VRBAS Media

Autor: INFO

  • Klub poslanika SNSD-a u NSRS tražiće ocjenu ustavnosti imenovanja glavnog pregovarača sa EU

    Klub poslanika SNSD-a u NSRS tražiće ocjenu ustavnosti imenovanja glavnog pregovarača sa EU

    Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeće danas zahtjev za ocjenu usklađenosti sa Ustavom BiH Odluke o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju EU.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 30. oktobra usvojio je odluku o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa EU i njegovih zamjenika, a glasanju i raspravi o tome nisu prisustvovali poslanici SNSD-a i Srpskog kluba.
    Ovom odlukom je predviđeno da glavnog pregovarača i dva zamjenika imenuju poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Odluka je usvojena glasovima stranaka “trojke” i njihovih partnera, SDA, te opozicionih stranaka iz Republike Srpske – PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red.

  • Stevandić: Dončić nije borac prve kategorije, raskrinkan je i doveden u fazu nasilja

    Stevandić: Dončić nije borac prve kategorije, raskrinkan je i doveden u fazu nasilja

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je poruku na društvenim mrežama u kojoj je oštro reagovao na izjave poslanika Nebojše Dončića, optuživši ga za laži i falsifikate.

    U objavi Stevandić navodi da je Dončić „raskrinkan i doveden u fazu rastrojstva i nasilja“, te da je priznao da nije borac prve kategorije. Prema njegovim riječima, Dončić pokušava da „spas nađe u lažima koje će ponavljati bankomat mediji“.


    „Čudno je kako lažovi i falsifikatori kao ovaj Dončić, kojeg je nadležna boračka otkrila na rješenjima sa brojem protokola, plus videom, u bijesu prilaze i lupaju čaše čije staklo pada na predsjedavajuće“, napisao je Stevandić, dodajući da takvi dobijaju medijsku pažnju i šire neistine „po liniji AID-a o crvenim kombijama“.

    On je naveo i da je lično „primio metak od AID-a, liječio se od udara granate, sahranio rođake i prijatelje“, poručivši da će „stići i raskrinkati sve koji šire laži“.

  • Dodik i Cvijanović u suprotnim ulogama

    Dodik i Cvijanović u suprotnim ulogama

    Dok srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručuje da vjeruje u Bosnu i Hercegovinu i njenu evropsku budućnost, lider SNSD-a Milorad Dodik nastavlja da šalje poruke koje zemlju udaljavaju od Zapada.

    Cvijanovićeva tvrdi da je Bosna i Hercegovina okrenuta Zapadu i da u evropskim integracijama vidi šansu za razvoj, dok Dodik uporno ponavlja da BiH ne želi i da mu je, kako kaže, bliži Istok. Ona zagovara saradnju s Evropskom unijom, on pak odbacuje i samu pomisao o tome.

    Ostaje otvoreno pitanje – da li Željka Cvijanović zaista zastupa drugačije stavove od stranačkog šefa ili samo javno izgovara ono što on u tom trenutku želi da se čuje?

    Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da u SNSD-u nema prostora za nezavisno mišljenje.

    „Meni je žao što i gospođa Cvijanović njeguje taj odnos idolopoklonstva, jer je to na njenu štetu, ruši njen integritet. Možda će zvučati neuobičajeno da se pohvali politički protivnik, ali ja pomno pratim rad svakog u institucijama BiH i ona neuporedivo bolje i odgovornije radi posao člana Predsjedništva BiH, nego što su to radili Milorad Dodik i Nebojša Radmanović. Ali, ti njeni hvalospjevi BiH za mene nisu iznenađenje, jer ona jeste zadužena da čisti iza Dodika – smatra Pandurevićeva.“

    Prema njenim riječima, Dodikova politika je decenijama vođena dvostrukim porukama – javno se zalagao za referendume i prijetio raspadom BiH, dok su njegovi stvarni potezi, tvrdi Pandurevićeva, jačali državne institucije.

