VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nebenzja: Ukrajina je izgubila dostojanstvo i nezavisnost

    Nebenzja: Ukrajina je izgubila dostojanstvo i nezavisnost

    Ukrajina je zbog Majdana izgubila dostojanstvo i nezavisnost koje još uvijek nije dobila nazad, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

    “Kada Ukrajina bude prevazišla prvorodni grijeh Majdana, ostaće joj sramota i crna mrlja u istoriji Ukrajine, ali i cijelog svijeta. Ostaće joj zloslutno sjećanje na to koju cijenu nosi napuštanje sopstvenih interesa i potpuno potčinjavanje Zapadu”, kazao je Nebenzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN.

    Kijevski Majdan je bio zamišljen “isključivo kao sredstvo za slabljenje Rusije u interesu Zapada”, dodaje diplomata uvjeren da su Ukrajinci “cinično iskorišćeni i da su zemlju doveli do trenutne situacije u kojoj se ne naslućuju ukrajinski interesi”.

    Prije deset godina, 21. novembra 2013. godine počeli su protesti na Majdanu, centralnom trgu u Kijevu koji su doveli do državnog udara. Povod za masovne proteste bilo je vladino odlaganje potpisivanja sporazuma o pridruživanju sa ЕU.

    Nebenzja je najavio da će 8. oktobra biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini.

  • UIO BiH zaplijenila robu vrijednu milion KM

    UIO BiH zaplijenila robu vrijednu milion KM

    Pripadnici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su na području regionalnog centra Tuzla u dvije odvojene akcije oduzeli veću količinu tekstilnih proizvoda i mobilnih telefona čija se ukupna tržišna vrijednost procjenjuje na milion KM.

    Kako je saopšteno iz UIO BiH, na osnovu ranijih operativno-taktičkih saznanja u akciji “Panter”, pripadnici UIO iz regionalnog centra Tuzla izvršili su detaljan pregled i pretres teretnog vozila, a sve u skladu sa instrukcijama i uputstvima Tužilaštva BiH i naredbe Suda BiH.

    “Pored redovne pošiljke, gdje je za uvozno carinjenje bila prijavljena razna roba, pronađena je skrivena i krijumčarena roba, a radilo se o većoj količini tekstilnih proizvoda namijenjenih za tržište Zapadne Evrope”, naveli su iz UIO BiH.

    Protiv osumnjičenog će biti podnesen Izvještaj Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

    “U drugoj operativnoj akciji, a na osnovu raspoloživih informacija o neregularnostima u poslovanju jednog pravnog lica iz Tešnja, izvršena je detaljna provjera prometa i porijekla roba. Tom prilikom je pronađena veća količina robe stranog porijekla za koju nije postojala zakonom propisana dokumentacija (mobilni telefoni iPhone 14, iPhone 13, iPhone 12)”, naveli su iz UIO BiH.

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH poziva sve građane da na otvorenu liniju 080 02 06 07 prijave svaki oblik utaje carine ili PDV-a, ili nelegalnu prodaju akciznih proizvoda. Svi pozivi su, kako dodaju, besplatni i potpuno anonimni.

  • Beograd ima čvrste dokaze o obavještajnom radu Šnajdera

    Beograd ima čvrste dokaze o obavještajnom radu Šnajdera

    Bezbjednosno-informativna agencija Srbije ima čvrste dokaze da se prvi sekretar Ambasade Hrvatske u Beogradu Hrvoje Šnajder, kojeg su srpske vlasti protjerale, bavio obavještajnim radom, vrbovao političare i novinare, pišu Večernje novosti.

    Pozivajući se na dobro obaviještene izvore, list piše da su na meti Šanjdera bili i biznismeni i aktivisti nevladinih organizacija.

    BIA koja je u Srbiji duže od godinu pratila Šnajdera, operativca hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije, ima video i audio-snimke njegovih susreta sa srpskim političarima, privrednicima, novinarima, aktivistima NVO sektora.

    Prema istom izvoru, Šnajder se na različitim lokacijama u Beogradu sastajao sa predstavnicima raznih političkih opcija, a fokus njegovog interesovanja bile su predizborne aktivnosti u Srbiji, domaća partijska politika, kosovsko pitanje, odnosi Srbije sa Rusijom i Kinom, ekonomske prilika, stanje u vojnom sektoru.

