VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Predsjedik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio da bi ministru unutrašnjih poslova FBiH Rami Isaku bilo bolje da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija.

    Povodom Isakove izjave da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik “biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od federalne policije”, Stevandić je istakao da bi Isak morao znati da bi i on mogao biti uhapšen ako neki sud u Republici Srpskoj to zatraži.

    Prema njegovim riječima, svako na svojoj teritoriji ima svoju nadležnost i Isak ne treba da zaboravi da nema nadležnost na teritoriji Republike Srpske.

    • Kao neko ko treba da sarađuje sa drugim ministrima i agencijama, Isaku nije pametno da se bavi davanjem političkih izjava i pokušajem da dalje zakomplikuje političku situaciju u BiH i da proširi mržnju – naglasio je Stevandić, u izjavi za Srnu.
  • Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Slabija kupovna moć stanovništva i pad tražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se porodične riznice ispraznile.

    Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 miliona KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

    “U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 miliona KM”, kažu u UIO BiH.

    Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milion KM nego lani.

    “U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UIO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

    Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

    Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

    “Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

    I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

    Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

    “Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju”, kazali su u jednoj zlatari.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktuelnog rata u Palestini bilježila pad.

    “Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad tražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran.

    Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke.

  • U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    Da bi jedna četvoročlana porodica u Republici Srpskoj mogla u današnje vrijeme ući u projekat kupovine stana na kredit od recimo 60 kvadratnih metara, neophodno je da ima ukupna mjesečna primanja bar od 4.600 do 5.100 maraka, minimum.

    Pokazuje ovo matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene stanova u Republici Srpskoj, ali i minimalne mjesečne troškove kojoj su jednoj porodici neophodni da bi imala koliko-toliko normalan život. Prosječna cijena jednog kvadratnog metra stambenog prostora trenutno se kreće oko 2.300 maraka. Banjaluka je rekorder po tom pitanju, jer jedan kvadrat stambenog prostora u novogradnji košta oko 3.300 maraka, a u nekim slučajevima i do 6.000.

    Ukoliko se neka porodica odluči da uđe u ovu avanturu te digne kredit, naravno pod uslovom da banka odobri toliki iznos kako bi kupila bar 60 kvadratnih metara stambenog prostora, za isti će morati iskeširati od 138.000 do 200.000 maraka, u zavisnosti od mjesta u kom planiraju ovu kupovinu.

    Ako pretpostavimo da je neka porodica uspjela dobiti kredit na 20 godina, za kupovinu stana po cijeni od 2.300 maraka, mjesečna rata će iznositi oko 700 maraka. Ukoliko ovu istu matematiku primijenimo na Banjaluku, u kojoj su stanovi, kvadrati, skuplji za 40 odsto od ovog prosjeka, onda mjesečna rata u narednih 20 godina iznosi 1.260 maraka. Ova računica je pravljena pod pretpostavkom da nemate neki eventualni štek ili djedovinu, očevinu koju bi eventualno mogli prodati, kako bi bar dijelom pokrili ovu kupovinu.

    Šta to u prevodu znači? Kako je “Glas Srpske” već analizirao u jednom od prošlih brojeva, jednoj četvoročlanoj porodici, a uzimajući u obzir da je mjesečna sindikalna korpa koju čine osnovne životne potrepštine i usluge – 2.540 maraka, za neki normalan život potrebno bar 3.800 maraka mjesečnih primanja.

    Da bi ova porodica nastavila normalnim životom nakon kupovine stana, a što pored redovne otplate podignutog kredita znači i podmirenje troškova osnovnih životnih troškova, trebalo bi da ima obezbijeđen mjesečni kućni budžet, odnosno primanja od 4.800 do 5.300 maraka.

    Njemačka
    Da bi jedna njemačka porodica kupila pristojan stan od 80 kvadrata mora zarađivati bar 8.000 evra mjesečno. Izračunali su ovo pojedini njemački mediji, navodeći da sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu morati zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno.

