VRBAS Media

Autor: INFO

  • Raskol u Hamasu?

    Raskol u Hamasu?

    Visoki vojni zapovednik Hamasa kritikovao vođe te palestinske militantne grupe, uz tvrdnju da napad 7. oktobra nikada nije trebalo da cilj budu civili.

    U ekskluzivnom intervjuu za list Mejl on sandej (The Mail on Sunday), vođa bataljona od 400 Hamasovih terorista tvrdio je da je početni plan bio da se ubiju izraelski vojnici i da se deo njih uzme za taoce.

    Ali, kako je rekao, politički čelnici Hamasa promenili su naredbe u zadnji čas, što je dovelo do divljačkog silovanja, mučenja i ubistva više od 1.400 dece, žena i muškaraca, a stotine Izraelaca su odvedeni u Gazu kao taoci.

    “Ja sam jedan od planera (napada Hamasa na Izrael 7. oktobra) i nismo očekivali da će to ići ovako”, rekao je on govoreći putem šifrirane aplikacije Telegram prošle sedmice.

    “Naše vođstvo je govorilo našim mladima: idite, radite šta god želite, uzmite šta god želite… Vidite i svedočite da smo ubijali bebe… Naš odlazak tamo u civilna područja, uzimanje 250 talaca, nije bilo planirano. Oni su civili. Naš je plan bio da uzmemo ekoliko vojnih talaca u zamenu za naše zarobljenike”, rekao je taj pripadnik Hamasa, kom je dato kodno ime Abu Mohamed.

    On je potom optužio vođu Hamasa Jahja Sinvara da se ponaša kao “ulični borac”, dodajući da vođstvo Hamasa koje je naredilo svojim teroristima da “rade šta žele” ne živi u Gazi i ne suočava se s osvetom Izraela.

    “Naš razlog za ovu objavu je taj što želimo da podignemo svoj glas u svetu. Moja draga Gaza je pod bombardovanjem. Problem je zbog našeg vođstva.”

    Takođe tvrdi i da su Hamasovi vojni zapovednici u Gazi zapravo odsečeni od političkog vođstva i da se sada oslanjaju na glasnike kao u “davna vremena”.

    “Ne znamo u kom smeru ići dalje. Ne znamo kojim putem da krenemo”, rekao je, tvrdeći da nekoliko drugih zapovednika Hamasa sada dovodi u pitanje vođstvo grupe.

    Jutarnji list, koji je preneo deo njegove izjave, podseća na napad Hamasa na Izrael 7. oktobra, kada je Hamas ispalio baražnu raketu iz Gaze i poslao borce preko granice, ubivši 1.400 ljudi i uzevši oko 240 talaca.

    Više od 270 tela, većinom mladih ljudi, bilo je razbacano po mestu održavanja muzičkog festivala u kibucu u pustinji Negev nakon što su Hamasovi napadači paraglajderima prešli granicu i neselektivno pucali na gomilu.

    U obližnjem kibucu u južnom Izraelu Hamasovi teroristi masakrirali su najmanje 40 beba i male dece, pre nego što su nekima od njih odrubili glave i streljali njihove porodice.

  • Budimir: Antisemitizam se često čuje od funkcionera FBiH

    Budimir: Antisemitizam se često čuje od funkcionera FBiH

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir rekao je da se antisemitizam često može čuti u govorima visokih funkcionera Federacije BiH i sa nivoa zajedničkih institucija BiH.

    Budimir je istakao da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ambasadora Izraela u BiH Galit Peleg nazvao “izmanipulisanom, zlonamjernom lažljivom budalom”.

    • Ne valja da BiH kao postkonfliktno društvo tako zauzima stavove i sa mržnjom ulazi u konflikt na Bliskom istoku. To nije dobro za BiH i naš sistem pomirenja i zajedničkog života – naveo je Budimir.

    On je rekao da je Bliski istok komplikovan prostor “čije ključeve tražimo u drevnim knjigama, a ne u plitkim izjavam pojedinih funkcionera iz FBiH”.

  • Amidžić: Povećane troškove institucija BiH plaćaju Srpska i FBiH

    Amidžić: Povećane troškove institucija BiH plaćaju Srpska i FBiH

    Institucije BiH svake godine troše sve više novca i te povećane troškove plaćaju Republika Srpska i Federacija BiH, a zakonska je obaveza da budžet bude predložen unutar ove godine što će na kraju biti i ispunjeno, izjavio je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

    On je podsjetio da je Ministarstvo finansija i trezora pozvalo budžetske korisnike na racionalnije korištenje sredstava, ali, nažalost, nije dobilo pozitivan odgovor.

