VRBAS Media

Autor: INFO

  • Marfi se ponovo miješa u unutrašnja pitanja – na red stiglo i pravosuđe

    Marfi se ponovo miješa u unutrašnja pitanja – na red stiglo i pravosuđe

    U bilo kojoj zemlji u svijetu, diplomatski predstavnik strane države, koji se otvoreno miješa u rad domaćeg pravosuđa, bio bi odmah protjeran. Tako poslanik u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH Milorad Kojić komentariše saopštenje američke ambasade u Sarajevu, u kojem otvoreno kritikuju izmjene Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Bivši predsjednik te institucije Milan Tegeltija kaže da je i ovo potvrda da Amerikanci sve procese u BiH žele da stave pod kontrolu.

    U sve se miješaju. Prvo su diktirali zadatke novoj federalnoj vladi, konstatno napadaju vlasti u Srpskoj, komentarišu pravosnažne presude, pokušali su da sruše dogovor iz Laktaša. Sada se američka ambasada otvoreno upliće u rad VSTS BiH. Smetaju im posljednje izmjene Poslovnika o načinu izbora članova Savjeta koji su do sada bili birani nasumično, žrijebanjem.

    • Sistem koji je usvojio VSTS, umjesto žrijebanja, otvara prostor za diskriminaciju tj. zamrzavanje sadašnje etničke i rodne ravnoteže u Savjetu. Time se umanjuju šanse za izbor kandidata koji ne zadovoljavaju fiksne etničke i rodne uslove, koji idu u prilog sadašnjim članovima VSTS-a – ističe se u saopštenju Ambasade SAD u BiH.

    Kada već komentarišu političke, društvene procese, otvoreno se miješaju u rad bh pravosuđa, pozivam američku ambasadu i ambasadora Majkla Marfija da se registruju kao politička partija i izađu na izbore, kaže poslanik Milorad Kojić, uvjeren da bi kod naroda prošli kao “bosi po trnju”.

    • U bilo kojoj zemlji u svijetu, normalnoj zemlji da to uradi bilo koji ambasador dobio bi notu i bio bi protjeran jer nema pravo da se miješa u unutrašnje odnose. Oni sedmično izdaju po pet saopštenja i reaguju na određene procese. Imali smo saopštenje da se mora promjeniti Ustav kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava, to nije njihov posao da kažu šta domaći političari treba da rade. Dakle, američka ambasada dala je sebi puno za pravo – poručio je Kojić.

    Saopštenje američke ambasade dokaz je da BiH nije suverena država, da Amerikanci žele da kontrolišu sve procese u BiH, uključujući i pravosuđe, kaže bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija.

    • Ako jedan strani ambasador, diplomtski predstavnik u BiH koji mora da poštuje diplomatsku konvecniju, dopusti sebi da kaže najvišem pravosudnom tijelu u jednoj državi vaša odluka ne valja, promjenite je, da li ste vi svjesni šta to znači. To je nazamislivo, zamislite da se to desi u Italiji da neki strani ambasador kaže tamošnjem VSTS da vaša odluku o promjeni Poslovnika nije dobra, promjeniti je, to je nevjerovatno, to stvari dovodi do besmisla, do apsurda – tvrdi Tegeltija.

    Pritisaka i pokušaja miješanja u pravosuđe bilo je i za vrijeme njegovog manadata, podsjeća Tegeltija.

    • I na mene lično i na VSTS, gdje se od mene tražila ostavka. Evo sada nema mene, ali evo opet se taj pritisak nastavlja. Јednostavno, postoji potreba da se kontroliše sve – dodao je Tegeltija.

    U VSTS-u BiH ne žele da komentarišu saopštenje Ambasade SAD.

    U odgovoru dostavljenom RTRS kažu da je odluka o promjeni Poslovnika donesena većinom glasova, a da je predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija svoj stav iznio tokom diskusije na sjednici, na kojoj je promijenjen Poslovnik.

    Јavnost nije upoznata kakav je bio njegov stav, ali u saopštenju Američka ambasada odaje priznanje Lamdžiji koji je glasao protiv te odluke.

