo skenere i kamere na svim biračkim mjestima. On očigledno pokušava na još jedan način da zaustavi to donošenje. U svakom slučaju, Predstavnički dom PS BiH je usvojio tehničke izmjene Izbornog zakona i mislim da one samim tim imaju legitimitet. Borim se za fer i poštene izbore, a to što Dodik priča mislim da ovaj narod sve manje uzima za ozbiljno – kaže Vučinić za Srpskainfo.

    Od miljenika Zapada do nacionaliste
    Poslanik SDS u NSRS Ognjen Bodiroga takođe tvrdi da Dodika „slobodni ljudi ne smatraju ozbiljno“ jer svakodnevno mijenja stavove.

    ognjen bodiroga poslanik sds u skupštini republike srpske FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    – Prvo je bio miljenik Zapada, pa je priznao genocid u Srebrenici, da bi postao nacionalista koji svake godine po nekoliko puta obećava nezavisnost Republike Srpske. Radi se o čovjeku čija je stranka učestvovala vjerovatno u više od 90 odsto prenosa nadležnosti sa RS na BiH. I sada se Dodik nalazi u situaciji koja mu ne garantuje bezbjednu budućnost, mislim na ostanak na čelu RS. Rezultat njegove vladavine svi znamo; to je demografski, ekonomski i moralno opustošena zemlja; dovoljno je reći da imamo više od 280.000 penzionera. Dodik ujutru priča jedno, danju drugo, predveče treće. Nezrele su i u neku ruku tragikomične njegove izjave – zaključuje Bodiroga.

    Čemu žurba?
    Podsjećamo, Dodik je naglasio da ne može EU od BiH tražiti demokratske standarde, a aplaudirati kolonijalnom statusu.

    – Ako prihvate da je u BiH normalno ono što kod njih niko ne smije ni da pomisli, jasno će poručiti da BiH nije država, već eksperiment – objavio je Dodik na društvenoj mreži X.

    On je dodao da je EU organizacija suverenih država i da u njima za eksperimente nema mjesta.

    – Nego, sve vreme razmišljam, čemu tolika žurba?! Neka je teška nužda, ili su neke velike pare – istakao je Dodik.

    “Samo papir i olovka”
    Dodik je ranije izjavio „ili je smrt za vrat“ ili su u igri velike pare, te je Šmit toliko zapeo da BiH dodatno ponizi i još više je učini “zemljom s posebnim potrebama”, namećući joj nešto što nema ni u jednoj zemlji u Evropi?!

    Dodik je podsjetio da različiti oblici elektronskog glasanja postoje u 11 zemalja u Evropi, a koristi se samo u četiri države članice EU. Ali, korištenje biometrije na glasačkom mjestu, tvrdi on, ne postoji ni u jednoj evropskoj državi, nego u nekim zemljama Afrike i Južne Amerike.

    – Prema trenutno dostupnim informacijama, najveći broj država u Evropi je, posebno nakon izbora 2016. i 2017. u SAD, Francuskoj i Velikoj Britaniji i navoda o uplitanju drugih država u izbore, zadržao samo način glasanja “papir i olovka”. Stav OEBS je izričit – korištenje biometrije u izbornom procesu je neprihvatljivo. Stvar je vrlo jednostavna – kada očitate biometriju i očitate listić negdje ostane memorisano za koga je birač glasao. I nemojte reći da je sistem zaštićen, jer nije. Čim postoji server, postoji i memorija – objavljeno je na X nalogu predsjednika RS.

  • Nijemci traže novac koji je nenamjenski potrošio bivši konzul BiH u Štutgartu

    Nijemci traže novac koji je nenamjenski potrošio bivši konzul BiH u Štutgartu

    Njemačka pokrajina Baden Virtenber traži povrat 32.000 evra sa kamatama koje je prethodno donirala za rad bošnjačkih dopunskih škola putem Generalnog konzulata u Štutgartu.

    Novac je doznačavan od 2019. godine kada je na čelu konzulata bio kadar SDA Began Muhić. Naveli su da će o svemu obavijestiti svoje tužilaštvo jer trošenje novca nije opravdano, potvrdila je za RTRS sadašnji generalni konzul u Štutgartu Vera Sajić.

    Novi diplomatski skandal nanio je štetu budžetu i dodatno srozao ugled BiH u svijetu.

