Autor: INFO

Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković obratio se na tribini ove stranke održanoj u Novom Gradu.

Konaković je tom prilikom govorio i o sastanku koji je održan u Predsjedništvu BiH, a na kojem je, kako on tvrdi, Željko Komšić tražio da ne budu otvoreni pregovori sa BiH.

• Želim vas podsjetiti da smo mi, kada se otvorila prilika da BiH napravi jedan iskorak, bili spremni otići u Neum iako smo znali da je to politički rizik. Tada smo pokazali istinski da nam je država BiH važnija od stranke ili bilo kojeg ličnog benefita. Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strana da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Ruteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH. To je ta razlika između nas i njih, zamislite jednog lidera koji kaže nemojte s nama otvoriti pregovore – rekao je Konaković.

Dodao je da bi i “SDA i DF sigurno bili spremni na različite ustupke i političku trgovinu da bi osigurali benefite za sebe ili pak osigurali da kadrovi ovih stranaka koji su danas u pritvoru izađu na slobodu”. Potom se osvrnuo stanja u KS.

• Porodiljna naknada danas je u Sarajevu 1.200 KM, imenovani zvaničnici danas prijavljuju svoju imovinu, svaku promjenu koja nastane. Normalno je da djeca imaju subvenciju za vrtiće, postalo je normalno da svi učenici u osnovnim školama imaju besplatne udžbenike, postalo je normalno da su riješene liste čekanja za dodjelu stanova šehidskim porodicama i porodicama poginulih boraca. I sve to se dešava u vrijeme finansijskog udara koji je uticao na smanjenje prihoda od oko 100 miliona KM. I sve ovo je normalno u Sarajevu i samo u Sarajevu jer ovdje NiP lideriše procese – istakao je Konaković.

Govoreći o federalnom nivou, rekao je da je stanje deset puta gore nego što se i može zamisliti.

Istakao je da je posebno velika šteta napravljena u Јavnom preduzeću Autoceste FBiH i Elektroprivredi BiH, a da stanje nije najbolje ni u BH Telekomu.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je danas da saradnja sa međunarodnim partnerima mora biti na visokom nivou, ali i da je saglasan sa onima koji kažu da odluke u BiH, ipak, moraju donijeti domaći lideri.

Konaković je, komentarišući stav Ambasade SAD u BiH koja je reagovala na prijedloge izmjena Izbornog zakona sa sastanka političkih lidera u Laktašima, rekao da će sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem razgovarati o ovoj temi.

– Važna su nam njihova mišljenja, a ja po nekim stavovima nemam ista mišljenja sa američkom administracijom i dok sam ovdje donosiću odluke u interesu svih građana BiH, a poštovati stavove partnera u onoj mjeri u kojoj ne ugrožavaju interese BiH – naveo je Konaković.

Odgovarajući na pitanje kako je sada fokus na izmjenama Ustava, kada je u Laktašima razgovarano o izmjenama Izbornog zakona, Konaković je rekao da je za stranke “trojke” u okviru izmjena Izbornog zakona najvažnija implementacija međunarodnih sudova, koje, kako je rekao, nema bez izmjene Ustava.

– Ne tražimo nikakve prečice za članstvo u EU, ali tražimo razumijevanje i pokazivanje liderstva od EU, koja bi odlukom da otvori pregovore sa BiH poslala snažnu podršku građanima BiH – izjavio je Konaković novinarima u Sarajevu Konaković, koji se danas sastao sa ministrom za evropska pitanja Češke Martinom Dvoržakom.

On je rekao da je u razgovorima naglašeno i da je BiH svjesna svog dijela obaveza da usvoji još nekoliko zakona, koji su uslov za otvaranje pregovora sa EU, a koji, prema njegovim riječima, nisu nešto teško za donošenje.

Dvoržak je naglasio da je Češka veliki podržavalac proširenja EU i integracije BiH, navodeći da je jedno od najvećih dostignuća predsjedavanja Češke EU – davanje kandidatskog statusa BiH.

Dvoržak je pozdravio i usvajanje Zakona o organizaciji tržišta vina, koji je izrađen uz podršku eksperata iz Češke, ističući da će to biti model za nove saradnje.

