Autor: INFO

  • Tadić: Šmit i Marfi žele osuđujuću presudu Dodiku

    Tadić: Šmit i Marfi žele osuđujuću presudu Dodiku

    Američka ambasada i Kristijan Šmit vrše pritisak na Sud i Tužilaštvo BiH i žele osuđujuću presudu Miloradu Dodiku. Zakon o imunitetu je vanredna mjera kojom se Sudu želi onemogućiti da vodi postupak protiv predsjednika, rekao je u intervjuu za Federalnu TV Ognjen Tadić, kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH i savjetnik predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Svi su čuli za FETO organizaciju iz Turske i svi znaju da Amerika turske državljane ne želi da isporuči Turskoj zato što smatra da će im tamo biti organizovano političko suđenje. Svi znamo da Švedska ne može da uđe u NATO zbog blokade od strane Turske, zbog toga što ne želi da isporuči strane državljane – Turke, Kurde – Turskoj, jer smatra da će im biti političko suđenje organizovano. A od BiH se očekuje da svojim državljanima sudi u političkom procesu zbog volje nekog stranca – komentirasao je Tadić proces protiv Dodika.

    Nijedan zakon koji je donio neko ko nije ovlašten – ne može se smatrati zakonom, ističe Tadić.

    Dalje navodi da kada bi priznao Krivični zakon koji je “izmijenio” Šmit – to bi značilo, kako kaže, da radi suprotno svemu onome što je naučio kao student Pravnog fakulteta, što je radio kao parlamentarac ili što je primjenjivao kao profesionalac pravnik.

    • Po sva tri osnova, moje znanje, iskustvo i moj dignitet ne dopušta mi da kažem da je ovo što je napisao Šmit, izmjena Krivičnog zakona – kategoričan je Tadić.

    Govoreći zbog čega smatra da je proces Dodiku političke prirode, ističe da je to pokušaj da se nasilno uzurpira funkcija visokog predstavnika od strane Šmita koji nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN-a, dodavši da je PIK potpuno nebitan u svemu tome.

    Suđenje BiH

    • Naravno da je Republika Srpska i srpski narod tu vrstu ataka na institucije Srpske, prije svega, doživio kao napad na sebe. Ali je vrijeme pokazalo da je to u suštini suđenje BiH. Od odluke Suda BiH zavisi da li BiH jeste suverena država ili nije. Ako nije – zna se šta su posljedice. Ako jeste – opet se zna šta su posljedice. Јa vas uvjeravam, što se tiče javnosti uSrpskoj, da je ona spremna na obje opcije, sasvim ravnodušno spremna da prihvati i da šta god se uradi – Republika Srpska pobjeđuje u ovom procesu. Ali jedino što je razlika je to što BiH neće pobijediti u tom procesu ukoliko bude donesena osuđujuća presuda – poručio je Tadić.

    Naglašava da je u Dodikovom slučaju suđenjem u Sarajevu ugrožena pravičnost suđenja, te se zato traži da se ono izmjesti u Banjaluku.

    • Način na koji se dosad javnost u Sarajevu, pogotovo međunarodna, odnosila prema tom predmetu, i način na koji su pokušavali da izvrše uticaj na Sud BiH, govori da neće biti pravičnog suđenja. Službenici američke ambasade, barem meni nije poznato, da dolaze u bilo koji sud u Banjaluci i da utvrđuju pravosudnu politiku. A čak i sami službenici suda više puta su govorili o tome kako službenici američke ambasade i OHR-a dolaze u Tužilaštvo i Sud BiH da bi se raspitivali o predmetima. To je nezakonit pritisak na te pravosudne institucije, i same izjave Šmita i američkog ambasadora Majkla Marfija govore o tome da oni žele osuđujuću presudu – naveo je on.

    Kaže i da ako bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, to znači da su umjesto stranih sudija došle domaće.

    • Predstavnici institucija Srpske su bili i više nego jasni. Prije bilo kakvog nastavka rada Ustavnog suda BiH, mora se omogućiti zamjena stranih sudija domaćim – podvukao je Tadić.