  • Ubistvo u Doboju; Uhapšene dvije osobe

    Ubistvo u Doboju; Uhapšene dvije osobe

    Brzom i efikasnom akcijom policijskih službenika MUP-a Republike Srpske za samo nekoliko časova identifikovane su i uhapšene dvije osobe koje se dovode u vezu sa brutalnim ubistvom muškarca čije je tijelo danas pronađeno u okolini Doboja, saznaje Srna.

    Potraga za izvršiocima bila je aktivna na širem području u nadležnosti policijskih uprava Doboj i Banjaluka.

    Akcija je sprovedena pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Doboju.

    Tijelo muškarca pronađeno je na području Doboja, saopšteno je danas iz dobojske Policijske uprave.

    • Istraga je u toku i dok se ne završi, ne možemo iznositi informacije. U srijedu u jutarnjim časovima održaće se konferencija za novinare na kojoj će biti poznato više detalja – potvrdila je za RTRS Dragana Damjanović, portparol Policijske uprave Doboj.
  • Dodik: Nije problem u Ustavu i zakonu, već u motivu

    Dodik: Nije problem u Ustavu i zakonu, već u motivu

    Ustav BiH je umnogome kopija Ustava SAD. U njega su ugrađena i pozitivna rješenja koja su omogućavala efikasno funkcionisanje BiH u okviru bivše Јugoslavije, piše Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u autorskom tekstu.

    Tekst prenosimo u cijelosti:

    Prije svega element “nacionalnog ključa”, koji je sprečavao dominaciju bilo kojeg naroda nad drugim.

    Autori Dejtonskog sporazuma, time i Ustava, imali su u vidu specifičnost BiH, njeno nasljeđe, kompleksnost odnosa.

    Vodili su računa da tako uređena BiH bude dovoljno komotna za sva tri naroda i dva entiteta.

    O svemu su vodili računa, ali su previdjeli spremnost, prije svega, SDA, ali i nekih drugih da zloupotrijebe i izigraju uspostavljeni okvir.

    Nikada SDA i njeni sateliti nisu željeli BiH tri ravnoprava naroda i dva entiteta, već zemlju u kojoj bi jedan narod bio ravnopravniji od druga dva.

    Zato su prvo oduzeli pravo jednom narodu da sam bira člana Predsjedništva i gotovo polovinu postojanja dejtonske BiH jedan narod je predstavljao čovjek čije se uporište u tom narodu mjeri promilima.

    Zato danas govorimo o izmjenama Izbornog zakona, prije svega da bismo spriječili njegovu zloupotrebu.

    Da bismo oduzeli pravo pojedinima koje nikada nisu ni mali.

    Unapređenje izbornog procesa je nešto što apsolutno nije sporno. Govorimo o promjeni Ustava da bismo spriječili njegovo kršenje.

    Kakvog li apsurda.

    Republika Srpska ima motiv da se Ustav poštuje, da BiH funkcioniše kao zemlja u kojoj su Srbi, Bošnjaci, Hrvati i ostali ravnopravni. U kojoj se predstavnici naroda dogovaraju kako da život učine boljim.

    Motivi nekih je da dominiraju nad drugima i da nameću rješenja.

    Znači, nisu problem Ustav i zakoni, problem je u motivima.

  • Srbija pokazala koje naoružanje ima, Vučić i Dodik prisustvovali prezentaciji

    Srbija pokazala koje naoružanje ima, Vučić i Dodik prisustvovali prezentaciji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje u kasarni Topčider statičkom prikazu sredstva naoružanja i vojne opreme Vojske Srbije.

    U obilasku sa Vučićem su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, ministar odbrane Miloš Vučević, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović i drugi pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.

