VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Srpska sigurno neće bankrotirati

    Dodik: Srpska sigurno neće bankrotirati

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da Srpska sigurno neće bankrotirati već će svoje obaveze redovno izmirivati.

    Navodi o bankrotu Srpske, prema ocijeni Dodika, smišljeni su od opozicije i “bajnih mislilaca” kojima je glavna ideja kako skinuti Dodika, ali da će se on, sve dok ga bira narod, boriti za najbolje interese tog naroda.

    Dodik je podsjetio da se godinama sluša priča o tome kako će Republika Srpska propasti, ali se dokazalo da to nije tačno.

    • Niko ne kaže da je danas lagano i da sve teče med i mlijeko, nije nimalo lako, teško je, naravno. I na globalnoj sceni je, ali to niko neće reći od opozicije osim vas što to primjećujete. Oni će reći šta nas briga, nama je važno ovdje. Mi ne možemo da budemo izolovani, ali ne jaučemo zbog toga. Prije će bankrotirati Njemačka nego Srpska, bez obzira koliko će njima biti ovo smiješno – rekao je Dodik.

    On je dodao da je jutros imao razgovor sa jednim njemačkim biznismenom koji pokušava da eksploatira svoje proizvode iz Njemačke, te traži način da u Srpskoj izgradi novu fabriku.

    • Kad je tako loše u Srpskoj, zašto oni dolaze, meni to stvarno nije jasno – pita Dodik.

    Dodik je upitao i kako je moguće da se ne primijeti podatak da je Republika Srpska najmanje zadužena zemlja u regionu, da je njena zaduženost 34 odsto, a pokrivenost uvoza oko 80 odsto, a domaći proizvod oko 15 milijardi KM.

    Dodik je naveo da se već sada rezervišu sredstva da prije Božića iduće godine bude isplaćena penzija.

    On kaže da je zadatak navodnih stručnjaka, koji sad nešto pričaju o svemu tome, da izazivaju nestabilnost.

    • Mislim da je najbolja mjera stanje naroda. Narod u to ne vjeruje. Ako mi redovno isplaćujemo penzije i plate, a to činimo redovno, o kakvom banrkotu je riječ? Bankrotirale su neke zemlje, ali Srpska neće sigurno – zaključio je Dodik.
  • Cvijanović: Nadam se da je Šmitova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne njegove zemlje, pogotovo ne EU

    Cvijanović: Nadam se da je Šmitova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne njegove zemlje, pogotovo ne EU

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je nečuveno šta je u stanju da izgovori neizabrani stranac Kristijan Šmit u zemlji čiji Ustav kaže da je demokratska, a ovaj pojedinac bi i dalje da uzurpira ustavna prava parlamenta.
    “Da stvar bude gora, još prijeti da bi smjenjivao ljude kako je to radio Pedi Ešdaun, koji je smjenjivao demokratski izabrane ljude, ostavljajući ih bez prava da pred sudom dokazuju svoju nevinost. I to je uzor Kristijanu Šmitu, zaista nečuveno”, rekla je Cvijanovićeva Srni upitana da prokomentariše Šmitove prijetnji da bi mogao posegnuti za istim mjerama kao svojevremeno Pedi Ešdaun, koji je samo u jedom danu 2004. godine smijenio 59 funkcionera, a od 2002. do 2006. nametnuo više od 400 odluka.

    Cvijanović je rekla da se nada da je ova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne stav njegove zemlje, a pogotovo ne Evropske unije.

    “Kako nadmeno, bahato i bezobrazno zvuče njegove izjave i kako je jadno šta su ovi strani namjesnici i diktatori u stanju da kažu ili urade šireći demagogiju i laž da sve to rade da bi nama u BiH bilo tobože bolje. Istina je da nam je od njih, i njihovih akcija bilo sve gore”, konstatovala je Cvijanović.

    Ona je ukazala da treba biti iskren i reći da su oni ozbiljna prijetnja Dejtonskom sporazumu, da se poigravaju međunarodnim ugovorom, ali i sudbinom BiH, a zašto ne reći i da su navijački nastrojeni.

  • Upućeno pismo poslanicima Evropskog parlamenta: BiH može uspjeti nakon što se Dejton i Ustav vjerno sprovedu

    Upućeno pismo poslanicima Evropskog parlamenta: BiH može uspjeti nakon što se Dejton i Ustav vjerno sprovedu

    Predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH uputili su pismo poslanicima Evropskog parlamenta u kojem su ukazali da je Srpska uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.

    Naglašeno je i da prisustvo stranca, koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH, ozbiljno podriva evropske integracije.

    Pismo su potpisali prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić, predsjedavajući Kluba – srpski klub Čedomir Јovanović i predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović.

    Oni su u pismu iznijeli pregled činjenica o aktuelnoj situaciji u BiH.

