VRBAS Media

Autor: INFO

  • Erdogan: Nećemo proglasiti Hamas terorističkom organizacijom

    Erdogan: Nećemo proglasiti Hamas terorističkom organizacijom

    Turska nema namjeru da proglasi palestinski Hamas terorističkom organizacijom, uprkos pritisku koji se vrši na Ankaru, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
    On je novinarima po povratku iz Grčke u Tursku rekao da je Hamas politički pokret i stranka koja je pobijedila na izborima i da predstavlja “realnost Palestine”.

    “Međutim, nas bukvalno tjeraju da ih nazovemo terorističkom organizacijom. Ne, nećemo to raditi samo zato što nam vi tako kažete. Ovdje imamo politički pokret koji je pobijedio na izborima”, naglasio je Erdogan.

  • Nijemci razočarani Šolcom

    Nijemci razočarani Šolcom

    Nijemci kritičnije nego ikada gledaju na rad vladajuće koalicije. Reputacija kancelara Olafa Scholza pala je na rekordno nizak nivo.

    Njemački ARD je sproveo anketu koja je pokazala da je tek 17 posto Nijemaca zadovoljno radom Njemačke vlade.

    To posebno pogađa kancelara Scholza. Samo 20 posto ispitanih trenutno je zadovoljno radom Olafa Scholza. To je najniža vrijednost za jednog saveznog kancelara od kad njemački javni servis vrši ovakva ispitivanja.

    Kad je riječ o pitanju postupa li Scholz razborito, Nijemci su podijeljeni: 48 posto (-16) kaže da, 46 posto kaže ne. Samo 27 posto (-20) smatra da je dorastao kancelarskom poslu – dvije trećine (68 posto) ne misli tako.

    Svega 23 posto (-14) vidi Scholza kao dobrog kriznog menadžera za Njemačku – 71 posto to ne vidi. A samo 12 posto (-15) smatra da kancelar komunicira uvjerljivo – 84 posto ne misli tako.

  • Tri poslanička pitanja Vulićeve o pravilima Suda i ponašanju Sudske policije

    Tri poslanička pitanja Vulićeve o pravilima Suda i ponašanju Sudske policije

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić uputila je tri poslanička pitanja ministru pravde u Savjetu ministara Davoru Bunozi i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu koja se odnose na rad i pravila Suda BiH i propise koji se tiču dužnosti Sudske policije.

    Vulićeva je ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunozu upitala po kojem osnovu su sudski policajci u srijedu, 6. decembra, dozvoli da predstavnik OEBS-a unese mobilni telefon u Sud BiH prilikom ročišta predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a potom da sjedi u sali gdje se održava glavni pretres?

    • Ko je ćelavi policajac, koji je zalegao u stolicu kao da je na plaži i “duvao” Miloradu Dodiku za vrat? Po kom zakonu i podzakonskom aktu se sudski policajci ponašaju sa nepoštovanjem ka predsjedniku Republike Srpske? – upitala je Vulićeva.

    PRVO PITANjE:

    Vulićeva je u obrazloženju navela da su u srijedu, 6. decembra, prilikom ročišta u predmetu protiv Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, sudski policajci imali selektivan pristup posjetiocima Suda BiH.

    • Dok su sve nas, uključujući i srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i sve ostale kontrolisali na ulazu, oduzeli nam telefone i sve potencijalno opasne predmete, damu plave kose, posmatrača u ime OEBS-a pustili su sa telefonom, punom torbom koječega i uz sve to, smjestili je u samu salu sa sudijom, tužiocima, optuženim…Po kom osnovu? – pita Vulićeva.

    Ona je upitala po kom zakonu, s kojim pravom i ko je predstavnik OEBS-a u odnosu na člana Predsjedništva BiH?

    • Zašto Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva ne može sjediti u glavnoj sali, već u posmatračnici sa svim ostalim posjetiocima? – pita Vulićeva.

