VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pravobranilaštvu dostavljeno izjašnjenje o žalbi u vezi sa nazivom jezika bošnjačkog naroda

    Pravobranilaštvu dostavljeno izjašnjenje o žalbi u vezi sa nazivom jezika bošnjačkog naroda

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dostavilo je republičkom Pravobranilaštvu izjašnjenje da je protiv presude bijeljinskog Osnovnog suda u vezi sa nazivom jezika bošnjačkog naroda potrebno izjaviti žalbu iz svih zakonskih razloga, što će biti učinjeno, rečeno je u resornom Ministarstvu.

    Prethodno je Pravobranilaštvo zatražilo izjašnjenje od Ministarstva o presudi Osnovnog suda u Bijeljini od 12. januara protiv Republike Srpske, Vlade Srpske, Ministarstva prosvjete i kulture i Osnovne škole “Meša Selimović” u Јanji kod Bijeljine radi utvrđivanja povrede prava na jednako postupanje i uklanjanja diskriminacije.

    Direktor ove škole Davor Radojević izjavio je ranije da je nepravosnažnom sudskom odlukom naziv maternjeg jezika koji djeca izučavaju promijenjen u “bosanski”, umjesto jezik bošnjačkog naroda, kako je sada praksa.

    Ministar prosvjete i kulture Srpske Željka Stojičić rekla je ranije Srni da će Ministarstvo, posredstvom Pravobranilaštva Srpske, uložiti žalbu na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Bijeljini od 12. januara u vezi sa jezikom bošnjačkog naroda.

    Iz resornog ministarstva su pojasnili da, kada je u pitanju upotreba jezika i pisma u osnovnim školama u Republici Srpskoj, Ministarstvo postupa u skladu sa Ustavom Srpske i zakonima kojima je uređena oblast obrazovanja i ne umanjuje nijednom narodu pravo na upotrebu jezika i pisma.

    • Ustavom Republike Srpske propisano je da su službeni jezici Republike Srpske jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, te da su službena pisma ćirilica i latinica – naveli su u Ministarstvu.

    Iz Ministarstva su napomenuli da se učenicima bošnjačke nacionalnosti upisuje u pedagošku dokumentaciju, evidenciju i obrasce javnih isprava naziv jezika u skladu sa odredbama Ustava Republike Srpske kao jezik bošnjačkog naroda.

  • Višković: Ukoliko se nametne zakon o imovini, Republika Srpska mora ići u samostalnost

    Višković: Ukoliko se nametne zakon o imovini, Republika Srpska mora ići u samostalnost

    Ukoliko se desi da samozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, Republika Srpska mora ići u samostalnost, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u emisiji Telering.

    Višković je naveo da Srpska u tom momentu postaje država u punom kapacitetu i preuzima ingerencije države.

    • Ako nam oduzmete imovinu Republike Srpske mi nemamo više ovdje šta tražiti. Imovina Srpske je crvena linija ispod koje se ne pregovara – poručio je Višković.

    Predsjednik Vlade naveo je da Srpska ima poljoprivredno zemljište, šume, vode, rudna bogatstva i u tome se, kako kaže, nalazi skrivena namjera onih koji se “brinu” o državnoj imovini.

    On je istakao da Velika Britanija skoro sav svoj životni vijek bitisanja i razvoja temeljila na tuđim resursima.

    • Sva rudna bogatstva tamo negdje oni su eksploatisali i od toga razvijali svoju zemlju – kaže Višković.

    Višković kaže da se sada na hiljadama kilometara daleko od BiH pominje ta ista BiH kao nedovoljno istraženo područje, a pogovo se potencira, kako kaže, Republika Srpska.

    • Neko se sada sjetio da se državna imovina u BiH poslije 30 godina prenese na nivo zajedničkih institucija kako bi neko uz dramatično kršenje svih zakonskih propisa i ustava dalo na korištenje britanskoj kompaniji. Evo primjera u Vareši – rekao je Višković.
  • Zbog havarije na trafostanici dio Banjaluke bez struje

    Zbog havarije na trafostanici dio Banjaluke bez struje

    Dio potrošača u banjalučkom naselju Lazarevo ostao je bez struje zbog veće havarije na trafostanici “Hladnjača”, a očekuje se da kvar bude otklonjen do 12 časova, saopšteno je iz preduzeća “Elektrokrajina”.
    Bez struje su od sinoć dijelovi ulica Kojića put, Despota Stefana Lazarevića, Knjaza Miloša, Branka Popovića, Kajmakčalanska, Milana Cvijetića, Milana Mirića, Vojvode Prijezde i Zmaj Ognjenog Vuka, uključujući i Osnovnu školu “Borislav Stanković”.