    Na statičkom prikazu su predstavljeni modernizovani tenk M-84 AS2, modernizovani BVP M-80 AB2, LAZAR-3 BOV OT 4X4, Zastava NTV, MRAP 6×6, BOV “Miloš-M” 4×4 i BOV “Miloš“ 4×4, HMMWV, BRDM-2MS, KMI-2 (BOV KIV MIP-3), KMI-1 (MIP-1), besposadne platforme “Miloš” (V1, V1 i logistički), STH 155 mm NORA, SVLRM TAMNAVA, digitalizovani “Oganj”, modularni “Oganj”, UPARS, BOV KIV artiljerijski (sa UPAOS), modernizovana “Gvozdika”, modernizovani KOT, PASARS-16 (4-cevac, RS Mistral, Maljutka, Ometač i Radar), OAR modernizovani Žirafa.

    Zatim će biti prikazane i bespilotne letjelice i dronovi (Pegaz, Vrabac-izviđač, Vrabac-bombarder, Obad, Sistem RVML-02, Naoružani dron, Osica, Komarac i drugi), BL CH-95, LPRS za PVD Mistral-3, PT Antidron ometač – ADRON, FM Antidron sistem, KVAD sa prikolicom, motorne sanke i padobranska oprema, kao i ronilačka i alpinistička oprema.

    U prikazu učestvuju i preduzeća odbrambene industrije koje će predstaviti deo asortimana, kao i tehnički remontni zavodi “Kragujevac” i “Čačak”, navodi Tanjug.

    Vučić je polovinom januara posjetio Dežurni operativni centar Vojnobezbjedonosne agencije i tada rekao da Srbija u ovom trenutku ima 186 miliona evra slobodnih sredstava na računu Jugoimport SDPR- a, kao i da će tih 186 miliona biti odmah potrošeno na kupovinu oružja i oruđa iz fabrika srpske namjenske industrije.

    On je dodao da će Srbija pored osam Nora, uzeti 81 produženi “Miloš” za prevoz pješadijskih jedinica i dodao da će svako od tih vozila biti naoružano dupsom ili 12,7 ili 14,5 milimetara ili 20 milimetara i protivoklopnim raketama kako bi moglo da u svakom trenutku pruži odgovor i težim oklopno-mehanizovanim jedinicama i borbenim vozilima.

    “Uzećemo 30 kupola za Lazare sa specijalnim dupsovima, uzećemo i deo mađarske robe koju nabavljamo, to je 26 borbenih vozila pešadije i još nekih delova”, rekao je Vučić.

    On je tada rekao da je stigla i oprema koja je kupljena prije dvije godine, a koja se tiče ometanja neprijateljskih dronova i niskoletećih letjelica, helikoptera i aviona.

    Naveo je da Srbija privodi kraju potpuno opremanje PVO sistema.

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević rekao je ranije u Budimpešti poslije sastanka sa svojim mađarskim kolegom da će Srbija kupiti od Mađarske oklopna vozila, a dogovoreno je i da se mađarskoj strani proda srpska municija.

  • SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    Amerika polako, ali sigurno ulazi u veliku ustavnu krizu, a epicentar sukoba je u saveznoj državi Teksas. Pošto se nalazi na samoj granici sa Meksikom i bilježi veliki broj ilegalnih ulazaka, Greg Abot, guverner Teksasa, postavio je žilet žicu na granicu, dok je Vrhovni sud naložio da ona mora biti skinuta.
    Abot, inače republikanac, se zainatio i prijeti sukobom sa federalnim snagama ako bude bilo potrebe. Još 25 republikanskih guvernera stalo je uz Abota, koji naglašava da vjeruje i u njihovu vojnu podršku Teksasu.

    Upravo ova kriza prijeti da preoblikuje Ameriku, moć savezne vlade i država, ali i ozbiljno poremeti demokratu Džozefa Bajdena u izbornoj godini za predsjednika Amerike.

    Prvestveno je Vrhovni sud saopštio da savezna vlada ima ovlašćenje da ukloni žilet žicu koju je Teksas postavio na južnoj granici sa Meksikom, zbog priliva ilegalnih migranata.

    Nacionalna bezbjednost je saopštila da Teksas ima rok do petka da dozvoli federalnim vlastima pristup “Eagle Passu“. Ali, guverner Teksasa prijeti da će povećati državnu patrolu na granici, dodajući još barijera i više žilet žice.

    Haim Vaskez, advokat za imigraciju Sjevernog Teksasa, rekao je za CB News da je ovo nezapamćeni sukob na granici.