    „Uvijek, kada se najžešće obrušavao na BiH, iza je bila ili neka velika afera ili neki prenos nadležnosti. Samo u posljednje tri godine, u vrijeme eskalacije krize, usvojili su desetak zakona koji su školski primjer prenosa nadležnosti i preuzeli su obaveze za dalje prenose nadležnosti. Odgovorno tvrdim, Milorad Dodik je više uradio na jačanju BiH i razvaljivanju Republike Srpske, nego svi bošnjački političari zajedno od Alije Izetbegovića do ovih današnjih, tako da je ovo, što izjavljuje gospođa Cvijanović, potpuno na tom fonu – kategorična je Pandurevićeva.“

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović dijeli sumnju da su različiti tonovi koje šalju Dodik i Cvijanovićeva zapravo dio dogovorene političke taktike.

    „Milorad Dodik svojim narativom poklapa jedan sektor, a Cvijanovićeva drugi sektor. Kada ona sjedne sa Britancima i Amerikancima, kaže šta stvarno misle, dok Dodik, istovremeno, priča priče za naivne, zabavlja mase, šalje poruke koje žele da čuju Srbija i Beograd. To je sjedenje na dvije stolice. Licemjerstvo i podlost – kaže Vukanović.“

    On podsjeća da je Cvijanovićeva u nedavnom razgovoru za TV Hayat potvrdila sve ono što je, prema njegovim riječima, „već poznato“.

    „Ona govori da je Evropska unija naša budućnost, a Dodik govori da se ona raspala. Cvijanovićeva pohvalno govori o NATO, a pomenula je i mogućnost da su naša rudna bogatstva bila predmet nagodbi s Amerikancima. Dodik sve to pokušava da sakrije od većine građana, jer želi da pošalje poruku da je rusofil, Putinov i Vučićev prijatelj… To je samo njegova retorika, koja ima za cilj da se većina građana drži u zabludi – zaključio je Vukanović.“

  • Predator iz BiH pisao djevojčici, a nije znao da je otac preuzeo telefon

    Predator iz BiH pisao djevojčici, a nije znao da je otac preuzeo telefon

    Predator iz Zenice Amel Alihodžić pokušao je namamiti djevojčicu od 14 godina, saznaje portal “Avaza”.

    Sreća za maloljetnicu bila je da je prijavila svome ocu da je dobila poruku sa nepoznatog broja na Viber, pa nije pročitala ništa od degutantnog sadržaja koji je muškarac poslao.

    Komunikaciju sa istim vodio je otac od maloljetnice.

    Objavljene su šokantne poruke koje je Amel Alihodžić slao, iako je na početku bio upoznat da se dopisuje s djevojčicom od 14 godina, piše Avaz.

     

  • Kako je Lavrov izgubio uticaj u Kremlju

    Kako je Lavrov izgubio uticaj u Kremlju

    Ime Sergeja Lavrova posljednjih dana odjekuje širom svijeta — od Jakutska i Moskve, preko Beograda, pa sve do zatvorenih soba Bijele kuće u Vašingtonu.

    Ruski ministar spoljnih poslova, koji je godinama bio jedno od najprepoznatljivijih lica Kremlja, nestao je iz javnosti na period neuobičajeno dug za njegovu poziciju. Nakon kratkog intervjua koji su mnogi protumačili kao pokušaj opravdanja, postao je glavna tema svjetskih medija. Priča o njegovom padu iz “carevog” kruga sve više dobija na težini.

    Propali dogovor sa Amerikancima

    Sve je počelo sastankom Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija. Njih dvojica trebalo je da usaglase detalje susreta Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti. Međutim, razgovor je, prema diplomatskim izvorima, završio neslavno.

    Lavrov je, navodno, izgovorio rečenicu koja je razbjesnila Rubija. Nakon toga, Rubio je prenio Trampu da Moskva nije spremna na kompromis i da ne odustaje od svojih zahtjeva. Tramp, poznat po naglim odlukama, otkazao je sastanak s Putinom — i time započeo talas nagađanja o Lavrovljevom položaju u Rusiji.