    Mnogi njegovi sagovornici iz svijeta politike, novinarstva, biznisa i NVO vremenom su postali svjesni da su upali u mrežu perfidnog Hrvata, ali su nastavili da mu dostavljaju tražene informacije, piše list.

    Najčešće su to bila dokumenta ili podaci pohranjeni na fleš memorijama, a Šnajder je raspolagao zavidnim budžetom, pa se provjerava da li je pojedincima plaćao za saznanja koja su mu iznosili “kao na tacni”.

    Novosti pišu da je riječ o čovjeku koji je 2017. godine službovao na Kosovu i Metohiji, gdje hrvatske strukture imaju jako uporište, a poslije Prištine, Šnajder je svoje službovanje od 2020. godine nastavio u Beogradu.

    Kao pripadnik hrvatske SOA, podacima nije samo snabdijevao maticu, već se sumnja da su po sistemu kolektivne bezbjednosti neke njegove informacije završavale i u štabu NATO.

    Srbija je prije dva dana protjerala Šnajdera zbog, kako je obrazloženo, kršenja Bečke konvencije, na šta je Hrvatska reagovala jučerašnjim protjerivanje srpskog diplomate iz Zagreba.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je nakon toga da su netačni razlozi koje je Hrvatska navela prilikom proglašenja savjetnika Ambasade Srbije u Zagrebu Petra Novakovića personom non grata, jer Zagreb nema nikakvih dokaza da je prekršio odredbe Bečke konvencije.

  • Zelenskom se ljulja tron: Vojska kreće na njega?

    Zelenskom se ljulja tron: Vojska kreće na njega?

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je vojne komandante svoje zemlje da se ne mešaju u politiku.

    U intervjuu za britanski tabloid San (The Sun), Zelenski je govorio o svom odnosu sa višim komandantima, koji vode odbranu od ruske invazije.

    U kijevskim političkim krugovima mesecima se spekuliše o razdoru između Zelenskog i Valerija Zalužnog, glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga.

    General je dobio pohvale za svoje vojne kampanje i već se smatra rivalom Zelenskom za predsednika.

    Prema ustavu, redovni predsednički izbori morali bi da budu održani 31. marta, ali je Zelenski pozvao na odlaganje zbog rata koji besni u zemlji.

    “Ako vojnik odluči da se bavi politikom, to je njegovo pravo, ali onda mora da uđe u politiku i ne može da se bavi ratom”, rekao je Zelenski za San.

    “Ako vodite rat imajući u vidu da ćete se sutra baviti politikom ili izborima, onda se u svojim izjavama i na liniji fronta ponašate kao političar, a ne kao vojnik i mislim da je to velika greška”, nastavio je.

    “Uz poštovanje generala Zalužnog i svih komandanata koji su na bojnom polju, postoji apsolutno razumevanje hijerarhije i to je to, a ona ne može biti druga, treća, četvrta, peta”, dodao je ukrajinski predsednik.

    Zelenski, koji objavljuje dnevne novosti o borbama, izgleda aludirao na intervju koji je Zalužni dao za Ekonomist (The Economist) ranije ovog meseca u kojem je upozorio da je rat u zastoju.

    “Nema zastoja”, uzvratio je Zelenski.

  • U naredne dvije godine blag oporavak ekonomije i slabljenje inflacije u BiH

    U naredne dvije godine blag oporavak ekonomije i slabljenje inflacije u BiH

    U naredne dvije godine očekuje se oporavak ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka, naveli su iz Centralne banke BiH komentarišući najnovije projekcije inflacije i BDP-a.

    Tako su naveli da prognoziraju inflaciju od 6,3 odsto, što je za 1,4 procentna poena niže u odnosu na projekciju iz maja, dok je očekivani rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) nepromijenjen i iznosi 1,6 odsto.

    “U narednoj godini, usljed novih informacija o slabljenju spoljne tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa se nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1 odsto”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da, prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 odsto.

