VRBAS Media

Autor: INFO

  • Implanti u mozgu: Mask dobio dozvolu, traži dobrovoljce

    Implanti u mozgu: Mask dobio dozvolu, traži dobrovoljce

    Neuralink je dobio “zeleno svetlo” od FDA, pa sada može da krene sa traženjem dobrovoljaca koji bi učestvovali u prvim kliničkim ispitivanjima implantata u mozgu.

    Cilj kompanije Ilona Maska jeste da ovom tehnologijom omogući ljudima sa nekom vrstom invaliditeta da povrate ili bar poboljšaju motorne funkcije. Zainteresovani kandidati moraju se registrovati upravo za ove svrhe, prenosi Livemint.

    Neuralink već godinama radi na projektima koji se tiču postavljanja implantata u mozak, a Amerikanci stariji od 18 godina koji imaju neke fizičke invaliditete sada mogu da učestvuju u ispitivanjima, ukoliko ispune sve neophodne uslove.

    Ispitivanju na ljudima prethodi ispitivanje na životinjama, pa je tako Neuralink u nekoliko navrata objavljivao video-snimka na kojima se vidi kako to funkcioniše. Na jednom od njih, tako, makaki majmun igra prostu video igru kontrolišući je implantatom u mozgu.

    Kako je Mask rekao, krajnji cilj Neuralinka jeste da “čovečanstvo postigne simbiozu sa veštačkom inteligencijom”.

  • Da li će Banjaluka biti zatrpana smećem

    Da li će Banjaluka biti zatrpana smećem

    „Niskogradnja“ iz Laktaša u vlasništvu Ljubomira Ćubića srušila je dva miliona maraka vrijedan tender za izgradnju sanitarne kasete na regionalnoj deponiji u Ramićima kod Banjaluke, čime se ionako složena situacija vezana za odlaganje otpada na ovoj lokaciji dodatno komplikuje.

    Kako piše poslovni portal Kapital, „Niskogradnja“ se žalila po šest osnova, od kojih je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH četiri prihvatila kao osnovana, što je bilo dovoljno da se postupak poništi.

    Prihvaćena je primjedba da predmjer i predračun radova nije jasno definisan, kao i da se iskustveno ne može dokazivati nekim drugim projektom slične prirode, čime je obezvrijeđena aktivna konkurencija.

    Takođe, preduzeće „Depot“, koje upravlja deponijom, tražilo je tenderskom dokumentacijom da ponuđač ima inženjera sa iskustvom u zadnjih pet godina, a čime je po ocjeni žalitelja onemogućeno da se javi firma sa inženjerom koji su iskustvo stekli prije šest, sedam ili osam godina.

    Na sve to, „Niskogradnja“ se žalila da u dokumentaciji ne postoji odobrenje za građenje kao obavezan dokument, te da zemljište na kojem će se izvoditi radovi ne pripada „Depotu“ nego banjalučkoj „Čistoći“.

    „Imajući u vidu sve navedeno, postupak je valjalo poništiti u potpunosti jer se žalbenim navodima osporava zakonitost tenderske dokumentacije, čime su poništeni i svi akti doneseni u postupku“, obrazlažu svoju odluku u Kancelarija za žalbe.

    Podsjećamo, dva preduzeća su u višegodišnjim sudskim sporovima oko zemljišta. Od Okružnog privrednog suda u Banjaluci “Čistoća” je tražila da preduzeću „Depot“ zabrani proširenje sanitarne kasete odnosno donese mjeru obezbjeđenja kojom bi se to spriječilo.

    Inače, kapaciteti deponije su skoro popunjeni. Grad Banjaluka kao najveći akcionar je u septembru dao garanciju za kreditno zaduženje, a novac je trebao biti iskorišten upravo za njeno proširenje.

  • Vašington i Berlin “guraju” Kijev u pregovore

    Vašington i Berlin “guraju” Kijev u pregovore

    SAD i Njemačka tajno pokušavaju da prisile ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da pregovara sa Rusijom, piše list “Bild”.

