VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik o minimalcu, kovertama i crnim isplatama

    Dodik o minimalcu, kovertama i crnim isplatama

    Ideja o povećanju minimalne plate na 1.050 KM snažan je iskorak koji će biti težak za pojedince u privatnom sektoru, ali je nužno da bi se sačuvala radna snaga, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Istovremeno, on je rekao da nio ne kaže da to nije teško za poslodavce.

    -Javni sektor ne bi trebalo da ima probleme. Neke kompanije ne, jer su izvan toga. Ali značajan dio srednjih-manjih preduzeća bi mogao imati probleme. Ali, izvinite, nama sve češće dolaze poslodavci koji govore da nema radnika, neće da rade. Pa, ako hoćemo da imamo radnike, onda moramo da se bavimo i pitanjima kako da obezbijedimo prava radnika. A ne samo pravo na profit – Dodikova je poruka.

    Dodik ističe da je profit važan, ali i da zemlje liberalnog kapitalizma imaju u svijest ugrađenu “socijalnu odgovornost kompanija”.

    -Ne možete imati radnika koji je nezadovoljan platom i ambijentom. Nećete pridobiti nijednog radnika ako izvlačite ekstremnu dobit, a držite minimalne plate – rekao je predsjednik.

    Koverte
    Govoreći o kontroli inspekcije, Dodik ističe da formalno poslodavci koji “dijele koverte” ispunjavaju svoje obaveze, a da bi se preduzela akcija u njoj treba da učestvuju i radnici i odgovorni organi.

    -Nekoliko pokušaja inkognito akcija te vrste nije urodilo plodom jer radnici ne žele da sarađuju. Dođete u firmu, minimalna plata je 700 KM, a oni isplaćuju 720. Formalno mu ne možete ništa. A svi znaju da će sutra dati kovertu u kojoj je 500 KM. To je naš mentalitet koji treba da bude promijenjen. Ali on se mijenja i zakonima. Mentalnitet se mijenja i činjenicom da ćete povećati osnovicu za minimalnu platu i smanjiti okvir za sivu ekonomiju i crne fondove – rekao je Dodik za ATV.

    On ističe da je potrebno obaviti razgovore sa poslodavcima i vidjeti kojim bi putem trebalo da se kreće.

    -Da nisam ništa progovorio, bili bi suprotstavljeni stavovi. Na kraju svake godine mora se utvrditi minimalna plata u Republici Srpskoj koja će se isplaćivati u narednoj godini. Predviđen je dijalog između socijalnih partnera, Vlade, poslodavaca i sindikata. U posljednjih nekoliko godina taj dijalog nije dao rezultate i Vlada je morala da utvrđuje najnižu platu. Ove godine je ona u Srpskoj 700 KM. Najviša je zagarantovana plata u regionu. Naravno da je viša u Hrvatskoj i Sloveniji, ali oni su članovi ЕU – kaže Dodik.

    “Crne isplate”
    Dodaje da to jeste njegov prijedlog i on treba da bude polazna osnova za razgovore.

    -Ali ja ću uvažiti i sindikalne i stavove poslodavaca. Neki će opet koji govore da ako Dodik kaže, tako mora biti. To nije tako. Vidjećemo šta će se reći u okviru tog dijaloga. Svi pokušavaju da dodaju nešto što nije tačno. Niko ne isključuje poslodavce da razgovaramo o tome, ali ima devijacija. Ne može se reći da prigovori sindikata koje smo slušali prethodnih godina nisu tačni. Vezano za to da se favorizuje dobit i da se koristi za crne isplate da bi se izbjegli doprinosi i slično i neće niko moći dokazati da osim javnog sektora i značajnog broja poštenih poslodavaca, nema i onih koji to isplaćuju na takav način. Nemoguće je da ako je minimalna plata 700 KM da vi inženjera u građevinarstvu isplaćujete 720 KM. Svako zna da se radi o koverti. Usput to preduzeće bilježi dobit – zaključio je Dodik.

  • Crnadak: Definitivno, Dodik i Šmit su se sastali i postigli dogovor

    Crnadak: Definitivno, Dodik i Šmit su se sastali i postigli dogovor

    “Sad je definitivno, Šmit i Dodik su održali sastanak, koji je prerastao u druženje i postigli su dogovor”, tvrdi potpredsjednik PDP Igor Crnadak.

    Podsjećamo, u javnosti se već danima šuška o susretu Dodika i Šmita u Laktašima. Lider PDP, Branislav Borenović, pozvao je Dodika da kaže da li je nazdravljao sa Šmitom u “bakinačkim kafanama”.