    “I dalje naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti. Ocjenjujemo kako su rizici za inflaciju iznad prognozirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u ovoj godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Takođe, najveći dio inflatornih pritisaka je trenutno posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i dalji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu”, kazali su iz Centralne banke.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ukazuju da je potrebno propitati se šta je uopšte pokretač ove svjetske inflacije.

    “Ovakva inflacija, u smislu visine, trebalo je da da bolje rezultate u smislu rasta, tako da je sve ovo što se dešava apsolutno van šema predvidivosti. Za rast BDP-a potrebne su investicije i domaće i strane, ali očigledno je da su investicije u blagom zastoju. S druge strane, BiH je takva zemlja, ako gledamo regiju, koja najmanje čini da investicije budu atraktivne”, pojasnio je Raković.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da sve govori komentar o “intenziviranom rastu od 3,5 odsto” kao “najoptimističniji scenario” u cijelom razmatranom periodu.

    “Mi smo tako nisko pali da tim tempom rasta ni naši unuci nemaju šta čekati ni čemu se nadati, a kamoli mi. Mi već toliko godina imamo prosječno mizeran rast (bilo je statističkih izuzetaka, ali samo fiktivnih, jer kakvu vrijednost ima viša stopa rasta jedne godine ako je prethodne bila recesija). A takozvano usporavanje inflacije, čak i ako se ostvari, opet znači samo nastavak rasta cijena. Nema suštinskog poboljšanja bez pada cijena”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da je nerealno da će primanja toliko rasti da nadoknade sva poskupljenja, a ogroman broj građana uopšte nema redovna i normalna primanja.

    “I sve ove procjene i ovako skromne i obeshrabrujuće može kao kulu od karata srušiti povećanje cijene struje koje se očito priprema što se tiče unutrašnjih faktora. Vanjski poput cijene nafte ili plina nisu pod našom kontrolom, ali bi barem djelimično mogli biti da, recimo, vlasti konačno stave u funkciju naftne terminale i akumuliraju rezerve goriva za slučaj novog znatnog rasta cijena. Nedavno su se u FBiH pohvalili obnovom upravne zgrade terminala, što je kao loš vic. Pa zar je stvarno prioritet i osnovna svrha te firme nečija kancelarija ili su sami terminali i rezerve nafte?”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da ni ove procjene i stanje koje vidimo oko sebe ne daju osnova za optimizam.

    “U najmanju ruku nagovještavaju nastavak agonije ako i ne bude daljeg pogoršanja. Da bismo umjesto toga imali poboljšanje i promjene koje će voditi mnogo boljim rezultatima od ovih prognoza, morali bismo imati ozbiljne ekonomske reforme, ali tome nema ni naznaka. Izvoz nam kontinuirano pada, a jedina reakcija vlasti je konstatacija da je to posljedica krize u EU kao našem najvećem izvoznik tržištu. Kao da ostatak svijeta ne postoji i mi moramo čekati oporavak EU da bismo izvozili”, zaključio je Gavran.

  • Protestna nota Albaniji zbog paljenja srpske zastave

    Protestna nota Albaniji zbog paljenja srpske zastave

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije uručilo je protestnu notu Ambasadi Albanije u Beogradu, kojom se najoštrije osuđuje čin paljenja državne zastave Srbije na centralnom gradskom trgu Skenderbeg u Tirani.

    Na društvenim mrežama i na medijskim portalima 20. novembra se pojavio snimak na kome fudbalski navijači u Tirani pale zastavu Srbije na trgu Skenderbeg. Zbog toga je Ministarstvo spoljnih poslova uručilo notu Ambasadi Albanije u Beogradu.

    • Smatramo da ovakvi događaji štete bilateralnim odnosima dvije zemlje, koji su u proteklih nekoliko godina dostigli najvišu tačku tokom viševjekovne zajedničke istorije – saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

    U saopštenju se navodi da Ministarstvo spoljnih poslova, u tom duhu, očekuje da će nadležne institucije Albanije učiniti sve što je u njihovoj moći da identifikuju i procesuiraju počinioce tog djela, koji su jasno vidljivi na objavljenom snimku, kao i da će o tome diplomatskim putem u razumnom roku obavijestiti i institucije Republike Srbije.