    Diplomatski skandal u režiji bivšeg bh. konzula u Štutgartu odjeknuo je Njemačkom. Ministarstvo kulture pokrajine Baden Virtemberg smatra da 32.000 evra, dodijeljenih za rad bošnjačkih, dopunskih škola, nisu transparentno utrošena o čemu su obavijestili sadašnjeg konzula. Novac je doznačen konzulatu koji je to uplaćivao Savezu dopunskih škola BiH kojim rukovodi Haris Halilović, takođe bivši bh. diplomata i kadar SDA. Postoje informacije da je trošenje novca pokrivano fiktivnim brojem nastavnika i učenika u tim školama.

    – Ministarstvo pokrajine traži povrat 32.000 evra sa kamatom i takođe nas je obavijestilo da će o svemu obavijestiti svoje tužilaštvo. Ovo je zaista veliki diplomatski skandal. Sigurna sam da se ovo nikada nije desilo na prostoru Evrope i žalosno je da oni koji se kunu u BiH, zapravo je koriste i rade za svoj džep – ističe Sajićeva.

    Istraga SIPA po nalogu Tužilaštva BiH treba da utvrdi da li je Muhić svoj džep “punio” i novcem od kirije za stan u Štutgartu, vlasništvo BiH, a koji je dobio na korištenje. Јoš frapantnije zvuči podatak koji su mediji prenijeli da su službeni automobil, vlasništvo Konzulata, vozili njegovi sinovi po rodnim Živinicama.

    – Nije ništa čudno što se desilo, zato što su ta saznanja postojala od ranije od državljana BiH u Štutgartu. U ovom slučaju, kako je navedeno u medijima, taj stan je iznajmljivan nekim trećim licima, šta se zaista desilo unutar Konzulata. To je krivično djelo, ne smije se koristiti odnosno zloupotrebljavati imovina BiH – kaže Lučiano Kaluža, bivši generalni konzul BiH u Frankfurtu.

    Rashodovanu diplomatsko-konzularnu mrežu i ranije su tresle brojne afere, posljednja bruka još je bez reakcije šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića. Sajićeva je detaljno obavijestila Predsjedništvo BiH o dešavanjima u Štugartu u vrijeme njenog prethodnika. Reaguju iz Komisije za spoljne poslove u Predstavničkom domu PS BiH.

    – Lično ću tražiti poseban izvještaj od MIP, da se uradi totalna analiza, sveobuhvatna analiza svih diplomatsko-konzularnih predstavništva BiH – kaže Milan Petković, član Komisije.

    Petković očekuje od Tužilaštva da podrobno istraži slučaj Begana Muhića koji je, kaže, jedan u nizu bošnjačkih kadrova koji zloupotrebljavaju zajedničke resurse u DKP za lične i interese Bošnjaka.

    – SDA godinama vodi pogrešnu kadrovsku poitiku u DKP i nanosi nemjerljivu štetu BiH. Ovaj posljednji primjer je jedan od kako su radili kadrovi Bisere Turković koji su isključivo radili u vlastitom i interesu Bošnjaka, a nikada u interesu BiH ili u interesu Srba – dodaje Petković.

    Began Muhić bio je generalni konzul BiH u Štutgartu od 2019. do 2023. godine. Prošle godine izabran je za gradonačelnika Živinica, nije se oglašavao nakon što su u javnost isplivali informacije da SIPA i Tužilaštvo provjeravaju zloupotrebe i malverzacije dok je bio diplomata u Njemačkoj, navodi RTRS.

  • “Zapad neće uvući Moskvu u svoju zamku”

    “Zapad neće uvući Moskvu u svoju zamku”

    Zapad neće uspeti da ”uvuče Moskvu u svoju zamku” nudeći pregovore o Ukrajini pod uslovom napuštanja ruskih principa.

    Ovoje danas izjavila portparolka ruskog Ministarstva odbrane Marija Zaharova.

    Komentarišući predlog švajcarskog ministra spoljnih poslova Ignasija Kasisa, koji je ranije danas nakon sastanka savetnika za nacionalnu bezbednost u Davosu naveo da bi Rusija trebalo da bude uključena u razgovore o sklapanju mira sa Ukrajinom, Zaharova je napomenula da Zapad mora da ”prestane da isporučuje oružje Ukrajini, da odustane od antiruskih sankcija i da ne daje rusofobične izjave kako bi pronašao izlaz iz ćorsokaka u koji je Vašington ušao i uvukao neke zemlje EU”, prenosi RIA Novosti.

    U Davosu je danas održan sastanak savetnika za nacionalnu bezbednost zemalja širom sveta o mirovnoj formuli za Ukrajinu. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije bio na sastanku, ali će se pojaviti na Svetskom ekonomskom forumu koji sutra počinje u Davosu.