    Iz “Elektrokrajine” potrošače mole za razumijevanje i strpljenje, napominjući da su ekipe na terenu i da otklanjaju kvar.

  • Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište BiH

    Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište BiH

    Na tržište BiH za dvije godine po hitnim procedurama uvezeni su lijekovi vrijedni oko 57 miliona maraka, a nadležni upozoravaju da je riječ o medikamentima koje niko ne kontroliše, zbog čega se budi sumnja u njihov kvalitet.
    U izvještaju o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u zemlju stižu neregistrovani lijekovi, a na osnovu dozvola nadležnih entitetskih ministarstava zdravlja i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

    U izvještaju stoji da se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da bude spriječen ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

    – Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta, osim rizičnih medikamenata, te se radi o potpuno nekontrolisanim lijekovima – piše u izvještaju.

    U dokumentu se navodi da je odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan s ciljem rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se implementacijom tih propisa trenutno vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed i to za period od šest mjeseci do tri godine, piše Glas.

    – U posljednje vrijeme određeni klinički centri, s ciljem dobijanja “kvalitetnijih neregistrovanih” lijekova, sastavljaju tenderske specifikacije koje liče na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – navodi se u izvještaju Agencije.

    Prema njihovoj analizi, ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovu rješenja entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. iznosio je 22,46 miliona KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 miliona KM.

    – Na osnovu dostavljenih izvještaja i izdatih rješenja entitetskih ministarstava zdravlja o realizovanom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da oko 60 odsto od ukupno realizovanog hitnog uvoza čini onaj odobren od strane Ministarstva zdravlja FBiH, dok je preostalih 40 odsto realizovano na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS – stoji u dokumentu koji je objavljen na internet stranici “eKonsultacije”.

    U Agenciji za lijekove BiH navode da povećanju količine interventno uvezenih lijekova pogoduju kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja su uzrokovana velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih godina iz Agencije.

    U dokumentu stoji da je veliki izazov u radu te institucije hroničan nedostatak radnika, ističući da su lani u prosjeku imali 92 zaposlena iako su im budžetom odobrena 103 radna mjesta, kojih po sistematizaciji treba da bude 160.

    Korisnici lijekova koji u zemlju stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, savremenih terapija koje još nisu registrovane u BiH.

    – Niko od naših članova nam nije prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi se uglavnom podižu u bolničkim apotekama, kada odobre ljekari specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz je potpuno opravdan i ponekad jedino rješenje jer kada bi čekali da se registruju, ne bi ga imali dugo, a neophodni su nam – rekla je članica Saveza za rijetke bolesti RS zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

    Opojne droge

    U izvještaju Agencije za lijekove BiH navodi se da je tokom 2023. godine za potrebe redovne kontrole kvaliteta uzorkovano 40 lijekova.

    – Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstance i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja – stoji u dokumentu.

  • Američka vojska uskoro bi se mogla u potpunosti povući iz Iraka

    Američka vojska uskoro bi se mogla u potpunosti povući iz Iraka

    Sjedinjene Američke Države i vlasti Iraka uskoro bi trebali započeti razgovore o budućnosti američkog vojnog prisustva u ovoj bliskoistočnoj zemlji.

    Prema pisanju CNN-a, SAD i Irak su se prošlog ljeta složili da formiraju vojnu komisiju koja bi služila u svrhu pregovora. Razgovori između zvaničnika fokusirat će se na sljedeću fazu borbe protiv ISIL-a, ali i o američkom prisustvu u Iraku.

    “Razgovori o budućnosti američkog vojnog prisustva sada su postali hitniji usred šire regionalne nestavilnosti i usred sve većeg javnog poziva iračke vlade da Amerika povuče svoje trupe iz zemlje. Ti pozivi su uslijedili kao odgovor na američke zračne napade unutar Iraka na mete militanata koje podržava Iran”, piše CNN.

