VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov i Dačić u Moskvi: Odnosi između Rusije i Srbije na veoma visokom nivou

    Lavrov i Dačić u Moskvi: Odnosi između Rusije i Srbije na veoma visokom nivou

    Ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u Moskvi sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom.

    Cijenimo odnose koji se razvijaju između Rusije i Srbije – istakao je Lavrov na početku sastanka.

    Zadovoljni smo kako se realizuju ekonomski odnosi između dvije zemlje, dodao je on.

    Lavrov je podsjetio da će danas biti održana prijateljska utakmica Rusije i Srbije u Moskvi, pred punim stadionom.

    Smatram da je nedopustivo da se sport politizuje – dodao je on.

    Po njegovim riječima, politika koju vodi kolektivni Zapad odražava se u svim međunarodnim odnosima, prije svega u trgovini.

    • Drago mi je da te vidim, dobro mi došao – zaključio je Lavrov.

    Kako je Dačić istakao, odnosi između dvije zemlje su na veoma visokom nivou.

    • Naše odnose karakteriše tradicionalno prijateljstvo, kulturna i duhovna i istorijska bliskost naših naroda – dodao je Dačić.

    On je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao Vladimiru Putinu pobjedu na predsjedničkim izborima.

    Što se tiče saradnje, on je rekao da je posebno važna energetika.

  • Evo kako će se obračunavati potrošnja struje u Srpskoj

    Evo kako će se obračunavati potrošnja struje u Srpskoj

    Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila (RERS) na svojoj internet stranici objavila je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke о tarifnim stavovima za javno snabdijevanje električnom energijom u RS.

    Kako je rečeno u RERS, ista Odluka je objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske, broj 25/24 od 20.marta 2024. godine. To znači da je već danas stupila na snagu, jer piše da stupa na snagu dan nakon službene objave.

    Izmjene i dopune Tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže u RS potvrđuje ono što smo objavili. Korisnici distributivnog sistema u kategoriji „domaćinstva” razvrstavaju se u sljedeće tarifne grupe: 1. tarifna grupa (tarifna grupa jednotarifna) – kupci kod kojih se aktivna električna energija obračunava na osnovu mjerenja jednotarifnim brojilom i 2. tarifna grupa (tarifna grupa dvotarifna) – kupci kod kojih se aktivna električna energija obračunava na osnovu mjerenja dvotarifnim brojilom.

    U skladu s tim, domaćinstva s jednotarifnim brojilom, tarifni stavovi za energiju za javno snabdijevanje utvrđuju se za „tarifnu grupu jednotarifnu bijelu“, „tarifnu grupu jednotarifnu plavu“ i „tarifnu grupu jednotarifnu crvenu“.

    Istom logikom, za krajnje kupce iz kategorije potrošnje „domaćinstva“ kojima se aktivna električna energija obračunava na osnovu dvotarifnog brojila, tarifni stavovi za energiju za javno snabdijevanje utvrđuju se za „tarifnu grupu dvotarifnu bijelu“, „tarifnu grupu dvotarifnu plavu“ i „tarifnu grupu dvotarifnu crvenu“.

    I za jedne, i za druge važi viši i niži sezonski stav, s tim što dvotarifni imaju i veći i manji dnevni stav.

    -Obračun mjesečne potrošnje energije za javno snabdijevanje za svakog kupce iz kategorije potrošnje domaćinstva, kojem se aktivna električna energija obračunava na osnovu jednotarifnog brojila, vrši se tako da se prvih 500 kWh obračunava po cijeni za „tarifnu grupu jednotarifnu bijelu“, sljedećih 1.000 kWh po cijeni za „tarifnu grupu jednotarifnu plavu“, a preostala utrošena električna energija po cijeni za „tarifnu grupu jednotarifnu crvenu“. Obračun mjesečne potrošnje energije za javno snabdijevanje za svakog kupce iz kategorije potrošnje domaćinstva, kojem se aktivna električna energija obračunava na osnovu dvotarifnog brojila, vrši se tako da se prvih 500 kWh obračunava po cijeni za „tarifnu grupu dvotarifnu bijelu“, sljedećih 1.000 kWh po cijeni za „tarifnu grupu dvotarifnu plavu“, a preostala utrošena električna energija po cijeni za „tarifnu grupu dvotarifnu crvenu“ – piše u novoj odluci RERS.

