Autor: INFO

Dodik: Otcjepljenje nije naš plan, ali imamo podršku 10 do 15 zemalja
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da otcjepljenje Srpske nije plan njenog rukovodstva, ali je istakao da sada ima 10 do 15 zemalja koje su iskazale spremnost da podrže Republiku.

Dodik je rekao da su među tim zemljama i članice EU, ali i druge zemlje svijeta.
- Nama ne treba više – rekao je Dodik u intervjuu za hrvatski nedjeljnik “Nacional”.
Odgovarajući na pitanje da li je među tim zemljama i Rusija, Dodik je rekao da je Ruska Federacija sada zauzeta nekim svojim problemima i pitanjima, ali da će je pitati.
- Rusija poštuje teritorijalni integritet BiH i to je zvanična politika s kojom se mi sauočavamo. A kako će se Rusija ponašati u trenutku novog činjeničnog stanja, to tek treba da vidimo – rekao je Dodik.
Dodik je ponovio da će Srpska proglasiti nezavisnost ako Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, jer bi to bilo potpuno rušenje Republike Srpske.
- Istog trenutka ćemo zakazati sjednicu Narodne skupštine i proglasiti nezavisnost Republike Srpske. Šta drugo da radimo? Samo potvrđujem opredjeljenje političkog i državnog rukovodstva i naroda Republike Srpske da ako se dirne u imovinu, onda je Republika besmislena, nema njenog postojanja. Mi je moramo braniti i donijećemo takvu odluku – rekao je Dodik.
On je naveo da se teritorija Republike Srpske prostire na 49 odsto BiH, što piše u ženevskim papirima kao osnova za Dejtonski sporazum, te da je na tom području suverena vlast Srpske.

Predsjednik Srpske je istakao da on lično nije ugrožen, već Republika Srpska.
- Ugroženi smo kada nametnu Tužilaštvo i Sud BiH bez ustavne osnove, kada pošalju stranca koji mijenja zakonodavstvo, a nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN. Ugrožavanje Republike Srpske je kada taj stranac skupi neku grupu eksperata da prenose vlasništvo nad imovinom, školama, rijekama, šumama, poljoprivrednim zemljištem na nivo BiH – rekao je Dodik.
On je naveo da je ugrožavanje i kada Šmit nametne zakon, a nema na to pravo, pa se onda sudi predsjedniku Republike Srpske zato što je potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je donijela Narodna skupština Srpske.
- Optužilo me Tužilaštvo BiH koje ne postoji u Ustavu BiH i sudi mi se u sudu koji, takođe, ne postoji u Ustavu BiH. Nisam se odao alkoholu, udario nekoga i nanio mu fizičke povrede da idem na sud, samo sam u skladu sa Ustavom potpisao ukaz – rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske je ukazao da je Republika Srpska ugrožena i time što su joj oteli vojsku i napravili zajedničku, a što nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
- Uništili su obavještajnu službu u Republici Srpskoj, organizovali je na nivou BiH i služi isključivo muslimanskom interesu. Oteli su nam indirektne poreze i čak 83 različite nadležnosti, nametnuli navodno jedinstvenu RTV korporaciju koja bi trebala upravljati našim kamerama u Banjaluci. Možete li mi pokazati zemlju u kojoj to postoji? I onda nam EU govori o vladavini prava – rekao je Dodik.
OČUVATI MIR I STABILNOST

Predsjednik Republike Srpske rekao je da je politika Srpske očuvanje mira i saradnja na bazi konsenzusa, ali da je BiH neuspješna i ne može dugo preživjeti jer je i dalje pod dominacijom američke Demokratske partije i njenog establišmenta.

Dodik je ukazao da je svijet destabilizovan i vri, te da u ovom vremenu treba mnogo snage, pameti i kohezije među ljudima da se očuvaju, prije svega, mir i stabilnost kao najvrednije što imaju i da se politički, konstitutivni i drugi problemi rješavaju u tim okvirima.