    Od “Gospodina Njet” do potisnutog diplomate

    Lavrov, poznat po nadimku “Gospodin Njet”, diplomirao je na prestižnom Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose 1972. godine. Karijeru je započeo kao sovjetski diplomata u Šri Lanki, a zatim je radio u Ministarstvu spoljnih poslova u Moskvi i u misiji pri Ujedinjenim nacijama.

    Tek 2004. godine, Vladimir Putin ga je imenovao za ministra spoljnih poslova — funkciju na kojoj se nalazi već dvije decenije. Ono što ga izdvaja od gotovo svih visokih ruskih zvaničnika jeste činjenica da nikada nije bio pripadnik KGB-a niti bilo koje bezbjednosne strukture. Bio je, i ostao, klasični diplomata — možda posljednji iz sovjetske škole diplomatije.

    Upravo ga je to, kažu analitičari, koštalo. U sistemu u kojem car vjeruje samo “silovima” — bivšim agentima, obavještajcima i vojnicima — Lavrov je bio vječni autsajder.

    Pukotina koja se otvorila na Krimu

    Prelom u njegovom odnosu sa Putinom dogodio se 2014. godine, tokom ruske aneksije Krima. Lavrov je tada zagovarao umjereniji pristup, pokušavajući da izbjegne otvoreni sukob sa Zapadom.

    Prema riječima istoričara Marka Galeotija, upravo tada je Putin počeo da smatra Lavrova previše “mekim” i “naklonjenim Zapadu”. Od tog trenutka, Kremlj je prestao da diplomatiju vidi kao sredstvo moći — i sve je češće posezao za vojnom silom.

    Lavrov je, iako skeptičan, morao da brani odluke o sirijskoj intervenciji i drugim vojnim akcijama. Tako je postao lojalni izvršilac naređenja, bez stvarnog uticaja na odluke koje je predstavljao pred svijetom.

    Diplomatska sjenka i gubitak moći

    Poslije američkih izbora 2016. godine, Lavrov je gotovo u potpunosti potisnut iz Putinovog unutrašnjeg kruga. Ključne teme ruske spoljne politike preuzeo je Nikolaj Patrušev — bivši obavještajac i jedan od najbližih Putinovih saradnika.

    Dok je Patrušev učvršćivao pozicije službi bezbjednosti, Lavrov je postajao tek lice koje pred kamerama brani odluke donijete bez njega. “Foreign Affairs” je još 2018. godine ukazao da je Lavrov “izolovani izvršilac, ali ne i kreator politike”.

    Sličan zaključak donosi i Ketrin Belton, autorka knjige Putinovi ljudi, koja piše da je Lavrov “poslije 2014. potpuno potisnut u sjenu obavještajnog aparata”.

    Neuslišene ostavke i potpuna marginalizacija

    Od 2017. godine u diplomatskim krugovima kruže tvrdnje da je Lavrov više puta pokušao da podnese ostavku, nezadovoljan pozicijom koju mu je Kremlj namijenio. Putin, međutim, nikada nije reagovao na te navode, niti mu je dozvolio odlazak.

    Tokom pandemije i neposredno pred rusku invaziju na Ukrajinu, Lavrov je u potpunosti isključen iz ključnih razgovora koji su se vodili između Putina, Patruševa i Sergeja Šojgua.

    Prema navodima više izvora, ruski ministar spoljnih poslova nije bio uključen u planiranje invazije, niti je o njoj bio informisan do samog kraja.

    Nekada simbol ruske diplomatije, Lavrov je danas tek tihi posmatrač politike koja ga je nadživjela.