    Pozivajući se na neimenovane izvore list navodi da Vašington i Berlin smanjuju isporuke oružje u nadi da će Kijev shvatiti da ne može povratiti izgubljene teritorije.

    List, takođe, ističe da Berlin i Vašington daju Kijevu količinu oružja dovoljnu samo da drže liniju, ali ne i da vrate izgubljene teritorije.

    “Bild” navodi, pozivajući se na “Vladine krugove”, da Njemačka sada pokušava da stavi Ukrajinu u “strateški dobru pregovaračku poziciju” radi eventualnih razgovora sa Rusijom. Ovaj stav dijele i SAD, ističe list.

    Međutim, kako navodi “Bild”, nijedna zemlja neće otvoreno gurati Kijev ka dijalogu. Umjesto toga, Vašington i Berlin navodno koriste kao svojevrsnu polugu svoju poziciju dva najvećih snabdjevača oružjem.

    Plan je da se Ukrajini obezbijedi dovoljno naoružanja da zadrži trenutnu liniju fronta, ali ne i da napravi bilo kakav značajan prodor.

    Izvor iz Vlade je rekao da se očekuje da će ovo navesti Zelenskog do zaključka da njegova zemlja ne može da pobijedi u vojnom smislu, već da treba da pregovara o miru sa Rusijom, prenosi “Srna”.

    Takođe, list ističe da zapadne sile imaju “plan B”, koji predviđa zamrzavanje neprijateljstava bez ikakvog formalnog mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

  • Tramp se vjerovatno vraća, ali Evropa ima rješenje

    Tramp se vjerovatno vraća, ali Evropa ima rješenje

    S obzirom da su Džo Bajden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Evropa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trampov novi mandat, nešto je što zaokuplja mnoge evropske umove, piše “Politico” u tekstu pod naslovom “Evropa bi trebala ponuditi Trampu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti”.

    Kako sada stvari stoje, Evropu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. oktobra mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.

    U isto vrijeme, evropski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Evropa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobija od SAD-a.

    Ali ono što Evropa ima jeste novac – a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.

    Tramp je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je utvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: “Znate šta ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Evropa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prve komšije i troše 20. Mislim da to tako neće ići.”

    Bilo kako bilo, kritikovanje “vječnih ratova” u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trampa je ukrajinska računica prvenstveno finansijska. “Ne moram vjerovati u Feng Šui, radim to jer mi donosi novac”, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.

    I poput načela Feng Šuija, Trampa takođe nije briga za sigurnosni poredak u Evropi. Ali ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.

    Kao predsjednik, Tramp je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi saradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.

    Ista logika motivisala je i njegovo razmišljanje o gasovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila gasovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trampovo protivljenje bilo je uglavnom motivisano željom da Evropa kupi američki LNG, a ne da finansira Moskvu.

    Stoga bi Evropa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Evropi, a pomoglo bi i na zaradu fokusiranom Trampu koji bi uvidio da tu postoji računica.

    Da pokrije američku podršku Ukrajini, Evropa bi morala dati otprilike 45 milijardi evra godišnje. To je 0.3 odsto BDP-a Evropske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 odsto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na odbranu u posljednje dvije godine.

    A paket dugoročne kupnje oružja obavezao bi republikance na podršku Ukrajini. Ni Tramp ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerovatno ne bi otkazali ugovore koje finansira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnju garanciju da će dobiti oružje koje joj treba.

    Transatlantska diplomatija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tokom Zalivskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati jedinice da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.

    Ako Tramp u novembru iduće godine zaista pobijedi, Brisel će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.

    Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.

    Čak i ako Bajden bude ponovno izabran, republikanci će vjerovatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Evropi će trebati podrška republikanaca i bez Trampa.

    I konačno, Evropu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi evropski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.

    Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turista pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: “Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!”

    Ali da bi Evropa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje “koliko to košta”?

    Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Evropu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite odbrambene sposobnosti i industrije, prenosi “Jutarnji”. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupovinu oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u evropsku sigurnost.

    Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Tramp ne bi mogao odbiti, navodi “Politico”.

  • Putin: Uskoro će biti objavljena ambiciozna ruska strategija u razvoju AI-ja

    Putin: Uskoro će biti objavljena ambiciozna ruska strategija u razvoju AI-ja

    Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je upozorio da se Zapadu ne smije dopustiti da razvije monopol na području umjetne inteligencije (AI) najavivši da će uskoro biti objavljena ambicioznija ruska strategija u toj sferi.

    Sjedinjene Države i Kina predvodnici su razvoja AI-ja, tehnologije za koju mnogi naučnici i svjetski čelnici predviđaju da će transformirati svijet i revolucionizirati društvo, kao što su to učinila računala krajem 20. vijeka.

    I Moskva ima ambicije postati AI supersila, ali njeni napori zasad kasne zbog rata u Ukrajini, koji je primorao mnoge talentovane naučnike da napuste Rusiju i potaknuo zapadne sankcije koje su zaustavile uvoz visokotehnoloških proizvoda, piše Rojters.

    Govoreći u Moskvi na konferenciji o umjetnoj inteligenciji, uz direktora Sberbanka Germana Grefa, Putin je rekao da je nemoguće zabraniti AI te upozorio da bi bilo opasno i neprihvatljivo omogućiti zapadnim platformama da razviju monopol u AI tehnologijama.

    “Kao prvi korak će u vrlo bliskoj budućnosti biti potpisan predsjednički dekret te će se usvojiti nova verzija nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije”, kazao je Putin na konferenciji.

    “Ta će strategija donijeti značajne promjene, uključujući ekspanziju fundamentalnih i primijenjenih istraživanja u području generativne umjetne inteligencije i velikih jezičnih modela”, najavljuje ruski predsjednik.

    Rusija treba napraviti zakonodavne i investicijske promjene kako bi potaknula razvoj umjetne inteligencije, zaključio je.

  • Vašington očekuje nova oslobađanja talaca

    Vašington očekuje nova oslobađanja talaca

    Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da SAD očekuju da će palestinski pokret Hamas osloboditi dodatni broj izraelskih talaca u narednih nekoliko dana.

    “Današnja oslobađanja samo su početak procesa, očekujemo oslobađanja talaca sutra, zatim dan kasnije i još više narednih dana. U narednih nekoliko dana očekujemo da će se desetine talaca vratiti svojim porodicama”, rekao je Bajden na konferenciji za novinare.

    Bajden je podsjetio da ima još talaca i da će SAD nastaviti da rade na njihovom oslobađanju.

    Američki predsjednik je istakao da su potrebni dodatni napori da se riješi sukob Izraela i Palestinaca u okviru “rješenja koje podrazumijeva dvije države”.

    On je rekao da postoje velike šanse da će humanitarne pauze između Izraela i Hamasa biti produžene.

    Borci Hamasa oslobodili su danas 24 taoca tokom prvog dana primirja, uključujući izraelske žene i djecu i tajlandske radnike na farmi, prenosi “Srna”.

    Taoci su prebačeni iz Gaze i predati egipatskim vlastima na graničnom prelazu Rafa, u pratnji osam predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

  • Bajden: Današnje oslobađanje samo početak, mogući produžetak primirja

    Bajden: Današnje oslobađanje samo početak, mogući produžetak primirja

    Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je danas da je oslobađanje prve grupe talaca “samo početak procesa” i ocijenio da postoje realne šanse da se produži privremeno primirje između Izraela i Hamasa.

    “Očekujemo da će još talaca sutra biti pušteno. I još dan kasnije, i još dan nakon toga. U narednih nekoliko dana, očekujemo da se desetine talaca vrati svojim porodicama”, rekao je Bajden, navodi Tanjug.

    On je dodao da neće stati dok se svi preostali taoci u Pojasu Gaze ne vrate kući, prenosi Gardijan.