Predsjednik Republike Srpske istakao je da svaki pokušaj nasilja na ovim prostorima apsolutno nikome ne treba.
- Što se tiče odnosa, neke su stvari završene, hrvatski narod formirao je svoju državu, srpski narod jednako tako, a što se tiče Republike Srpske u BiH, BiH je ispregovarana država i kao takva, naravno, živi sudbinu ispregovarane, a ne željene države – rekao je Dodik.
On je naveo da je očigledno da svi u BiH nisu željeli BiH, da je ona nametnuta snagom volje nekadašnje velike sile i da svih proteklih 30 godina nije dala za pravo tom konceptu.
- Trebalo je ići na drugi koncept, koji je bio prisutan u vrhu Sjedinjenih Američkih Država kroz ono što je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger predlagao, a to je da se u BiH formiraju tri nezavisne države koje će imati dominantno srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku komponentu koje bi lakše bile razvijene i apsorbovane u međunarodni okvir – rekao je Dodik.
On je podsjetio da su narodi u ovakvoj BiH ostali zarobljeni i da zato niko nije zadovoljan.
- Ne samo Srbi, jednako su nezadovoljni i muslimani-Bošnjaci koji smatraju da Bosna treba biti njihova, odnosno centralizovana u najznačajnijem dijelu i zato posežu za pričom da uskrate prava Hrvatima i Srbima – rekao je Dodik.
On je naveo da se Hrvatima žele uskratiti prava zato što se glasovima muslimana bira član Predsjedništva BiH i većina mandata u najvišim zakonodavnim institucijama, čime se stvaraju problemi u odnosima tri konstitutivna naroda.
- Zato i kažem da je BiH zemlja eksperimenta u kojem se još iživljavaju razne američke i druge kancelarije koje pokušavaju okriviti svakoga ko nije na njihovoj poziciji lažnog multikulturalizma, što je zapravo zalaganje za dominaciju muslimanske većine u BiH – kategoričan je Dodik.
S tim u vezi, navodi on, Republika Srpska se bori, ali da to ne znači da treba posegnuti za bilo kakvim oblicima nasilja.

Dodik je ponovio da se Republika Srpska zalaže za dejtonsku BiH gdje bi se mogli zadovoljiti okviri u kojima bi se našli srpski narod i Republika.
- To je samo ta Bosna. Svaka druga, i ova koja danas živi, za nas nije prihvatljiva i mora nestati u političkom smislu – rekao je Dodik.
On je ponovio da plana o otcjepljenju Republike Srpske nema, ali da je to opcija koju ne treba isključiti.
- Dakle, ni Srbi, ni Hrvati, ni muslimani-Bošnjaci, ni međunarodna zajednica nije zadovoljna BiH. Zato treba dati neko rješenje, a mi predlažemo da se vratimo izvornom Dejtonu ali ta se opcija ne razmatra – zaključio je Dodik.
7 Novembra, 2023
Vipotnik: Sve institucije, NVO, mediji i pojedinci treba da doprinesu u sprečavanju namjera Hrvatske

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiji Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je danas u Novom Gradu da će Ministarstvo nastaviti da prati sve aktivnosti u vezi sa problemom Trgovske gore, uključujući i učešće u postupcima koji će se sprovoditi u Hrvatskoj.

Vipotnik je na tematskoj sjednici Skupštine opštine Novi Grad poručio da sve institucije, nevladine organizacije, mediji i pojedinci treba da u domenu svoje nadležnosti doprinesu u sprečavanju namjera Hrvatske da na lokaciji Trgovska gora skladišti radioaktivni otpad.

“Narodna skupština Republike Srpske jednoglasno je usvojila Rezoluciju o protivljenju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpadan na lokaciji Trgovska gora što je jaka poruka da su svi u Srpskoj jednoglasni kad je ovaj problem u pitanju”, naglasio je Vipotnik.

Vipotnik je napomenuo da su na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ nedavno počela istaživanja čiji će rezultati poslužiti za argumentaciju da odbarana lokacija nije adekvatna.

On je naveo da je resorno ministarstvo u saradnji sa federalnim Ministarstvom turizma i životne sredine iniciralo da se na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ razmatra intenziviranje aktivnosti u vezi sa problematikom Trgovske gore.

Vipotnik je podsjetio da je BiH u roku dostavila primjedbe na sadržaj studije uticaja na životnu sredinu.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je u dostavljenom aktu nije dala osvrt na dostavljene primjedbe, ali je navedeno da ih treba uzeti u obzir.

On je istakao da su ove godine intenzivirani bilaterarni sastanci u Sloveniji, Mađarskoj i Austriji radi dobijanja podrške protivljenju namjerama Hrvatske.

“Na tradicionalnoj konferenciji Klimatske promjene rizici i zajedničko djelovanje u Trebinju, održana je panel posvećen Trgovskoj gori”, dodao je on.

Tematskoj sjednici SO Novi Grad prisustvuju i pomoćnik ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Borislav Bojić i predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukearne elektrane “Krško” kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.