    Foto: Pismo poslanicima Evropskoj parlamenta
    Foto: Pismo poslanicima Evropskoj parlamenta

    ZNAČAЈ POŠTOVANjA DEЈTONSKOG SPORAZUMA

    Republika Srpska, jedan od dva entiteta koji čine BiH, posvećena je očuvanju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i insistira na njegovom vjernom sprovođenju. Dejtonski sporazum ne samo da je osigurao mir u BiH – mir koji bez prekida traje već skoro 28 godina – nego je i uspostavio i ingeniozno ustavno uređenje kojim se obezbjeđuje stabilnost i demokratsko upravljanje u zemlji sa tri duboko podijeljena naroda (Bošnjaci koji su pretežno muslimani, Srbi koji su pretežno pravoslavni hrišćani, i Hrvati koji su pretežno hrišćani rimokatolici).

    Ustav BiH – srž dejtonskog kompromisa – uveo je decentralizovani sistem koji svakom konstitutivnom narodu u BiH daje uvjeravanje da se neće naći pod dominacijom drugih naroda. To je učinjeno tako što je većina nadležnosti data entitetima koji čine BiH, a uvedeni su mehanizmi zaštite vitalnih interesa svih konstitutivnih naroda u BiH ponaosob.

    Ove strukture i mehanizmi od ključne su važnosti za stabilnost BiH jer su politike upravljanja i preovlađujući pogledi na svijet tri konstitutivna naroda veoma različiti.

    Na primjer, najveća bošnjačka politička stranka izrazito je islamističke orijentacije. Eliminisanje ustavnih elemenata podjele vlasti, dakle, nezamislivo je za Srbe i Hrvate u BiH. Republika Srpska dosljedno iskazuje svoju opredijeljenost za Dejtonski sporazum, koja podrazumijeva i posvećenost miru i punom poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH.

    Nažalost, sama srž Dejtonskog sporazuma – Ustav BiH – godinama je na udaru međunarodnog visokog predstavnika i drugih stranih aktera, koji nezakonitim prisvajanjem zakonodavnih ovlašćenja centralizuju BiH suprotno Ustavu BiH. Republika Srpska se suprotstavlja ovakvim nezakonitim postupcima i brani od dalje erozije Ustava BiH isključivo legalnim i mirnim putem.

    Među onima koji pokušavaju da ukinu dejtonski kompromis su političari koji predstavljaju bošnjački narod u BiH, koji često poziraju kao postnacionalistički reformatori koji zagovaraju ono što nazivaju “građanskom državom” BiH. Niko ne treba da se zavarava ovim verbalnim lukavstvom. Budući da Bošnjaci čine neznatnu većinu stanovništva u BiH, “građanska” BiH koju ovi političari prizivaju bila bi zemlja kojom bi za Bošnjake vladali Bošnjaci.

    Navedene nacionalističke politike najvećih bošnjačkih stranaka, kao i stalna nastojanja da ostvare prevagu u institucijama vlasti u BiH, potvrđuju njihovu namjeru da vladaju BiH bez Srba i Hrvata.

    U međuvremenu, strane diplomate nastavljaju da krše svoju obavezu prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima – da se ne miješaju u unutrašnje stvari zemlje domaćina. Uplitanjem u unutrašnja pitanja BiH, strane diplomate pokušavaju da vladaju BiH iz stranih prestonica nipodaštavajući Dejtonski sporazum, suverenitet BiH i vladavinu prava.

    Put BiH ka članstvu u EU Republika Srpska nastavlja da podržava nastojanja BiH da postane članica EU i sprovede reforme neophodne da se to postigne, u skladu sa podjelom nadležnosti iz Ustava BiH. Značajan napredak koji je BiH nedavno postigla u reformama neophodnim za početak pregovora o članstvu u EU pokazuje šta domaći lideri u BiH mogu postići kada im se ostavi prostor za dogovor.

    Јedan korak koji je neosporno neophodan da bi BiH postala članica EU je zatvaranje OHR-a. EU je odavno prepoznala da OHR nije u skladu sa članstvom u Uniju, a opšte je poznato da prisustvo stranca koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH ozbiljno podriva evropske integracije.

    Druga reforma koja je očigledno potrebna da bi BiH krenula naprijed na putu ka članstvu u EU je da sudije Ustavnog suda BiH budu državljani BiH umjesto da strane sudije sa rezervisanim pozicijama čine blok koji ima prevagu.

    Sud je u velikoj mjeri urušio sopstveni legitimitet u cijeloj BiH zbog dominacije stranih sudija (čija su mjesta trebalo da budu privremena mjera u trajanju od pet godina), zbog korupcije sudskih procesa miješanjem OHR-a i određenih stranih sila, kao i dugom listom neodbranjivih odluka suprotnih Ustavu BiH. Јedan bivši sudija Ustavnog suda čak je priznao da postoji “prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona”.