  • Banjalučani ogorčeni, prevoznici se pravdaju

    Banjalučani ogorčeni, prevoznici se pravdaju

    Gužve na na ulicama, radovi na putu, “saobraćajna revolucija” koja je sve dodatno zakomplikovala, plus od ranije naslijeđeni problemi, sve je to dovelo do kolapsa u gradskom saobraćaju u Banjaluci.
    Stižu brojne primjedbe građana koji autobusom putuju na posao, u školu ili na fakultet, a najviše kukaju mještani Derviša, Zalužana, Kuljana i Barlovaca.

    U ova prigradska naselja voze linije 13, 13A i 2, za koje je nadležan “Autoprevoz”.

    “Već danima mi se dešava da čekam autobus 40 minuta, kao da živim na Sjevernom polu ili usred Nedođije, a ne sedam kilometara od Boske i Trga Krajine”, kaže jedna čitateljka iz Derviša.

    “Prije bih stigla iz Sanskog Mosta”
    Dodaje da, i kad dočeka autobus, putuje do odredišta više od pola sata, a kad se autobus zaglavi u gužvi, i čitav sat.

    Na loš gradski prevoz žali se i mještanka Kuljana, koja radi u centru grada.

    “Vjerujte da popodne, kad se vraćam s posla, izgubim po sat i po u putu. Rođena sam i odrasla u Sanskom Mostu, tačno mi dođe da se tamo vratim. Prije bih u centar Banjaluke stigla iz Sane, nego iz Kuljana”, kaže naša sagovornica.

    Na sve ovo, otkako je promijenjen režim saobraćaja u centru, pa je autobusko stajalište kod Pozorišta ukinuto, jer je glavna ulica postaja jednosmjerna, mnogi putnici su zbunjeni, jer ne znaju gdje čekati autobus, prenosi Srpskainfo.

    “Na označenom autobuskom stajalištu iza Narodne skupštine sam čekao autobus za Zalužane. Nailazili su busevi, mahao sam i nogama i rukama, nikom nije palo na pamet da stane. Kad su tako prošla 4 autobusa, šta ću, zaputio sam se pješke do Velesajma”, priča jedan student.

    Na sve ovo, direktor “Autoprevoza” Dejan Mijić poručuje da su građani u pravu i da razumije njihovo nezadovoljstvo.

    “I mi se prilagođavamo, trudimo se da izađemo u susret građanima, ali nije to uvijek ni lako ni moguće. Dešava se da autobusi drastično kasne zbog gužve na ulicama. U takvim situacijama smo primorani da na teren pošaljemo dodatno vozilo i dodatnog vozača, iako nas niko ne plaća za to”, kaže Mijić.

    Muke zbog izgradnje mostića

    Kaže da je posebno opterećena takozvana Stara gradiška cesta, saobraćajnica koja povezuje Zalužane i okolna naselja sa centrom.
    “Otkad se gradi mostić u Dervišima stanje je još gore”, kaže Mijić.

    Dodaje da stvar dodatno pogoršavaju saobraćajni udesi, koji su učestali u vrijeme špice: ujutro kad ljudi kreću na posao i popodne kad se vraćaju kući.

    “Zbog tih nesreća česti su zastoji”, kaže Mijić.

    Kad su u pitanju nova autobuska stajališta, Mijić kaže da od Gradske uprave još nije dobio zvanično obavještenje o njihovom postavljanju i rasporedu, tako da svi improvizuju.

    “Bez obzira na to, vozačima je sugerisano da stanu na svakom mjestu gdje postoji saobraćajni znak za stajalište. Ali, moguće je da se ni oni nisu najbolje snašli”, pravda se Mijić.

  • Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

    Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

    Skoro neopaženo prošla je izjava Generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako Alijansa razmatra mogućnost povećanja svog prisustva u BiH, na Kosovu i Metohiji i u regionu u cjelosti.

    Trenutno razmatramo naše vojno prisustvo u regionu Zapadnog Balkana. To uključuje BiH, ali i (samoproglašeno) Kosovo, naglasio je Stoltenberg.