    Pitanje imovine

    Što se tiče imovine, tvrdi da je to pitanje riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    • Ne znam zašto se trvite oko tog pitanja, samo gubite vrijeme. Stvari su tu potpuno jasne – Ustavom SR BiH postojalo je poglavlje dva koje se bavilo pitanjem imovine i davalo nadležnosti BiH na tom pitanju. Usvajanjem Ustava BiH u Dejtonu to je prestalo da bude ustavna materija i to više ne pripada nadležnostima BiH – pripada isključivo nadležnostima entiteta. A kako će to entiteti urediti – to je dato njima u nadležnost. Pokušaj da se od sporazuma o sukcesiji napravi pravni osnov za takvo nešto je potpuno besmislen. A ključnu zabunu je unio Ustavni sud BiH svojim presudama. Sudije koje su odlučivale nikad nisu pročitale sporazum o sukcesiji – istakao je on.

    Tvrdi i da Srpska ne blokira Ustavni sud BiH. Ona želi da ga sačuva, odbrani od onih koji hoće da ga koriste za reviziju Dejtonskog sporazuma, kaže Tadić.

    Zakon o imunitetu

    Na pianje zašto se baš sad donosi zakon o imunitetu u Srpskoj, odgovara:

    “Znam da je taj zakon u nacrtu, siguran sam da će još biti mijenjan. A zašto sad – je više nego jasno. Kada nekom padne na pamet suluda stvar da nekom strancu kaže – idi upravljaj tom zemljom, a pritom nema nikakvu odluku koja stoji iza njega – onda morate i vi vanredne mjere da primjenjujete i da se branite od toga. Da sarajevska politička javnost nije ozbiljno shvatila Šmita, nikad Srpska ne bi posezala za takvim zakonima. Јer bi postojao konsenzus da je to neko ko je potpuno van pameti, koga treba ignorisati”.

    Navodi da ako se taj zakon primijeni retroaktivno u procesu Dodiku – to znači da prestaje, kako je naveo, maltretiranje sa kojim sarajevsko pravosuđe ne zna kako da izađe na kraj.

    • Mi želimo da pomognemo u tome da se smanji broj svađa između Sarajeva i Banjaluke i da sutra sudija tog suda prosto kaže – evo mi smo možda i mislili nešto u skladu s voljom međunarodne zajednice, ali očigledno postoji zakon koji nam onemogućava da nastavimo voditi ovaj postupak i ide svako svojoj kući. To je ponovo doprinos relaksiranju političkih odnosa u BiH, a ne zaoštravanje – tvrdi Tadić.

    On je istakao da “nema zakona koji može zaštiti bilo koga u slučaju neke konfliktne situacije”.

    • Mi ne želimo ni pričati o tome. One koji napadaju Srpsku i Dejtonski mirovni sporazum treba pitati zašto to rade. A mi se branimo kako znamo i možemo. Možda nekad griješimo, možda nekad to radimo perfektno, snalazimo se u prilikama u kojima jesmo. Međutim, oni koji nas napadaju zaista nemaju potrebe da to rade. Srpska i Dejtonski sporazum su formula kako se ovdje može živjeti u budućnosti u miru, sreći i blagostanju – naglašava Tadić.

    Srpski partizani

    Ocijenio je netačnom konstataciju da se BiH protjeruje sa prostora Republike Srpske.

    • Pokušaj da neko otme 25. novembar srpskim partizanima, srpskim članovima ZAVNOBiH-a, čiji smo mi potomci većim dijelom, nije korektno. To je pokušaj da se gurne prst u oko – zaključio je Tadić.
  • EU bez preporuke o proširenju

    EU bez preporuke o proširenju

    Savjet ministara Evropske unije (EU) usvojio je 12. decembra zaključke o proširenju, bez preporuka o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH, te dodjeli statusa kandidata za Gruziju.

    Raspravu i moguću odluku o ovim pitanjima Savjet ministara je prepustio šefovima država i vlada EU koji će zasjedati 14. i 15. decembra u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Radi se o ključnoj nedjelji i najvažnijim sastancima i odlukama kada je u pitanju proširenje, u posljednjih 20 godina.