    Dalje piše, prilikom obračuna nabavke električne energije, utrošena električna energija u višoj i manjoj dnevnoj tarifi za „tarifnu grupu dvotarifnu bijelu“, „tarifnu grupu dvotarifnu plavu“ i „tarifnu grupu dvotarifnu crvenu“ utvrđuje se proporcionalno učešću više i manje dnevne tarife u ukupno utrošenoj aktivnoj električnoj energiju, piše “Srpskainfo“.

  • Rusija pokrenula veliki napad na Kijev

    Rusija pokrenula veliki napad na Kijev

    Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, objavio je da je nekoliko osoba ranjeno u ruskom raketnom napadu na ukrajinsku prestonicu.


    Kijev post prenosi da su dvije osobe hospitalizovane.

    Navodi se da su se sirene za vazdušnu opasnost oglasile u ranim jutarnjim časovima i da je grad na udaru “balističkih raketa”.

    U okolini i unutar Kijeva prije zore su se čule uzastopne eksplozije, dok traju dejstva ukrajinske protivvazdušne odbrane (PVO).

    Oružane snage Ukrajine upozorile su na opasnost od ruskih raketnih udara širom zemlje.

  • Marković: Ustavni sud BiH priznao da radi nelegalno

    Marković: Ustavni sud BiH priznao da radi nelegalno

    Ustavni sud BiH, tražeći mišljenje i preporuke od Venecijanske komisije kako da riješi probleme nastale u radu ovog tijela zbog manjka sudija, odnosno krnjeg sastava, indirektno je priznao da su sve odluke koje je donosio u trenutnom sastavu, bez sudija iz Republike Srpske, bile nezakonite i neustavne, rekao je za Glas Srpske profesor ustavnog prava i dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Goran Marković.

    • Ovo nije ništa drugo do otvoreno priznanje da se nalaze u velikoj krizi. Ustavni sud BiH ne može kratkoročno, a kamoli dugoročno da nastavi raditi na dosadašnji način, pogotovo jer se očekuje novi odlazak pojedinih sudija u penziju, jer će navršiti 70 godina života. To je ozbiljan problem. Nažalost, nije jedini – rekao je Marković.
  • Olaf donio odluku

    Olaf donio odluku

    Nemački kancelar Olaf Šolc odlučio je da Ukrajina neće od Nemačke dobiti krstareće rakete Taurus. Međutim, rasprava o tome sve više dobija na zamahu i stvara podele u njegovoj koaliciji.

    Obećanja o isporuci oružja Ukrajini su ujedno i prilika da savezna nemačka vlada skrene pažnju sa spora oko krstarećih raketa Taurus, koje Ukrajina toliko želi. Nemačka planira da obezbedi Kijevu još 500 miliona evra vojne pomoći, uključujući i hitno potrebnu artiljerijsku municiju.

    To je bio rezultat sastanka zapadnih saveznika Ukrajine u bazi američkih vazduhoplovnih snaga u Ramštajnu. Ono što Ukrajina još uvek ne dobija su Taurus rakete s dometom od 500 kilometara, koje bi mogle da pogode i ciljeve u Moskvi.

    Kancelar Olaf Šolc odbija tu isporuku. On smatra da postoji opasnost od toga da Nemačka bude uvučena u rat. Ali, Šolc više ne može da izbegne raspravu o tome, čak ni unutar svoje vladajuće koalicije koju čine Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP).

    Šta znači “zamrznuti konflikt”?

    Rečenica koju je u prošlonedeljnoj parlamentarnoj debati izrekao lider poslaničke grupe SPD Rolf Micenich izazvala je negodovanje u zemlji i inostranstvu: “Zar nije vreme da razgovaramo ne samo o tome kako da vodimo rat, već i o tome kako ga zamrznuti i kasnije završiti?”

    Kritičari su “zamrzavanje” protumačili kao izdaju Ukrajine. Fridrih Merc, šef najveće opozicione stranke, Hrišćansko-demokratske unije (CDU), rekao je: “Rat u Ukrajini već je jednom zamrznut, 2014. godine, kroz dva sporazuma iz Minska. A šta Putin misli o zamrzavanju, to možete videti svakog dana u vestima.”

    Kritike, međutim, dolaze i iz same koalicije. U intervjuu za radio Dojčlandfunk, političarka FDP-a Mari-Agnes Štrak-Cimerman optužila je SPD za politiku “popuštanja”, odnosno politiku smirivanja. Štrak-Cimerman je već dva puta glasala protiv vlade na glasanju o Taurusu u Bundestagu, iako je njena stranka deo vladajuće koalicije.