– Češka dugi niz godina u BiH sprovodi razvojnu saradnju i uložila je znatna finansijska sredstva. Nastavićemo pružati tu vrstu pomoći, a fokusiraćemo se na transformacije koje su potrebne na evropskom putu – zaključio je Dvoržak.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović apelovao je da se napadi na vjerske objekte i vjerske službenike ne smiju zanemariti i podcijeniti.

Kavazović je naglasio da je ipak ogromna razlika po tom pitanju danas i kako je bilo neposredno nakon rata 90-ih godina.

-Imali smo napade na vjerske službenike, bacanje bombi na njihove stanove… Bilo je to teško vrijeme i izašli smo iz toga, hvala Bogu. Vratio se naš narod, naši imami. Naravno, oni još uvijek doživljavaju te scene u RS. Uvijek i svugdje ima neodgovornih ljudi. Možemo kazati, to se dešava i sa vjerskim službenicima pravoslavne i katoličke crkve. Bude tih napada. Ipak, većina ljudi to osuđuje – izjavio je Kavazović u intervjuu za Anadoliju.

Kako kaže, sada je pitanje kako se naspram toga ponaša država.

-Vrlo često se država ne ponaša adekvatno. Vrlo često se to završi samo na nekim istragama, davanju izjavu, pa se puste na slobodu bez ikakvih posljedica za taj čin. Vjerski službenici predstavljaju simbol. Zbog toga smatram da državni organi trebaju tome posebno posvetiti pažnju – pojasnio je reisul-ulema.

Reis Kavazović je nedavno izjavio da je snaga bošnjačkog naroda u okupljanju, radu, vjeri i strpljenju. Za Anadoliju je govorio o vjeri muslimana u BiH u vrijeme kada iz Republike Srpske dolaze prijetnje o otcijepljenju.

-Prijetnje ratom se upotrebljavaju za različite političke ciljeve. Mislim da u BiH svaki dan proizvodimo jako puno tog narativa koji je ustvari na neki način zastrašivanje ljudi. Naravno, ništa ne treba podcijeniti. Ja nisam čovjek koji smatra da treba podcijeniti bilo šta od toga, pogotovo od onih koji ovdje podržavali ono što se događalo, podržavaju ratne zločince, nagrađuju ih… Ne trebamo to uopšte podcijeniti – kaže Kavazović.

Poglavar Ismamske zajednice BiH dalje poručuje da „ovo nisu devedesete“.

-Ne treba niko da bude u iluziji da smo mi u nekim 90-im godinama kada je postojala neka velika JNA, bila je sve samo nije bila narodna, a koja je počinila strašne zločine, naoružala zločince i dala im sve mogućnosti. Nismo više u toj situaciji, Bošnjaci nisu više u toj situaciji, to svako treba da zna. Kazao sam to mnogo puta, nekada me zbog toga i prozivaju, ali samo želim kazati da niko nije lud da dopusti da nam se ponovo dogode zločini koji su se događali 90-tih godina. Svi trebamo biti spremni da se ova država brani – poručio je Kavazović.

Istakao je da u „ovoj državi svako ima svoje mjesto i da se u njoj niko ne treba da osjeća ugroženim“.

-Ovo je naša zemlja. U njoj treba da budemo upućeni jedni na druge, da je gradimo, budemo sretni u ovoj zemlji. Nema razloga da jedni druge plašimo, strašimo, prijetimo jedni drugima. Na koncu, te prijetnje su nešto što ne mislim da nas treba posebno uplašiti, ali trebamo biti odgovorni naspram toga i to svakako uzeti u obzir i o tome voditi računa – rekao je, između ostalog, Kavazović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je glavni cilj sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika njegov progon s jasnom namjerom da se on zaustavi u političkom djelovanju i to na način što bi neko donio presudu koja bi to omogućila.