    DRUGO PITANjE:

    Na sve to, ukazala je Vulićeva, desio se i presedan kada se sudski policajac, više ležeći nego sjedeći, primakao toliko da je bukvlano “duvao za vrat” predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

    • Iz sale broj šest gledano, taj policajac je bio poslednji, ćelav, a prvi do tužilaca. S kojim pravom i po kom zakonu se ponašao navedeni policajac tako bahato i uz to, znate li da se radi o legitimno izabranoj ličnosti, sa podrškom od 300.180 glasova birača?

    Šta su ti birači za tog sudskog policajaca, ovce? Ministre, taj Vaš sudski policajac, subjektivno gledano, izgledao je kao neko ko će u sekundi odrubiti glavu predsjedniku Dodiku – navela je Vulićeva u pitanju upućenom Bunozi.

    Ona je izrazila očekivanja da će Bunoza reagovati u skladu sa etikom i moralnim načelima, a ne kako mu kaže “glas iz neke ambasade”.

    Predsjednika Suda BiH Ranka Debevca Vulićeva je upitala po kom osnovu je predstavnik OEBS-a prisustvovala u samoj sudnici uz optužene, odbranu, predstavnike Tužilaštva, imajući u vidu da nije stranka u postupku?

    U obrazloženju se navodi da je prilikom ročišta u srijedu, 6. decembra, u predmetu protiv Dodika i Lukića bila velika zainteresovanost javnosti, te i povećan broj posmatrača.

    Ona je podsjetila da su prilikom ulaska u samo dvorište gdje se nalazi zgrada Suda BiH, sudski policajci svako lice detaljno pregledali, te da su svi posjetioci telefone morali odložiti u sandučad za čuvanje, kao i bilo koji drugi predmet koji nije dozvoljeno unositi u sudnicu.

    • Kako, po kom propisu i na osnovu koje privilegije je predstavnik OEBS-a sjedila u samoj sudnici i uz to koristila telefon, sve dok mi iz galerije nismo reagovali i tom prilikom zaradili opomenu pred izbacivanje od sudske policije.

    Kojim aktom se definiše legitimnost predstavnika OEBS-a, a ne srpskog člana Predsjedništva BiH ili predsjednika Vlade Republike Srpske? Zašto najviši zvaničnici nemaju priliku biti u samoj sudnici, a predstavnici OEBS-a imaju? – navela je Vulićeva.

    Da li se, upitala je ona, desio propust u radu Vaših zaposlenika ili Vam je američki ambasador u BiH Majkl Marfi rekao ko smije, ko ne smije i gdje biti?

    Vulićeva je naglasila da niti u jednom članu Zakona o krivičnom postupku BiH nisu navedene “privilegije” za bilo koga, pa ni za predstavnike OEBS-a.

    TREĆE PITANjE:

    • Gospodine Debevac, očekujem Vaš iskren odgovor jer se radi o ponižavanju i omalovažavanju ostalih lica koja su prisustvovala glavnom pretresu, ali istovremeno govori o nekredibilnosti institucije, ukoliko Vi nemate druge argumente? – upitala je ona.

    U drugom pitanju na adresu Debevca navodi se da prilikom posjete zgradi Suda BiH na više mjesta u holu stoji obavještenje po zidovima, kao i na samom ulazu da se “pošta Suda predaje u zgradi Tužilaštva”.

    • Šta to znači? Zar Sud i Tužilaštvo nisu odvojene institucije? Ko uopšte pregleda, filtrira i signira poštu? Zar sve što je naslovljeno Sudu ne bi trebalo prvo Vama doći? Zar po zakonima Sud i Tužilaštvo ne bi trebali raditi nezavisno, nepristrasno i bez uticaja jedni na druge? – upitala je Vulićeva.

    U obrazloženju se podsjeća da je parlament BiH u oktobru 2003. godine usvojio Zakon o Tužilaštvu BiH koji je donesen odlukom visokog predstavnika u avgustu 2002. godine.

    Prva četiri domaća tužioca u Tužilaštvu BiH su izabrana 16. januara 2003. godine. Prvog međunarodnog tužioca u Posebnom odjeljenju za organizovani, privredni kriminal i korupciju, u okviru Tužilaštva BiH, imenovao je Visoki predstavnik u martu 2003. godine.