    Međutim, Dodik tvrdi da se radi o prežvakanim starim lažima.

    – To je bilo 2010. godine. Bio sam predsjednik Republike. Tražili su iz EU da se uvedu reforme koje bi mogle da koštaju našu poljoprivrednu proizvodnju preko 300 miliona na godišnjem nivou.

    Pošto za to nismo dali saglasnost, iz njemačke Savezne vlade su tražili da se sastanem sa ministrom za poljoprivredu. Tada sam se sastao sa legalnim ministrom njemačke Savezne vlade za poljoprivredu koji se zvao Kristijan Šmit.

    To nema nikakve veze sa njegovim imenovanjem vezano za ovu lažnu funkciju – rekao je Dodik gostujući na jednoj TV.

  • Održana svečana akademija povodom 45 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci

    Održana svečana akademija povodom 45 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci

    Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci u mnogo čemu je prvi, poput uvođenja nastave na engleskom jeziku na prvom ciklusu studija, a cilj je pozicioniranje na međunarodnoj sceni, poručeno je danas u Banjaluci na svečanoj akademiji povodom 45 godina rada ove visokoškolske ustanove.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je ovaj fakultet obrazovao dobar i stručan medicinski kadar, koji se nalazi na vodećim pozicijama mnogih klinika u Srpskoj i svijetu.

    “Unapređenje nastave sa predavanjima na engleskom jeziku dodatno će Banjaluku pozicionirati na evropskoj mapi”, rekao je Stevandić novinarima prije početka akademije.

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir rekao je da Vladu Srpske raduje činjenica da je Medicinski fakultet upisao 130 stranih studenata koji dolaze iz raznih zemalja, od Azije do Evrope.

    “Medicinski fakultet ima kontinuitet razvoja i nadam se da će izgradnja medicinskog kompleksa, gdje će biti spojeni obrazovanje i u srednjoj školi zajedno sa visokim obrazovanjem, a sve to u saradnji sa Univerzitetskim kliničkim centrom Srpske, doprinijeti boljem studiranju zdravstvenih i medicinskih nauka i omogućiti naučnoistraživački rad u oblasti medicine”, naglasio je Budimir.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin rekao je da je Medicinski fakultet za 45 godina kontinuirano napredovao u svim segmentima, a veoma često pravio prve korake u nekim novinama.

    “Medicinski fakultet je prvi uveo studije na engleskom jeziku na prvom ciklusu studija. Plan je da i drugi studijski programi, osim medicine, budu dostupni na engleskom jeziku. Osim toga, ovaj fakultet predvodi aktivnosti na nivou Univerziteta kada je riječ o naučnoistraživačkom radu”, naveo je Gajanin.

    Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić istakao je da imaju mnogo razloga za slavlje, jer je mnogo toga ostvareno, a očekuju i dodatni napredak.

    “Više od 3.000 doktora je završilo Medicinski fakultet u Banjaluci. Gotovo da ne možete naći u zdravstvenom sistemu Republike Srpske nekoga da nije završio ovaj fakultet”, naveo je Škrbić.

    On je posebno istakao kvalitet nastave koja se ogleda i kroz predavanja na engleskom jeziku zbog čega iz godine u godinu imaju sve veću zainteresovanost studenata iz inostranstva.

  • Stevandić: Izvještajem Evropske komisije o napretku BiH nastavljeno političko uslovljavanje

    Stevandić: Izvještajem Evropske komisije o napretku BiH nastavljeno političko uslovljavanje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da je izvještajem Evropske komisije o napretku BiH nastavljeno političko uslovljavanje.

    “To je isti izvještaj u kome se navodi da je Ukrajina napredovala u poštivanju ljudskih prava. Oni tamo ljude vezuju za bandere i bičuju ih, te protjeruju sveštenike iz crkve, što dovoljno govori”, rekao je novinarima Stevandić.

    On je istakao da ovakvih stvari u BiH nema, iako su joj upućene kritike, a Ukrajini nisu.

    “To je rezultat geopolitičke strategije, a ne zrelosti jednog društva”, rekao je Stevandić.

    Kada je riječ o ekološkoj zaštiti Republike Srpske, Stevandić smatra da Vlada i Narodna skupštine moraju sačiniti ukupan master plan zaštite

  • Preminuo Žarko Laušević

    Preminuo Žarko Laušević

    Poznati srpski glumac Žarko Laušević preminuo je u 64. godini poslije kratke i teške bolesti. Datum i mjesto sahrane biće naknadno saopšteni.

    Karijera Žarka Lauševića bila je karijera koju bi svako poželio.