    “Nikada nismo videli haos koji sada imamo. Nikada nismo došli do te tačke gdje imamo Nacionalnu gardu Teksasa, agente iz DPS-a koji u suštini blokiraju ulaz i preuzimaju vlast ili kontrolu granice. Trenutno smo u veoma kritičnom pitanju jer testiramo, zaista, suštinu Sjedinjenih Država i da li Vrhovni sud ima ovlašćenja, da li države moraju da se pridržavaju ili pronađu način da to protumače onako kako one žele”, rekao je Vaskez.

    Ako savezna vlada odustane od ovoga, oni će u potpunosti izgubiti autoritet koji imaju, smatra advokat.

    Dvadeset pet republikanskih guvernera podržava stav Abota. Kažu da Teksas ima ustavno pravo na samoodbranu. Abot kaže da vjeruje da bi te države bile spremne da pošalju trupe na granicu ako bude potrebno.

    “Mislim da smo upravo sada prešli granicu pokušaja da riješimo problem i sada ga pretvaraju u političko pitanje”, rekao je Vaskez.

    Teksas dijeli granicu od 1.981 kilometar sa Meksikom. Ilegalna imigracija približava se kriznoj tački. Samo prošlog mjeseca obrađeno je rekordnih 300.000 ilegalnih imigranata.

    Pitanje migranata će možda čak i biti odlučujuće kada je riječ o predstojećim predsjedničkim izborima. Sadašnji američki predsjednik Džozef Bajden iz redova demokrata primjetno je liberalan po tom pitanju, dok republikanci koji kontrolišu Teksas žele oštriju borbu sa migrantima, prenosi Nova.

    Na potezu je sada Bajden, koji usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, mora da se odlučno postavi i kada je riječ o unutrašnjoj krizi. Nesumnjivo je, takođe, da Greg Abot neće odustati od svojih namjera i da će vjerovatno ovaj slučaj odrediti ishod i narednih sukoba država sa saveznom vlašću.

    Teksas je, inače, poznat i kao “buntovnik” Sjedinjenih Država. Nerijetko se iz ove savezne države pominje riječ otcjepljenje, a posljednji put se to dogodilo u decembru prošle godine.

    Zagovornici otcjepljenja Teksasa od Sjedinjenih Država tada su vjerovali da su na ivici da ostvare ključnu pobjedu.

    Teksaški nacionalisti godinama se zalažu za referendum o secesiji Teksasa, uprkos činjenici da Ustav SAD ne predviđa da se država otcijepi. Zemlja se otcijepila od Meksika 1836. i provela devet godina kao sopstvena nacija prije nego što je postala američka savezna država. Takođe se otcijepila od SAD 1861. prije nego što je ponovo primljena nakon završetka građanskog rata 1870.

  • Stevandić: Ustav BiH ne mijenjati po narudžbi

    Stevandić: Ustav BiH ne mijenjati po narudžbi

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se Ustav BiH ne treba mijenjati po narudžbi, već po unutrašnjem konsenzusu kada se za to steknu uslovi.

    Te uslove ne može da propisuje nijedna ambasada, već unutrašnji dogovor političkih predstavnika u BiH – rekao je Stevandić za Srnu.

    Komentarišući jučerašnji sastanak predstavnika partija u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu i činjenicu da nisu prisustvovale stranke iz opozicije, Stevandić je istakao, da ono što je unutrašnji dogovor političkih predstavnika iz Laktaša treba biti realizovano jer je nesporno za bilo koga, dok ne treba ulaziti u nešto oko čega se ne mogu saglasiti.

    Stevandić je naglasio da lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, kada kritikuje stranke iz opozicije koje nisu došle na ovaj sastanak da su one time izbjegle dio odgovornosti, treba prvo da pođe od sebe i preuzme dio odgovornosti za sprovođenje dogovora iz Laktaša.

    • Umjesto da dogovaramo ono što smo usaglasili u Laktašima, oni sada pod pritiskom Ambasade SAD počinju da se bave pitanjima koja su mnogo teža i koja se drugačije rješavaju – naveo je Stevandić.