    • Ukoliko uporedimo zvanične podatke sa sajtova Suda i Tužilaštva BiH, jedino zajedničko im je činjenica da su obje institucije nametnute od visokog predstavnika, pa zatim verifikovane u parlamentu BiH. Koje su tajne ili zajedničke tačke, pa se pošta predaje na jednom mjestu? – pitanje je Vulićeve.
  • NATO ima samo tri godine da se spremi za Ruse

    NATO ima samo tri godine da se spremi za Ruse

    Nedostatak vojnog napretka, zajedno sa eskalacijom sukoba Izraela i Hamasa, naveo je neke zapadne lidere da sumnjaju u sposobnost Ukrajine da odnese pobedu.

    Na primer, unutar administracije američkog predsednika Džoa Bajdena raste osećaj da bi bolje bilo pritiskati Zelenskog da traži mir, umesto da istrajava u vojnoj kampanji u kojoj nema šanse da pobedi, piše britanski Telegraf.

    U međuvremenu, ruski predsednik Vladimir Putin jača svoje napore da povrati vojnu prednost, koristeći snažne prihode od nafte da militarizuje rusku ekonomiju, što je dovelo do značajnog povećanja proizvodnje oružja.

    Putin je takođe odobrio povećanje broja ruske vojske za 170.000. On se nada da će mu to pomoći da zauzme ključne strateške ciljeve, kao što je istočni grad Avdijevka u Donbasu, poprište nedavnih teških borbi između ruskih i ukrajinskih snaga.

    Ideja da će, skoro dve godine nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ruska vojska i dalje biti sposobna za borbu, delovala je nezamislivo pre samo nekoliko meseci. Iako je i dalje malo verovatno da će Putin uspeti da ispuni svoj cilj osvajanja cele Ukrajine i uspostavljanja marionetskog režima u Кijevu, svaki ishod u kome će Kremlj da zadrži deo ukrajinske teritorije biće pozdravljen kao pobeda.

    Takav ishod bi predstavljao značajan izazov za NATO, jer bi njegova sposobnost da se odupre ruskoj agresiji bila dovedena u pitanje nakon velike vojne podrške koju je dala Ukrajini. To bi takođe ohrabrilo Putina na dalju agresiju na istočnom krilu NATO-a, ako bi bio uveren da Zapad nema ni resurse ni rešenost da se odupre ekspanzionističkim ciljevima Кremlja, navodi se dalje u tekstu britanskog lista.

    Mogućnost da Rusija ugrozi evropsku bezbednost u slučaju da Putin postigne makar i skromne rezultate u Ukrajini, podstakla je vojne stručnjake da otvoreno dovodu u pitanje spremnost NATO-a da se suoči sa takvim izazovom.

    Nedavna odbrambena konferencija u Berlinu tretirana je prema scenariju “sudnjeg dana” u kojem Evropa rizikuje da doživi istu sudbinu kao Rimsko carstvo sa Napoleonom, i da bude pregažena u budućem sukobu sa Rusijom zbog nesposobnosti NATO-a da odbrani istočni bok Evrope.

    Sonke Najcel, jedan od vodećih nemačkih vojnih istoričara, tvrdi da bi moglo proći 15 godina pre nego što njegova zemlja bude sposobna da se brani od Rusije. Njegovo mišljenje deli Jacek Sievira, šef poljskog Biroa za nacionalnu bezbednost, koji je upozorio da NATO ima samo tri godine da se pripremi za ruski napad na istočnom krilu.

    Takođe, odgovor Zapada na sukob nije doveo do bolje saradnje u sferi odbrane. Кomentarišući zastoj u sukobu u Ukrajini, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je požalio na fragmentiranu prirodu evropske odbrambene industrije.
    “Nismo u mogućnosti da sarađujemo onoliko blisko koliko bi trebalo”, rekao je on.