    Ako pogledamo posljednje zvanične podatke da od 280.000 zaposlenih u Republici Srpskoj, više od 170.000 radnika prima platu manju od prosječne koja iznosi 1.270 maraka, onda se može zaključiti da za dobar dio građana projekat kupovine stana predstavlja svojevrsnu nemoguću misiju, jer sa svojim mjesečnim primanjima, pa i u slučaju da dvoje rade, mogu eventualno pokriti samo troškove sindikalne potrošačke korpe. Sve ostalo, znači i kupovina stana, predstavlja strogi luksuz.

    Ukoliko, međutim, neka porodica smatra da je kredit velika obaveza i teret i odluči se na štednju kako bi prikupila recimo 140.000 maraka, trebalo bi da u narednih 10 godina za tu namjenu sa strane ostavlja bar 1.150 maraka mjesečno. To faktički znači da bi se pomenutih 170.000 građana Srpske, koji imaju prosječna mjesečna primanja, morali odreći svega pa i hrane i plaćanja računa da bi za deset godina mogli kupiti stan.

    Dosadašnje analize pokazale su kako su stanove u Srpskoj u posljednje dvije godine u najvećoj mjeri kupovali naši ljudi koji žive u inostranstvu te oni domaći, boljeg imovinskog stanja, kao jednu vrstu investicije.

    Pokazalo se i da oni mladi bračni parovi koji kupe stan u današnje vrijeme, uglavnom imaju i uslovno rečeno “malu pomoć” sa strane, od roditelja, koji zarad budućnosti svoje djece prodaju očevinu ili neku drugu nekretninu.

    Prošle godine u znatnoj mjeri pala je kupovina stana na kredit, a glavni razlog – rast kamatnih stopa, otežani uslovi zaduživanja zbog inflacije koja je pojela kućne budžete, ali i naglog skoka cijena nekretnina. Kada je riječ o tome koja je to najtraženija kvadratura to su, manji jednosobni stanovi između 35 i 45 kvadratnih metara, koje najčešće kupuju mlađi bračni parovi. Na drugom mjestu su stanovi između 50 i 60 kvadrata, sa dvije spavaće sobe. Najteže se trenutno prodaju oni koji imaju 90 kvadrata i dvije spavaće sobe.

    Britanija
    Većina onih koji žele da kupe kuću ili stan u Velikoj Britaniji smatra da je vlasništvo nad nekretninom rezervisano za elitu. Mladi Britanci zbog toga odlučuju da žive sa roditeljima ili da iznajme stan u nemogućnosti da kupe vlastiti. Skoro svi ispitani kupci koji su prvi put kupili nekretninu štedjeli su za depozit, za šta im je u prosjeku trebalo četiri i po godine.

  • Šta je donio jednosmjerni saobraćaj u centru grada

    Šta je donio jednosmjerni saobraćaj u centru grada

    Prvi dan novog, jednosmjernog režima saobraćaja u srcu Banjaluke, izazvao je gužve, negodovanje vozača i muke policajaca da ih usmjere na ispravan pravac.

    Od jutros vladaju poprilične gužva na raskrsnicama kod Narodnog pozorišta RS i zgrade Mtela, policajci dežuraju, ali ima onih koji po svaku cijenu žele da skrenu gdje od jutros ne smiju.

    Ima i onih koji, po svemu sudeći, još ne znaju da vožnja po biciklističkoj stazi nije za automobile.

    Bicilistička staza na glavnoj centralnoj ulici je, ako pitate one na dvotočkašima, pun pogodak. Samo jedna stvar je neobična.

    U momententu kada se nailazi na autobusko stajalište, biciklistička traka naglo prestaje. U tom slučaju, biciklisti treba da sačekaju da autobusi prođu, pri tome udišući silne izduvne gasove.Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković istakao je da će novi režim biti u funkciji već u ponedjeljak, dok će u potpunosti zaživjeti kada bude završena najveća kružna raskrsnica kod zgrade „Ekvatora“.