    Stavovi se uvijek usaglašavaju na nivou ministara za evropska pitanja, a formalnu odluku donose lideri EU na redovnom sastanku.

    U svjetlu realne prijetnje da bi Mađarska mogla blokirati odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i nakon maratonskih sastanaka ambasadora iz država EU, iz nacrta zaključaka koji bi trebalo da usvoje ministri, uklonjene su rečenice koje se odnose na odluke o otvaranju pristupnih pregovora.

    Najveća nepoznanica se odnosi na formulaciju odluke o BiH.

    Evropska komisija je u novembru uslovno preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, kada ta država ispuni kriterijume za članstvo.

    Za razliku od BiH, Ukrajina i Moldavija imaju jasnu pozitivnu preporuku.

    U prvim nacrtima zaključaka odluka o BiH je takođe bila uslovna, uz čekanje da BiH ispuni sve uslove.

    S druge strane, rečenice koje su se odnosile na Ukrajinu i Moldaviju imale su jasnu preporuku liderima da odobre otvaranje pregovora o članstvu za ove dvije zemlje.

    U dva posljednja nacrta, među kojima je jedan usaglašen u noći između 11. i 12. decembra, uklonjene su preporuke za sve tri zemlje i navodi se da će se o ovim pitanjima raspravljati na predstojećem samitu EU.

    Shodno tome, ostaje nejasno da li će BiH dobiti jasnu ili uslovnu preporuku. Austrija, na primjer, insistira da EU odluči isto za sve tri države.

    Mi samo želimo da vidimo jasan i pošten pristup prema svim budućim članicama. A kada je u pitanju proces pristupanja, onda vidimo da postoje različiti standardi kada su u pitanju Ukrajina i Moldavija i kada je u pitanju BiH. Zato želimo da ih vidimo u istom brodu. Ako postoji politička strateška odluka da se počnu pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, onda bi trebalo da počnemo pregovore i sa BiH – izjavila je uoči sastanka austrijska ministarka za evropska pitanja Karoline Edtstadler.

    Hrvatska takođe podržava austrijski stav. Ministarka za evropska pitanja Andreja Metelko Zgombić je uoči sastanka izjavila da Hrvatska snažno podržava proširenje zbog svoje transformativne moći. To je razlog, kako je navela, zbog čega Zagreb smatra da treba odobriti otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH.

    – Sve ove zemlje imaju različite izazove, ali svaka je na svoj način napravila izuzetan napredak. Moramo da im pošaljemo snažnu političku poruku i omogućimo da se krene napred prema otvaranju pristupnih pregovora. I potom će otvaranje pojedinih poglavlja zaista biti zasnovano na zaslugama – izjavila je Metelko Zgombić uoči početka sastanka ministara.

  • Traži se smjena Vehida Dedića sa funkcije u Bratuncu

    Traži se smjena Vehida Dedića sa funkcije u Bratuncu

    Prijava protiv potpredsjednika Skupštine opštine Bratunac Vehida Dedića zbog učešća u zloglasnoj jedinici “El mudžahedin” i prijetnji da bi klao “sve što nosi srpsko ime, pa i djecu” biće danas dopunjena i nakon toga proslijeđena na adresu Tužilaštva BiH. Pored toga, u petak bi već u lokalnom parlamentu trebalo da bude riječi o njegovoj smjeni.
    Prijavu protiv Dedića podnio je predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa” RS Vojin Pavlović policiji u Bratuncu još 8. decembra i to zbog njegove ratne biografije, učešća u zloglasnoj jedinici “El mudžahedin” i prijetnji da bi “klao sve što nosi srpsko ime”.

    “Pozvan sam iz policije da danas dam dodatnu izjavu kako bi prijava protiv Dedića bila dopunjena. Takođe, u policiji će se pojaviti i četiri svjedoka da daju izjave, a koji bi trebalo da svjedoče protiv njega. Nakon toga Tužilaštvu će odmah biti proslijeđena sva ta dokumentacija i ostalo je sve na njima”, rekao je “Glasu Srpske” Pavlović.