  • Rusi manjim grupama krenuli u zauzimanje opkoljenog grada

    Rusi manjim grupama krenuli u zauzimanje opkoljenog grada

    Ruske snage izvele su vazdušne napade s ciljem preuzimanja kontrole nad istočnom Ukrajinom

    Rus su koristili manje grupe za napade u pokušaju da zauzmu opkoljeni grad Avdijevku, saopštila je danas ukrajinska vojska.

    Rusija je pojačala pritisak poslednjih nedelja u pokušaju da okruži Avdijevku, koja se nalazi na manje od desetak kilometara od periferije regionalne prestonice Donjecka, koju drži Moskva, preneo je Rojters.

    Grad je pod stalnom vatrom, dok su moskovske snage napredovale po bokovima pokušavajući da preseku linije snabdevanja.

    “Drugi dan zaredom okupatorske snage aktivno koriste dronove kamikaze i avijaciju. I broj borbenih okršaja značajno je povećan”, rekao je portparol ukrajinske vojske Oleksandr Štupun na televiziji.

    Ukrajinski Generalštab je u večernjem biltenu naveo da su ukrajinske snage odbile 15 napada na Avdijevku i obližnja sela, pored 34 napada prijavljena u jutarnjem izveštaju.

    Espreso TV je javila da ruske snage vrše pritisak sa severa, ali da nisu prodrle u industrijsko područje, van centra grada.

  • Kremlj: Nerealno

    Kremlj: Nerealno

    Pregovori između Ruske Federacije i Ukrajine pod uslovima Kijeva su apsolutno nerealan scenario, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je, na pitanje novinara da prokomentariše izjavu Džonatana Fajnera, glavnog zamenika savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost, da SAD žele da u 2024. izdejstvuju da Moskva pregovara sa Kijevom pod ukrajinskim uslovima, rekao da je to “apsolutno nerealno”, prenosi Interfaks.

    “Takvih izjava ima mnogo. Oni pribegavaju raznim trikovima samo da bi ubedili svoje parlamentarce da glasaju za dalju dodelu novca. Dakle, takvih izjava je već bilo mnogo i nastaviće se”, rekao je Peskov.

  • Čubrilović: Uskoro u funkciji novi most na Rači

    Čubrilović: Uskoro u funkciji novi most na Rači

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović rekao je da je dionica auto-puta od Rače prema Bijeljini u velikoj izgradnji, da je razvijeno više od 17 kilometara trase i da će ovih dana Srbija pustiti u funkciju novi most.

    Čubrilović je istakao da ovaj projekat sa 80 odsto finansira Srbija, dok Srpska ima obaveze 20 odsto koje je u cijelosti izmirila.

    “Radovi se odvijaju i rok bi trebao biti ispoštovan, što će biti sigurno od velikog značaja za auto-put u kompletu na potezu Banjaluka-Doboj-Brčko-Bijeljina-Rača”, rekao je Čubrilović u intervjuu Srni i istakao da vjeruje da će izvođač radova na toj dionici završiti posao i prije roka koji je predviđen za kraj iduće godine.

    Kada je riječ o projektu Foča-Šćepan Polje, Čubrilović je rekao da su u toku pregovori sa Svjetskom bankom o 100 miliona evra od kojih bi veći dio bio iskorišten za izgradnju tog putnog pravca, a jedan dio za rehabilitaciju putne mreže.

    On je podsjetio na početno neprihvatanje crnogorske strane, ali da su zajednički interes našli i BiH i Crna Gora, a pogotovo Srpska, jer cijeli pravac u dužini od 20 kilometara pripada Republici Srpskoj.

    Smatra da je potrebno održati međunarodni status i dozvole Aerodroma Banjaluka, za šta je neophodno obezbijediti finansijsku podršku.

    “Vlada Republike Srpske je predvidjela određena sredstva i u 2024. godini. To se sigurno u ovom momentu može cijeniti kao nedovoljno, ali vidjećemo u toku budžetske godine da li se može nešto uraditi i mimo budžetske podrške”, ocijenio je Čubrilović.