    Ova korupcija sudskog procesa od spoljnih mešetara ne samo da je ozbiljno i opravdano dovela do nepoštovanja njegovih odluka, nego je ozbiljno narušila i poštovanje vladavine prava u BiH. Kada se Ustavni sud jednom prilikom usudio da pokaže da ima bar neku mjeru nezavisnosti u odnosu na OHR-a prihvativši da razmatra OHR-ove odluke kojima je jasno povrijeđeno pravo na sudski proces, visoki predstavnik je opet odgovorio bezakonjem, poništivši odluku Suda, i dekretom da nijedan postupak OHR-a ne može biti predmet preispitivanja na bilo kom organu BiH.

    EU je s pravom navela da je zamjena stranih sudija jedan od 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH i ova reforma mora biti završena bez ikakvog odlaganja. Tek nakon nekoliko decenija odbijanja bošnjačkih stranaka da prihvate odavno zakasnjelu reformu u okviru koje bi strane sudije bile zamijenjene domaćim, Narodna
    skupština Republike Srpske je u junu 2023. godine donijela odluku da privremeno obustavi sprovođenje određenih odluka Ustavnog suda BiH dok to pitanje ne bude riješeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Republika Srpska se nada da će pitanje stranih sudija biti uskoro riješeno u paketu sa ostalih četrnaest ključnih prioriteta evropskih integracija.

    NEZAKONITA I DESTABILIZUЈUĆA DIKTATURA KRISTIЈANA ŠMITA U BiH

    Visoki predstavnik je institucija koju su strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma ovlastile da djeluje, sa strogo ograničenim mandatom, kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i da stranama pomaže u njihovim naporima. Dejtonski sporazum nije dao ovlašćenje visokom predstavniku da nameće odluke ni BiH ni njenim građanima, a kamoli da diktatom donosi zakone i kažnjava izvan sudskog procesa.

    Uprkos tome, od 1997. godine do danas, visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog utemeljenja, pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, čime su prekoračili dejtonski mandat visokog predstavnika i odbacili cijeli demokratski sistem uspostavljen Ustavom BiH. Visoki predstavnici, jedan za drugim, ponašaju se nezakonito, kao kolonijalni guverneri, i agresivno nastoje, donošenjem antidemokratskih i pravno apsurdnih diktata, da krajnje decentralizovanu BiH koja je propisana Ustavom BiH zamijene unitarnom “građanskom” državom koja je bila ratni cilj bošnjačke vojske. Čak su i bivši visoki predstavnici priznali nezakonitost takvih postupaka.

    Posljednji legitimno imenovani visoki predstavnik otišao je iz BiH 2021. godine, a Savjet bezbjednosti UN-a – jedino tijelo koje ima ovlašćenje da odobri imenovanje visokog predstavnika – nije dalo saglasnost na nasljednika na toj funkciji. Uprkos tome, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit ubrzo je stigao u BiH, lažno tvrdeći da je novi visoki predstavnik. Otkako je stigao, Šmit impulsivno i opresivno koristi navodna diktatorska ovlašćenja, na osnovu kojih je izdao nekoliko desetina brzopletih, nepromišljenih odluka bez ikakvog demokratskog ili pravnog legitimiteta, čime je ozbiljno ugrozio političku stabilnost BiH.

    Ostavljajući po strani činjenicu da Šmit nije legitimni visoki predstavnik, samokićenje diktatorskim ovlašćenjima nad BiH i njenim građanima su drska i šokantna zloupotreba vladavine prava. Niko, uključujući čak i visokog predstavnika koji bi bio legitimno imenovan, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom. Ovakav samproklamovani autoritet evidentno je suprotan ustavom definisanom demokratskom zakonodavnom sistemu u BiH i usko postavljenom mandatu visokog predstavnika prema Dejtonskom sporazumu, pored toga što krši najosnovnija ljudska prava zagarantovana međunarodnim pravom.

    Šmit je bezobzirno nametnuo vještačke zakone, uključujući i novi opresivni “zakon” kojim je uveo krivične kazne za one koji ne sprovode njegove nezakonite odluke. Naime, uvjeren da je njegova riječ zakon, Šmit je nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”.

    Iako su visoki predstavnici kršili Ustav BiH i Dejtonski sporazum nametanjem brojnih zakona BiH tokom dugog niza godina, nijedan se nikada nije usudio da kriminalizuje odbijanje da se poštuju njegovi tobožnji zakoni. Šmitov pokušaj da kriminalizuje neizvršavanje nezakonitih odluka označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ona, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

    Šmit je zaprijetio i da će direktno, van sudskog postupka, kazniti zvaničnike Republike Srpske koji mu ne udovolje. Pravnici, novinari, pa čak i bivši visoki predstavnici, uvažavaju da Šmitova nezakonita vladavina odlukama i prijetnje vansudskim kažnjavanjem predstavljaju prijetnju po budućnost BiH i očigledno krše prava građana BiH zagarantovanih međunarodnim konvencijama kojima je BiH pristupila.

    Odgovarajući na Šmitovo bezakonje i želeći da sačuva vladavinu prava, Narodna skupština Republike Srpske je u junu usvojila zakon kojim se prekida objavljivanje nezakonitih odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske. Nakon što je predsjednik Republike Srpske učinio Ustavom propisan proceduralni korak kojim se proglašava zakon usvojen na Narodnoj skupštini, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega na osnovu Šmitovog novog lažnog “zakona”.