    Bilo da je igrao glavnu ulogu ili epizodu, Lauševićevi likovi redovno su ulazili u antologije najboljih glumačkih ostvarenja.

    Već 1982, sa 22 godine, dobio je prvu filmsku ulogu i od tada je svake sezone imao neku filmsku, televizijsku ili pozorišnu premijeru.

    Rođen je 19. januara 1960. godine na Cetinju. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, a bio je član Јugoslovenskog dramskog pozorišta.

    Ulogom u filmu Progon debitovao je na filmu 1982. godine. Iste godine ostvario je značajne uloge u filmovima Savamala i Direktan prenos. Veliku slavu doživio je sa jednom od glavnih uloga u TV seriji Sivi dom (1984).

    Igrao je uloge u više od dvadeset filmova i televizijskih serija, među kojima su: Šmeker (1985), Svečana obaveza (TV) (1986), Dogodilo se na današnji dan (1987), Oficir s ružom (1987), Braća po materi (1988), Boj na Kosovu (1989), Original falsifikata (1991), Bolje od bjekstva (1993), Kaži zašto me ostavi (1993), Nož (1999).

    Poslije više od decenije pauze vraća se na veliko platno ulogom ikonopisca Save u filmu Tajna nečiste krvi (2012). Nakon toga, niže uloge u filmovima Smrdljiva bajka (2015) i Senke nad Balkanom (2017) gde tumači princa Đorđa Karađorđevića.

    TV publici predstavio se 2018. godine maestralnom ulogom Aćima Katića i seriji Koreni. Igrao je i u Državnom službeniku (2019-2020), Ime naroda (2020), Aleksandar od Јugoslavije (2021), Kalkanski krugovi (2021), Vreme zla (2021), Leto kad sam naučila da letim i Heroji (2022) i Heroji Halijarda gde tumači Kostu Јovića (2023).

    Dobitnik je brojnih nagrada počev od Zlatne arena u Puli za najbolju mušku ulogu u filmu Oficir s ružom, 1987. godine, “Cara Konstantina” u Nišu iste godine, kao i nagrada Grad teatar i “Zoran Radmilović” za ulogu Kanjoša Macedonovića (1989), vlasnik je Grand-pri Naisa (2016) i Zlatne antene (2019).

  • Višković: Izbalansirati interes radnika i poslodavaca

    Višković: Izbalansirati interes radnika i poslodavaca

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Unije poslodavaca Republike Srpske, Sašom Trivićem, Јankom Petrovićem, Dejanom Mijićem i Zoranom Škrebićem, povodom utvrđivanja iznosa minimalne plate u Republici Srpskoj.

    Tokom sastanka, Višković je istakao da je Vlada otvorena za dalje razgovore o iznosu najniže plate, te da je neophodno doći do rješenja koje bi izbalansiralo interese radnika s jedne, i poslodavaca, s druge strane.

    Višković je još jednom ukazao da dogovor o iznosu minimalne plate prevashodno treba da bude rezultat razgovora socijalnih partnera u okviru Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te apelovao na obje strane da unutar Savjeta pokušaju postići dogovor, bez međusuobnih isključivosti po ovom pitanju.

    Uvažavajući iznesene stavova predstavnika poslovne zajednice, Višković je podsjetio da je Vlada Srpske preduzela niz konkretnih koraka kako bi došlo do povećanja plata zaposlenih, između ostalih i usvajanjem stimulativnog Zakona o podsticajima u privredi.

    Višković je istakao da ostaju privrženi sistemskim mjerama koja će dovesti do daljeg ekonomskog rasta i standarda građana Republike Srpske.

    Današnjem sastanku prisustvovali su i ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

  • Trivić: Privreda BiH ne može izdržati minimalac od 1.050 KM

    Privreda BiH generalno ne može izdržati minimalac od 1.050 KM, kako su predložile Vlade Srpske i Federacije BiH i na to su poslodavci iz RS upozorili predsjednika Vlade Radovana Viškovića.
    Izjavio je to predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić nakon sastanka u Vlade RS.On je novinarima rekao da, prema njihovoj ocjeni, minimalac može da ide do 760 KM.

    -Minimalac jeste administrativno 700 KM, međutim on za radnike u privatnom sektoru kroz dodatke minuli rad, topli obrok i prevoz iznosi skoro 950 KM – naveo je Trivić. On je rekao da Vlada ima svoje potrebe u smislu borbe sa sivom ekonomijom, nastojeći da kroz najnižu platu proširi oporezivanje u sivoj zoni, ali smatra da nije dobar način da se to radi preko minimalca.