    Jedan od svjedoka koji će se danas pojaviti u policiji u Bratuncu i koji bi trebalo da svjedoči protiv Dedića je i predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

    “Odazvaću se danas pozivu policije jer sam spreman da svjedočim protiv Dedića. On ne želi ništa dobro Srbima, što se jasno može zaključiti iz onoga što je pričao. Vjerujem da nije promijenio svoje mišljenje. Svim srcem želi da nanese zlo Srbima, pogotovo onima u Kravici, koja je vjekovno srpsko selo, odnosno bastion srpstva na ovim područjima”, rekao je “Glasu” Kojić.

    Smatra da Dedić ni danas nema ništa bolje namjere od onih kada je 7. januara, na najveći i najradosniji hrišćanski praznik Božić, krenuo u pohod na Kravicu.

    “Nakon mnogo godina njegova mržnja je samo veća. Srbi u Kravici, odnosno u kompletnom Podrinju žive u strahu zbog njegovih izjava koje su za svaku osudu i za koje treba da dogovara”, poručio je Kojić.

    Opštinski odbor SNSD-a Bratunac najavio je da će pokrenuti inicijativu za smjenu Dedića sa funkcije potpredsjednika Skupštine opštine, a kako saznajemo, već u petak na sjednici Kolegijuma SO biće riječi o smjeni Dedića.

    “Inicijativa za smjenu biće spremna do petka i tada ćemo o njoj glasati. Dedić neće ostati na poziciji na kojoj je trenutno i to niko neće spriječiti. Nakon svega trebalo je sam da podnese ostavku, a ne da se pokreće inicijativa za njegovu smjenu”, kazali su “Glasu” u lokalnom parlamentu.

    Dedić je za jednu sarajevsku televiziju govorio o svom učešću u ratu u koji je otišao kao maloljetnik da “brani BiH od agresije”, te da je kao pripadnik jedinice “El mudžahedin” bio na Ozrenu.

    Etničko čišćenje
    Boračke organizacije širom Srpske podržale su zahtjev da bude ispitana ratna prošlost Vehida Dedića i njegova uloga u stradanju Srba u Kravici, na Ozrenu i drugim ratištima u proteklom ratu.

    “Jedinica “El mudžahedin”, koja je bila direktno potčinjena komandi Trećeg korpusa, počinila je najmonstruoznije ratne zločine nad srpskim borcima i civilima sa područja Ozrena i doline rijeke Krivaje i tako izvršila neviđeno etničko čišćenje”, rekao je predsjednik Boračke organizacije Novi Grad Marinko Gačić.

  • Vojska Srbije nabavila nova vozila

    Vojska Srbije nabavila nova vozila

    Ministar odbrane Miloš Vučević i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović obišli su danas novonabavljena vozila za Vojsku Srbije.

    Novonabavljena vozila deo su Modela opremanja Vojske Srbije neborbenim vozilima prema različitim kapitalnim projektima čija je realizacija predviđena do 2028. godine, a u okviru aktuelnog težište je na vozilima za prevoz lica, teretnim vozilima velike nosivosti, kao i specijalnim neborbenim vozilima.

    Predstavljena su nova vozila koja su prvi put nabavljena za potrebe jedinica Vojske Srbije – kvadovi, namenjeni za prevoženje po svim vrstama terena. Reč je o tzv. Off – road vozilima koja su na osnovu svojih tehničkih karakteristika sposobna da savladaju najteže terene i podloge, a gusenice omogućavaju kretanje u zimskim uslovima po snežnim površinama, gde će posebnu namenu imati u službi traganja i spasavanja.

    Takođe, među vozilima koja su danas prikazana su i vozila veće nosivosti – tegljači sa teretnom poluprikolicom i savremeni teretni automobili sa utovarnim rampama, zatim autobus i vatrogasna vozila za gašenje svih vrsta požara.

    Današnjem obilasku prisustvovali su načelnik Operativne uprave (J-3) general-major Tiosav Janković, načelnik Uprave za obaveštajno-izviđačke poslove (J-2) brigadni general Dragan Arsenijević, šefovi kabineta potpredsednika Vlade i ministra odbrane Žarko Mićin i brigadni general Goran Momčilović i načelnik Kabineta načelnika Generalštaba pukovnik Slađan Hristov.