  • Dodik: Glođansko brdo – srpska grobnica, još jedan monstruozni zločin bez kazne

    Dodik: Glođansko brdo – srpska grobnica, još jedan monstruozni zločin bez kazne

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se na Glođanskom brdu, 6. novembra 1992. godine dogodio stravičan zločin nad srpskim vojnicima koji su počinili pripadnici takozvane Armije BiH, predvođeni Naserom Orićem i Muhamedom Čikarićem, za čije počinioce, uprkos svim dokazima, ni danas, 31 godinu poslije, nema kazne.

    Dodik je naglasio da je srpski narod već davno uvidio da za Tužilaštvo i Sud BiH, nametnute instutucije od visokih predstavnika, zločini nad Srbima ne postoje, jer kao po ustaljenoj sramnoj praksi ti predmeti se uopšte ne uzimaju u razmatranje, već stoje u ladicima i skupljaju prašinu, ili, ako su kojim slučajem i podignute optužnice, završe se oslobađajućom presudom.

    • Niko od nas više nije tako naivan da povjeruje da će ovakvo pravosuđe u BiH ikada biti profesionalno i objektivno. Tu nema prava i pravde, već se sudi prema nacionalnoj pripadnosti s jasnom namjerom da se Srbi prikažu agresorima, a muslimani žrtvama. S toga, naša je dužnost da pamtimo i čuvamo sjećanje na one koje su dali život za slobodu koju mi danas živimo – istakao je predsjednik Republike.

    Svjesni smo, rekao je Dodik za Srnu, da je odugovlačenje sudskih procesa u kojima se sudi počiniocima zločina nad Srbima samo jedan od gnusnih načina da se oni obezvrijede, a srpske žrtve obesmisle i još jednom ubiju.

    • Takođe, cilj je i da vrijeme učini svoje pa da svjedoci i zločincu umru što govori o odnosu takozvanih djelioca pravde, odnosno sudija i tužioca prema srpskim žrtvama. Sve se to radi samo da se održi teza o Srbima kao zločincima i jedinim krivcima za zločine u proteklom ratu. A, sa druge strane, kada je riječ o sudskim procesima protiv Srba, tada se i tužbe i presude pišu ekspresno – konstatovao je Dodik.

    On je konstatovao da su Sud i Tužilaštvo BiH projektovani da ne procesuiraju ratne zločine nad Srbima, već samo one nad muslimanima.

    • Nažalost, svjedocimo smo toga svaki dan, ali to svakako nije i ne smije biti razlog da te stvari samo prolaze pored nas. Očigledno je da se sve radi po nalogu stranaca, muslimanskih lobista, s ciljem da se falsifikuje istorija i činjenice o građanskom ratu u BiH, kao što sve ove godine i nastojalo – naglasio je Dodik.

    On je naveo da je svima jasno da je to nalog zapadnih mentora i neprijatelja srpskog naroda, ali ne može ni to trajati vječno. “Mi moramo da budemo maksimalno angažovani, posvećeni i istrajni na tome da prikupimo i čuvamo dokaze o svakom zločinu nad našim narodom, da obilježimo svako mjesto stradanja, jer činjenice se ne mogu falsifikovati bez obzira koliko se trudili i na tome radili predstavnici muslimanskog naroda uz pomoć stranaca”, istakao je Dodik.

    On je naveo da svaki zločin mora dobiti sudski epilog kad-tad, pa tako i ovaj na Glođanskom brdu, srpskoj grobnici za 126 pripadnika Zvorničke i Šekovačke brigade Vojske Republike Srpske, a ako to ne dočekamo mi, bar će prikupljeni dokazi ostati da svjedoče budućim generacijama o stradanju našeg naroda od ruke muslimanskih zločinaca.

    Dodik je rekao da je zločin na Glođanskom brdu još jedan u nizu zločina sa svjesnom namjerom da se zatre srpsko ime i srpsko ognjište na ovom prostoru.