    Amerika trenutno u Iraku broji oko 2.500 vojnika koji tamo djeluju kao savjetodavni i pomoćni kapaciteti od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji.

    “Neki elementi unutar iračke vlade preferiraju da se odredi datum za američko povlačenje bez obzira na stabilnost ili sigurnosnu situaciju u zemlji”, pojašnjava se.

    Američki zvaničnik koji je želio ostati anoniman za CNN je rekao kako su SAD i Irak blizu dogovora o povlačenju trupa.

    Ipak, ono što treba naglasiti jeste da je Pentagon ostao pri stavu da iračka vlada formalno još uvijek nije zatražila od američke vojske da se povuče.

    “Glasine o potencijalnoj promjeni američkih snaga u Iraku bile bi pobjeda za Iran. Svaki znak da je ovo početak kraja bio bi naširoko slavljen širom Irana”, pojašnjava se u analizi.

  • Petrič poručuje da su se vremena promijenila i da Šmit ne može smjenjivati političare u BiH

    Petrič poručuje da su se vremena promijenila i da Šmit ne može smjenjivati političare u BiH

    Vremena su se promijenila. Ne mogu se ovlaštenja primijenjivati isto danas kao i nakon rata jer je tada glavna briga bila da ne dođe do novih sukoba.

    Rekao je ovo bivši visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič odbacujući tako mogućnost da Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, smijeni predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, protiv kojeg je potvrđena optužnica za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

    Petrič je rekao da domaći političari trebaju početi rješavati probleme u BiH, u prvom redu, kako je naveo on, treba se pobrinuti da se ispoštuje rok u martu.

    – Kad se ispuni 14 tačaka, mislim da će to ohrabriti političare da preuzmu odgovornost kako bi te reforme donijele napredak. Volio bih vidjeti više uključenosti građana i intelektualaca. Evropa je u teško situaciji kada se govori o radikalizmu i populizmu – rekao je Petrič.

    On je podsjetio da su desetine hiljada Nijemaca izašle na ulice da protestuje protiv desničara.

    Rekao je ovo bivši visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič odbacujući tako mogućnost da Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, smijeni predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, protiv kojeg je potvrđena optužnica za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

    Petrič je rekao da domaći političari trebaju početi rješavati probleme u BiH, u prvom redu, kako je naveo on, treba se pobrinuti da se ispoštuje rok u martu.

    – Kad se ispuni 14 tačaka, mislim da će to ohrabriti političare da preuzmu odgovornost kako bi te reforme donijele napredak. Volio bih vidjeti više uključenosti građana i intelektualaca. Evropa je u teško situaciji kada se govori o radikalizmu i populizmu – rekao je Petrič.

    On je podsjetio da su desetine hiljada Nijemaca izašle na ulice da protestuje protiv desničara.

    – Ja bih voli to vidjeti i u BiH. Najveći problem za region je demografska katastrofa. Uskoro će Dodik imati prazan entitet. Prije je bilo 1,5 miliona ljudi u Republici Srpskoj, a sad je 700.000. Devedesetih ste imali 4,1 milion ljudi u Bosni i Hercegovini, a sada je spalo na 2,6. Koliko želite čekati da svi mladi ljudi odu u Evropsku uniju – rekao je Petrič u Presingu.

    Na konstataciju novinara da je Petrič smjenjivao političare i zbog potvrđene optužnice, te da Šmit ne planira isto učiniti za Dodika, bivši visoki predstavnik je istakao da su se vremena promijenila.

    Ne mogu se ovlaštenja primijenjivati isto danas kao i nakon rata jer je tada glavna briga bila da ne dođe do novih sukoba. Jelavića i neke druge političare sam mogao smijeniti zbog činjenice da je postojalo jasno razumijevanje u Vašingtonu i Briselu da moramo učiniti sve da ne dođe do rata. Sada EU i NATO prate dešavanja i spremni smo kada se govori o bezbjednosti na Balkanu. Korištenje istih instrumenata kao i prije 20 godina sada ne bi postiglo rezultate –istakao je Petrič.