    Politikolog Johanes Varvik s Univerziteta u Haleu brani ideju zamrzavanja: „Zamrzavanje sukoba ne znači njegovo rešavanje, već sprečavanje dalje eskalacije”, rekao je Varvik za DW.

    Tanjug/AP Photo/Markus Schreiber
    “Sukob koji je u postojećim uslovima ‘nerešiv’, nije opterećen težnjom za idealnim rešenjem, već se stavlja ‘na led’ minimalnim kompromisom koji je prihvatljiv za obe strane. To naravno ne garantuje uspeh, ali je u poređenju s alternativama odgovorna strategija”, smatra Varvik.

    Pohvale s pogrešnih strana
    Ono što je škakljivo za Šolca jeste to što pohvale stižu od ljudi s kojima on ne želi da ima političke veze. Na primer od Bjerna Hekea, iz desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD). Ili od Sare Vagenkneht, koja je nedavno osnovala partiju koja nosi njeno ime. Obe stranke najradije ne bi vojno podržavale Ukrajinu.

    A onda je i bivši nemački kancelar, socijaldemokrata Gerhard Šreder, pohvalio aktuelnog kancelara. Iako je Šreder kritikovao rusku invaziju na Ukrajinu, on je i dalje prijatelj s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    “Biti pohvaljen i prisvojen od strane Gerharda Šredera jasno pokazuje da je na pogrešnom putu”, rekao je bavarski premijer i lider Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, misleći na Olafa Šolca.

    Da li su Nemačkoj potrebne rakete Taurus?
    U međuvremenu se nastavljaju spekulacije o razlozima Šolcovog odbijanja. Političar CDU Roderih Kizeveter za DW kaže da su navedeni razlozi, poput zaštite Nemačke od učešća u ratu – “lažni razlozi”. On spekuliše da bi kancelar možda bio spreman da prihvati “diktirani lažni mir” Rusije za Ukrajinu. Kizeveter se, inače, već dugo zalaže za isporuku Taurusa Kijevu.

    Johanes Varvik, međutim, smatra da se rakete Taurus precenjuju u kontekstu daljeg toka rata: “Solidarnost s Ukrajinom nije pitanje isporuke što većeg broja teškog naoružanja, već pitanje stepena diplomatskih inicijativa da se taj rat okonča nekim nepopularnim, ali realističnim pristupima.”

    Navodne izjave generalnog inspektora Bundesvera Karstena Brojera na tajnom sastanku Odbora za odbranu Bundestaga dodatno su podstakle spekulacije. Najviši oficir Bundesvera navodno je govorio o nedostatku sposobnosti nemačkih oružanih snaga u slučaju isporuke Taurusa, prenosi portal “t-onlajn”.

    Većina Nemaca protiv isporuke Taurusa
    Iako Šolc oseća snažan otpor kako od svojih koalicionih partnera Liberala i Zelenih, tako i od demohrišćanske opozicije, on može biti siguran u podršku većine nemačkog stanovništva kada je reč o Taurusu. Prema novom istraživanju agencije Forsa, 66 odsto ispitanika odbacuje isporuku tih raketa.

    Krajem februara 35 odsto je bilo za, ali, prema novom istraživanju, sada ih je samo 28 odsto. Samo među pristalicama Zelenih je većina za isporuku. Većina pristalica Liberala (54 odsto), Socijaldemokrata (70 odsto) i Demohrišćana (60 odsto) je protiv toga.

    I Olaf Šolc i šefovi stranaka koje zagovaraju isporuku Taurusa pažljivo će pogledati te rezultate, posebno imajući u vidu predstojeće evropske izbore početkom juna. Kako završiti rat u Ukrajini – to će verovatno biti važna tema.

    Kancelar se nedavno negativno izrazio o debati o Taurusu, koju očigledno više ne može da kontroliše: rekao je da je “sramotna”. Ali, činjenica da kancelarova odluka o Taurusu nije efikasna čak ni u njegovim redovima, pokazuje gubitak autoriteta.