    Čubrilović je istakao da pojedine željezničke pravce treba rekonstruisati, te da postoji i zajednički interes sa “Željeznicama Federacije”, prije svega kada je riječ o pravcu Doboj-Tuzla-Zvornik.

    On je rekao da postoji interes i za pravac prema Hrvatskoj i prema Novom Gradu da se uđe u taj dio posla.

    “Sve su to poslovi i obaveze koje menandžment ‘Željeznica’ preuzima na sebe i pokušava da privede kraju, odnosno dođe do ugovora kako bi bila i konkretizacija svih tih projekata”, podsjetio je Čubrilović.

    Govoreći o projektu auto-puta Prijedor-Banjaluka, resorni ministar je naveo da je dinamika zadovoljavajuća, pogotovo u posljednjih osam do devet mjeseci, jer su i koncesionar i koncedent našli zajednički interes da to ubrzaju – jedni kako bi što prije mogli da riješe i imovinske odnose i ostale obaveze, a drugi kako bi što prije došli do kreditne linije iz Kine.

    “Radi se nešto više od 15 kilometara za koje ima građevinska dozvola. Koncesionar to radi iz sopstvenih sredstava, a mi očekujemo da privedemo kraju dio svojih obaveza kako bi oni mogli da dobiju kreditnu liniju koja će biti finansijska podrška za završetak cjelokupnog projekta”, rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je istakao da iz ugla Vlade Srpske nije bilo jednostavno koncipirati budžet za 2024. godinu, s obzirom na opterećenja i obaveze, kao i da će biti potrebna povećana odgovornost i disciplina.

    On je dodao da iz ugla resora saobraćaja i veza ne može biti u potpunosti zadovoljan kako su tretirana javna preduzeća, ona koja očekuju podršku budžeta.

  • Vrijeme formira cijenu parkiranja na staroj autobuskoj stanici

    Vrijeme formira cijenu parkiranja na staroj autobuskoj stanici

    Tokom preuređivanja parkinga na staroj autobuskoj stanici u centru grada postavljeni su naplatni aparati, rampe, kućice, a na novom asfaltu iscrtane su linije.
    Na ulazu i izlazu u parking na staroj autobuskoj stanici u centru grada postavljen je novi i skuplji sistem, kao i novi način plaćanja koji očekuje Banjalučane kroz nekoliko dana. Rekao je ovo za “Glas Srpske” direktor “Autoprevoza” Sladomir Đurić, dodajući da je tokom ove sedmice trebalo da bude potpisan ugovor sa Gradskom upravom, ali da se to još nije desilo.

    – Parking je spreman za automobile, ali je još uvijek prazan, a trebalo bi da od sljedeće sedmice bude u funkciji, jer je parking u centru grada prijeko potreban – rekao je Đurić te dodao da će operateri koji postavljaju kompletan sistem naplate sa radovima biti gotovi do kraja nedjelje, prenosi Glas Srpske.

    Vozači koji budu željeli da se parkiraju na ovom prostoru, pojasnio je Đurić, na ulazu će morati uzeti karticu koju će, prije napuštanja parkinga, skenirati na parkomatu.

    – Sistem skenira i memoriše vozilo sa kodom koji je ispisan i na kartici, kao i registarske tablice vozila. Prilikom napuštanja parkinga vozač će platiti cijenu za onoliko vremena koliko je vozilo bilo parkirano – pojasnio je Đurić.

    Prema njegovim riječima, nakon plaćanja vozač će imati određen period u kojem će morati izvesti vozilo, sa karticom plaćenog parkinga.

    – Takođe, prilikom izlaska sistem bi trebalo da prepozna vozilo i tablice i da odmah otvori rampu – rekao je on.

    Ističe da je sve trebalo već da bude u funkciji, ali da je još nezahvalno davati procjene.

    – Sva oprema je uvezana softverski, ima i sistem nadzora i mora biti uvezano i integrisano u jedan sistem. Rokovi koje sam planirao su malo probijeni, jer nemamo mnogo iskustva sa ovakvim sistemima – naveo je Đurić te istakao da je, u odnosu na postojeće vrste parkiranja u gradu, ovo viši nivo. Ova tehnologija ne samo da štedi vrijeme vozača, već i smanjuje nepotrebno lutanje u potrazi za parking-mjestom.