    • Nažalost, svjedoci smo mnogih zvjerstava koje su počinili Orić, kao komandant 28. divizije, i njegov potčinjeni Muhamed Čikarić kao komandant 6. odreda Kamenica tzv. Armije BiH. Dio tih strahota od kojih se ledi krv u žilama mogli smo vidjeti i na Glođanskom brdu, jednom od većih srpskih stratišta u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Surovost i životinjski nagon za mučenjem i ubijanjem iskazali su na monstruozan način nad ovim nedužnim Srbima u zoru tog tužnog 6. novembra 1992. ritualnim odsjecanjem dijelovi tijela, vezivanjem bodljikavom žicom za drveće, razapinjanjem, iživljavanjem i mučenjem. Ali, nažalost, za bh pravosuđe to nije zločin, to je ‘herojstvo’ za koje je Orić nagrađen slobodom – stakao je Dodik.

    U kakvoj BiH živimo, rekao je Dodik, govori i činjenica da srpski narod ne može dostojno obilježiti ni mjesto stradanja svojih sunarodnka. “Samo na Glođanskom brdu tri puta je postavljana spomen-ploča koju su nepoznati vandali i divljaci razbijali. Ne znam kako drugačije da nazovem te kojima smeta i kamena ploča kojom želimo da obilježimo mjesto stradanja naših stradalih mučenika”, rekao je Dodik.

    Naravno, dodao je predsjednik Republike, međunarodna zajednica je gluva i slijepa na takav vandalizam muslimana, jer za njih srpska žrtva nije žrtva, niti ih boli srpska bol.

    • Zato mi ne smijemo nikada postati bezdušni i bezosjećajni. Da nije bilo tih ljudi, hrabrih vojnika Vojske Republike Srpske, koji su odbranili i sačuvali Republiku Srpsku ne bi danas ni nas bilo. Naša je dužnost da ne pokleknemo, da ne padnemo pod pritiskom i ucjenama i ne izdamo i prodamo našu Republiku Srpsku. Zbog svih ovih žrtava, naših predaka i potomaka moramo biti jedinstveni i složni, jer samo u zajedništvu možemo i moramo odbraniti Republiku Srpsku i njenu ustavnu poziciju od raznih ataka bjelosvjetskih mešetara koji hoće po svaku cijenu da nas unište, da od naše prelijepe i slobodne Republike naprave koloniju kojom će oni upravljati i komandovati – ukazao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je poručio da Srbi nisu narod koji se ikada predavao i povlačio pred bilo kakvom silom pa neće ni danas, iako smo i kao narod i kao Republika Srpska izloženi svim mogućim oblicima hibridnog rata.

    • Masovno smo stradali u Prvom i Drugom svjetskom ratu, doživjeli genocid u NDH, pogrome u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, bombardovanje osiromašenim uranijumom i izdržali smo. S toga, naši stradali preci nas obavezuju da nikad ne zaboravimo ni Glođansko brdo, ni Kozaru, ni Romaniju, ni Podrinje, ni Hercegovinu, ni Stari Brod, kao i da čuvamo Republiku Srpsku jer je ona jedina naša otadžbina, zahvaljujući kojoj smo svoji na svome – naglasio je Dodik.
  • Poreska uprava Srpske: Naplata prihoda dostigla skoro tri milijarde KM

    Poreska uprava Srpske: Naplata prihoda dostigla skoro tri milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 2,960 milijardi KM, što je za za 395,3 miliona KM ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    U tom periodu, zabilježen je rast naplate po osnovu svih kategorija javnih prihoda koji su u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, pa je tako naplata doprinosa veća za 15 odsto, direktnih poreza za 17 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 procenata – naveo je Goran Maričić direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Navodi da su doprinosi za deset mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,853 milijardi KM, što je za 245,5 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje veća za po 16 procenata, za Fond dječje zaštite naplata je veća za 15 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 odsto.