    Ukratko, funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, pred neustavnim sudom, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovanih zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše.

    Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana politička i vojna sila. Upražnjavanje ove bezgranične, tiranske moći mora da prestane.

    RADIKALNI ISLAMISTIČKI POKRETI U BiH

    BiH je već dugo utočište radikalnih islamista. Јedan bivši mudžahedin rekao je za Bi-Bi-Si da je BiH “kolijevka” modernog džihadističkog pokreta i da je ta titula, nažalost, zaslužena. Tokom ‘90-ih, na stotine džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara aviona 11. septembra, stigli su tada u BiH kao pomoć bošnjačkoj vojsci u borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska uključila je strane džihadiste u odred “El mudžahid”, poznat po teroru nad borcima i civilima i serijskim odrubljivanjem glava. Iako je većina stranih džihadista napustila BiH nakon rata, njihovi lokalni sljedbenici su ostali i raspiruju radikalnu islamističku ideologiju širom BiH, uz saglasnost blagonaklonih bošnjačkih zvaničnika iz Sarajeva.

    Da je selafijska ideologija našla plodno tlo u BiH pokazuje činjenica da je, procentualno gledano u odnosu na sve ostale evropske zemlje, BiH dala najveći broj građana u redove ISIL-a. Nažalost, ISIL-ove regrute koji su se vratili u BiH sudovi su osudili na minimalne kazne. Kako Stejt dipartment navodi u svom izvještaju o terorizmu za BiH iz 2018. godine, “strani teroristički borci često dobijaju kaznu ispod najniže zaprijećene krivičnim zakonom BiH”.

    Štaviše, počinioci mnogih najgorih terorističkih napada u proteklih 25 godina povezani su sa BiH, među njima su napadi 1998. na ambasade SAD-a u Najrobiju i Dares Salamu, napadi 11. septembra, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napadi u Parizu 2015. godine.

    Najveća stranka koja predstavlja većinsku nacionalnu grupu u BiH, Bošnjake, eksplicitno je islamistička u svojoj ideologiji. Njen osnivač, kog stranka izuzetno poštuje, napisao je 1990, godine i kada je stranka osnovana, da “islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo srušiti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast”.

    U Federaciji BiH postoje sela u kojima stanovnici sprovode šerijatski zakon. Dijelovi BiH naseljeni Bošnjacima i dalje su dom brojnim spavačkim ćelijama Al Kaide i ISIL-a koje bi potencijalno mogle biti aktivirane ako i kada stigne naređenje. U savjetima za putnike objavljenim u julu 2023. godine, američki Stejt dipartment kaže: “Terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Teroristi mogu izvršiti napad sa tek nekim ili bez ikakvog prethodnog upozorenja…”. U maju ove godine, francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen rekao je da je primarni rizik za Evropu i Francusku “sunitski islamistički terorizam”. Prema situaciji iz oktobra ove godine, izvještaji italijanskih obavještajnih službi govore da u BiH djeluje do dvadeset islamističkih terorističkih grupa.

    Iako se čini da je bezbjednosna situacija stabilna u dijelovima BiH koji su naseljeni Hrvatima i Srbima, nažalost, većina sarajevskih političkih institucija i medijskih kuća nije spremna da se suoči sa ovim problemom, nego radije povlađuje latentnim antisemitskim strujama u bošnjačkom društvu.

    Kada se sagleda ova realnost, aktuelni rat između Hamasa i Izraela pogoršaće i ovaj raskol u društvu BiH i donijeti novi sloj diplomatskih i bezbjednosnih problema u zemlji. U svjetlu ovih činjenica, neobjašnjivo je da OHR, uz podršku mnogih zapadnih država, pokušava da centralizuje BiH, koncentrišući na taj način svu vlast u rukama Bošnjaka i jačajući islamistički vrh u Evropi.

    Zapadne države, umjesto toga, treba da djeluju u skladu sa svojim bezbjednosnim interesima i poštuju međunarodno pravo tako što će podržati odavno zakasnjelo zatvaranje OHR-a i poštovati decentralizovanu ustavnu strukturu BiH.

    Uprkos trenutnim turbulencijama u BiH, Republika Srpska je uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.

  • Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu svim građanima Republike Srpske i Srbije, istakavši da je srpski narod u tom ratu podnio najveću žrtvu, ali i upisao se u slavnu stranu istorije.

    Ovaj veliki dan prilika je da se sjetimo i odamo zahvalnost svim našim slavnim vojnicima koji su u teškom i slavnom trenutku naše istorije bili na strani sila pobjednica u Velikom ratu i koji su dali ogromnu žrtvu za slobodu i mir naše otadžbine od Cera preko Albanije do Kajmačkalana – naveo je Stevandić.

    On je istakao da je njihova herojska žrtva zavjet da srpski narod čvrsto ostane na stazi slobode i pravde i da se odupre svim izazovima sa kojima se bude suočavao i sa kojima se danas suočava.