  • Stevandić je u pravu: I vještačka inteligencija potvrdila tačnost pozitivnih ekonomskih pokazatelja u Srpskoj

    Stevandić je u pravu: I vještačka inteligencija potvrdila tačnost pozitivnih ekonomskih pokazatelja u Srpskoj

    Diskusija predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića o izuzetno pozitivnim ekonomskim pokazateljima u Srpskoj izazvala je reakcije na društvenim mrežama, ali i potvrdu od vještačke inteligencije.

    Prilikom rasprave o Prijedlogu odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture, Stevandić je izjavio da je u ovom dijelu svijeta Srpska najbolje mjesto za investiranje.

    Sve to je potkrijepio konkretnim podacima.

    „Zašto sada možemo da uđemo u investicije i zašto će se svi utrkivati da nas kreditiraju? Zato što nam je deficit manji od 0,5 odsto, zaduženje 30,5 odsto, a nezaposlenost 8,8 odsto. To ne može da se ocrni!“, rekao je, između ostalog, Stevandić, koji je predsjednik Ujedinjene Srpske.

    Korisnici društvene mreže Iks pitali su vještačku inteligenciju da li je to tačno, a onda su od „Groka“ dobili odgovor kome se vjerovatno nisu nadali.

    „Da, prema zvaničnim podacima i projekcijama Vlade Republike Srpske, budžetski deficit je planiran na oko 0,5% BDP-a ili manje, javni dug iznosi približno 30% BDP-a, a stopa nezaposlenosti kreće se oko 9-10% po anketama o radnoj snazi. Ovi pokazatelji zaista ističu relativnu stabilnost u poređenju sa regijom. Međutim, nezavisne procjene poput S&P-a sugerišu nešto veći deficit, ali osnovna tvrdnja drži“, odgovor je „Groka“ – programa vještačke inteligencije koji funkcioniše u okviru društvene mreže Iks.

  • Stevandić: Prioritet su putevi i projekti koji povezuju ljude

    Stevandić: Prioritet su putevi i projekti koji povezuju ljude

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da će podržati zaduženje za izgradnju puta Šćepan Polje, ističući da je riječ o projektu od prioriteta za Republiku Srpsku.

    „Smatram da je krajnje vrijeme i naša ljudska obaveza da to bude i put Šćepan Polje“, rekao je Stevandić tokom obraćanja na 16. redovnoj sjednici Narodne skupštine.

    On je naveo da razumije inicijative poslanika koji su tražili finansiranje drugih infrastrukturnih projekata, uključujući putne pravce kroz srpska sela od Istočnog Drvara prema Drvaru, ali da u ovom trenutku prioritet mora biti područje sa većim brojem stanovnika.

     „Naći ću način da se povežu i spasu tih 20.000 stanovnika koji se protežu skoro do Karinina, ali sada moramo raditi tamo gdje živi najveći broj ljudi“, rekao je Stevandić.

    Podsjetio je da su međunarodni krediti prije petnaest godina bili blokirani za projekte prema istoku Republike Srpske, te da se tada nisu mogli graditi mostovi ni putevi u tom pravcu.

    „Evropska unija nije dozvoljavala kreditna ulaganja prema istoku. Dok su Sarajevo i Tuzla dobijali podršku, mi smo se sami borili da obezbijedimo sredstva za Klinički centar Banjaluka“, rekao je on.

    Stevandić je istakao da je ekonomska situacija danas znatno povoljnija, što otvara mogućnosti za nova ulaganja.

     „Deficit je manji od 0,5 odsto, zaduženje 30,5 odsto, a nezaposlenost 8,8 odsto. To je trenutno najbolja ekonomska pozicija u jugoistočnoj Evropi“, naglasio je.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u prethodnim godinama bila pod političkim i finansijskim blokadama, ali je uspjela da stabilizuje odnose sa međunarodnim partnerima.

    „Nakon dugih godina blokada, uspjeli smo da napravimo kolaterale i sa američkim i sa evropskim partnerima. Imamo dobre odnose sa Mađarskom, Češkom, Slovačkom, kao i sa političkim partijama u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj“, rekao je Stevandić.