    On je dodao da NATO razmatra trajnije povećanje trupa u regionu, kako bi “držao tenzije pod kontrolom”.

    Ima li potrebe za gomilanjem trupa NATO na Balkanu, posebno u BiH, pitali smo političare u Republici Srpskoj?

    “Veće tenzije na Kipru”
    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić je stava da NATO pretjeruje.

    – Budući da nemamo nikakvih incidenata i tenzija i s obzirom na to da su mnogo veće tenzije na međugraničnoj liniji razgraničenja na Kipru, gdje imamo tri naoružane grupe – kiparske, turske i UN, a tamo se NATO ne gomila, nema nikakvih potreba da bilo ko priziva bilo kakve incidente ili da zvecka oružjem ni unutar BiH – kategoričan je Stevandić.

    Isti stav ima i zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica.

    “PR za NATO”
    On kaže za Srpskainfo da ne vidi razlog za dolazak NATO trupa u BiH jer bezbjednosna situacija nije ugrožena.

    – Stoltenberg je rekao da razmatraju povećanje snaga, što znači da nije sigurno da će to i učiniti, ali da to mogu uraditi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Rezolucijom koja je usvojena u Savjetu bezbjednosti UN, s kojom se usaglasila i Ruska Federacija. Dakle, to mogu uraditi samo kroz pomoć Misiji Althea – pojašnjava Mazalica.

    Dodaje da, u svakom slučaju, Stoltenbergovu izjavu najviše treba posmatrati kao PR za NATO, koji geopolitički želi da veže čitav ovaj prostor Zapadnog Balkana i da onemogući, kako i sam spominje, “takozvani maligni ruski uticaj”.

    – Ne možemo reći da je to neko zveckanje oružjem, ali jeste jedno više političko i medijsko pokazivanje snage, bez nekog velikog utemeljenja i bez prijeke potrebe. Podsjetiću da je na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, što je potvrdila i srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović, konstatovano da nema prijetnji po bezbjednost i mir u BiH – zaključuje Mazalica.

    Već viđeno
    Član odbora za bezbjednost u NSRS, Milanko Mihajilica, kaže da s obzirom na “konfuznu i konfliktu političku i bezbjednosnu situaciju u BiH ne iznenađuje stav NATO za vojno prisustvo u BiH”.

    On ističe da to nikako nije dobro za Republiku Srpsku te da je upozoravao u parlamentu Srpske da bi se ovako nešto moglo desiti.

    – Upozoravao sam da će njihov konačan cilj biti jačanje međunarodnog vojnog prisustva u BiH kao garant provođenju civilnog dijela mirovnog sporazuma. Na neki način sam želio da upozorim predstavnike Srpske da vode računa o tome jer nije u našem interesu da se ovdje jača međunarodno vojno prisustvo – kaže Mihajilica za Srpskainfo.

    Milanko Mihajilica za govornicom maše rukomFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Dodaje da je jedino rješenje unutrašnji dijalog, ali da se očito situacija komplikuje na širem geopolitičkom planu.

    Mihajilica navodi da izjave Stoltenberga o jačanju NATO trupa u BiH treba gledati i u kontekstu situacije na Kosovu i Metohiji, a ne treba potcijeniti ni dešavanja u regionu, rat u Ukrajini i najnoviji sukob u Pojasu Gaze.

    – Namjere NATO su očekivane. Volio bih da je drugačije, ali na žalost NATO ima svoje interese na ovim prostorima i to će u suštini biti loše za Republiku Srpsku. Očito je da je NATO procijenio da je njegovo prisustvo u BiH neophodno – ističe Mihajilica.

    Navodi da se plaši da se ne ponovi scenario iz perioda neposredno nakon odbrambeno-otadžbinskog rata u BiH kada je NATO ovdje imao stacionirano više od 40.000 svojih vojnika.

    – U suštini, provođenje mjera koje međunarodna zajednica nameće moguće je samo ako imaju ovdje snažno međunarodno vojno prisustvo, kao što su imali u periodu nakon rata. Zahvaljujući tome što su imali na desetine hiljada svojih vojnika ovdje oni su te svoje mjere provodili na ovaj ili onaj način, najčešće uz upotrebu sile. Dakle, bojim se da se scenario ne ponovi – zaključuje Mihajilica.