Apsolutno je jasno da je ovaj susdski proces u potpunosti politička, a ne pravna stvar, dok utrkivanja pojedinih predstavnika političkog Sarajeva ko će uhapsiti Dodika su ludosti. To sve pokazuje koliko su oni samo ostrašćeni, pa i nespremni za suživot i poštovanje zakona – rekla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

Cvijanović je ocijenila da je krajnje nedemokratski voditi proces protiv nekoga ko je legalno i demokratski izabran voljom naroda jer nije ispoštovao nametnutu odluku nekog tamo pojedinca /Kristijana Šmita/, nelegalnog i samozvanog visokog predstavnika, koji na to nije ni imao pravo.

• Prvo, onaj koji je propisao tu odluku, to jeste taj neki tamo pojedinac /Šmit/ nema pravo da donosi zakone niti nameće odluke. Drugo, on prema međunarodnom pravo uopšte nije dobio nadležnost da se time bavi – rekla je Cvijanović, podsjećajući da je od stranaca napravljen veliki pritisak da se pokrene pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.

Ona je konstatovala da je Šmit isfrustriran činjenicom da nema priznanje u okviru BiH i to ne zato što ga neko mrzi ili ima nešto protiv njega lično.

• Nemamo ništa protiv njega lično, ali imamo protiv izvrtanja međunarodnog prava. Nema rezolucije organa UN kojom je taj čovjek imenovan za visokog predstavnika za razliku od prethodnih – pojasnila je Cvijanović i naglasila da Savjet za implementaciju mira /PIK/ nije dejtonska kategorija i nema nadležnosti da imenuje visoke predstavnike, te da je to izrugivanje međunarodnom pravu.

Ona je navela da se Republika Srpska, uprkos odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH, konstantno bori za očuvanje svoje ustavne pozicije, nadležnosti i identiteta, te da ono što institucije Srpske na tom planu rade ne bi moglo da rezultuje bilo kakvim sukobom. “Mi želimo samo jedno – poštovanje Dejtona i Ustava”, poručila je Cvijanović.

SUPROTSTAVLjANjE UNITARIZACIЈI BiH ЈE SUPROTSTAVLjANjE UZIMANjU ЈEDNOG PO ЈEDNOG PRAVA REPUBLICI SRPSKOЈ

Na pitanje da li se Milorad Dodik našao pred Sudom BiH jer je političkom Sarajevu i pojedinim ambasadama najveća smetnja na putu ka unitarizaciji BiH, Cvijanović je upitala zašto se Dodik ne bi suprotstavljao unitarizaciji, navodeći da je njegovo suprotstavljanje normalno i očekivani i da ga na to obavezuje Ustav i Srpske i BiH.

• Ako poštujete Ustav onda naravno da znate kako je država ustrojena, a ako hoćete da ste legalista vi to morate da poštujete. Što biste vi odustali od nekih svojih prava samo zato što neko drugi hoće i želi da vam oduzme prava? Ovdje je stvar o nekoj legalnosti, odnosa prema pravilima, propisima, zakonima i konačno prema Ustavu. Јa uopšte ne znam zašto bi to tako bilo čudno i za vođenje pred sud – rekla je Cvijanović.

Naglasila je da Dodik ima podršku institucija Srpske, predstavnika Srpske i svih koji se nalaze u zajedničkim organima BiH da radi u skladu sa Ustavom i zakonima, što je on i činio.

• Predsjednik Dodik ima apsolutnu podršku i mene i svakog našeg predstavnika u Savjetu ministara, oba doma Parlamentarne skupštine, kao što ima i podršku Narodne skupštine Srpske – rekla je Cvijanović.

Ona je navela da se suprotstavljanjem unitarizaciji BiH Dodik suprotstavlja mnogim drugim stvarima koje idu na štetu Republike Srpske.

• Prvo, hoćemo da stvari držimo u ustavnim okvirima, što je ispravno. Druga stvar, taj put ka unitarizaciji nosi jedno po jedno, oduzima jedno po jedno pravo i nadležnost od Republike Srpske i onda neko mora da kaže – “dosta više, ovo nema veze sa onim sa onim što smo mi potpisali u Dejtonskom sporazumu, to je kršenje Dejtona” – rekla je Cvijanović.

Ona je upozorila da bi oduzimanje imovine Srpskoj značilo gašenje određenih funkcija i institucija Srpske.