    On je dodao da ulaganja kroz zaduženja donose konkretne koristi građanima, navodeći kao primjer zdravstveni sistem i helikopterski servis Republike Srpske.

     „Ove godine je bilo sto helikopterskih transporta koji su spasili stotinu života. To je veći benefit od ukupne vrijednosti helikoptera koje smo kupili. Sve što smo ulagali kroz zaduženja nije propalo“, rekao je predsjednik Skupštine.

    Govoreći o kritikama koje se upućuju na račun zaduženja, Stevandić je istakao da se radi o razvojnim investicijama koje povećavaju kvalitet života građana.

     „Zaduženja nisu opterećenje za buduće generacije ako donose korist. Ona su povećala kvalitet života, zdravstvenu zaštitu i standard građana“, poručio je.

    Osvrćući se na političke napade, Stevandić je rekao da dio opozicije pokušava da diskredituje vlast i projekte koji se realizuju.

    „Sve se može oklevetati i zacrniti, posebno u predizborno vrijeme. Ali građani Republike Srpske razumiju da su ovi projekti za njihovo dobro“, rekao je Stevandić.

    Zaključio je da će podržati zaduženje za put Šćepan Polje, bez obzira što projekat nije iz njegovog kraja, jer vjeruje da će doprinijeti razvoju Republike Srpske.

     „Bez crnila za bilo koga – podržavam ovo zaduženje u nadi da će donijeti benefite i bolju Republiku Srpsku“, rekao je Stevandić.

  • NSRS: Usvojeno više izvještaja, poslanici podržali zaduženje za obnovu putne infrastkture

    NSRS: Usvojeno više izvještaja, poslanici podržali zaduženje za obnovu putne infrastkture

    Usvajanjem više izvještaja u Banjaluci je okončana 16. redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.
    NSRS – Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
    NSRSFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
    Usvojen je Izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, Izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti.

    Usvojena je i Odluka o prihvatanju zaduženja od 81,7 miliona evra kod Svjetske banke o Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture.

    Glavni cilj ovog projekta je poboljšanje regionalne magistralne putne infrastrukture i unapređenje upravljanja putnom mrežom radi izgradnje bezbjednih puteva otpornih na klimatske nepogode, navodi se u obrazloženju ove odluke.

    Rok otplate zajma je 32 godine u koji je uračunat period odgode plaćanja od sedam godina.

    Јedna od podkomponenti ovog projekta odnosi se na rehabilitaciju rute između Broda na Drini /Foča/ i Huma /Šćepan Polje/ u iznosu od 39,4 miliona evra.

    Podršku je dobila i Informacija o aktivnostima u vezi sa odlagalištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

    Najobimnija rasprava vođena je o Izvještaju o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za prošlu godinu, koji je takođe usvojen.

    Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem u Prijedoru izabrana je Milijana Tanasić Perišić, dok je za zamjenika sa sjedištem u Foči izabran Aleksandar Đerić.

    Za članove Nadzorog odbora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske na period od četiri godne izabrani su Zorica Stamenić iz Srpca, Ognjen Hrnjak iz Prijedora, Srđan Župić iz Mrkonjić Grada, Goran Kecman iz Prijedora, Marko Milić iz Kozluka kod Zvornika, Željka Vidović iz Šipova i Nataša Slijepčević iz Banjaluke.

  • Vučić ne otkriva ko je treća strana u pregovorima za NIS

    Vučić ne otkriva ko je treća strana u pregovorima za NIS

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da ne može da otkrije ko je treća strana sa kojom Rusi pregovaraju za NIS, ali je, takođe, upozorio da vrijeme ističe i da ni Vašington ni Moskva, kao ni bilo ko, ne smije da pomisli da on nije dovoljno odlučan da zaštiti srpske interese po pitanju NIS.

