Autor: INFO

Budžet Savjeta ministara BiH povećan je za 241 milion maraka, od čega je 90 miliona maraka od tog povećanja pripalo Oružanim snagama BiH.

Rekao je ovo ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez ističući da su prvi put od osnivanja Oružanih snaga nabavljene kvalitetne uniforme. Pohvalio se i radovima u kasarnama tvrdeći da rade infrastrukturu, te sajber zaštitu.

Govoreći o strankama koje čine vlast na nivou BiH, Helez se požalio na ministre iz Srpske targetujući ih kao glavni problem za funkcionisanje “vladajuće koalicije na nivou BiH”.

– Oni inpute dobijaju od Milorada Dodika. To jako teško funkcioniše. Umjesto da idemo na Savjet ministara sa nekim elanom da usvojimo puno kvalitetnih zakona, ja kao da idem u rov. To je puno stresa. Pripremimo dobre zakone, oni samo kažu “skidamo” – tvrdi Helez.

Dodaje da su, ipak, “u ovom političkom kuršlusu”, donijeli preko 1.000 akata i zakona za ovu godinu dana.

Helez ističe da je Savjet ministara BiH donio i nekoliko zakona iz ključnih 14 prioriteta.

Na pitanje zašto ga više nema na sastancima stranaka koje čine vlast na nivou BiH, Helez je istakao da nije mnogo zainteresovan za njih jer “ima puno posla”.

– Da li ima sad nekih tu političkih stvari i poteza da Dodik ne želi da ja tamo budem – to ne znam – istakao je Helez.

Dodao je kako se divi liderima SDP, NiP i Naše stranke, Nerminu Nikšiću, Elmedinu Konakoviću i Edinu Forti jer imaju, kako ističe, “snage i strpljenja u razgovorima s Dodikom”.

– Stalno ponavljati priču oko BiH, nije nimalo lako – rekao je on.

Helez se osvrnuo i na nedavni sastanak predstavnika SNSD, HDZ BiH i “Trojke” u Laktašima, navodeći kako je o tome čitao u medijima.

Ističe da neke stvari koje su dogovorene na tom sastanku ne može podržati, a tiču se izmjena Izbornog zakona BiH.

– Neke stvari ne mogu podržati, da se zatvore liste, to je unazad 100 godina. Ja ću biti životom protiv toga. Neću nikad dozvoliti da se asimetrično biraju članovi Predsjedništva. Jesam za indirektni izbor, da parlament to bira, to je trošak da ide direktno na biranje, ali ne može se iz toga izvući Republika Srpska – navodi Helez.

On ističe da je uočio dva propusta u tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje su dogovorene na tom sastanku.

Ostavljeno je, tvrdi Helez, “da se i dalje mogu vršiti malverzacije”.

Bojim se da je to bio Dodikov manevar da pozove da pričaju o ozbiljnim stvarima, da izbjegne nametanje visokog predstavnika. Ako je to bilo, onda je prevario predstavnike “Trojke” – naveo je Helez.

Govoreći o krivičnoj prijavi koju je podnio protiv Dodika, svog zamjenika Aleksandra Goganovića i pukovnika Oružanih snaga BiH Milana Damjanića zbog proslave Dana Republike, Helez je rekao kako će “pratiti taj slučaj”.

Helez je najavio da neće stati i da će podnijeti još jednu krivičnu prijavu, ali ovaj put protiv ministara iz Srpske u Savjetu ministara BiH, ukoliko budu blokirali neku tačku dnevnog reda koja se odnosi na Oružane snage BiH.

– Sve što se radi u Oružanim snagama BiH zaustavljaju tri ministra iz Republike Srpske. Ima član zakona koji to reguliše. Naredna tačka dnevnog reda koju obore, ide krivična prijava. I neka odgovaraju za ono što rade protiv ove države – poručio je Helez.

On se osvrnuo i na imenovanje generala u Oružanim snagama BiH ističući da je to završena priča bez obzira što nisu imenovani u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Šest godina su bili isti generali na pozicijama, a mogu četiri. Prekršeni su zakonski okviri. Komšić je iskoristio to što jedan od članova kojeg smo mi predložili ne ispunjava, i stavio drugog koji ispunjava uslove – to je završena priča. Oni su imenovani, parlament to ne mora potvrditi. Kada prođe 45 dana to je gotovo. Mi smo već to promijenili u Butmiru, Živinicama, i Banjaluci – rekao je Helez gostujući na “Dnevniku D” na Federalnoj televiziji..

Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.

Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.

Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.

“Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.

“Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.

“Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.

“Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.

Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.

“Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.

Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.

Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.

Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.

“Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.

Lider DF-a i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić demantovao je izjavu lidera NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koju je iznio na tribini svoje stranke večeras u sarajevskoj općini Novi Grad. Konaković je izjavio: “Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strane da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Rutteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH.”

Komšić se oglasio na društvenim mrežama.

“To je laž, i izgleda jedino sredstvo koje mu je preostalo! Ipak previše je svjedoka sa tog sastanka za tako providnu laž. Ali to je tako dječija laž, ili još gore, bolesna laž”, rekao je Komšić.