7 Novembra, 2023
Održana projekcija filma “Toxic NATO”; Nikakve lekcije nisu naučene od bombardovanja Srbije

U Minhenu je sinoć prikazan dokumentarni film pod nazivom “Toxic NATO,” čiji je autor njemački režiser Moric Enders. Ovaj film govori o ozbiljnim posljedicama NATO bombardovanja juga Srbije tokom 1999. godine i o pravnoj borbi za žrtve osiromašenog uranijuma.

U filmu se ističe da je tokom bombardovanja planine Pljačovica na Srbiju bačeno više od dvije tone osiromašenog uranijuma. Uranijska prašina se proširila na grad Vranje i pet okolnih sela, ostavljajući za sobom tragične posljedice. Gotovo da nema kuće u ovim područjima gdje neko nije obolio od kancera ili stradao od te smrtonosne bolesti.

U dokumentarnom filmu govori Srđan Aleksić, advokat koji godinama traga za pravdom za one koji su oboljeli od kancera kao posljedice bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije osiromašenim uranijumom tokom NATO agresije. Aleksić najavljuje da se trenutno vode pregovori kako bi se film prikazao na televizijama u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, ali i u Srbiji i Republici Srpskoj. Takođe, film će biti prikazan na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.
Aleksić ističe da su posljedice bombardovanja Srbije ostavile trajan utisak i da se nije ništa naučilo iz te katastrofe.

Osuđuje upotrebu osiromašenog uranijuma u vojne svrhe, ističući da se isti oblik agresije sada dešava u Ukrajini, gdje Sjedinjene Američke Države i Engleska isporučuju oružje koje sadrži osiromašeni uranijum. Poruka ovog dokumentarnog filma je jasna: osiromašeni uranijum treba zabraniti kao oružje.

Aleksić organizuje međunarodne simpozijume o posljedicama osiromašenog uranijuma i ističe da je saradnja sa učesnicima ovih događaja dovela do stvaranja ovog filma. “Štetni efekti su dugotrajni, osiromašeni uranijum nakon što zatruje zemlju ostaje prisutan milijardama godina, što znači da će mnoge buduće generacije u Srbiji i Republici Srpskoj patiti od bolesti povezanih sa ovim opasnim materijalom, uključujući kancer, neplodnost i autoimune bolesti,” poručuje Aleksić. Takođe najavljuje interes režisera filma za snimanje dokumentarca o patnjama srpskog naroda u Republici Srpskoj i o dugotrajnim posljedicama po životnu sredinu.

Aleksić upozorava da zapadnom svijetu ne smije doći do onoga što se dogodilo u Srbiji te da je imperativ ukazati na opasnost korištenja municije sa osiromašenim uranijumom, kako bi se izbjegla još veća katastrofa.

7 Novembra, 2023
Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom na izenanađenje mnogih, uz Moldaviju i Ukrajinu, prenosi Politico.

Glasine o zelenom svjetlu Sarajeva nisu dobro prošle među nekim diplomatama EU, koji su ljutito ukazivali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine u pogledu vladavine prava, reklo je nekoliko zvaničnika.

“Dodijelili smo Bosni status kandidata pod pretpostavkom da će to potaknuti reforme, a od tada smo vidjeli samo pogoršanje vladavine prava i političke situacije. Kako sada možemo odlučiti da započnemo pregovore s njima, a da i dalje očekujemo da druge zemlje kandidati marljivo rade svoje reforme?” rekao je nezadovoljni diplomata EU za Politico.

Diskusije u Briselu i u glavnim gradovima EU idu u smjeru da li će Evropska komisija podržati početak pregovora o pridruživanju sa Ukrajinom, ali većina zemalja Zapadnog Balkana čeka u redu više od decenije.

Brisel pojačava svoj angažman sa balkanskim zemljama uoči presudnog samita lidera EU, koji imaju posljednju riječ o tome da li će nastaviti s prijedlozima Komisije za proširenje.

Visoki diplomata EU Josep Borrell pozvao je svoje kolege iz regiona da razgovaraju o vanjskoj politici u Briselu 13. novembra, izjavila su tri visoka diplomata. Široko se spekuliše da će se balkanski lideri sastati sa svojim kolegama iz EU na specijalnom samitu u Briselu 13. decembra, dan prije samita Vijeća EU.

7 Novembra, 2023
Moskva: U 00.00 h se povlačimo

U 00:00 sati 7. novembra 2023. završen je postupak povlačenja Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi.