  • Podrška za inicijativu ukidanja PDV-a na prvi stan

    Podrška za inicijativu ukidanja PDV-a na prvi stan

    Za sve koji kupuju prvi stan računica je jasna. Ukoliko se ukine PDV na kupovinu prve nekretnine, na današnje cijene kvadrata, ostaće im dovoljno novca da opreme kompletnu nekretninu.

    “Recimo ako znamo da je u Banjaluci najniža cijena kvadrata u novogradnji 3000, pa sve do 5000, uzećemo da je 3500 neka prosječna cijena kvadrata, ako je mladi bračni par koji kupuje ili bilo ko, kupi stan od 50 kvadrata, oni će uštedjeti na toj kupovini 25000 maraka, odnosno 500 maraka po kvadratu”, rekao je Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine Remaks”.

    Sve je pokrenuo Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u savjetu ministara. Amidžić kao kadar SNSD-a zastupa naše politike i dobro je da nastavljamo sa pozitivnim trendom za dobrobit građana Srpske, ali i BiH, poruka je predsjednika Republike.

    “Mi ćemo i dalje raditi na pitanjima koje pokušavaju da pomognu običnim ljudima, a to je upravo jedno od tih pitanja. Zato ćemo pokušati našem narodu da pomognemo i čitavom narodu u BiH, vjerujem da će drugi iz svih političkih partija to podržati”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    Ovu inicijativu pozdravljaju i mnogi BiH parlamentarci. Kažu da podržavaju sve što ide na korist građana i da bi bilo licemjerno od strane predstavnika drugih naroda kada ne bi podržali samo zato što dolazi iz Republike Srpske.

    “Ovdje zaista ne vidim ni jednog razloga da neće da podrže tu inicijativu, ja očekujem i nadam se da će imati bar malo razumijevanja ne prema ljudima, nego prema mladim ljudima koji prevashodno trebaju da steknu nekretninu da ovu inicijativu usvojimo za dobrobit kažem svih bez obzira na ancionalnost i vjeroispovjest”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PDPS BiH.

    Kako sada stvari stoje, podršku su najavili i predstavnici stranaka iz drugog entiteta.

    “Mislim da je incijativa za pozdraviti, da će olakšati oko nekretnina, pogotovo mlađim bračnim parovima, tako da svakako sam za pružanje olakšica građanima i mislim da ću to podržati nema nikakvih problema”, rekao je Еdin Ramić, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    Oslobađanje bi se odnosilo samo za fizička lica koja do tada nisu imala nekretninu u vlasništvu, a uslovljeno je i evidencijama koje se vode u javnim registrima nepokretnosti. Važno je napomenuti da bi se to pravo moglo iskoristiti samo jednom u životu.

  • Dodik podigao buru izjavom o gozbama na slavama i dobrom standardu u Srpskoj

    Dodik podigao buru izjavom o gozbama na slavama i dobrom standardu u Srpskoj

    Izjava predsjednika Milorada Dodika o bogatim slavskim trpezama, dok istovremeno na tim istim slavama svi pričaju loše o Republici Srpskoj, zapalila je društvene mreže, a nije prošla neprimjećeno ni kod opozicionara i udruženja građana.

    Na našoj Fejsbuk stranici i na portalu čitaoci su se, očekivano, podijelili u dva tabora.

    “Nikad više nismo imali, a nikad nezadovoljniji”, “U pravu je čovjek, koliko se hrane baca, a ima narod koji nema šta jesti” – komentari su onih koji misle isto kao Dodik.

    “Dakle, živimo u bajci, samo, eto, ne primjećujemo”, “Htio bi ljudima na slavama zabraniti da pričaju protiv njega”, “Sram te bilo, ništarijo jedna! Prozivaš domaćine koji se izbore sa tvojim mafijašima da dostojanstveno proslave slavu! Ti bi dao parizer da posluže…”!? – neki su od komentara na drugoj strani.

    Bilo je onih koji su se prisjetili da SNSD uopšte nema slavu: “Kome se slavi slava, neka ide u SDS. Reče Dodik. I on se našao da priča o slavama.”