    • Njihovi budžetski zahtjevi ne da nisu na nivou 2023. godine, već su na višem nivou. Pokušali smo i kroz dodatne konsultacije sa budžetskim korisnicima da se definišu neophodni troškovi i da budu na nešto nižem nivou. Kod nekih jesmo uspjeli, kod nekih nismo, a kod ovih koji nisu uspjeli mi ćemo unutar Ministarstva samostalno odlučiti koje ćemo troškove sniziti – rekao je Amidžić.
  • Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata Republike Srpske saopštio je da je prihvatljiv prijedlog predsjednika Republike Milorada Dodika da najniža plata u 2024. godini iznosi 1.050 KM, ističući da to predstavlja dobru mjeru i realan osnov za povećanje svih plata u Srpskoj.
    Iz Saveza sindikata očekuju da Vlada Republike Srpske prihvati prijedlog predsjednika Republike i ocjenjuju da korist od povećanja najniže plate mogu imati svi – i radnici i ekonomija.

    “Povećanje najniže plate je jedna od mjera kojom Republika Srpska može da kontroliše inflaciju na ovim prostorima, odnosno očuva potrošnju i bitno utiče na opredjeljenje radnika da ostanu u Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

    Savez sindikata podsjeća da više od godinu dana radi na novom uređenju sistema plata i da je povećanje najniže plate prvi korak ka tome.

    Oni ukazuju da najniža plata ima dvojaku ulogu – da zaštiti radnike koji imaju niske plate, te da “pogura” sve druge plate.

    “Od prošle godine, snagom argumenata, socijalnim partnerima predlažemo da najniža plata bude u iznosu koji je potreban četvoročlanoj porodici za prehranu iz sindikalne potrošačke korpe”, dodaju iz ovog saveza.

    Socijalni partneri, kako navode, nažalost, nisu imali sluha za prijedlog Saveza sindikata Republike Srpske, a svoj negativan stav su pokazali na posljednje dvije sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta.

    U saopštenju se napominje da je Savez sindikata podržao sve mjere koje je donijela Vlada Republike Srpske kao direktnu podršku poslovnoj zajednici, a koja je “građane Srpske koštala blizu milijardu i 200 miliona KM”.

    “Očekivali smo da te mjere doprinesu značajnijem povećanju plata u realnom sektoru, do čega nije došlo. Radnici u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi, saobraćaju i vezama i dalje su najslabije plaćeni u Republici Srpskoj i njihove plate iznose od 943 do 1.052 KM”, ističe se u saopštenju.

    S druge strane, ističe se, privredni subjekti su u prošloj godini ostvarili prijavljenu neto dobit u iznosu od četiri milijarde KM, a “najmanje još trećina dobiti je ostala u sivoj zoni”.

    U Savezu sindikata kažu da nisu protiv ostvarivanja dobiti poslodavaca, ali da su protiv niskih plata i loših uslova rada, koji su glavni motiv za odlazak radnika iz Srpske.

    Iz Sindikata naglašavaju da je važno da Republika Srpska koristi svoju obrazovanu i kvalifikovanu radnu snagu i da zadrži radnike, koji će svojim radom doprinijeti rastu bruto društvenog proizvoda, a ne da uvozi radnike.

  • Prijavio da ga je napao radnik obezbjeđenja banjalučkog kafića

    Prijavio da ga je napao radnik obezbjeđenja banjalučkog kafića

    Radnik obezbjeđenja ugostiteljskog objekta u Banjaluci prijavljen je da je napao M.V. iz Laktaša koji je zadobilo tjelesne povrede.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka, rade na dokumentovanju krivičnog djela tjelesna povreda nakon što je juče M.V. prijavio ga je da je istog dana oko 03,30 časova fizički napao radnika obezbjeđenja.

    Kako nezvanično saznajemo došlo je do međusobne tuče u kojoj je povrijeđen i radnik obezbjeđenja.

    “Istog dana, Služba hitne medicinske pomoći Banjaluka, prijavila je da im se za ukazaivnje ljekarske pomoći javilo lice P.Š. iz Laktaša, zbog povreda koje je istog dana oko 03,30 časova zadobilo od strane nepoznatog lica ispred ugostiteljskog objekta u Banjaluci. O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, navodi se u saopštenju policije.

  • Da li je BiH protektorat?

    Da li je BiH protektorat?

    Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

    U tom obliku jača država pokroviteljica ima određeni uticaj na politiku ovisne države. Protektorat je i naziv za ovako ovisnu državu ili za neko sporno područje.

    Međunarodni protektorat je pokroviteljstvo neke međunarodne organizacije ili grupe zemalja nad nekim spornim područjem da bi se ono zaštitilo od stradanja u sukobima.

    Ovo su definicije protektorata i u njima se definitivno može da prepozna stanje u kojem se nalazi državna zajednica pod nazivom BiH. Pogotovo ovaj dio o međunarodnom protektoratu, jer šta je ovdje sigurnije od činjenice da grupa zemalja vrši neprekidno pravno nasilje nad stanovnicima jedne zemlje. Naročito nad jednim dijelom stanovnika.

    “Dokle god imamo OHR – to je protektorat. U prošlosti se ponašao kao vicekralj, ne možemo govoriti o pravnoj državi. Očekujem da ćemo uz pomoć EU postaviti takve kapacite koji će omogućiti da funkcionišemo bez OHR-a”. Ovo je izjavio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora HNS-a, postavivši stvari tačno tamo gdje im je mjesto. Republika Srpska već godinama govori o tome.

    “Očigledno je enormno miješanje stranih zemalja u unutrašnja pitanja BiH, to je samo dokaz da je BiH zemlja protektorata” , rekao je predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik prije godinu i po u Mostaru.

    Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna. I takvu je vodaju pojedinci iz EU I SAD. Ne znajući kuda. Evo sjajne analize Marija Karamtića:

    “Mi imamo dva doma Parlamentarne skupštine, tri člana Predsedništva koja predstavljaju tri naroda, Savet ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i iz reda ostalih. Dakle, svi mi kada donosimo neku odluku, upregnemo sve svoje kapacitete, ali onda dođe neko za koga kažu da je visoki predstavnik, a obično je to neki trećerazredni birokrata iz EU i kaže “Ne, to više nije tako” i njegova riječ bude završna. Ne znam o kakvom suverenitetu tu možemo govoriti “. Šta je tačnije od ovoga?

    “Dio političkih elita u BiH doživljava OHR kao starijeg brata koji će uvijek stati na njihovu stranu i istući ove ostale. Postoje stranke koje se više bave hodanjem po ambasadama, nego sazivanjem svojim stranačkih tela” – naglasio je Karamatić. I upravo u ovim riječima stoji sva suština BiH. Bošnjacima odgovara stanje protektorata , dok god neki tamo ljudi donose odluke koje apsolutno uvijek idu u korist samo jednog naroda i apsolutno uvijek na štetu, isto tako, jednog naroda. Da li neko zna bar jednu nametnutu odluku koja je išla u korist srpskog naroda?

    Nebom BiH vladaju međunarodne snage, oružane snage su smiješne i, u osnovi, samo potrošač dobrog dijela budžetskog kolača, odluke i zakoni koji se donose u federalnom parlamentu prvo idu u OHR, kako bi oni dali saglasnost (tako je bilo i u Republici Srpskoj, do dolaska Milorada Dodika na vlast 2006.), spoljna politika ne postoji … Možemo ovako još dva dana da nabrajamo, ali BiH kao zemlja postoji samo na papiru. Ona je protektorat nekoliko zapadnih zemalja koje žele da stave šapu i na njene resurse-šume, vode, rude. Na taj bi način postala i kolonija kakva je i bila za vrijeme Austrougarske, a ranije i Osmanskog carstva. I što je najgore u svemu čitav jedan narod se raduje i priželjkuje to. Samo da se u Sarajevu naizgled pitaju za nešto. Tamo niko ne vidi dalje od svog nosa i jedina se politika svela na to kako da se ukloni Milorad Dodik. I oni, ali i oni koji vrše protektorat, saglasni su da je Dodik smetnja. Treba ga osuditi, ukloniti iz politike. A protektorat? On je manje bitan.

  • BiH – utočište za migrante?

    BiH – utočište za migrante?

    Načelnik Vojnića, hrvatske opštine na samoj granici sa BiH, Nebojša Andrić i poslanik Mosta u Saboru Zvonimir Troskot, nedavno su uputili kritiku vlasti zbog migrantske krize i nezakonitih prelazaka migranata u Hrvatsku. Na kritici se nije zaustavilo, te su političari zatražili da se na granicu sa BiH pošalje vojska.

    Povod za zahtjev bila je izjava načelnika policije Unsko-sanskog kantona da na pograničnom području djeluje grupa migranata iz Afganistana naoružana vatrenim automatskim oružjem, koja iznuđuje i pljačka migrante, a od policije iz BiH se sklanja u Hrvatsku.