    Govoreći o Dodiku on tvrdi da prethodni rezultati izbora nisu bili ispravni.

    – On se uputio kao izlazu i takvi ljudi su vrlo opasni. Ali treba paziti i da se takvi političari ne precijene. Dodik je za Vučića problem. Ukoliko bi se Dodik približio secesiji to bi dovelo do negativnih posljedica i za Srbiju – to Vučić ne bi dopustio. Stvari koje su se desile devedestih se više nikada neće ponoviti – rekao je Petrič.

  • Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    U BiH je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje u procesu pristupanja.

    Kako je naglašeno u izvještaju, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 odsto, za razliku od 13,9 odsto u prethodnoj godini.

    Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su uticale visoke cijene za energente tokom 2022. godine i njihovo smanjenje tokom prošle godine.

    Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Evropske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1 odsto. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istakli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, te u oblasti obrazovanja.

    Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost omladine pala je na 32 odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je stoodstotni pad u odnosu na period prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60 odsto.

    U posljednjem kvartalu je došlo do usporavanja rasta plata na 11 odsto u odnosu na 14,8 odsto u trećem kvartalu.

    U izvještaju se podsjeća i na glavni izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen sredinom novembra, u kojem je konstatovano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije, te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti.

    Svijetla tačka ekonomije u BiH je, sudeći prema ovim podacima, i dalje u turizmu. Naime, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj noćenja porastao je za 19,1 odsto, dok je broj dolazaka bio veći za 14,7 odsto, pišu Nezavisne novine.

  • Zašto u dogovoru iz Laktaša nema zakona o Ustavnom sudu BiH

    Zašto u dogovoru iz Laktaša nema zakona o Ustavnom sudu BiH

    U dogovoru političkih lidera u Laktašima ne spominje se zakon o Ustavnom sudu BiH. Ali se zato do kraja aprila obećava donošenje zakona o izboru sudija u Ustavni sud BiH, a to je ogromna razlika.

    Kao što je poznato, politički stav iz Srpske, kao i zaključak Narodne skupštine, bio je da nema usvajanja nijenog zakona na nivou BiH prije donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH.

    U skladu s tim, SDS je u Domu naroda u avgustu 2023. predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, ali do sada nije razmatran.

    Osim što je pomenuti zaključak NSRS u Sarajevu prekršen nebrojeno puta, sada priča zvanično kreće u drugom smjeru.

    -Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavni sud BiH – piše u zaključima koje su usaglasili Milorad Dodik, Dragan Čović, Eledin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto.

    Kao što je poznato, politički stav iz Srpske, kao i zaključak Narodne skupštine, bio je da nema usvajanja nijenog zakona na nivou BiH prije donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH.

    U skladu s tim, SDS je u Domu naroda u avgustu 2023. predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, ali do sada nije razmatran.

    Osim što je pomenuti zaključak NSRS u Sarajevu prekršen nebrojeno puta, sada priča zvanično kreće u drugom smjeru.

    -Do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavni sud BiH – piše u zaključima koje su usaglasili Milorad Dodik, Dragan Čović, Eledin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto.

    Zašto je reforma Ustavnog suda BiH podijeljena na dva kolosjeka?
    Naš izvor iz koalicije na nivou BiH kaže da je ustavna mogućnost takva da Parlamentarna skupština BiH može da donese samo zakon koji će regulisati izbor sudija. Istovremeno, u Ustavu BiH piše da će Sud “većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu”. Upravo to što sada definišu Pravila, trebalo bi da definiše zakon o Ustavnom sudu BiH.

    -Ma koliko stav iz RS bio opštepoznat, ovo je jedini put kojim se može ići – tvrdi naš sagovornik.

    Sličnog mišljenja su i pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali. Jedan od njih podsjeća da u Pravilima ustavnog suda BiH piše da “samo Ustavni sud može donositi propise i opšte akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom BiH”.