    Član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac rekao je nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika političkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH koji su u Sarajevu organizovale stranke “trojke” da je to bio pokušaj da se na dnevni red stave izmjene Ustava BiH što nije prioritet, već je to implementacija dogovora iz Laktaša.

    Sastanku je, osim Košarca, u ime SNSD-a prisustvovao i potpredsjednik stranke Nebojša Radmanović, a odazvali su se i Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, Čedomir Stojanović iz DEMOS-a, u ime Naroda i pravde Elmedin Konaković i Denis Zvizdić, Darjana Filipović iz HDZ-a BiH, Saša Magazinović iz SDP-a BiH.

    Na sastanak nisu došli predstavnici SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, kao i predstavnici opozicionih stranaka iz Federacije BiH, SDA, NES-a i Demokratskog fronta.

  • Spajić: Nikakve koristi od uvođenja sankcija Rusiji

    Spajić: Nikakve koristi od uvođenja sankcija Rusiji

    Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je da praćenje politike sankcija EU prema Moskvi nije donijelo nikakvu korist Crnoj Gori.

    U 2021. i 2022. godini, kada smo glasali za usvajanje sankcija Rusiji, nismo dobili nikakvu korist – rekao je Spajić.

    On je naglasio da, za razliku od zemalja EU, Crna Gora još nema mogućnost da dobije finansijsku pomoć od zajednice za nadoknadu gubitaka, te u vezi s tim pitanje pristupanja Uniji istakao kao posebno značajno.

    Spajić je za “Politiko” rekao da je Crna Gora prva na redu za ulazak u EU među ostalim balkanskim zemljama i izrazio nadu da će se pridružiti Uniji do 2028. godine.

  • Ogromna panika – “Zgaziće” nas Rusi

    Ogromna panika – “Zgaziće” nas Rusi

    Statistika po kojoj Rusija troši ogromna sredstva za ratnu mašineriju zabrinjava Zapad jer ne mogu da pariraju Moskvi po tom pitanju.

    Zbog toga stručnjaci za odbranu upozoravaju da bi to Rusiji moglo da pruži ogromnu materijalnu superiornost u ratu u Ukrajini.

    Kako prenosi Blic, zvanična Moskva pretvorila je i neke tržne centre u naučno-istraživačke centre koji proizvodi dronove. Takođe, Rusi su pozvani da rade šest dana nedeljno i volontiraju u fabrikama u sklopu pojačanih ratnih napora. Postoje čak i snimci ruske televizije na kojima se vidi kako ruska deca uče da sklapaju delove municije u radionicama.

    A to su, kako se pdalje navodi, samo najvidljiviji delovi ekonomske mobilizacije za koje se Vladimir Putin nada da će preokrenuti tok rata, a od koje strahuju ukrajinski i zapadni generali.

    “Trenutno se nalazimo u scenariju gde Rusija troši 40 odsto BDP-a na ovaj rat. To je više od zdravstva i obrazovanja”, rekao je neimenovani zapadni zvaničnik za britanski Telegraf.

    Iako se iza kulisa uveliko priča o urgentnosti situacije, zapadne vlade jednostavno ne prate korak. “To je suludo”, rekao je jedan insajder britanske odbrane, koji je tražio anonimnost pozivajući se na institucionalne prepreke u širenju informacija o zapadnoj proizvodnji oružja.

    S druge strane, tajnovitost ruske odbrambene industrije i sklonost zvaničnika da nameštaju brojke u propagandne svrhe, otežavaju procenu tačnog stepena prelaska Rusije na ratnu ekonomiju. Ali skoro svi stručnjaci se slažu da se to dešava i da je opasno.

    Na primer, Rusija je 2023. proizvela 1.530 tenkova i 2.518 oklopnih borbenih vozila, rekao je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane u izveštaju parlamentu u decembru.

    On je rekao da to predstavlja povećanje proizvodnje tenkova za 560 odsto od februara 2022. godine. Proizvodnja borbenih vozila pešadije porasla je za 360 odsto, a oklopnih transportera za 350 odsto.