    Gradonačelnik Sinja Miro Bulj tvrdi da će organizovati samozaštitu građana Cetinske krajine. Tvrdi kako će na sinjskom području organizovati građanske straže duž granice s BiH.

    Po svemu sudeći, migrantska kriza u BiH ponovo bi se mogla zaoštriti. Posljednji veći talas zabilježen je nakon što su vlast u Afganistanu preuzeli talibani. Do danas, praksa se nije promijenila, a broj migranata bilježi konstantan rast. Vijesti o incidentima u migrantskim centrima, upotreba vatrenog oružja, pljačke, gotovo su svakodnevne, a sve to stvara osjećaj straha kod građana BiH.

    Migracije su dio svjetskog procesa globalizacije, a BiH je dio rute sve većem broju migranata iz Južne Azije i Afrike. Kapaciteti za njihov prijem u prihvatne centre u Unsko-sanskom kantonu skoro su popunjeni, pa se bilježi trend rasta u ostalim kampovima. Republika Srpska u kontinuitetu održava stav da na njenoj teritoriji neće postojati prihvatni centri za migrante, ali i bez obzira na takvo stajalište prostor Srpske je na ustaljenoj migrantskoj ruti, pa su im napuštena imanja i autobuska stajališta najčešća alternativa.

    Dok “čekaju kartu” za zapadnu Evropu migranti naoružani hodaju ulicama BiH i predstavljaju ozbiljnu prijetnju bezbjednosti u BiH. U BiH se zadržavaju dok ne pronađu način prelaska u Hrvatsku, odakle se dalje upućuju najčešće u zemlje zapadne Evrope.

    S obzirom da je zbog jasne politike bezbjednosti zemalja EU, mali broj onih koji u toj namjeri imaju uspjeha, te da se nezanemarljiv broj migranata u BiH zadržava i do nekoliko godina, BiH bi u budućnosti mogla da postane evropski trijažni centar i parkiralište za migrante iz kojeg će razvijena Evropa povlačiti stručne, sposobne i ekonomski podobne, a u BiH ostavljati one koji joj nisu potrebni i one koji su joj teret. Upravo oni, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih dešavanja predstavljaju opasnost od terorizma.

    Ovoj temi potrebno je posvetiti posebnu pažnju.

    Nakon što su mnogobrojne evropske zemlje podignule nivo bezbjednosti zbog straha od terorista, u BiH se počeo ozbiljno shvatati problem migranata s obzirom da je godinama vladao pasivan pristup, pa se nije moglo sa sigurnošću govoriti o profilima ljudi koji nekontrolisano ulazili u BiH. Nije se moglo tvrditi da li su stigli neki mirni ljudi koji su bježeći od rata tragali za bezbjednim okruženjem i zaposlenjem ili počinitelji terorističkih napada i kriminalnih aktivnosti.

    Nedavno sprovedene policijske akcije pokazale su da migranti sa sobom u BiH donose nelegalno oružje i narkotike, te da su oni osobe koje imaju veze s terorizmom i koje bi mogle biti infiltrirane u ovu populaciju, svjesni su i stručnjaci.

    Da takve tvrdnje pronalaze uporište u stvarnosti dokazuje slučaj iz 2019. godine. Služba za poslove sa strancima je u 2019. godini, na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracioni centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata porijeklom iz Afganistana, od kojih se pet migranata dovodi u vezu sa međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu sa krijumčarenjem migranata i organizovanim kriminalom.

    Lociranjem i stavljanjem pod nadzor osoba koje se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, potvrđene su tvrdnje pojedinih zvaničnika da bi među desetinama hiljada migranata koji se preko BiH žele domoći Evropske unije (EU) mogli biti i oni koji predstavljaju bezbjednosnu prijetnju za BiH i EU.

    Zabrinutost stručnjaka i sve češće pokretanje ove teme u javnosti, jasan su signal da se situacija do donas nije promijenila, a dozvolom za izgradnju migrantskih kampova na prostoru BiH otvara se nova prijetnja da bi BiH mogla da postane uporište terorističkih organizacija za djelovanje na Balkanu i u Evropi.

  • Tramp vodi u odnosu na Bajdena u pet ključnih država

    Tramp vodi u odnosu na Bajdena u pet ključnih država

    Donald Tramp, bivši američki predsjednik prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja vodi u pet država uoči predsjedničkih izbora narednog novembra.