• Kada oduzimate nekom imovinu onda vi gasite određene funkcije, kada gasite funkcije prestaje potreba za institucijama, kada nemate instutucije nemate ni servis za svoje građane, kada nemate servis za svoje građane nema smisla ni da postojite. To je slijed koraka koji su onu naumili da naprave i to je nama potpuno jasno – ukazala je Cvijanović.

Ona je istakla da postoji veoma snažna stuktura u Republici Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Dodikom, koja se tome opire i to uz apsolutnu podršku naroda Republike Srpske.

BiH ĆE BITI NORMALNA ZEMLjA KADA SE DOMAĆI POLITIČARI DOGOVORE, A STRANCI NE BUDU MOGLI DA KVARE

• Zašto bi mi zajedno sa našim narodom dozvolili ili prihvatili da se oduzima sve ono što jesu naša prirodna bogatstva, stanište, imovina i sve ono čime raspolažemo. Zašto? Da bi neko rekao da BiH izgleda normalnije. Ona će izgledati normalno kada mi budemo sjedili kao odgovorni ljudi, dogovarali se, i kada nešto dogovorimo, a da nam to ne pokvari neki stranac. Tada će BiH biti normalna. Znači, samo kada se mi dogovorimo, a stranci kažu – “e, dobro je, ok, rade ljudi posao” – naglasila je srpski član Predsjedništva.

Ona je rekla da se predstavnici Srpske odupiru “imaginacijama o građanskoj državi” instutucionalnim radom, odlukama institucija i pozivanjem na Ustav.

• Sve što radimo je u okviru Ustava i ustavnosti i na taj način se odupiremo raznim pritisicima. Što bi mi odustali od ustavnosti? Zato što ima neko imaginaciju o građanskoj državi? Ili se nekom to sviđa, nekom je to kul!? Okej, super, ali tako ne piše u Ustavu. Dakle, imaju oni neke vizije i fantazije u okviru BiH, znamo mi to, ali sve to i može da ostane samo na nivou fantazija – rekla je Cvijanović.

STVARI U BiH VRATITI U NORMALNE TOKOVE, INAČE OVO IDE U SOPSTVENI SUNOVRAT

• Srpska se bavi institucionalnim radom u okviru kojeg brani svoju ustavnu poziciju. Niko na svijetu nije blesav da se odrekne neke svoje autonomije ako je ima, pa makar to željele neke velike sile. Svako se bori da to sačuva, što je legitimno i normalno. Dakle, stvari se u BiH hitno moraju vratiti u neke normalne tokove, inače ovo ide u svoj neki sopstveni sunovrat. Domaće snage koje čine vlast u BiH mogu i moraju da naprave korisne stvari i da u dogovoru idemo nekim normalnim putem i ostvarujemo neke svoje ciljeve – rekla je Cvijanović.

Ona je konstatovala da stalne zapadne pritiske na Republiku Srpsku doživljava kao neprijateljski politički čin i ponašanje u okviru kojeg se nešto želi oduzeti od njenih nadležnosti, ali i resursa.

U BiH postoje mnogi bezbjednosni izazovi, rekla je ona, iako su zapadne zemlje na ovim prostorima mnogo toga deradikalizovale i prećutale, braneći svoje laži koje su posijane ranije.

Cvijanović je podsjetila da su na ovim terenima i po BiH “vršljale” brojne organizacije, koje su i od Zapada proglašavane terorističkim, i bile direktne učesnice određenih terorističkih napada po svijetu, ali oni to nastoje da prikriju raznim lažima.

• Oni /zapadne zemlje/ nastoje da se o tome ne priča jer je jedan od političkih zadataka bio da ovaj prostor nije radikalizovan iako činjenice govore drugačije, iako svi znamo šta je i kako bilo – rekla je Cvijanović.

Ona je istakla da i u tom smislu nedostaje objektivnost zapadnih zemalja, te da ovdašnje institucije treba da rade na tome da BiH nema bezbjednosne izazove što je u interesu svakog građanina i entiteta, ali i regiona.