    • Srpski narod u Prvom svjetskom ratu podnio je najveću žrtvu i izgubio jednu trećinu stanovništva, ali se upisao u slavnu stranu istorije. To je naš dug i obaveza prema našim pretcima, jer sloboda nema cijenu – naveo je Stevandić u čestitki.

    Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat.

    Kao motiv za amblem tog praznika koristi se cvijet Natalijine ramonde, a odabran je u znak sjećanja na vaskrs Srbije, koja se iz pepela Prvog svjetskog rata uzdigla i nastavila put kojim i danas uspješno gradi poziciju vodeće zemlje u regionu.

  • Vidović: Budžet od 5,5 do šest milijardi KM

    Vidović: Budžet od 5,5 do šest milijardi KM

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Srpska finansijski stabilna i da bi budžet Republike u narednoj godini trebalo da iznosi od 5,5 do šest milijardi KM. Vidovićeva smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    Vidovićeva je u intervjuu Srni rekla da se intenzivno priprema budžet Republike Srpske za narednu godinu i da bi u decembru Narodna skupština trebala da ga usvoji.

    • Sigurno je da će finansijska stabilnost biti sačuvana i ispunjene budžetske obaveze – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je ocijenila da je važno što je rebalans ovogodišnjeg budžeta Srpske od 5,5 milijardi KM usvojen, jer je budžetski okvir proširen za 140 miliona KM.

    • Rebalansom je bilo neophodno uraditi relokaciju na prihodnoj i rashodovnoj strani. Time zatvaramo budžetski okvir za ovu godinu – navela je Vidovićeva i napomenula da Srpska ima zaduženost od 34 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je mnogo manje od evropskih zemalja.

    Ona je naglasila da će budžet Srpske i u narodnoj godini biti stabilan.

    • Sve što dogovorimo sa socijalnim partnerima biće ispoštovano, ali i isplata penzija, plata, socijalnih davanja, te borački dodaci. Moraćemo imati i značajne uštede kada je riječ o materijalnim troškovima i ostalim davanjima koja nisu neophodna – rekla je Vidovićeva i navela da Srpska ima mnogo ugovorenih investicija, među kojima je i zelena energija.

    Prema njenim riječima, u Srpskoj će naredne godine biti konsolidovan deficit koji je bio neznatno povišen.

    Realan Dodikov prijedlog o najnižoj plati

    Vidovićeva smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    • Prikazano je da više od 140.000 radnika ima nižu platu od 1.000 KM. Međutim, to nije tačno zato što veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu platu i na taj nivo uplaćuje doprinose, a u kovertama se uplaćuje ostatak – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da će Vlada razgovarati sa socijalnim partnerima o povećanju najniže plate.

    Projektovan rast prihoda od indirektnih poreza

    Kada je riječ o projektovanim prihodima od indirektnih poreza od 7,7 odsto u ovoj godini, Vidovićeva je navela da je Republika Srpska za narednu godinu projektovala rast od osam odsto.

    • Direktni prihodi su u ovoj godini bili viši i iznosili su od 14 do 15 odsto. Bilježen je rast indirektnih prihoda od 4,9 odsto, razlog je to što smo prošlogodišnjni budžet usvojili u novembru, a kasnije je uvećan budžet BiH i Srpskoj su oduzeta 52 miliona KM – precizirala je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da bi Srpska u ovoj godini od indirektnih poreza trebalo da dobije 50 miliona KM manje od planiranog iznosa.

    • Nije tačno da Srpska uzima prihode lokalnih zajednica. U Srpskoj je sprovoden 131 projekat koji se odnosi na vodovod, kanalizaciju, škole, odbranu od poplava i ništa nije uzeto za budžet Srpske. Republika Srpska vraća kredite za realizaciju projekata u lokalnim zajednicama – rekla je Vidovićeva.

    Srpska neće svoju imovinu prenijeti na BiH

    Komentarišući izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, ona je rekla da sumnja u uslove za dobijanje novca za realizaciju projekata u Srpskoj i BiH.

    • Traži se da nestane Republika Srpska i bude formirana unitarna BiH što ne možemo prihvatiti. Svoju imovinu ne možemo prenijeti na nivo BiH i, ako misle da će usvajanjem nekog zakona ovo riješiti i time završti sa predsjednikom Republike Miloradom Dodikom – moram im poručiti da je to nemoguće – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je rekla da je narod birao Dodika, što znači da ima podršku većine. “Ako neko želi da se suprotstavi narodu od toga neće biti ništa. Kristijan Šmit je pozvao da se ne ulaže u Srpsku zato što, kao je naveo, nema imovinu što je nedopustivo”, poručila je Vidovićeva.

    Govoreći o Centralnoj banci BiH, Vidovićeva je ukazala da se ne može očekivati reagovanje ove finansijske institucije da bi pomogla domaćim privrednicima.