    “Nema veze sa standardom”
    Osnivač i izvršna direktorka Udruženja građana „ToPeer“ u Doboju, Snežana Šešlija, kaže da slava nema veze sa standardom života.

    – To je neko naše unutrašnje stanje gdje moramo ispuniti ono što smatramo da treba, odnosno da li je to naša obaveza prema porodici, prema prošlosti ili pijetet i poštovanje onoga što zovemo slavom – kaže Šešlija za Srpskainfo.

    Kroz rad udruženja jasno joj je da narod mahom za slavu ili štedi ili se zadužuje.

    – U svakom slučaju, vrlo malo umanjuju trpezu. I ako je umanjuju ona bude više količinski umanjena, u smislu da se možda očekuje manje gostiju. Što se tiče bogatstva, u smislu da trpeza bude puna, to se ne umanjuje. Ponoviću, sigurna sam da obilježavanje slave nema veze s našim standardom, s našim bogatstvom i sa načinom života koji imamo. Osjećamo obavezu prema roditeljima, prema svojoj porodici, prema precima, jer smo od njih naslijedili tu slavu. Želimo da je zaista dostojanstveno i proslavimo – kaže Šešlija.

    “Dodik prezire narod”
    I predsjednica opozicionog Narodnog fronta, Jelena Trivić, kaže da način proslave nije nikakav dokaz blagostanja nacije.

    – Iako su za slavu jedino neophodni svijeća, tamjan, vino, koljivo i slavski kolač, većina naših domaćina se istina potrudi da slava bude gozba. Naš narod je takav, kad gosti već dolaze, žele da to bude na nivou. To nije dokaz nikakvog blagostanja nacije. Ono što nerijetko stoji iza bogate slave jesu sredstva obezbijeđena dizanjem kredita. Treba vidjeti kako narod živi ostalih 364 dana u godini. Možda Dodik misli da nije dovoljno osiromašio narod, pa čeka da se slave stvarno svedu na koljivo i vino da bi on bio zadovoljan u ispunjavanju svoje misije najvećeg srpskog izdajnika i neprijatelja vlastitog naroda – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Dodikova izjava, ako uđete u njenu dubinu, dodaje Trivićeva, pokazuje koliko on u stvari “prezire naš narod”.

    – Možda se trebamo zapitati u koliko kuća će se nastaviti slaviti slava u Mrkonjiću, Čelincu, Kneževu ili Čajniču, a koliko u Ljubljani, Kranju, Beču, Gracu, Lincu, Padovi, Minhenu, Frankfurtu i drugim mjestima širom svijeta – naglašava Jelena Trivić.

    Kredit za slavu
    Kako je Srpskainfo ranije pisala, uprkos činjenici da mnogi građani Republike Srpske svojim primanjima jedva sastavljaju kraj s krajem, za proslavu krsne slave kod nas niti se štedjelo, niti se štedi.

    Prema računicama domaćina još prije posljednjeg talasa poskupljenja, jedna malo “opremljenija” slavska trpeza za oko 30-40 gostiju u prosjeku košta oko 1.400 KM. Sada će trošak sigurno biti veći, ako ni zbog čega drugog onda zbog toga što se očekuje drastično poskupljenje prasića u odnosu na prije nekoliko godina.

    – Ove godine hrana je drastično poskupjela, i to sve prehrambene namirnice. Naravno da to opterećuje veliku većinu građana, a posebno one koji u krugu porodice, prijatelja i komšija proslavljaju svoje krsne slave i koji moraju da pripreme kompletnu slavsku trpezu. A kad za jedan dan slavlja morate da obezbijedite 1.000 do 1.500 KM, ponekad i više, jasno je koliki je to udar na kućne budžete ljudi koji imaju mala primanja, a kojih je u našoj državi najviše. Ali, znate kako kažu – ne pravi pitu ko ima, već ko je naučio – rekla je još prošle godine za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja građana „Oaza“ Trebinje Nedeljka Ilijić.

    Oni koji se zadužuju uglavnom pribjegavaju brzoj proceduri u mikrokreditnim organizacijama, iako je kod njih zaduživanje najskuplje.