    Kako piše CNN, ova najnovija istraživanja dovela su do velike zabrinutosti u vodstvu Demokratske stranke da će 81-godišnji Džo Bajden, predsjednik SAD i demokratski kandidat za naredne izbore, biti u stanju da se u brutalnoj izbornoj kampanji koja u Americi neće prestati ni na sam dan izbora usljed sve očiglednijih znakova starenja izbori s Trampom čija popularnost, uprkos čak 90 krivičnih istraga protiv njega, ne posustaje.

    Najnovije ankete New York Timesa i Siena Collegea objavljene u nedjelju, pokazuju da Tramp prednjači ispred Bajdena sa čak deset bodova u Nevadi, šest u Džordžiji, pet u Arizoni, pet u Mičigenu i četiri u Pensilvaniji. Ključne države su, prema američkom izbornom sistemu, one države u kojima je važno da kandidat ostvari pobjedu jer su tradicionalno neutralne, a nose dosta elektorskih glasova. Anketa je sprovedena od 22. oktobra do 3. novembra i obuhvata odgovore 3.662 registrovana birača.

    “Ove brojke će vjerovatno izazvati paniku među demokratama i obnoviti sumnje među Amerikancima. Ako se istraživanje New York Timesa/Siena Collegea potvrdi 2024. godine, ne bi bilo izbornog puta do pobjede za Bajdena. A sve autoritarniji Tramp – koji obećava drugi mandat ‘odmazde’ – mogao bi da obezbijedi povratak u Bijelu kuću uprkos tome što je izazvao pobunu na Kapitolu svojim lažnim tvrdnjama o izbornoj prevari 2020”, navodi CNN u svojoj analizi.

  • Vučić: Mali mogu da se igraju minimalnom platom, ali posle plate visoku cenu

    Vučić: Mali mogu da se igraju minimalnom platom, ali posle plate visoku cenu

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da se stvari mnogo brzo mijenjaju i da Srbija u kvalitetu života i primanjima za Hrvatskom zaostaje između četiri i šest godina te da će za četiri godine prosječna plata u Srbiji biti 1.400 evra.

    Govoreći o minimalnim platama, Vučić je rekao da imaju problem sa privrednicima, ne sa strancima.

    “Mi vodimo računa kako raste minimalna zarada. To neki mali mogu da se igraju s time, ali posle plate visoku cenu. Mi radimo na ekonomski čistim parametrima, zato je MMF rekao da jedino Srbija odlično stoji. Mi nećemo na političkoj ravni da povećavamo prihode. To je nemoguće, mora biti zasnovano na ekonomskim parametrima”, rekao je Vučić.

    On je rekao da se novac ulaže u radove da bi se obezbijedio rast i da je rast ključan za dobre prihode i kvalitet života te da ako ne postoji rast država ne može da finansira velike projekte.

    “Sada smo imali prema fleš proceni 3,6 stopu rasta za treći kvartal. To je preliminarna procena, sa minimalnim greškama. Mi na osnovu toga pravimo sve projekcije. Ukupna vrednost svega što smo stvorili 2012. godine je 32 milijarde evra. To je sve što smo stvorili u zemlji, od krofni preko cipela do gvožđa. Danas u decembru ove godine, naš BDP je 69 milijardi evra”, rekao je Vučić, a prenosi Tanjug.

  • Stevandić razgovarao sa predstavnicima Saveza omladinskih i studentskih zadruga Republike Srpske

    Stevandić razgovarao sa predstavnicima Saveza omladinskih i studentskih zadruga Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Saveza omladinskih i studentskih zadruga Republike Srpske o radu Saveza kao i o problemima s kojima se suočava.

    Predstavnici Saveza upoznali su predsjednika sa načinom njihovog rada, ali i sa izazovima s kojima se studenti suočavaju, a koji se prije svega odnose na njihov status, te o mogućnosti pronalaska zakonskih rješenja koja će omogućiti studentima da paralelno rade dok studiraju.

    Predsjednik Stevandić ovom prilikom poručio je da će Narodna skupština pružiti institucionalnu podršku jer je potrebno da se država brine o studentima i da ima partnerski odnos sa onima koji predstavljaju budućnost naučnog i društvenog razvoja Republike Srpske.

    On je dodao da se isključivo kroz pomoć mladim ljudima stvara mogućnost njihovog ostanka u Republici Srpskoj te da je uloga Saveza, koja im omogućva ostvarivanje prvog radnog iskustva i upoznavanja sa poslodavcima, u takvoj situaciji nemjerljiva.