    -To je neustavno, jer tako nešto nigdje ne piše u Ustavu BiH, ali su oni ipak rekli u preambuli. I sad, kad bi bio donijet zakon o Ustavnom sudu BiH, na primjer sa nazivom i sadržajem kakav je u Domu naroda BiH predložio SDS, dva člana Predsjedništva BiH, Bećirović i Komšić, bi sigurno odmah podnijeli zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti i pozivali se na taj citat iz preambule Pravila. Taj zahtjev bi onda sigurno usvojila sadašnja nomenklatura sudija, na čelu sa ovo troje stranih sudija, i za takvu odluku bi se pozvali upravo na to što su napisali u prethodnom citatu preambule Pravila – kaže stručnajk za pravo koji je insistirao da mu ne pominjemo ime.

    Kako kaže, upravo zato je put da se prvo donese zakon o prestanku mandata stranih sudija. Naime, takav zakon ne može pasti na Ustavnom sudu, jer Ustav BiH propisuje da Parlament BiH poslije pet godina od isteka mandata prvih stranih sudija može donijeti zakon o drugačijem izboru to troje sudija. Što znači da bi zakon o prestanku mandata stranih sudija uredio samo taj prestanak i izbor troje domaćih sudija umjesto njih, i ništa više te ga zbog toga ne bi sadašnji Ustavni sud mogao proglasiti neustavnim.

    -A zatim, kad se donese taj zakon i po njemu zamijeni troje stranih sudija sa troje domaćih sudija, onda bi se moglo ići u donošenje i zakona o Ustavnom sudu BiH sa ostalim odredbama koje bi sada da progura SDS, odnosno sa odredbama o načinu glasanja u sudu, koje sada ne bi mogle proći iz razloga koje sam prethodno rekao. Ali, kad se zamijeni troje stranih sudija sa troje domaćih sudija, onda bi izostanak stranih sudija doveo do drugačijeg odnosa snaga u personalnom sastavu sudija u Ustavnom sudu, koji sastav bi bio takav da se odredbe iz Pravila Ustavnog suda ne tumače kao zabrana donošenja zakona o Ustavnom sudu sa sadržajem koji sada aktuelizuje SDS. Već bi taj novi sudijski sastav mogao glasati da tim zakonom o Ustavnom sudu nije povrijeđen Ustav BiH – kaže naš sagovornik.

    Šta je predložio SDS
    Podsjećamo, SDS je preko svog delegata Želimira Neškovića, predložio zakon o Ustavnom sudu BiH, po hitnom postupku. Zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH.

    -Predstavnički dom Parlamenta FBiH bira šest sudija, a Narodna skupština RS troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda BiH mogu se izabrati najviše troje sudija – piše u Prijedlogu.

    Predviđa se da Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija BiH.

    Predsjednik SDS Milan Miličević smatra da je dogovor iz Laktaša dobijanje na vremenu i skretanje na sporedne puteve s osnovne tema, a to je zakon o Ustavnom sudu BiH.

    -To je prioritetni zakon koji treba da se usvoji da bi se išlo dalje sa usvajanjem evropskih zakona. On u svom tekstu sadrži i tu stavku u vezi sa zamjenom stranih sudija domaćim tako da je on kao zakon kompletan. Naravno, može da pretrpi izvjesne promjene u cilju poboljšanja. Ali, isto tako je činjenica da ga protivno Poslovniku o radu Doma naroda BiH Nikola Špirić drži negdje u ladici. To ne radi slučajno nego po direktivi – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, dogovor lidera stranaka vlasti na nivou BiH jeste “pokušaj da se neukoj javnosti dokaže da oni navodno misle ozbiljno, a ustvari skreću sa teme, kupuju vrijeme.

    –Kao što to rade i sa Izbornim zakonom BiH da bi na kraju ostalo sve nepromijenjeno, da bi izborna korupcija mogla da se nastavi. Meni je taj scenario vrlo vidljiv. I treba se vratiti u institucije, a ne praviti sastanke o sudbini Republike Srpske po privatnim imanjima – zaključuje Miličević.

  • Amerika odustaje? Bajden se predomislio

    Amerika odustaje? Bajden se predomislio

    Bajdenova administracija namjerava da odloži odluku o odobrenju za izgradnju najvećeg terminala za izvoz prirodnog gasa u SAD.

    Navedeni projekat, Prolaz Kalkasije 2 (Calcasieu Pass 2) ili CP2, nalazi se među 17 dodatnih terminala, koje je predložila industrija fosilnih goriva, preneo je Njujork Tajms.