  • Stevandić: Rusija uvijek stoji uz Srpsku i zaštitu ustavnih prava

    Stevandić: Rusija uvijek stoji uz Srpsku i zaštitu ustavnih prava

    Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske od nedjelje boravi u radnoj posjeti Rusiji. Održani su, između ostalog, sastanci u Državnoj dumi i Savjetu Federacije Federalne skupštine.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić za naš Јutarnji program iz Moskve je rekao je da Rusija uvijek stoji uz Republiku Srpsku i zaštitu njenih ustavnih prava.

    • To je bila ključna poruka sa sastanka u Savjetu Federacija – istakao je Stevandić. Stevandić je istakao da se Republika Srpska bori za svoja prava.
    • I borimo se očuvanje mira i poštovanje svih međunarodnih ugovora. I Rusija dobro razumije našu politiku – istakao je Stevandić.

    Naglasio je da Srpska neće dozvoliti kršenje svojih vitalnih interesa.

    • Rusija zna koliko mi trpimo zato što nismo nasjeli na antirusku histeriju. Ali pokazali smo da imamo kičmu i to će biti upamćeno – rekao je Stevandić.

    Naglasio je da će svijet ubrzo postati multipolaran.

    • Rusija je nas zaštitila, a ničime nije ucijenila i zalaže se za poštovanje Dejtonskog sporazuma – istakao je Stevandić.
  • Srbija platila visoku cijenu za svoju hrabrost: Komemoracija u Moskvi povodom godišnjice NATO agresije

    Srbija platila visoku cijenu za svoju hrabrost: Komemoracija u Moskvi povodom godišnjice NATO agresije

    U ambasadi Srbije u Moskvi je održana komemoracija povodom 25. godišnjice od početka NATO agresije na Srbiju. Na događaju je otkrivena spomen-ploča u znak sjećanja na žrtve agresije 1999. godine.

    Na početku obilježavanja godišnjice intonirane su himne Srbije i Rusije, domaćini su istakli da je NATO agresija počela 1999. godine i da do dan danas nije završena.

    Okupljeni su odali poštu stradalima u bombardovanju minutom ćutanja, a ambasador Srbije u Rusiji Momčilo Babić poručio je da je Srbija platila visoku cijenu za svoju hrabrost.

    • Mi smo mala, ali ponosna nacija, zbog toga smo izgubili trećinu stanovništva samo tokom Prvog svjetskog rata. Da se nismo borili za slobodu danas bi nas bilo 20 miliona. Skupo smo platili zaštitu naših interesa tokom istorije i pred nama su novi izazovi – poručio je Babić.

    Srbija je, kaže ambasador, okružena sa svih strana zemljama NATO-a i istovremeno se trudi da zaštiti svoje pravo na samostalnost, ali i spreči sukobe.

    Advokat Goran Petronijević, koji je prisutnima predstavio svoju knjigu “NATO pred sudom istorije” izjavio je za Tanjug da je u vrijeme pokušaja prekrajanja istorije neophodno zapamtiti i podsjećati na činjenice.

    • Svjedoci smo falsifikovanja i revizije istorije, to je jedan proces koji traje duži vremenski period. To je karakteristično za pristup neoliberalno – globalističkog poretka, koji pokušava da sve stvari koje su vezane za naciju – državu, narod, vjeru i porodicu, stubove na kojima počiva suverenizam, umanje njihov značaj ili ih poruše potpuno – naveo je.

    On je istakao da je na ljudima da sačuvaju sećanje na žrtve.

    • Јa ne bih oprostio niti bih zaboravio. Knjiga je napisana da se ne zaboravi, a osećaj oprosta se može dati ukoliko ga neko traži. Ako je neko napravio određen problem, krivicu, nešto što je loše i ako traži oprost, tada se postavlja pitanje da li ću oprostiti ili ne. Hrišćanski je oprostiti, ali ovde to niko nije tražio. Dan danas insistiraju na tome da smo mi krivci što su nas bombardovali – naveo je Petronijević.

    Ovaj događaj se, po značaju prisutnih gostiju, karakteriše kao najvažniji skup ikada održan u ambasadi.

    Događaju je prisustovao veliki broj gostiju iz Srbije, Rusije i Republike Srpske.

    Obilježavanje četvrt vijeka od početka NATO agresije pratili su, između ostalih, direktor Četvrtog evropskog departmana Ministarstva spoljnih poslova Rusije Јurij Pilipson, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško, doskorašnji šef BIA-e Aleksandar Vulin i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Skup su prisustvovali su i zamjenik predsjednika Savjeta Federacije Konstantin Kosačov, zamjenik predsjednika Državne Dume Aleksandar Babakov i još 40 senatora i deputata Federalne skupštine Ruske Federacije.