    Bajden je naveo da će se o drugom talasu oslobađanja talaca znati u narednim satima, dodaje Rojters.

    Američki predsjednik je naglasio da mora da se okonča “ciklus nasilja na Bliskom istoku”.

  • Budžetska kriza potresa Njemačku

    Budžetska kriza potresa Njemačku

    ​Njemački kancelar Olaf Šolc sljedeće sedmice namjerava se obratiti Bundestagu o sve dubljoj budžetskoj krizi, najavio je u petak šef kancelarove kancelarije, Volfgang Šmit, javlja “DPA”.

    Ustavni sud presudio je prošle sedmice da je vlada prekršila zakon prošle godine kada je ulila neiskorišteni novac za potrošnju zbog pandemijske krize u klimatske tranzicione fondove.

    Presudom je izbrisano 60 milijardi evra na koje je Šolcova vlada računala u budžetu za 2024. O nacrtu se početkom decembra trebalo glasati u Bundestagu, a do kraja godine u Bundesratu.

    Vladajuća koalicija Šolcovih socijaldemokrata, zelenih i liberala još nije uspjela pokrpati deficit, a planirani raspored usvajanja budžeta postao je neodrživ.

    To nije sve, jer presuda se odrazila i na ovogodišnji budžet koji Vlada mora rebalansirati. Građani su zabrinuti jer im nije jasno kakve će posljedice izazvati budžetska kriza, rekao je Šmit.

    Ujedno je najavio da će ministar finansija Kristian Lindner sljedeće sedmice u Bundesratu, domu pokrajina njemačkog parlamenta, predstaviti nacrt rebalansa budžeta za 2023. godinu.

    Prema presudi, vlada je prekršila stroga pravila o državnom zaduživanju, takozvanu kočnicu zaduživanja, kada je prenamijenila novac koji je podigla u zajmovima za subvencije za pandemiju.

    Kočnica zaduživanja, usidrena u njemačkom ustavu od 2009., suspendovana je tokom pandemije, prenosi “Fenix-Magazin”.

  • Mazalica odgovorio Marfiju: Zašto obmanjujete i iznosite neistine o zemlji u kojoj ste gost?

    Mazalica odgovorio Marfiju: Zašto obmanjujete i iznosite neistine o zemlji u kojoj ste gost?

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, odgovorio je američkom ambasadoru Majklu Marfiju koji je juče iz Mrkonjić Grada uputio čestitke za dan, koji Srpska ne priznaje.

    Marfi je to učinio iz mjesta gdje su u proteklom ratu počinjeni stravični zločini nad Srbima.

    • “Danas, kada Bosna i Hercegovina obilježava”… Ne obilježava! Da li je praznik definisan zakonom? Nije, i vi to dobro znate. Zašto obmanjujete i iznosite neistine o zemlji u kojoj ste gost? Miješate se u unutrašnje stvari grubo kršeći njene zakone, navodeći nešto što u njima ne postoji? – naveo je Mazalica na Iksu.
  • Mirno okupljanje Boračke organizacije Banjaluka kao odgovor SDP-u

    Mirno okupljanje Boračke organizacije Banjaluka kao odgovor SDP-u

    Boračka organizacija grada Banjaluka organizuje danas mirno okupljanje kako bi iskazala nezadovoljstvo i protivljenje, najavljenom dolasku članova SDP-a BiH u Banjaluku povodom obilježavanja takozvanog Dana državnosti BiH.

    Planirano je i da se upute ka lokaciji u Banjaluci, na kojoj je SDP planirao slavlje.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić, rekao je gostujući u Јutarnjem programu naše televizije da će se na miran i dostojanstven način okupiti i pokušati spriječiti najavljeno okupljanje članova SDP-a BiH.

    • To je uvreda za sve žive borce Vojske Republike Srpske, ali još veća za poginule borce koji su dali svoje živote za stvaranje Srpske – rekao je Ostojić.