Reč je o ključnom sporazumu koji je nakong hladnog rata trebalo da smanji potencijalne sukobe između Istoka i Zapada.

Vest o povlačenju Rusije iz tog sporazumja, čija je skraćenica CFE, objavilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju na svojoj internet stranici.

“Time je međunarodno-pravni dokument za nas konačno postao istorija”, dodaje se u saopštenju.

Sporazum iz 1990, koji je putem pregovora dogovoren i sklopljen na kraju hladnog rata i potpisan godinu dana nakon pada Berlinskog zida, postavio je ograničenja na raspoređivanje vojne opreme kako bi se održala vojna ravnoteža između NATO-a i zemalja tadašnjeg Varšavskog saveza.

Rusija je suspendovala svoje učestvovanje u sporazumu 2007. i zaustavila aktivno učestvovanje 2015. godine.

U maju 2023., kada je Rusija već duboko bila u ratu u Ukrajini, predsednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim otkazuje sporazum, izazvavši osudu NATO-a za “podrivanje evroatlantske bezbednosti “.

7 Novembra, 2023
“Dosta nam je zelenih gluposti”

Italija će zabraniti vještačku hranu, rekao je italijanski ministar poljoprivrede Frančesko Lolobriđida na skupu Evropskih konzervativca i reformista (ECR).

Italija je tako prva zemlja na svetu koja se odlučila za taj korak.

“Italija će biti prva nacija bez sintetičke hrane i želi da postane primer drugima kako regulisati tu industriju”, rekao je Lolobriđida (Braća Italije) tokom videopoziva na skupu održanom u Irskoj pod nazivom ‘Tradicije i inovacije: Konzervativna budućnost za evropske poljoprivrednike’ koji je okupio vodeće konzervativne političare.

Istakao je kako je nedopustivo da kvalitetna hrana bude rezervisana samo za bogate.

S njim se u velikoj meri složio evropski poverenik za poljoprivredu Januš Vojcečovski (PiS/ECR), dodavši kako se zalaže za tradicionalnu poljoprivredu i kako sintetičko meso nije meso, kao ni sintetičko mleko mleko, prenosi Tportal.

“Koristiti naziv ‘prirodni proizvod’ za nešto što je veštačko po mom mišljenju nije dobar smer”, rekao je, istakavši da Evropska komisija izdvaja više od šest milijardi dolara za dobrobit životinja i tradicionalni uzgoj.

Međutim, kako piše Euractiv, poljoprivredni model koji predlažu konzervativci suprotan je onom koji je usvojio EU, a koji Braća Italije, vodeća italijanska stranka, smatra previše birokratizovanim i neprimerenim za nove izazove s kojima se kontinent suočava.

“Poljoprivrednici, uzgajivači i ribari plaćaju vrlo visoku cenu za ideološke gluposti evropskog Grin dila, koji kažnjava proizvođače ciljevima smanjenja emisija, koji će dovesti samo smanjenja proizvodnje hrane”, objasnio je zastupnik u Evropskom parlamentu Karlo Fidanca (Braća Italije).

“Smanjena proizvodnja hrane biće samo zamenjena s većim uvozom, i to iz zemalja koje ne zadovoljavaju naše standarde održivosti i kvalitete, ili pak s proizvodima iz laboratorija o kojima ne možemo ništa reći sa sigurnošću”, dodao je.

Kako bi srušio sadašnji evropski sistem, ECR mora dobro da se plasira na evropskim izborima u junu 2024. i da pronađe saveznike za formiranje alternativne većine levici u Evropskom parlamentu.

“Nakon sledećih izbora računamo na sve snažniji ECR u Briselu”, dodao je Fidanca.

7 Novembra, 2023
Pentagon ima četiri glavna cilja na Bliskom istoku

Američke snage u Iraku i Siriji napadnute su dronovima ili raketama od strane grupa koje podržava Iran najmanje 38 puta u manje od mjesec dana, uključujući šest napada u posljednja dva dana, navodi Pentagon.

Većina ovih napada prekinula je američka vojska ili nisu uspjeli doći do svojih ciljeva, ne uzrokujući žrtve ili štetu na infrastrukturi, rekli su zvaničnici odbrane.

U napadima je povrijeđeno 46 američkih vojnih lica, što je više nego dvostruko više od ranije prijavljenih povreda, prema brojevima koje je u ponedjeljak iznio sekretar za štampu Pentagona brigadni general Pat Ryder.

SAD sada ima četiri glavna cilja na Bliskom istoku, dodao je Ryder.