    Veoma mnogo sredstava ulaže se da sve profunkcioše, a kako je naglasio Đurić, za izvođača radova izabrali su firmu “Lanako” jer ima najduži staž u IT sektoru i sistemima parkiranja.

    – Građani, a i turisti moći će da koriste oba ulaza kao i do sada, da bismo rasteretiri i ubrzila čitav proces ulaska i izlaska sa parkinga. Gledali smo da bude što bolje i funkcionalnije – pojasnio je on i istakao da su imali posla i oko poravnanja asfalta, jer je do sada bio na dva ili tri nivoa što je otežavalo parkiranje.

    Nakon renoviranja biće dostupno oko 200 parking mjesta, a novac koji je utrošen za da bi se parking opremio sa dva parkomata, dva ulaza i izlaza i čitavim sistemom iznosi preko 167.000 KM.

    Humanost
    Parkiranje vozila na staroj autobuskoj stanici je od kraja oktobra bilo besplatno, a bio je pun svaki dan.

    Građani su novac, umjesto u automat, ubacivali u kutije koje su bile postavljene na samom ulazu u parking za humanitarnu akciju “Parkiraj za Ogija” oboljelog od teškog oblika epilepsije, koji je trebalo da otputuje u Francusku na pregled.

  • Od naredne godine novi koncept javnog prevoza

    Od naredne godine novi koncept javnog prevoza

    Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je sastanak sa prevoznicima, tokom kojeg je razgovarano o novitetima koje gradska administracija planira da uvede kada je u pitanju funkcionisanje javnog prevoza.
    Kako je kazao gradonačelnik, sastanak je bio prilika da sa prevoznicima porazgovara o novom konceptu javnog prevoza, kao i da im prezentuje nedavno završenu studiju javnog prevoza, saopštili su iz Gradske uprave.

    -Veoma uspješan i konstruktivan radni sastanak o svim promjenama i novitetima koje uvodimo kada je u pitanju funkcionisanje javnog prevoza već od početka naredne godine – istakao je on, dodavši da na ove promjene Banja Luka čeka godinama.

    Gradonačelnik je dodao da će se studija javnog prevoza uskoro naći i pred odbornicima Skupštine Grada, koji će imati priliku da daju mišljenje o svemu onome što smo marljivo pripremali u proteklom periodu.

    Podsjećamo, aktuelna gradska administracija je kroz brojne mjere radi na jačanju urbane mobilnosti. S tim u vezi pokrenute su brojne aktivnosti koje imaju za cilj promjenu kulture saobraćaja na području grada kroz veću upotrebu javnog prevoza i alternativnih prevoznih sredstava.

  • Može li BiH da funkcioniše bez stranaca?

    Može li BiH da funkcioniše bez stranaca?

    U Bosni i Hercegovini gotovo da ne prođe dan a da ne čujemo kako neko od političkih lidera poručuje kako su za sve što se ovdje dešava krivi isključivo stranci, koji su od države napravili neku vrstu kolonije, ili jednostavno vuku korake koji idu u korist jednog od tri konstitutivna naroda.

    Istina je da svaki od naroda u BiH ima svoje zahtjeve i viđenje u kom pravcu država treba da ide, ali bez zajedničkog dogovora svih njih teško da će stranci ikad spakovati kofere i prepustiti državu ljudima koji, prema mišljenju naših sagovornika, u ovom trenutku najviše pažnje usmjeravaju ka nacionalnim ciljevima.

    Miloš Šolaja, politički analitičar iz Banjaluke, ističe da odlazak stranaca iz BiH mora da bude zajedničko opredjeljenje sva tri konstitutivna naroda, počevši od političara i nosilaca drugih javnih funkcija do akademskog i civilnog društva.