    • Nemamo primjedbu na “Karensi bord”, nego zato što je višak iznad rezervi Banke plasiran u insotranstvo, a ne u Republiku Srpsku i u Federaciju BiH. Kamate su jedno vrijeme bile negativne, kao i efekat plasmana što je dovelo do prodaje rezervi zlata”, precizirala je Vidovićeva.
  • “Potencijalna ruska pobjeda prijeti da oslabi NATO”

    “Potencijalna ruska pobjeda prijeti da oslabi NATO”

    Potencijalna ruska pobeda u sukobu u Ukrajini preti da oslabi NATO kao alijansu, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Prema njegovim rečima, pobeda Rusije u Ukrajini ne bi bila samo tragedija za Kijev, već bi predstavljala i rizik za NATO, jer bi ga učinila ranjivim, prenosi TASS.

    Moramo da nastavimo da dajemo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da ostanu jaki na bojnom polju, da bi sutra mogli da budu jaki za pregovaračkim stolom“, dodao je Stoltenberg.

    On je naveo da je u najboljem interesu NATO-a da nastavi da podržava Ukrajinu.

    “Vojna podrška Ukrajini trebalo bi da približi dugoročno i pravedno rešenje krize”, rekao je Stoltenberg odgovarajući na pitanje o rizicima smanjenja pomoći Ukrajini kako se sukob odugovlači.

    Stoltenberg se danas sastao sa nemačkim ministrom odbrane Borisom Pistorijusom i zahvalio mu na njegovom vođstvu u transformaciji Bundesvera i na velikom udelu Nemačke u jačanju odbrane NATO-a, saopštio je NATO.

    Generalni sekretar je naglasio da nove smernice nemačke odbrambene politike pokazuju njenu posvećenost povećanju potrošnje na odbranu.

    “Potreban nam je snažan Bundesver, koji je spreman da se bori u srcu alijanse“, rekao je on, pozdravljajući jasnu posvećenost Nemačke da do sledeće godine uloži dva odsto BDP-a u odbranu.

    “Ovo odražava nemačku odgovornost i nemačko vođstvo“, dodao je on.

    Stoltenberg se u četvrtak sastao i sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Tokom posete Berlinu Stoltenberg će primiti nagradu Američke akademije u Berlinu za 2023. godinu “Henri A. Kisindžer” za doprinos transatlantskim odnosima, navodi se u saopštenju Alijanse.

  • Mehmedović napušta SDA i osniva novu stranku

    Mehmedović napušta SDA i osniva novu stranku

    Dugogodišnji visoki funkcioner SDA i poslanik u brojnim sazivima Parlamenta BiH, Šemsudin Mehmedović, na izlaznim je vratima iz stranke.

    Snjim bi, kako saznajemo, trebalo da pođe još nekoliko istaknutih članove te političke partije.

    Odlično obaviješteni izvori portala Srpskainfo otkrivaju da bi Mehmedović odluku o napuštanju SDA trebalo da objelodani najkasnije do kraja sljedeće sedmice.

    Tinjajuće nezadovoljstvo
    Osim njega, prema tvrdnjama naših sagovornika, stranku Bakira Izetbegovića trebalo bi da napusti još nekoliko funkcionera, ali i poslanika koji se nalaze u Parlamentu BiH, kao i Parlamentu Federacije.


    – Šemsudin Mehmedović već dugo je nezadovoljan stanjem u SDA i privatizacijom partije od strane Bakira Izetbegovića. Kap koja je prelila čašu dogodila se na posljednjem Kongresu SDA, sredinom prošlog mjeseca, kada Mehmedoviću nije dozvoljeno da se kandiduje za predsjednika stranke. Mehmedović je čvrsto riješio da ode iz SDA, a njegovim stopama će još nekoliko poslanika i partijskih funkcionera – tvrde izvori Srpskainfo.

    Oni, između ostalog, otkrivaju da bi nova stranka, koja će nositi prefiks “bosanski”, trebalo da bude registrovana najkasnije do kraja januara sljedeće godine, te da će se na političkoj sceni pokušati profilisati kao stranka centra.

    – Mehmedović će zauzeti isti kritičan stav prema Izetbegoviću, Dodiku i Čoviću, a političku saradnju pokušaće da ostvari sa strankama iz opozicije u Republici Srpskoj, kao i političkim snagama u hrvatskom nacionalnom korpusu koje ne podržavaju Čovićev HDZ. Mehmedovićeva nova partija biće prijavljena za učešće na lokalnim izborima sljedeće godine – otkrivaju naši izvori.

    Komentar o ovome pokušali smo dobiti od Šemsudina Mehmedovića, ali se on nije javljao na naše telefonske pozive.

    Mrak im pao na oči
    Politički analitičar iz Sarajeva, Nedžad Latić, za Srpskainfo kaže da se Mehmedović već dugo nalazi na izlaznim vratima SDA i da neće biti pretjerano iznenađen ako uskoro zvanično objavi da napušta tu partiju.