    • Direktni porezi su u periodu januar-oktobar ove godine naplaćeni u iznosu od 649 miliona KM, što je za 95,8 miliona KM više nego u prvih deset mjeseci prošle godine. Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 320,8 miliona KM, što je za 25,2 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine – istakao je on.

    Istovremeno, dodaje Maričić, naplata poreza na dohodak iznosila je 281,6 miliona KM, što je za 63,2 miliona KM ili 29 odsto više u odnosu na period januar-oktobar 2022. godine. Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, koji je naplaćen u iznosu od 30,3 miliona maraka ili 30 odsto više nego u uporednom periodu.

    • Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, prikupljeni su u prvih deset mjeseci ove godine u iznosu od 458,6 miliona KM, što je za 53,9 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na isti period prošle godine – kaže Maričić.

    Navodi da je najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 26,9 miliona KM ili 36 odsto više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 18,1 miliona KM ili 53 procenta više u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine.

    • U ovoj kategoriji javnih prihoda, rast naplate zabilježen je i po osnovu taksi i naknada za tri procenta, te po osnovu kazni za sedam procenata u odnosu na isti period prethodne godine. Što se tiče naplate samo za mjesec oktobar tekuće godine, ukupno je prikupljeno 283,8 miliona KM, što je za 41,2 miliona KM ili 1 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine – zaključio je Maričić.
  • Teroristički napad u Jerusalimu: Ranjena dva policajca, napadač ubijen

    Teroristički napad u Jerusalimu: Ranjena dva policajca, napadač ubijen

    Dva granična policajca teško su povrijeđena u napadu kod Herodove kapije u jerusalimskom Starom gradu, prenose izraelski mediji.
    Izraelska policija je saopštila da su dva pripadnika pogranične policije “ozbiljno ranjena ubadanjem hladnim oružjem u terorističkom napadu”.

    “Džeruzalem post” prenosi da je jedan od ranjenih u kritičnom stanju, a drugi ima lakše povrede.

    Navodi se da se napad desio u blizini policijske stanice.

    “Teroristu su ubili policajci koji su stigli na mjesto napada”, navedeno je iz policije.

  • Izraelci tvrde da je Gaza podijeljena

    Izraelci tvrde da je Gaza podijeljena

    Izraelska vojska najavila je intenziviranje napada uz poruku da je Pojas Gaze presječen na dva dijela – sjeverni i južni.

    Izraelska vojska je saopćila da je njen kopneni napad na Pojas Gaze u nedjelju podijelio palestinski teritorij na dva dijela, uz značajne udare koji se nastavljaju u ratu protiv Hamasa.
    “Izraelske snage okružile su grad Gazu… Sada postoji južna Gaza i sjeverna Gaza”, rekao je glasnogovornik vojske Daniel Hagari.

    Sa druge strane, iz Hamasa, tvrde da Izrael intenzivno bombarduje područja oko nekoliko bolnica u Gazi nakon prekida telekomunikacija.

    Također su odbacili kao laž izraelske tvrdnje da Hamas koristi bolnice kao dio svog ratnog stroja i mreže.

    U izraelskom napadu na izbjeglički kamp u nedjelju u središtu Gaze ubijeno je najmanje 45 ljudi, a deseci su povrijeđeni. Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da istražuju djeluju li izraelske trupe na tom području u to vrijeme.

    Broj ubijenih Palestinaca u Gazi popeo se na 9.770 ljudi, uključujući 4.008 djece, prema ministarstvu zdravstva u Gazi kojom upravlja Hamas. Na okupiranoj Zapadnoj obali više od 140 Palestinaca je ubijeno u nasilju i izraelskim napadima.

  • Hamas sinoć izveo raketni napad na Tel Aviv

    Hamas sinoć izveo raketni napad na Tel Aviv

    Izraelska policija rekla je kasno u nedjelju da je nekoliko raketa ispaljeno iz Pojasa Gaze prema Tel Avivu i okolnim područjima. Kako prenose mediji, stotine hiljada Izraelaca pobjeglo je u skloništa.