    Zapadni zvaničnici su ovog meseca rekli za “Njujork tajms” da je Rusija na putu da proizvodi dva miliona artiljerijskih granata godišnje – duplo više od količine koju su zapadne obaveštajne službe prvobitno procenile da bi Rusija mogla da proizvede pre rata.

    Ako se dodaju još i isporuke granata, projektila i dronova iz Irana i Severne Кoreje – Rusija već potvrđuje vatrenu nadmoć koju je imala na početku rata.

    U petodnevnom baražu krajem decembra Rusija je na Ukrajinu ispalila 500 projektila i dronova, rekao je predsednik Volodimir Zelenski.
    Istraživanje koje je ovog meseca objavio bezbednosni istraživački centar RUSI pokazalo je da je Ukrajina ispaljivala 7.000 artiljerijskih metaka dnevno tokom svoje letnje kontraofanzive, mnogo više od 5.000 Rusije. Međutim, ovog meseca, Rusi su ispaljivali 10.000, a Ukrajinci su pali na 2.000.

    To ne samo da ograničava sposobnost Ukrajine da pokrene nove ofanzive, već znači da artiljerijske jedinice imaju problem da potisnu ruske topove i ostavljaju pešadije u rovovima bez očajnički potrebne vatrene podrške.

    Do februara 2023, godinu dana nakon rata, evropska proizvodnja je procenjena na samo 300.000 metaka godišnje.

    U novembru je Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, priznao da obećanje EU da će Ukrajini dostaviti milion granata do marta ove godine neće biti ispunjeno.

    Implikacija je jasna: ako Zapad ne reaguje, Ukrajina može da izgubi rat. Šta će biti posle toga, niko ne zna, ali iz Moskve stižu alarmantni signali o daljim otimanjima zemlje u Evropi.

  • Mediji: On će biti novi šef oružanih snaga Ukrajine

    Mediji: On će biti novi šef oružanih snaga Ukrajine

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je podneo ostavku, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksej Gončarenko.

    Volodimir Zelenski je imenovao Kirila Budanova za glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine umesto Valerija Zalužnog, navodi ukrajinski novinar Roman Cimbaljuk.

    Sa druge strane, poslanik Aleksej Gončarenko potvrđuje da je Zalužni smenjen, ali ukaz još nije potpisan.

    Gončarenko je dodao da je Zalužnom ponuđeno mesto ambasadora u jednoj od evropskih zemalja, ali je on to odbio, prenose RIA novosti.

  • Kompanija Elona Muska ugradila moždani čip u čovjeka, cilj je kontrola uređaja razmišljanjem

    Kompanija Elona Muska ugradila moždani čip u čovjeka, cilj je kontrola uređaja razmišljanjem

    Multimilijarder Elon Musk saopćio je da je njegova kompanija Neuralink prvi put uspješno ugradila jedan od svojih bežičnih moždanih čipova u čovjeka.

    On je rekao da su prvi rezultati otkrili obećavajuće nervne impulse, a da se pacijent dobro oporavlja.

    Cilj Neuralinka je da poveže ljudski mozak sa kompjuterom, kako bi pomogla u rješavanju složenih neuroloških stanja.

    Brojne konkurentske kompanije su već ugradile slične uređaje.

    Muskova kompanija je u maju od Uprave za hranu i lijekove (FDA) dobila dozvolu da testira čip na ljudima. On je time dobio zeleno svjetlo za početak šestogodišnjeg istraživanja tokom kojeg se robot koristi za hirurško postavljanje 64 fleksibilne niti, tanje od ljudske kose, na dio mozga koji kontrolira “namjeru pokreta”.

    Kompanija kaže da ove niti omogućavaju njenom eksperimentalnom implantatu da snima i bežično prenosi moždane signale u aplikaciju koja dekodira kako se osoba namjerava kretati.

    Musk je rekao da će se Neuralinkov prvi proizvod zvati “Telepathy” te će omogućiti kontrolu telefona ili kompjutera razmišljanjem.

    “Prvi korisnici će biti oni koji su izgubili upotrebu svojih udova”, rekao je Musk.