    Mi smo rekli da ćemo da prihvatimo svaki njihov zahtjev, ali oni moraju da znaju jednu stvar da nam vrijeme curi, vrijeme nam ističe, ostalo nam je još desetak dana i samo neka neko ne pomisli da nisam dovoljno odlučan da zaštitim srpski interes, bilo ko – rekao je Vučić gostujući na TV Pink.

    Predsjednik je tako prokomentarisao vijest da su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije poslali zahtjev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.

    Vučic je naglasio da je ruska država upuitla zahtjev i da pregovaraju sa trećom stranom, ali da ne može da kaže o kome je riječ.

    – Oni razgovaraju sa trećom stranom, ja to znam, ali ne mogu da iznosim te podatke u ovom trenutku… U ovom trenutku, koliko sam razumio menadžerske strukture, da li će Amerikanci time biti zadovoljni, da li će reći prihvatamo menadžment strukturu ali tražimo da dođemo do promjena vlasništva u nekom narodnom periodu, ostaje nam da vidimo – rekao je Vučić.

    U molbi koja je upućena OFAC se navodi da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.

  • CIK BiH pokreće postupak protiv Dodika VIDEO

    CIK BiH pokreće postupak protiv Dodika VIDEO

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da, po službenoj dužnosti, pokrene postupak protiv lidera SNSD-a Milorada Dodika zbog, kako smatraju, “govora mržnje” tokom obraćanja na sinoćnjem predizbornom stranačkom skupu u Istočnom Sarajevu, potvrđeno je za BHRT.

    Podsjetimo, prema pisanju medija, Dodik je Bošnjake nazvao “amebama” i pozvao Srbe da ne dozvoljavaju, kako je rekao, islamizaciju Istočnog Sarajeva kao srpskog grada jer “nismo isti narod”.

    Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ranije danas je najoštrije osudio sinoćnje Dodikovo obraćanje. Ističu da je predsjednik SNSD-a vrijeđanjem Bošnjaka raspirivao međunacionalnu netrpeljivost.

    “Ovakav govor, koji predstavlja klasičan primjer govora mržnje, direktno podriva ustavni poredak i osnovne vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina: mir, suživot i međusobno poštovanje svih naroda i građana”, poručeno je, između ostalog u reakciji Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

    Kako su naveli, Kolegijum očekuje od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti i sadržaj Dodikovog istupa te, u skladu sa zakonom, pokrenu odgovarajuće postupke zbog širenja govora mržnje i podsticanja netrpeljivosti.

    SDA: Dodikove izjave dio šire kampanje iz Republike Srpske

    U saopštenju SDA se ističe da su Dodikove izjave dio šire kampanje zvaničnika Republike Srpske koji već duže vrijeme pokušavaju stvoriti iskrivljenu sliku da se u Bosni i Hercegovini vodi sukob između muslimana i hrišćana, te da Bošnjaci navodno teže dominaciji.

    “Islamofobični istup Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu, u kojem vrijeđa i ponižava Bošnjake, najbolje ilustruje njegovu destruktivnu šovinističku politiku koja već godinama proizvodi krize i zastoje u Bosni i Hercegovini. Takva retorika je identičan propagandni obrazac koji je devedesetih godina poslužio kao uvod u agresiju na Bosnu i Hercegovinu”, naveli su iz SDA.

    Islamska zajednica u BiH traži reakciju Tužilaštva i CIK-a

    Islamska zajednica u BiH pozvala je Tužilaštvo i Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine da reaguju na, kako navode, očito kršenje zakona.

    “Jasno je da ovakvim sramnim napadima na Bošnjake i druge muslimane Dodik pokušava sakriti propast njegove dosadašnje politike, ali to ne amnestira državne organe od provođenja zakona. Naprotiv”, navodi se u današnjem saopštenju Islamske zajednice u BiH.

    “Pusti me te priče da smo isti ljudi – nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina… Moramo se suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu koji je pretvoren u ono što se zove politički islam, koji nisu završili svoj posao ovdje”, rekao je sinoć Dodik.