ZAŠTO BiH MORA BITI GRAĐANSKA, KAD U OKVIRU SAME EU POSTOЈE DECENTRALIZOVANE ZEMLjE

Cvijanović je rekla u intervjuu Srni da postoji put koji bi relaksirao trenutnu političku situaciju u BiH, ali da je za to prvo potrebna EU koja je racionalnija, razumnija i koja želi stvari da posmatra na način koji bi relaksirao određene stvari, a ne da traže da izmišljamo “toplu vodu”.

Ona je navela da u okviru EU postoji nekoliko decentralizovanih zemalja koje su različito ustrojile tu svoju decentralizaciju.

• U Belgiji je normalno da se ljudi dogovore između regija i onda jednom ode predstavnik iz jedne regije, drugi put iz druge, treći put sa nivoa Belgije i predstavljaju te stavove. I to je normalno. U Njemačkoj, takođe, imate jasno propisane stvari. Član 23 njemačkog Ustava regulisao je pitanje lendera, šta oni preuzimaju. Imate implementacioni zakon koji onda kaže šta lenderi, odnosno pokrajine koje su članice Njemačke, mogu da rade. I niko nikome se ne odupire, sve je na bazi dogovora – rekla je Cvijanović.

Ona je navela da je u Njemačkoj jasno opisan mehanizam rješavanja sporova između različitih nivoa vlasti, a kada se u BiH to stavi u mehanizam koardinacije oni kažu da to ne valja, a u Njemačkoj valja.

• Mi smo to prekopirali od njih, kao i masu stvari. Zna se tačno ko šta rješava ako se jedan nivo ne može dogovoriti sa drugim nivoom. Imaju posebni organi, odnosno komisije – zajednička tijela, i na kraju dogovorom dođu do nečeg zajedničkog – pojasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da se samo u BiH ne može ništa uzeti što normalan svijet koristi, jer oni odmah kažu “niste vi Njemačka, niste vi Belgija”.

• Pa nismo, nećemo ni da budemo. Јa neću da budem Belgija, neću da budem Njemačka, ali hoću da budem neko ko koristi neke dobre prakse nekoga drugoga. Pa i Španija je decentralizovana. Bilo je i Ujedinjeno Kraljevstvo članica EU i oni su isto tako decentalizovana država – navela je Cvijanović i upitala šta je problem da BiH bude decentralizovana.
• Oni kažu ne možemo mi biti decentralizovana zemlja, već moramo da postanemo građanska BiH. Ne moramo, gdje to piše, zašto bi mi morali biti to ako ne želimo – rekla je Cvijanović.

Ona je podsjetila na izjave pojedinih poslanika njemačkog Bundestaga, od kojih su neki porijeklom iz BiH, koji su pričali bajke o građanskoj državi i upitala gdje su oni sad, šta se čulo o njima, šta se dešava u Njemačkoj danas?

• Šta se dešava s tom politikom koja nama drži predavanje kako treba da budemo centralizovani, kako treba da budemo građani, kako nije bitno ko je ko!? Pa, ljudi, ako je ovdje važno da se identitet poštuje, onda poštujte identitete. Možda jednom postane nevažno, ali sad je važno. Ako imate zaštitu kolektivnih prava, pa što da ih gušimo? Daj da ostvarujemo kolektivna prava. Možda nam nekada dosadi da ih ostvarujemo. Ali sad niti vjerujemo jednim drugima, niti vjerujemo tim drugima koji nam sa strane govore šta trebamo da radimo, ne vjerujemo nikome i prosto smatramo da je to važno – rekla je Cvijanović, dodavši da treba da BiH i njene ljude puste da urade ono što njihovi politički predstavnici dogovore, a ne da ruše kako stranci, tako i oni koji su u opoziciji.

Ona je navela da EU dugo ima slogan “Ujedinjeni u različitosti”, te da bi bilo dobro da tako funkcioniše i u budućnosti.

• Nisam sigurna da će biti tako mudri da zaista tako funkcioniše i ubuduće, ali to bi bilo jako dobro i za nas koji smo sada u Zapadnom Balkanu, ali i za cijelu Evropu – zaključila je Cvijanović.