    CP2, projekat vredan 10 milijardi dolara, nalazio bi se duž pomorskog kanala koji povezuje Meksički zaliv sa jezerom Čarls i izvozio bi do 20 miliona tona prirodnog gasa godišnje, čime bi povećao trenutnu količinu izvezenog američkog gasa za oko 20 odsto.

    Projekat najpre zahteva odobrenje od Federalne regulatorne komisije za energiju pre nego što bude prenet na razmatranje Odeljenju za energetiku.

    Bela kuća bi sada trebalo da naloži Odeljenju za energetiku da svoju procenu pomenutog projekta proširi na razmotranje uticaja na klimatske promene, kao i na ekonomiju i nacionalnu bezbednost, piše Njujork tajms, pozivajući se na neimenovane izvore.

    Projekat bi mogao da bude prolongiran i nakon novembarskih izbora, što bi predstavljalo problem za taj i 16 drugih predloženih terminala.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada se američki predsednik Džozef Bajden priprema za predizbornu kampanju, jer bi to verovatno bilo otežavajuća okolnost za njegov reizbor, čime podilazi klimatskim aktivistima, pre svega onim mlađima, koji su mu pomogli da pobedi na izborima 2020. godine, a koji su bili veoma rezgnirani prošle godine zbog toga što je Bajdenova administracija odobrila projekat Villov, ogromne operacije bušenja nafte na Aljasci, navodi Njujork Tajms.

    To se događa i u momentu, kada su Sjedinjene Američke Države vodeće u svetu i u izvozu tečnog prirodnog gasa i u proizvodnji nafte i gasa, a zemlja ima sedam izvoznih terminala, dok još pet je već u izgradnji.

    S druge strane, republikanci i bivši predsednik Donald Tramp, za koga se očekuje da bude protivkandidat Bajdenu na izborima u novembru, verovatno će pokušati da iskoriste svako odlaganje u davanju dozvole za projekat i optuže Bajdena da koči razvoj američke energetike, napominje list.

    “Ovaj potez bi predstavljao funkcionalnu zabranu novih dozvola za izvoz prirodnog gasa”, rekao je danas republikanski lider u Senatu Mič Mekonel.

    Njujork Tajms napominje da je prirodni gas, koji se prvenstveno sastoji od metana, čistiji od uglja kada sagoreva, ali metan je kratkoročno mnogo snažniji gas u poređenju sa ugljen-dioksidom i može da curi bilo gde duž lanca snabdevanja – od proizvodnog izvora do postrojenja za preradu do ploče za kuvanje.

  • Ukrajinci priznali? Javio se Zelenski

    Ukrajinci priznali? Javio se Zelenski

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da se igra sa životima ukrajinskih zatvorenika nakon smrtonosne avionske nesreće u zapadnoj Rusiji.

    Zahteva međunarodnu istragu posle nesreće koja se juče dogodila u Belgorodskoj oblasti u blizini ukrajinske granice.

    Rusija je, s druge strane, saopštila da nema preživelih nakon što su ukrajinske snage oborile avion Il-76 u kojem je bilo 65 ukrajinskih ratnih zarobljenika, šest članova ruske posade i tri stražara. Moskva je tvrdila da su Ukrajinci bili u avionu radi razmene zarobljenika.

    Ukrajinska vojna obaveštajna služba saopštila je da joj nije rečeno da obezbedi bezbedan vazdušni prostor, kao u prethodnim prilikama prebacivanja ratnih zarobljenika.

    U svom video obraćanju kasno sinoć, predsednik Zelenski je rekao da je “očigledno da se Rusi igraju životima ukrajinskih zatvorenika, osećanjima svojih rođaka i emocijama našeg društva.

    Zelenski, koji je danas otkazao planirano regionalno putovanje vezano za njegov rođendan, naglasio je da se “moraju utvrditi sve činjenice”.

    Jučerašnje izjave ukrajinske vojne obaveštajne službe smatraju se, navodi Bi-Bi-Si, prećutnim priznanjem da je oborila vojni transportni avion, iako je istakla da nema pouzdane informacije o tome ko je bio u avionu.