    Zelenskog je predstavljao šef kabineta Andrij Jermak, koji je rekao da je sastanku prisustvovalo 18 azijskih, 12 afričkih i šest južnoameričkih zemalja, odnosno da je bilo više od 80 učesnika.

  • “Ukrajina će pobjediti ili nestati”

    “Ukrajina će pobjediti ili nestati”

    Šef kabineta predsednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je danas da su pred njegovom zemljom dve opcije – da pobedi u ratu s Rusijom ili da nestane.

    On je ovo saopštio na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

    “Rusi ne žele mir. Oni žele dominaciju. Dakle, izbor je jednostavan: ili ćemo izgubiti i nestati – ili pobediti i živeti dalje. Ali mi se borimo”, naglasio je Jermak.

    On je takođe podsetio da su za dve godine rata ukrajinske snage oslobodile više od 50 odsto teritorije koju je okupirala Rusija i, sa malim sopstvenim pomorskim kapacitetima, uništile petinu potencijala ruske crnomorske flote, prenosi Ukrinform.

    “Ako se međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine ne povrate, bilo koji agresor bilo gde u svetu sutra će moći da zauzme deo bilo koje zemlje i tamo održi lažne izbore.

    Mir koji Ukrajina traži mora da garantuje njen opstanak, integritet, suverenitet i razvoj i mora da spreči ponavljanje agresije. Zajedno smo stvorili sveobuhvatan okvir za postizanje takvog mira.

    Njegovi elementi su usko povezani, i to je jedini put napred”, dodao je Jermak. Šef kabineta Volodimira Zelenskog istakao je da će se na samitu u Davosu raditi na još pet tačaka, koje uključuju povlačenje ruskih trupa, obnavljanje pravde, ekološku bezbednost, sprečavanje ponavljanja rata i potvrđivanje kraja rata.

    Prema njegovim rečima, u Davos je svoje predstavnike delegiralo 39 zemalja iz Evrope, 18 iz Azije, 12 iz Afrike, šest iz Južne Amerike, tri iz Severne Amerike i dve iz Okeanije.

    “Dobar znak je kontinuirani rast broja zemalja koje udružuju napore na zajedničkom akcionom planu zasnovanom na ukrajinskoj formuli mira. Veoma je ohrabrujuće što se globalni jug sve više uključuje u naš rad. Ovo ukazuje na razumevanje da je ovaj sukob u Evropi izazov za celo čovečanstvo”, zaključio je Andrej Jermak.

  • Čime će Ukrajinci ratovati?

    Čime će Ukrajinci ratovati?

    Rusko vazduhoplovstvo je 13. decembra izvršilo značajan napad balističkim projektilima na ključne ukrajinske vojne ciljeve.

    Mete su uključivale objekte za izradu artiljerijskih metaka 155 mm i 152 mm i radionice za dronove.

    Dodatne mete uključivale su fabrike baruta i lokacije za proizvodnju 125 mm tenkova. Rusko Ministarstvo odbrane proglasilo je da su svi udari bili uspešni.

    Problem za zapadne saveznike Ukrajine je da većina ukrajinske artiljerije i oklopa i dalje koristi staru sovjetsku municiju. Shodno tome, smatraju da je teško nabaviti municiju od 155 mm, 152 mm i 125 mm jer je obično ne proizvode zapadne države.

    Postoji velika šansa da neutralisanje odbrambenih industrijskih ciljeva značajno pogorša ionako ozbiljne nestašice municije koju doživljava ukrajinska vojska.

    Ovaj nedostatak se manifestuje u raznim jedinicama, uključujući njihove elitne mehanizovane brigade i artiljeriju. Potencijal ruskih oružanih snaga za lansiranje balističkih raketnih napada na ukrajinske ciljeve je značajno porastao.

    Ovo je prvenstveno zbog povećane proizvodnje naoružanja kao što su raketa sa vazdušnim lansiranjem Kh-47M2 Kindžal i 9K720 – raketa zemlja-zemlja koju sistem Iskander-M koristi – njihove količine su se višestruko povećale u odnosu na ono što su bile pre rata.

    Prema izveštajima Bele kuće, postoje dokazi da severnokorejske balističke rakete dopunjuju ove zalihe. Od njih, korejski KN-23B ističe se kao najmoćnija operativna taktička balistička klasa raketa širom Evrope do sada.