    – Nesuglasice Mehmedovića sa stranačkim vrhom, prije svega sa Bakirom Izetbegovićem, traju već godinama. Nakon što je Bakir na posljednjem stranačkom kongresu dobio treći uzastopni mandat na čelu SDA, bez obzira na katastrofalan izborni poraz, mnogima u toj stranci pao je mrak na oči, ne samo Mehmedoviću – tvrdi Latić.

    Mehmedovićevim najavljenim odlaskom iz SDA, inače, nastavilo bi se rapidno osipanje kadrova u najvećoj bošnjačkoj stranci.

    Oni su otišli
    Prije nekoliko godina SDA je, uz veliku buru, napustio tadašnji stranački potpredsjednik i bivši predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, a malo prije toga iz SDA je izbačen tadašnji federalni ministar unutrašnjih poslova, Aljoša Čampara. Prije šest godina ista sudbina je zadesila i tadašnjeg poslanika u PS BiH Senada Šepića.

    Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković, SDA je napustio u februaru 2018, kao tadašnji premijer Kantona Sarajevo.

    Bivši potpredsjednik FBiH, Mirsad Kebo, SDA je napustio još 2013.

    U aprilu 2021. načelnik opštine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić, podnio je neopozivu ostavku na mjesto člana Glavnog odbora SDA, a kasnije je postao predsjednik SBiH.

    U septembru 2022. stranku je napustio i poznati reditelj Ahmed Imamović.

    Od manje zvučnih imena u posljednje dvije godine iz SDA su isključeni, ili su sami otišli, poslanik u Skupštini BPK i delegat u Domu naroda FBiH Nijaz Musić, vijećnik u Opštinskom vijeću Centar, Velija Katica, te poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo, Mirza Čelik.

  • OSCE apeluje na vlasti u BiH da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora

    OSCE apeluje na vlasti u BiH da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora

    Manje od 11 mjeseci prije održavanja lokalnih izbora planiranih za oktobar 2024. godine, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Brian Ageler konstatuje da vlasti u BiH još uvijek nisu uskladile Izborni zakon BiH sa međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse demokratskih izbora.

    Prenosimo njegovo saopštenje:

    “Na potrebne izmjene su jasno i više puta, a takođe i nakon prethodnih opštih izbora održanih u oktobru 2022. godine, ukazali OSCE-ov Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), uključujući u svom Finalnom izvještaju o praćenju izbora objavljenom u februaru 2023. godine, te Grupa država članica Savjeta Evrope u borbi protiv korupcije (GRECO) i Evropska komisija za demokratiju putem zakona (Venecijanska komisija).

    Misija OSCE-a u BiH apeluje na nadležna tijela vlasti da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora 2024. godine, time svodeći mogućnost za izborne prevare na minimum. Na vlastima u BiH leži odgovornost da stvore uslove koji su neophodni za obnovu povjerenja građana u integritet izbornog procesa. To uključuje dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite, tajnosti glasanja i svih drugih mjera sa ciljem sprečavanja izborne korupcije, prevara i neregularnosti.

    Stoga pozivamo vlasti u BiH da brzo i uz puno poštovanje međunarodnih standarda, uključujući transparentnost i inkluzivnost, izmijene Izborni zakon. Nakon što bude adekvatno izmijenjen, Izborni zakon mora potom biti pravilno i pravično proveden.

    Pored toga, Misija OSCE-a u BiH prepoznaje ključnu ulogu Centralne izborne komisije (CIK) u izbornom procesu i apeluje na sve političke aktere da očuvaju nezavisnost CIK-a te da zaštite CIK od političkog uticaja ili uplitanja. Takođe se protivimo bilo kakvom djelovanju koje može podrivati integritet i nepristrasnost CIK-a i njegovih članova.”

  • Vrhovni sud BiH nema podršku poslanika iz Republike Srpske

    Vrhovni sud BiH nema podršku poslanika iz Republike Srpske

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na predstojećoj sjednici razmatraće Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine koji je predložio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, a sigurno je da taj zakon neće proći, jer neće dobiti podršku Republike Srpske.

    “Zvizdić kao da ne učestvuje u razgovorima partnera na nivou BiH, gdje je dogovoreno da se u okviru Suda BiH osniva apelaciono odjeljenje kako bi se obezbijedila dvostepenost. Sve je usaglašeno, osim sjedišta tog suda i sada on, iz ne znam kojeg razloga, predlaže zakon koji bi bio antiustavan i koji bi uspostavio neki vrhovni sud kao vrhovni autoritet u BiH”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    U samom zakonu koji je predložio Zvizdić navedeno je da razlog za uspostavljanje vrhovnog suda BiH treba razlikovati apelacionu nadležnost drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH i kasacionu nadležnost vrhovnog suda.

    “Na taj način bi se jasno odvojila specifična uloga drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH od specifične uloge vrhovnog suda BiH, koja se odnosi na područje kontrole zakonitosti, primjenu prava i zauzimanje opštih pravnih stavova. Osnivanjem Vrhovnog suda BiH završila bi se piramida pravosuđa u BiH, jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU, imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana”, navodi se u obrazloženju zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Zvizdić.