  • U Srpskoj bez đaka ostalo 19 škola

    U Srpskoj bez đaka ostalo 19 škola

    Republika Srpska je u proteklih pet godina siromašnija za čak 5.360 đaka osnovaca, zatvoreno je 19 škola, a broj odjeljenja je smanjen za 31 – pokazuju zvanični podaci.
    U Zavodu za statistiku Republike Srpske su izračunali da je na početku školske 2018/19. godine upisano 90.003 učenika u 687 škola, a na početku ove godine 84.643 osnovca u 668 škola.

    Prije pet godina bilo je 5.057 odjeljenja, a sada ih ima 5.026.

    Smanjen je i broj nastavnika za 493 i sada ih je angažovano 7.724.

    “Smanjena stopa rađanja, negativan migracioni saldo, sve manje sklopljenih brakova i sve veći broj razvoda samo su neki od uzroka koji najdirektnije utiču na smanjenje ukupnog broja stanovnika, kao i smanjenje broja djece koja se upisuju u osnovnu školu. Zbog toga statistika osnovnog obrazovanja u prethodnom petogodišnjem periodu pokazuje da tzv. „bijela kuga” postaje sve ozbiljniji problem”, navodi se u publikaciji “Ovo je Republika Srpska” Zavoda za statistiku RS.

    Na početku školske 2022/2023. godine u odnosu na 2021/2022. godinu, broj učenika u osnovnim školama manji je za 890 ili 1,1 odsto, broj odjeljenja manji je za 14, a broj nastavnika manji je za 5,5 odsto. Prosječan broj učenika u odjeljenju bio je 17, dok je taj prosjek u zemljama u EU u isto vrijeme od 25 do 30 učenika.

    Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, odjeljenje istog razreda optimalno može da ima 25 učenika, minimalno 18, a maksimalno 30 učenika, odnosno 32 učenika u slučaju postojanja samo jednog odjeljenja.

  • “Oslobodili smo 50% teritorije…”

    “Oslobodili smo 50% teritorije…”

    Volodimir Zelenski kazao je u Vašingtonu da je napravljen značajan napredak kao i da je Ukrajina oslobodila 50 odsto teritorija koje je Rusija okupirala.

    Ukrajinski predsednik je to kazao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džozefom Bajdenom.

    “Već smo napravili značajan napredak. Pokazali smo da je naše partnerstvo jače od bilo kakvog ruskog neprijateljstva”, rekao je Zelenski i naveo da je Ukrajina oslobodila 50 odsto teritorija koje je Rusija okupirala.

    Ukrajinski predsednik je rekao u utorak da mu je drago što je dobio poziv da dođe u Vašington, kako bi preneo Bajdenu šta je njegova zemlja postigla u borbi protiv Rusije, prenosi CNN.

    On je istakao da ukrajinski vojnici brane slobodu skoro dve godine i zahvaljujući uspehu Ukrajine, drugi evropski narodi su bezbedni od ruske agresije.

    “Čvrsto stojimo, šta god Putin pokušao. On nije pobedio”, rekao je Zelenski.

  • “Zapanjujuće je. Moramo da dokažemo da Putin nije u pravu”

    Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin računa na to da SAD neće moći da pruže podršku Ukrajini.

    Dodao je da će Vašington pomagati Kijevu koliko god bude mogao.

    “Putin računa na to da Sjedinjene Države neće uspeti da odgovore na potrebe Ukrajine. Moramo, moramo, moramo da dokažemo da nije u pravu”, rekao je Bajden u utorak na zajedničkoj konferenciji za medije sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Beloj kući, prenosi Njujork tajms.

    On je naveo da će Rusija biti ohrabrena blokadom u Kongresu kada je reč o pomoći Kijevu, dodavši da će “istorija oštro suditi onima koji su okrenuli leđa slobodi”.

    “Zapanjujuće je da smo došli do te tačke…”, poručio je predsednik SAD republikancima koji se protive nastavku slanja pomoći Ukrajini.

    “Bez dodatnog finansiranja brzo ćemo doći do kraja naših sposobnosti da pomažemo Ukrajini da odgovori na hitne operativne zahteve koje ima”, rekao je Bajden.