  • Huti gađali američki razarač

    Huti gađali američki razarač

    Američki borbeni avion oborio je protivbrodsku krstareću raketu koju su lansirali jemenski pobunjenici Huti sa teritorije Jemena prema američkom razaraču raspoređenom na jugu Crvenog mora, saopštila je američka vojska.

    Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je u nedjelju na platformi X da nije bilo povrijeđenih, niti je pričinjena šteta.

    CENTCOM navodi da je projektil oboren u blizini jemenske luke Hodejda, prenio je Rojters.

    Huti su saopštili ranije u nedjelju da su primjetili američke avione u blizini jemenskog vazdušnog prostora i obalnih područja.

    jPortparol Huta Mohamed Abdulsalam izjavio je da je riječ o kršenju suvereniteta Jemena.

    Propalestinski aktivisti protestovali su u nedjelju na Kipru zbog toga što se britanska baza koristi za lansiranje napada na Hute.

  • Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Nestašica više od 25 vrsta lijekova u BiH

    Sve prijavljene nestašice lijekova u apotekama širom BiH su privremenog karaktera i trenutno nismo suočeni sa ozbiljnim i trajnim problemima u vezi s pitanjem nedostatka medikamenata, poručila je za “Nezavisne novine” Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Ona je, odgovarajući na pitanje, da li BiH ima problem sa nestašicom lijekova, dodala i da takvih problema ne bi trebalo da bude tokom 2024. godine, ali da bi 2025. mogla da bude veoma problematična, s obzirom na sukobe širom svijeta, koji bi i te kako mogli da utiču na tržište i distribuciju.

    Podsjetimo, u određenim apotekama u BiH potvrdili su za “Nezavisne novine” da imaju problem s nedostatkom određenih vrsta lijekova, te da se zbog toga pacijentima preporučuju zamjene, ali da se dešava da oni na to ne pristaju.

    “Hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi”, kazali su iz jedne apoteke, pojašnjavajući da je jedan od lijekova koji nedostaje ventolin (salbutamol) za inhalaciju, te da je dodatan problem što za njega ne postoji paralela.

    Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u ovom trenutku BiH se suočava sa nestašicom više od 25 vrsta lijekova, a kako je kazala Grubiša, u najvećoj mjeri se radi o privremenoj nestašici, najćešće iz komercijalnih razloga, odnosno, promjene uvoznika i distributera.

    Privremeni prekid distribucije lijeka na tržištu BiH odnosi se na sljedeće lijekove: Bonviva 150 mg i Bonviva rastvor za injekciju 3mg/3mL, Norditropin 10 mg (usporena proizvodnja), Zyprexa 5 mg i 10 mg, Plavix 75 mg, Lorsilan 1 mg i 2,5 mg (zastoj u proizvodnji zbog reorganizacije), kalcijev folinat 10 mg (kasni proizvodnja za BiH zbog reorganizacije proizvodnje), Monopin 4 mg, Oktreotid 20 mg i 30 mg i Peremetreksed (isporuka kasni zbog prekida u globalnom lancu snabdijevanja), Arcoxia tableta 90 mg i 60 mg, Elocom mast 1 mg i krema 1 mg, Triderm 0,5 mg, Singulair 4 mg i Singulair junior (gume za žvakanje) 5 mg, Fosamax T 70 mg, Carboplasin 50 mg.

    Trajni prekid prometa za tržište BiH odnosi se na tri lijeka: Granocyte 34 (prekid proizvodnje za sva tržišta), sve vrste lijeka Prilen AM, za koji je proizvođač “Pliva” iz Hrvatske donio odluku da ga više ne proizvodi za tržište BiH, te Abuxar 120 mg.

    Pored ovoga, postoje i lijekovi za koje su proizvođači donijeli odluku o nepodnošenju zahtjeva za obnovu dozvole za stavljanje tih lijekova u promet.

    “Sve prijavljene nestašice su privremenog karaktera. Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova. Imamo i one koji nedostaju duže vrijeme, ali opet ugovorni organi (bolnice, zdravstvene ustanove) mogu da prilagode svoje potrebe i da paralelama kompenzuju nedostatak određenog lijeka”, pojašnjava Grubiša.

    Kako dalje kaže, razlozi koji uslovljavaju nestašicu lijekova su brojni.

    “To se dešava zbog izmještanja proizvodnih pogona na istok, pandemije koja je uslovila teži protok robe, ratova na evropskom kontinentu, problema sa energentima i repromaterijalima, viših cijena sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji”, ističe ona.