    Kojić ističe da ne postoji nikakva mogućnost uspostavljanja vrhovnog suda BiH te da stranka iz koje on dolazi sigurno neće dati podršku.

    “Naša reakcija je jasna, ako on smatra da je potreban vrhovni sud, onda mi smatramo i predložili smo da prestanu važiti Sud i Tužilaštvo BiH”, istakao je Kojić.

    U obrazloženju predloženog zakona, Zvizdić je naveo i da je vrhovni sud jedini način da se kroz ujednačavanje sudske prakse stvori jedinstven pravni prostor.

    “U državi u kojoj paralelno postoje četiri pravna sistema i četiri krivična zakona uspostavljanje jednog vrhovnog suda na nivou države je jedini način da se kroz ujednačavanje sudske prakse stvori jedinstven pravni prostor. Neprihvatljiv je stav da se jednakost građana obezbjeđuje na nivou entiteta. Ustav BiH svim građanima garantuje jednakost pred zakonom, i to je garancija koju mora ispoštovati država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti, kantoni ili Brčko distrikt”, navodi se u obrazloženju i dodaje da je pravna sigurnost i jednakost od suštinske važnosti za prosperitet države.

    Prijedlogom zakona o kojem će raspravljati poslanici navedeno je i da sjedište vrhovnog suda treba da bude u Sarajevu te da predsjednik Vrhovnog suda treba najmanje dva puta godišnje da održava zajedničke kolegijume sa predsjednicima Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda Republike Srpske i Apelacionog odjeljenja Brčko distrikta.

    “Sigurno mi kao poslanici iz Republike Srpske nećemo takav zakon prihvatiti niti ćemo glasati za njega. Gospodin Zvizdić je dio većine u zajedničkim institucijama BiH i kao takav, ja ne vjerujem da je on ovaj prijedlog usaglasio sa svojim kolegama iz SNSD-a, nego da je to njegov vlastiti prijedlog i vlastita inicijativa. Vjerujem da niko od nas poslanika iz Republike Srpske neće ovo podržati”, rekla je Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Ona kaže da je čudi to što se u isto vrijeme razgovara o zakonu o Sudu BiH u toj istoj vladajućoj koaliciji, gdje se predviđaju određene izmjene tog zakona, gdje se predviđa, bar ono što smo vidjeli, prenos, određenog dijela nadležnosti, odnosno osnivanje novih sudova.

    “To je ono što me brine, a ova Zvizdićeva inicijativa me uopšte ne brine, to neće proći kod poslanika iz Republike Srpske”, rekla je Pekićeva.

  • Stanivuković: Svako naselje imaće modernu glavnu ulicu

    Stanivuković: Svako naselje imaće modernu glavnu ulicu

    Ideja ove gradske administracije je da kroz sva velika banjalučka naselja rade glavnu saobraćajnicu koja bi bila žila kucavica tog naselja.

    Najavio je ovo za “Nezavisne” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, te dodao da bi naselja imala kanalizaciju, vodu, ivičnjake, obostrane trotoare, rasvjetu i ostalo.

    “To smo radili ove godine u Motikama sa mostom, u šta je uloženo preko tri miliona KM”, potvrdio je Stanivuković za “Nezavisne novine”, te dodao da su isto uradili i u Priječanima.

    “Počeli smo raditi u Debeljacima, Kuljanima, gdje niko nije radio”, naveo je on, te dodao da su ovo najbrže rastuća naselja.

    “Radimo put prema Donjim Kolima, a naredne godine plan je da u Motikama i Priječanima radimo još dodatnih 500-700 metara puta”, istakao je on.

    Plan je, kako navodi, da nastave put u Debeljacima.

    “Radićemo i rehabilitovati glavne puteve kroz Petrićevac”, pojasnio je on.

    Kako kaže, radiće trotoare kroz Vrbanju, Novoseliju, Karanovac, te u Rekavicama i drugim banjalučkim naseljima.

    “Nastavljamo sa ovom praksom i idemo ka tim ciljevima da svako naselje ima modernu glavnu ulicu”, ispričao je on.

    Od najvećih infrastrukturnih projekata naredne godine, kako ističe, Banjaluka će dobiti centralno spomen-obilježje, mostove u Česmi i Dervišima i 10 novih parkova.

    Pored ovih infrastrukturnih planova, kako kaže, tu su besplatna legalizacija više od 3.000 kuća, besplatne građevinske dozvole, besplatni placevi, besplatan idejni projekat i priključak za vodu i kanalizaciju.

    “To je više od 60.000 KM stimulacije od strane grada za mlade bračne parove i porodice poginulih boraca”, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da su takođe omogućili besplatne knjige i mature.

    “U sve ove besplatne mjere ulažemo oko 35 do 50 miliona KM”, naveo je on, te dodao da je jedan od najvećih projekata besplatan javni prevoz za 50.000 penzionera.

    “Oni će dobiti kartice sa kojima će moći povoljnije kupovati proizvode”, pojasnio je on.