    On je naveo da pobeda znači da je “Ukrajina suverena i nezavisna država”, poručivši da nema dileme da je NATO deo ukrajinske budućnosti.

  • Varhelji: Usvojeni zaključci o Srbiji

    Varhelji: Usvojeni zaključci o Srbiji

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da su na današnjem sastanku Savjeta za opšte poslove EU, na kojem se razmatrano pitanje proširenja, usvojeni zaključci o Srbiji.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li očekuje da zaključci o Srbiji budu usvojeni pred Evropskim savjetom, Varhelji je rekao da su zaključci o Srbiji već usvojeni i da ne postoje tačke odlučivanja za Evropski savjet.

    “Preporuke za Srbiju su u danas usvojenim zaključcima Savjeta za opšte poslove”, rekao je Varhelji na konferenciji za novinare.

    On je istakao da će sutra u Briselu biti održan samit EU – zapadni Balkan i da ovi zaključci predstavljaju osnovu za te razgovore jer se, kako je naveo, ne odnose samo na procjenu godišnjih rezultata zemalja kandidata, već se razmišlja i o novom političkom prijedlogu za ubrzanje procesa proširenja, a to je Plan rasta za zapadni Balkan.

    “Nadam se da sutrašnji samit o zapadnom Balkanu neće samo potvrditi korisnost ovog prijedloga, već će odmah preuzeti vlasništvo od država članica i naših zapadnobalkanskih partnera”, rekao je Varhelji.

    On je ocijenio da je ovo bila značajna godina za politiku proširenja EU i izrazio zadovoljstvo jer je Savjet za opšte poslove obezbijedio prijedloge za Evropski savjet.

    “Zaključci koji su danas uvojeni su osnovni za bilo kakav napredak u politici proširenja i za nastavak proširenja”, rekao je Varhelji.

    On je naveo da su zaključci Savjeta za opšte poslove u velikoj mjeri potvrdili suštinske izvještaje za deset zemalja kandidata, koji se podnose Evropskom savjetu.

    Varhelji je dodao da sada treba vidjeti kako će to biti “prevedeno u više strateške odluke” lidera EU na sastanku Evropskog savketa.

    “Jasno je da će razgovarati o četiri najvažnija i politički strateška pitanja za lidere i nadamo se da će oni biti usaglašeni, što znači snažnu poruku koja potvrđuje privrženost perspektivi članstva u EU za zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju”, rekao je Varhelji.

  • Šta je Bajden rekao Zelenskom?

    Tokom susreta u Vašingtonu i razgovora o američkoj podršci Ukrajini, predsjednik SAD Džozef Bajden poručio je sa ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ne gubi nadu u borbi protiv Rusije.

    “Ostaćemo uz vas”, rekao je predsjednik Bajden ukrajinskom kolegi, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

    Ranije danas Bajden je pozvao američki Kongres da odobri dodatnu pomoć za Ukrajinu i najavio 200 miliona dolara odvojene vojne pomoći Kijevu.

    Zelenski je rekao Bajdenu da njegova zemlja danas manje zavisna od strane pomoći, zahvalio američkom predsjedniku na isporukama PVO sistema i istakao da je Ukrajina dovoljno jaka da dobije rat protiv Rusije.

    Takođe je rekao da sa Bajdenom želi da razgovara o integraciji Ukrajine u Evropsku uniju.

  • Nastavlja se suđenje za zločine u Dobrovoljačkoj

    Nastavlja se suđenje za zločine u Dobrovoljačkoj

    Pred Sudom BiH danas bi trebalo da bude nastavljeno suđenje u predmetu “Ejup Ganić i drugi” za zločine nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine.

    Na prethodnom ročištu 11. oktobra svjedok Tužilaštva BiH Dragan Zrnić ispričao je o napadu na kolonu JNA, kako je premlaćivan nakon zarobljavanja, kao i da je čuo da se priča da Ejup Ganić predvodi planove za ubistvo tadašnjeg predsjednika Alije Izetbegovića, koje bi se pripisalo JNA.

    Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika JNA i civila optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

    Nastavak suđenja zakazan je za 13.00 sati, prenosi “Srna”.