    -Vlade u BiH putem zakona i kontrolnih organa treba da sprovode mjere borbe sa sivom ekonomijom, a ne kroz populističku priču – rekao je Trivić.

    On je upozorio da će se u slučaju implementacije najniže plate od 1.050 KM doći u situaciju da će mnogi poslodavci zatvoriti radna mjesta.

    -Naravno, dobro je što je premijer Srpske rekao da priča o najnižoj plati nije završena i da će sve analizirati. I da će u znatnoj mjeri zavisiti od odluke Vlade Federacije BiH radi usklađenosti kada je riječ o najnižoj plati – rekao je Trivić. On je rekao da su poslodavci predložili da kroz određene zakonske izmjene i prebacivanja troškova zdravstva dođe do povećanja plata.

    –Nadamo se da će vlade Srpske i Federacije BiH što prije organizovati na ovom planu sastanak sa poslodavcima iz oba entiteta da se postigne zajednička odluka – rekao je Trivić i dodao da je to potrebno da ne bi bilo štete po privredu u oba entiteta, jer je, kako smatraju, minimalac od 1.050 KM nemoguć.

    Potpredsjednik Unije Dejan Mijić je rekao da je predloženi minimalac neprihvatljiv i nerealan u ovom trenutku.

    -Shvatili smo poruku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je predložio minimalac od 1.050 KM, kao želju i to nam je danas otprilike potvrđeno u smislu da u narednom periodu dođemo do nekog realnog iznosa najniže plate -rekao je Mijić, piše Srpskainfo.

  • “Dodik o posjeti Šmita Bakincima ćuti kao i u slučaju Milanović”

    “Dodik o posjeti Šmita Bakincima ćuti kao i u slučaju Milanović”

    • Кada se kaže istina, onda – muk. Takva je praksa Milorada Dodika kada se otkrivaju njegove zakulisane raznje, pa je indikativno što on ne reaguje na navode o njegovim mogućim sastancima sa Кristijanom Šmitom.

    Ovo je rekao Milanko Mihajilica, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, referišući se na izjavu predsjednika PDP Branislava Borenovića da je Dodik sjedio sa Šmitom “u bakinačkim lokalima”.

    • Javnost, koju obojica sluđuju svojim „sukobima“ već mjesecima, mora da zna da li se Dodik sastajao sa svojim navodnim protivnikom Šmitom. Da li je bio i sa njemačkim migrantom, kako ga naziva, tamo gdje je potvrđeno da se sastajao i sa svojim prijateljem Zoranom Milanovićem nakon što je on slavio zločinačku akciju “Oluja” – pita Mihajilica.

    Mihajilica ističe da Dodik komentariše sve i svašta, tako da nekada djeluje kao besposlena baba koja „visi“ po društvenim mrežama.

    • Reaguje na svaku pojavu, ali očigledno se ućuti na navode koji su, u svjetlu statusa Кristijana Šmita i njihovih svakodnevnih prepirki, vrlo ozbiljni. Pozivam Dodika i Šmita da na ovo odgovore. Pored svega, jasno je i da je istina o Dodikovom i Šmitovom odnosu potpuno razotkrivena kada je, nakon najkorumpiranijih izbora u istoriji višestranačja u BiH, Šmit izjavio da je bilo manjih neregularnosti. Tako je nelegitimni legitimisao lažnu pobjedu lažnog predsjednika, pa je čak zaslužio i udarni termin na RTRS, a čini se, poslije svega što je uradio za Dodika, i koju „Đedovaču“ u sred Bakinaca. Takođe, pozivam i RTRS i Dodika da objasne otkud Šmit na javnom servisu, jer ni to nije bilo moguće bez zelenog svjetla iz Dodikovog kabineta – poručio je Mihajilica.
  • Nešić: Konakoviću, svoju nesposobnost ne pokušavaj prebacivati na druge

    Nešić: Konakoviću, svoju nesposobnost ne pokušavaj prebacivati na druge

    Povodom jučerašnjeg saopštenja ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića da “MIP BiH pruža aktivnu podršku Ministarstvu bezbjednosti BiH nadležnom za proces evakuacije državljana BiH iz Gaze”, ministar bezbjednosti Nenad Nešić zamolio je Konakovića da svoju nesposobnost da pravovremeno pomogne državljanima BiH, što je zakonska obaveza MIP-a, ne pokušava sakriti iza Ministarstva bezbjednosti.