“To su: zaštita američkih snaga i građana u regiji, pružanje kritične sigurnosne pomoći izraelskoj odbrani od grupe Hamas, pomoć Izraelu da osigura oslobađanje talaca i jačanje svoje državne sile u regiji kako bi spriječila eskalaciju krize izvan Gaze”, naveo je Ryder.

Povrede Amerikanaca dogodile su se tokom četiri napada: napada dronom na zračnu bazu Al-Harir u Irbilu, gdje se dron srušio prije eksplozije; dva napada više dronova na zračnu bazu Al-Asad u zapadnom Iraku i napad s više dronova na garnizon Al-Tanf u Siriji.

Svo ranjeno osoblje vratilo se na dužnost nakon zadobijenih povreda, rekao je Ryder novinarima u ponedjeljak. Međutim, dva američka službenika koja su liječena od traumatskih ozljeda mozga i prvobitno vraćena na dužnost su naknadno poslana u Regionalni medicinski centar Landstuhl u Njemačkoj na daljnje ispitivanje.

“U stabilnom su stanju, tako da je ovo iz opreza”, rekao je Ryder.

Najmanje 16 od uglavnom neuspješnih napada na američko osoblje izvedeno je nakon što su američke snage prošlog petka napale skladište oružja i municiju u istočnoj Siriji, za koje je Pentagon rekao da su ih koristili Korpus iranske Islamske revolucionarne garde i pridružene grupe.

Nedjelja je obilježila najveći broj napada u jednom danu otkako su napadi počeli prošlog mjeseca. Dva napada dronom ciljala su zračnu bazu Al-Asad u zapadnom Iraku, jedan napad s više dronova i više raketa na Al-Asada i dva napada dronom na dvije baze u kojima se nalaze američke trupe u Siriji.

Nekoliko poslanika je prošle sedmice izrazilo zabrinutost da prvi odgovor vojske na napade u Iraku i Siriji nije bio dovoljno jak.

“Ako nemamo kredibilno… odvraćanje kod Iranaca, ovi napadi će eskalirati. Doći će brže, proširit će se izvan Sirije i Iraka, i uključit će oružje sve sofisticiranije i legalne. To je moj najveći strah”, rekao je republikanski senator Marko Rubio 31. oktobra tokom saslušanja Senatskog odbora za izdvajanja.

“Ako ovo ne prestane, onda ćemo odgovoriti”, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin svjedočeći na istom ročištu prošlog utorka.

Sjedinjene Američke Države su rasporedile više od 1.200 vojnika u regionu kako bi zaštitile američke snage u Iraku i Siriji i bile spremne ako neprijatelji koje podržava Iran pokušaju da prošire i prošire sukob u Izraelu. Ove jedinice uključuju Terminal High Altitude Area Defense, ili THAAD, bateriju, Patriot baterije i Avenger baterije.

Udarna grupa nosača USS Eisenhower, udarna grupa nosača USS Ford i drugi brodovi patroliraju u obližnjim vodama.

Napadi od 17. oktobra na američke i koalicione snage doveli su do 32 lakše ozljede Amerikanaca u Siriji i 14 lakših ozljeda američkog osoblja u Iraku.

Jedan američki izvođač u zračnoj bazi al-Asad u Iraku doživio je srčanu epizodu i umro je dok se skrivao na mjestu tokom lažne uzbune zbog zračnog napada.

7 Novembra, 2023
Kapitulacija?

Politički analitičar Miloš Laban smatra da se bliži kapitulacija Ukrajine.

On je rekao da ne vidi drugo rešenje u situaciji kada je Rusija ukazala na jednu važnu činjenicu vojno-tehničkog karaktera.

“Rusi raspolažu naoružanjem koje može da funkcioniše i u zimskim uslovima, dok je Ukrajina svoje sovjetsko naoružanje davno potrošila, a od NATO-a dobila naoružanje koje nema te karakteristike”, kazao je Laban danas za Tanjug.

“Vidim da su i iz zapadnih izvora po mnogo čemu odbrojani dani Zelenskom na mestu predsednika Ukrajine, i da mnogi pominju vrhovnog komandanta vojnih snaga Ukrajine, Zalužnja, kao nekog ko će preuzeti rukovođenje. Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je Zalužnji stari kadar koji se zajedno sa ruskim oficirima školovao u Sovjetskom savezu”, rekao je Laban.