Podsjetimo, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Marko Rutte bili su u dvodnevnoj posjeti BiH i pohvalili napredak BiH, ali je rečeno i to da BiH još ima obavezan i 14 prioriteta EK, a kako bi naša zemlja dobila datum otvaranja pregovora sa EU. Iduća šansa za BiH bi trebala biti u martu. Zvaničnici i političari su podijeljeni u vezi toga da li će vlasti napraviti ključne korake kako bi BiH konačno dobila zeleno svjetlo.

Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković obratio se na tribini ove stranke održanoj u Novom Gradu.

Konaković je tom prilikom govorio i o sastanku koji je održan u Predsjedništvu BiH, a na kojem je, kako on tvrdi, Željko Komšić tražio da ne budu otvoreni pregovori sa BiH.

• Želim vas podsjetiti da smo mi, kada se otvorila prilika da BiH napravi jedan iskorak, bili spremni otići u Neum iako smo znali da je to politički rizik. Tada smo pokazali istinski da nam je država BiH važnija od stranke ili bilo kojeg ličnog benefita. Provjerio sam i dobio potvrdu sa više strana da je sam Željko Komšić na sastanku sa nizozemskim premijerom Ruteom u Predsjedništvu BiH tražio da EU ne otvori pregovore sa BiH. To je ta razlika između nas i njih, zamislite jednog lidera koji kaže nemojte s nama otvoriti pregovore – rekao je Konaković.

Dodao je da bi i “SDA i DF sigurno bili spremni na različite ustupke i političku trgovinu da bi osigurali benefite za sebe ili pak osigurali da kadrovi ovih stranaka koji su danas u pritvoru izađu na slobodu”. Potom se osvrnuo stanja u KS.

• Porodiljna naknada danas je u Sarajevu 1.200 KM, imenovani zvaničnici danas prijavljuju svoju imovinu, svaku promjenu koja nastane. Normalno je da djeca imaju subvenciju za vrtiće, postalo je normalno da svi učenici u osnovnim školama imaju besplatne udžbenike, postalo je normalno da su riješene liste čekanja za dodjelu stanova šehidskim porodicama i porodicama poginulih boraca. I sve to se dešava u vrijeme finansijskog udara koji je uticao na smanjenje prihoda od oko 100 miliona KM. I sve ovo je normalno u Sarajevu i samo u Sarajevu jer ovdje NiP lideriše procese – istakao je Konaković.

Govoreći o federalnom nivou, rekao je da je stanje deset puta gore nego što se i može zamisliti.

Istakao je da je posebno velika šteta napravljena u Јavnom preduzeću Autoceste FBiH i Elektroprivredi BiH, a da stanje nije najbolje ni u BH Telekomu.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je danas da saradnja sa međunarodnim partnerima mora biti na visokom nivou, ali i da je saglasan sa onima koji kažu da odluke u BiH, ipak, moraju donijeti domaći lideri.

Konaković je, komentarišući stav Ambasade SAD u BiH koja je reagovala na prijedloge izmjena Izbornog zakona sa sastanka političkih lidera u Laktašima, rekao da će sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem razgovarati o ovoj temi.

– Važna su nam njihova mišljenja, a ja po nekim stavovima nemam ista mišljenja sa američkom administracijom i dok sam ovdje donosiću odluke u interesu svih građana BiH, a poštovati stavove partnera u onoj mjeri u kojoj ne ugrožavaju interese BiH – naveo je Konaković.

Odgovarajući na pitanje kako je sada fokus na izmjenama Ustava, kada je u Laktašima razgovarano o izmjenama Izbornog zakona, Konaković je rekao da je za stranke “trojke” u okviru izmjena Izbornog zakona najvažnija implementacija međunarodnih sudova, koje, kako je rekao, nema bez izmjene Ustava.

– Ne tražimo nikakve prečice za članstvo u EU, ali tražimo razumijevanje i pokazivanje liderstva od EU, koja bi odlukom da otvori pregovore sa BiH poslala snažnu podršku građanima BiH – izjavio je Konaković novinarima u Sarajevu Konaković, koji se danas sastao sa ministrom za evropska pitanja Češke Martinom Dvoržakom.

On je rekao da je u razgovorima naglašeno i da je BiH svjesna svog dijela obaveza da usvoji još nekoliko zakona, koji su uslov za otvaranje pregovora sa EU, a koji, prema njegovim riječima, nisu nešto teško za donošenje.

Dvoržak je naglasio da je Češka veliki podržavalac proširenja EU i integracije BiH, navodeći da je jedno od najvećih dostignuća predsjedavanja Češke EU – davanje kandidatskog statusa BiH.

Dvoržak je pozdravio i usvajanje Zakona o organizaciji tržišta vina, koji je izrađen uz podršku eksperata iz Češke, ističući da će to biti model za nove saradnje.

– Češka dugi niz godina u BiH sprovodi razvojnu saradnju i uložila je znatna finansijska sredstva. Nastavićemo pružati tu vrstu pomoći, a fokusiraćemo se na transformacije koje su potrebne na evropskom putu – zaključio je Dvoržak.