    Demagogija i pozerstvo ministra Konakovića nisu ni od kakve pomoći državljanima BiH u Gazi. Problem je očito nastao kada se trebalo konkretno i efikasno raditi. Sramota je za BiH da je više državljana BiH iz ratom zahvaćenog područja evakuisao ministar inostranih poslova Srbije nego ministar inostranih poslova BiH. Nadležnost MIP-a BiH je, prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, zaštita državljana BiH na privremenom boravku u inostranstvu – ističe ministar Nešić.

    Diplomatsko-konzularna predstavništva u Egiptu, Izraelu, Јordanu i Kataru, objašnjava on, obavezna su da pomognu državljanima BiH i da im obezbijede putni list ukoliko nemaju važeću putnu ispravu.

    • Ako su se pojavili neki rođaci rođaka koji nemaju državljanstvo BiH, a koje Konaković takođe želi da dovede u BiH, naravno da će Granična policija, Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo bezbjednosti uraditi sve bezbjednosne provjere jer je u suštini riječ o migrantima. Ne pada nam na pamet da bez bezbjednosnih provjera ovdje puštamo strane državljane koji dolaze iz ratnih područja na kojima djeluju terorističke organizacije – naglašava ministar bezbjednosti Nenad Nešić.

    On dodaje da ministar inostranih poslova Elmedin Konaković nije dostavio Ministarstvu bezbjednosti spisak od 54 osobe koje žele evakuaciju u BiH, pri čemu su svega njih 19 državljani BiH.

    • Da nam je dostavio ta imena, svakako bi mu odmah dali informaciju da li među njima ima lica, stranih državljana, kojima ne treba dozvoliti da uđu u avion za BiH. Ovako, na granici ćemo izvršiti provjeru tih lica i postupiti u skladu sa zakonskim propisima – navodi Nešić.

    Nešić je poručio Konakoviću da se ubuduće ne krije iza Ministarstva bezbjednosti i svoju nesposobnost ne pokušava populistički prebacivati na druge.

    • Mišljenje Evropske komisije jasno kaže ko efikasno radi svoj posao i rješava probleme. Ministarstvo bezbjednosti. Ubuduće kolegi Konakoviću savjetujem – kada nešto ne zna da uradi neka nam se slobodno obrati za savjet, rado ćemo mu pomoći. Pozerstvo i populizam su kratkog vijeka. Mi u tome ne želimo da se takmičimo, ali smo spremni na takmičenje u rezultatima rada – poručio je Nešić.
  • Stanivuković: Najbolji konceprt je javno-privatno partnerstvo

    Stanivuković: Najbolji konceprt je javno-privatno partnerstvo

    Shvatamo potrebu Banje Luke za novim parking mjestima i shodno tome počeli smo sa rješavanjem tog pitanja.
    Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji se ujedno osvrnuo i na to da se mnogi danas pitaju – ko to gradi parkinge.

    -Najbolji mogući koncept jeste upravo javno-privatno partnerstvo gdje Grad nema troškove, a ostvaruje prihode i pritom dobija nova parking mjesta. Građani će ove parkinge koristiti pod istim uslovima kao i parkinge gdje je Grad investitor – istakao je gradonačelnik Stanivuković.

    Dodatno je naglasio kako će upravo ovim konceptom svi biti na dobitku – Grad, jer će obezbijediti dodatna parking mjesta i prihode, ali i građani, koji će imati više parking mjesta na raspolaganju.

    -Da bi se jedan ovakav projekat realizovao Grad je morao pokrenuti inicijativu, dati sve potrebne saglasnosti i uložiti mnogo truda – istakao je gradonačelnik tom prilikom.

    Podsjećamo, gradonačelnik je ranije istakao kako Banja Luka dobija 200 parking mjesta u samom centru našeg grada, te da je to samo početak, jer će se već naredne godine pristupiti izgradnji i nekoliko podzemnih i nadzemnih garaža, te će na taj način našim sugrađanima biti dostupno oko novih 1.000 parking mjesta, navedeno je na sajtu Gradske uprave Banjaluka.

    Banjalučka Tržnica gradi novi parking pored svog glavnog objekta u centru Banjaluke, a kako je za BL portal prošle sedmice potvrdio direktor, Nemanja Bilanović, investitor izgradnje je Tržnica d.o.o. Banja Luka.

    “Parking je u skladu s građevinskom dozvolom objekat privremenog karaktera. Planirano je da u skladu s odlukom Skupštine Grada i ugovora s Gradom dijelom bude namijenjen za javno parkiranje, a dijelom za potrebe Gradske tržnice”, rekao je Bilanović za naš portal.

    On je, za razliku od Stanivukovića, naveo da parking u skladu s projektnom dokumentacijom ima oko 100 parking mjesta.