    “Nama treba diskusija između tri konstitutivne zajednice i bez toga nema koraka naprijed. Nije danas bitno da li imate neku granicu, prelaze, oružje ili tako nešto, ali u smislu odgovornosti prema ljudima zaista se mora govoriti o državopravnim oblicima. Mora se istinski i iskreno, jer neće moći drugačije, naći način na koji će BiH funkcionisati bez uplitanja stranih predstavnika i organizacija, posebno u naredbodavnom i izvršnom smislu, jer dok god se sami građani BiH ne natjeraju na to da se osvoji granica slobode, da vi jednostavno sami upravljate i zemljom u kojoj živite i svim svojim institucijama i svojom sudbinom, nema efikasne i funkcionalne BiH. To bi i oni, koji su ovdje došli kao strani predstavnici, trebalo da znaju i da prihvate”, ističe Šolaja.

    Uvjeren je da se, kad bi se tri konstitutivna naroda uspjela dogovoriti, ne bi otišlo mnogo dalje od onoga što trenutno predviđa Dejton…

    “Zato što je i pisanjem Dejtonskog sporazuma neko procjenjivao da je to funkcionalno i efikasno za BiH, ali da ima nekih nijansi koje bi trebalo provjeriti. U tom slučaju, kada se jednom uspostavi pravilna politička i prije svega institucionalna situacija, možemo da govorimo i o nekim demokratskim procesima koji govore i o potrebi kritike vlasti i promjena u okviru određenih politika. Ovako, zasad, sve te politike su u okviru određenih nacionalnih ciljeva i onda to prekriva sve one potrebe za efikasnim upravljanjem i efikasnom vladavinom koju BiH ima”, kazao je Šolaja.

    Za nezavisnog analitičara Srećka Latala osnovni razlog zbog koga BiH ne funkcioniše kako treba, pogotovo ne u interesu građana, krivi su političari, koji, kako kaže, uvijek nađu razne političke, ekonomske ili izborne interese za različita tumačenja zakona, pa i samog Dejtona.

    S druge strane, on smatra da stranci u BiH odavno nisu konkretnije aktivni… “Posebno ako tu govorimo o Uredu visokog predstavnika. Jedina konkretna i bitna akcija koju sam ja od OHR vidio jeste nekoliko odluka vezano za izbore, ali koje su po mom mišljenju bile usmjerene za održavanje izbora. S druge strane, mislim da naši političari više koriste urede i organizacije međunarodne zajednice, opet mislim na OHR i strane ambasade, u svoje propagandne svrhe nego što stranci nešto zaista konkretno rade ovdje”, rekao je Latal.

    Ipak, neki smatraju da BiH ne može funkcionisati bez stranog uplitanja.

    “U prvom redu zbog toga što tri nacionalne zajednice s različitih polaznih točaka gledaju na Dejtonsko-pariski mirovni ugovor. Bošnjački dužnosnici dominantno zagovaraju izgradnju države na principu jedan čovjek – jedan glas, što bi dovelo do unitarizacije zemlje i dominacije većinskog naroda. Srpski dužnosnici proklamiraju separatističke ideje i što manje BiH, dok hrvatski dužnosnici žele korekciju nepravednih intervencija međunarodnih predstavnika koji su intervencijama gotovo dekonstituirali hrvatski narod”, kaže Branimir Galić, novinar RTV Herceg Bosne.

    Da bi se napravila funkcionalna država bez uplitanja stranaca, smatra on, trebalo bi da se dogodi “utopistički scenario” koji bi doveo do toga da se postigne konsenzus kako tri nacionalne zajednice vide BiH, a to je, poručuje, realno gotovo nemoguće.

    “Stvaranje nekog minimalnog okvira zajedničke državnosti i minimalnog, ali funkcionalnog okvira političkog sustava u ovom trenutku jedino je moguć kroz doslovnu primjenu presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Naravno, ovdje treba primjenjivati temeljno načelo Ustava, a to je načelo konstitutivnosti naroda ako želimo funkcionalnu BiH bez stranog uplitanja. U protivnom, može doći do situacije, kako je prof. Mirjana Kasapović rekla, da imamo de facto državnost Republike Srpske i ciparski model u Federaciji BiH”, dodao je on.