Podsetio je da je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski ušao u politiku kao prethodno profesionalni glumac i ocenio da se Zelenski pokazao neuspešnim, jer je, tvrdi Laban, upropastio ogromna finansijska sredstva i naoružanje koje je Zapad davao Ukrajini.

Laban kaže da je očigledno da sleduje kadrovska promena u Ukrajini i da, s obzirom na izjavu ruske strane.

Moskva neće prestati sa vojnim dejstvima dok ne sprovede svoje ciljevi vojne operacije, demilitarizaciju ostatka Ukrajine i odbijanje ulaska Ukrajine u NATO.

On smatra da je Zapad pustio Ukrajinu “niz vodu”, i da pokušava da sačuva neki minimum ugleda jer je evidentan poraz Ukrajine, odnosno NATO-a koji stoji iza Ukrajine, ukoliko se, kako kaže, nastavi ovako kako je Zelenski počeo.

“Tu možemo očekivati poteze koji će ići u pravcu da se ti koji preuzmu rukovođenje Ukrajine saglase s tim da ovih pet oblasti koje su zvanično pripojene Ruskoj Federaciji, ostanu u sastavu Ruske Federacije, a da se prihvati zauzimanje jednog neutralnog položaja, da se spase šta se spasiti može. Ne vidim ni jedan način da Ukrajina vojnički izađe kao pobednik”, ocenio je Laban.

7 Novembra, 2023
Savjet bezbjednosti ponovo bez saglasnosti o Pojasu Gaze, nova sjednica u četvrtak
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ponovo nije uspio da se saglasi oko rezolucije koja se odnosi na rješavanje humanitarne krize u Pojasu Gaze, prouzrokovane trenutnim sukobom Izraela i palestinskih militanata Hamasa, prenosi AP.

Nakon više od dva sata razgovora iza zatvorenih vrata u ponedjeljak, neslaganja u Savjetu bezbjednosti nisu prevaziđena.

SAD su pozvale na “humanitarne pauze”, a mnoge od članice Savjeta bezbjednosti UN zahtijevaju “humanitarni prekid vatre” kako bi se isporučila humanitarna pomoć i spriječilo više stradanja civila u Gazi.
- Razgovarali smo o humanitarnim pauzama i zainteresovani smo da se bavimo formulacijom po tom pitanju. Ali postoje neslaganja unutar savjeta o tome da li je to prihvatljivo – saopštio je zamjenik američkog ambasadora Robert Vud novinarima poslije sastanka.
Generalni sekretar UN Antonio Guteres je ranije saopštio novinarima da želi hitan humanitarni prekid vatre u Gazi i zaustavljanje “spirale eskalacije” koja se već razvija od okupirane Zapadne obale, Libana i Sirije do Iraka i Јemena.

Kina, koja ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti, i Ujedinjeni Arapski Emirati, arapski predstavnik u Savjetu, sazvali su sastanak u ponedjeljak zbog “krize humanosti” u Gazi, gdje je više od 10.000 civila ubijeno za manje od mjesec dana.

Savhet bezbhednosti Ujedinjenih nacija okupiće se ponovo 9. novembra, na otvorenoj sjednici o rješavanju bliskoistočnog konflikta, izjavila je Lana Zaki Nuseibe, ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata i stalna predstavnica pri Ujedinjenim nacijama, prenosi TASS.

Prema njenim riječima, Kina namjerava da redovno organizuje i formalne i neformalne sjednice Savjeta bezbjednosti UN o humanitarnoj katastrofi u Pojasu Gaze.
7 Novembra, 2023
Izrael saopštio da su ubili jednog od glavnih komandanata Hamasa Waela Asefu

Komandant Hamasovog bataljona Deir al-Balah Wael Asefa, ubijen je u nedjelju u izraelskom zračnom napadu, saopštili su IDF i Shin Bet.

Udar, koji je izveo borbeni avion IAF-a, djelovao je na osnovu obavještajnih podataka koje su u izvođenju operacije pružili Shin Bet i Uprava za vojnu obavještajnu službu.

Izraelski sigurnosni aparat saopćio je da je Asefa bio jedan od komandanata koji je naredio invaziju Hamasovih militanata iz Pojasa Gaze na južni Izrael 7. oktobra.

Vođa Hamasa, prema informacijama IDF-a, planirao je naknadne napade na Izrael.
Ranije je Asefa, koji je jedan od istaknutih pripadnika Hmasa, bio u zatvoru između 1992. i 1998. zbog svoje umiješanosti u napade na izraelske zajednice i osoblje IDF-a, napominju IDF i Shin Bet.

7 Novembra, 2023