    List Yedioth Ahronoth prenio je da je policija rekla da je raketa pala na otvoreno područje u gradu Rishon Lezion u blizini Tel Aviva.
    U Tel Avivu i okolici oglasile su se sirene za uzbunu, a stotine hiljada ljudi potražile su zaklon u skloništima.

    Vojno krilo palestinske grupe Hamas, brigada Al-Qassam, izjavila je da je gađala Tel Aviv kao odgovor na bombardovanje civila u Pojasu Gaze.

    U sličnom razvoju događaja, kuća u naselju Kiryat Shmona u sjevernom Izraelu oštećena je i spaljena kao rezultat pada projektila koji je ispaljen iz južnog Libanona, prema izraelskom kanalu 12.
    Kanal je prenio da je najmanje 10 projektila ispaljeno iz južnog Libanona prema naseljima na sjeveru zemlje.

    Ranije u nedjelju, libanska grupa Hezbollah rekla je da su njezine rakete gađale Kiryat Shmonu u znak odmazde za ubistvo troje djece i jedne žene u južnom Libanu.

    Podsjećamo, izraelska vojska najavila je sinoć intenziviranje napada uz poruku da je Pojas Gaze presječen na dva dijela – sjeverni i južni.

    Izraelska vojska je saopćila da je njen kopneni napad na Pojas Gaze u nedjelju podijelio palestinski teritorij na dva dijela, uz značajne udare koji se nastavljaju u ratu protiv Hamasa. “Izraelske snage okružile su grad Gazu… Sada postoji južna Gaza i sjeverna Gaza”, rekao je glasnogovornik vojske Daniel Hagari.

    Sa druge strane, iz Hamasa, tvrde da Izrael intenzivno bombarduje područja oko nekoliko bolnica u Gazi nakon prekida telekomunikacija.

    Također su odbacili kao laž izraelske tvrdnje da Hamas koristi bolnice kao dio svog ratnog stroja i mreže.

    Istovremeno, telekomunikacijska kompanija Paltel je saopćila da je Pojas Gaze ponovo ostao bez interneta i telefonske komunikacije, treći put od 7. oktobra.

    Kako su saopćili, sa žaljenjem su najavili potpuno gašenje telefonskih i internet usluga u Gazi nakon što je Izrael isključio servere.

    Palestinski novinarski sindikat je upozorio na moguću namjeru Izraela da izvrši ono što su nazvali “široko rasprostranjenim zločinima”, dok je Gaza u mraku usljed prekida interneta i telefonije.

  • Potpisan sporazum o ukidanju viza između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata

    Potpisan sporazum o ukidanju viza između BiH i Ujedinjenih Arapskih Emirata

    Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i državna ministrica za međunarodnu saradnju Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Reem Al Hashimi potpisali su sporazum o ukidanju viza.

    Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH je saopćeno da ovaj historijski događaj otvara put poboljšanom međusobnom razumijevanju, razvoju turizma, kulturnoj razmjeni i ekonomskoj saradnji između naših zemalja.

    “Radujemo se budućnosti ispunjenoj zajedničkim prosperitetom i prijateljstvom. Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon potpisivanja”, navodi se u objavi na društvenoj mreži X.

    Ukidanje viza podrazumijeva smanjenje dijela troškova putovanja u Emirate. Trenutna taksa za vizu za ulazak u zemlju iznosi 400 AED, što prema trenutno važećem kursu, iznosi oko 100 eura.

    Podsjećamo, državljani UAE su izuzeti od obaveze pribavljanja viza za putovanje u BiH odlukom Vijeća ministara od 19. januara 2015. godine.

    Ukidanje viza za građane BiH je najavljeno u aprilu ove godine nakon posjete ministra vanjskih poslova UAE šeika Abdullah bin Zayed Al Nahyana Bosni i Hercegovini.