    Međutim, kaže da BiH za sada nije suočena sa ozbiljnijim ili trajnim problemima u vezi s pitanjem nestašice lijekova, za razliku od većeg broja članica Evropske unije.

    “BiH nije članica EU i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu jakost ili prednost. U prošloj godini prevenirali smo nestašice na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, naglašava Grubiša te dodaje:

    “Ne bi trebalo da imamo problema u ovoj godini, ali je upitna 2025. Toga su svjesni i u svijetu, pa ću podsjetiti da EU ima u planu da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova. Na tom fonu trebalo bi da djeluju i naša ministarstva.”

    Da li nadležna ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH planiraju djelovati, nismo uspjeli saznati, jer na naša pitanja nisu odgovorili ni iz jednog od ta dva resora.

  • Hodža iz Kozarca ponovo o Srbima i praznicima: Pravoslavnu Novu godinu nazvao “tamo nekom”

    Hodža iz Kozarca ponovo o Srbima i praznicima: Pravoslavnu Novu godinu nazvao “tamo nekom”

    Glavni imam Islamske zajednice u Kozarcu kod Prijedora, Amir Mahić, ponovo je u obraćanju vjernicima negativno govorio o Srbima i srpskim praznicima.

    Na video-snimku objavljenom na Јutjubu, Mahić naziva pravoslavnu Novu godinu “tamo nekom”.

    • Pošto su iza nas pravoslavni Božić, iza nas je obilježavanje neustavnog dana ovog entiteta, ispred nas je obilježavanje neke tamo nove druge godine pravoslavne itd. Svi ovi elementi su popraćeni veoma često pokušajem da se zaplaši ovdašnji musliman Bošnjak, da se obeshrabri – rekao je Mahić u obraćanju vjernicima.

    Kako kaže, Bošnjaci su kao narod pokazali da se ne boje samim tim što su ovdje.

    • Јer, niko od nas ovdje ne živi zato što ga neko stimuliše da živi, nego zato što se ne boji onoga koji mu prijeti. I upravo je to okolnost koja ovde treba da bude spomenuta zato što ti dušmani, kada nemaju nikave druge snage, a to su ovi naši dušmani koji nas okružuju, onda laju. Onda ovako straše – rekao je Mahić.

    Mahić je široj javnosti postao poznat prije oko godinu dana, kada je takođe na jednoj od svojih hutbi negativno govorio o Srpskoj pravoslavoj crkvi i Svetom Savi.

  • Island: Lava stigla do kuća u gradu Grindavik

    Island: Lava stigla do kuća u gradu Grindavik

    Nakon što je juče došlo do nove erupcije vulkana na Islandu, lava je stigla do grada Grindavik koji je ranije evakuisan, pišu Tanjug i Rojters, a prenosi RTS.

    Lava se razlila ulicama grada i prekrila dio jedne kuće koja se zapalila. Јavni servis RUV javio je da je kuća bila prazna i prije evakuacije.

    Do erupcije je došlo juče na jugozapadu Islanda, blizu grada Grindavika, na čijem poluostrvu Rejkjanes je od 2021. godine bilo pet erupcija vulkana.

    Stanovništvo Grindavika, oko 4.000 ljudi, prethodno je evakuisano zbog značajne seizmičke i aktivnosti magme, a civilna odbrana je podigla stepen opasnosti u tom području na vanredni.

    • Životi nisu ugroženi, ali je infrastruktura ugrožena – rekao je islandski predsjednik Gudni Јohaneson, dodajući da nije bilo prekida u letovima.

    U blizini Grindavika se nalazi i turistička atrakcija, geotermalna banja Plava laguna, gdje je takođe evakuisan hotel.

    Posljednja erupcija na poluostrvu Rejkjanes počela je 18. decembra prošle godine u vulkanskom sistemu Svartsengi, poslije kompletne evakuacije Grindavika i zatvaranja Plave lagune.

    Grindavik je prilikom posljednje erupcije u decembru bio pošteđen štete, pošto je lava tekla u drugom smjeru zaobilazeći grad.

  • FZO: Od danas na recept dostupni novi lijekovi

    FZO: Od danas na recept dostupni novi lijekovi

    Osiguranim licima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od danas će na recept biti dostupni novi lijekovi.

    Dostupne su terapije za hipertenziju, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, ulcerozni kolitis i hemofiliju.

    Od danas, Fond će za osigurana lica finansirati dvije nove usluge u apotekama i to farmaceutsku uslugu izrade podijeljenih praškova i uslugu izrade sirupa.