  • Radmanović: BiH mora ići u EU bez obzira na njene slabosti

    Radmanović: BiH mora ići u EU bez obzira na njene slabosti

    BiH mora ići u Evropsku uniju bez obzira na njene slabosti, rekao je Nebojša Radmanović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, gostujući u emisiji Telering.

    BiH i Republika Srpska u okviru nje, ekonomski, su u potpunosti vezane za Evropsku uniju, što je jedan od najbitnijih razloga Evropskog puta – naglasio je Radmanović.

    Bez obzira na odluku Evropskog savjeta, po pitanju početka pregovora sa BiH-a, poznato je da SNSD eksplicitno traži i datum. Radmanović je optimističan po pitanju početka pregovora, ali ne i po pitanju datuma za BiH-a, za koji je kaže neizvjesno kada će ga uopšte dobiti.

    Play Video

    • Danas već znamo, dan prije nego što će se odlučiti da nećemo dobiti datum. Naravno da bi vrlo važno bilo da dobijemo i datum jer onda na drugačiji način se i razvijamo, drukčije mi radimo ovdje, drukčije se prema nama odnose i iz Evropske unije i u cijelini iz Brisela, ovako nosi niz minusa. Dakle, ostajemo praktično na pola puta, i dalje nas pritišću za nešto što mi možda nećemo a moramo usvojiti, pa nekad usporimo, kažemo šta nas briga niste nam dali datum, dakle loše je što nam ne daju datum – naglasio je Radmanović.
  • Ovako će izgledati park povećen Veleizdajničkom procesu

    Ovako će izgledati park povećen Veleizdajničkom procesu

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predstavio je idejno rješenje za prostor kod nekadašnjeg kina „Kozara“ u ulici Sime Šolaje u centru grada.

    -Na površini od 2.000m2 sa kinom i amfiteatrom na otvorenom, bogatim zelenilom i spomenikom u obliku svijeće, u sjećanje na jedan od najtežih perioda za Banjaluku, Veleizdajničkog procesa tokom kojeg su naši najumniji ljudi osuđeni na smrt samo zato što su bili Srbi, pravoslavci i pisali ćirilicom, ovaj park svjedočiće važnom istorijskom događaju za našu Banjaluku, ali i predstavljati jednu od najprepoznatljivijih ambijentalnih cjelina u našem gradu – naveo je Stanivuković na društvenim mrežama.

    Neposredno u blizini ovog parka nalaziće se i “Kuća Milanovića”, prvi kulturni centar koji osnivamo još od vremena bana Tise Milosavljevića, kao i park knjige sa spomenikom Kulinu banu.

    -Banja Luka zahvaljujući ovim projektima postaje neprepoznatljiva i dobija jedan novi duh u ruho na koji svaki Banjalučanin može biti ponosan. Da li vam se dopada? – upitao je Stanivuković svoje pratioce na društvenim mrežama.

  • Sankcije političarima diktiraju kreditiranja na inostranim tržištima

    Sankcije političarima diktiraju kreditiranja na inostranim tržištima

    Sankcije vodećim političarima Republike Srpske, ali i trendovi u vezi s usklađenosti prihoda i rashoda u narednom periodu odrediće mogućnost kreditiranja na inostranim tržištima, smatra ekonomista Milenko Stanić.

    Podsjećamo, Ministarstvo finansija Republike Srpske je saopštilo da je Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga “Mudis” izvršila analizu finansijskog stanja Srpske, te potvrdila kreditni rejting B3 sa stabilnim izgledima, što ukazuje da je Republika Srpska zadržala povoljne indikatore ekonomske stabilnosti.

    “U analizi ekonomske i institucionalne snage, kao i ocjene javnih finansija, pohvaljuju se institucionalne aktivnosti koje su dovele do rasta poreskih prihoda koji je omogućio da se ta sredstva usmjere za podršku mladima, penzionerima, te širokoj kategoriji društveno osjetljivih porodica, uključujući određenu kategoriju nezaposlenih roditelja”, naveli su iz Ministarstva.

    Dodali su da se očekuje dalji rast prihoda i dodatno smanjenje nivoa zaduživanja koji će za rezultate imati dodatnu stabilnost budžeta.

    “Stabilni izgledi ogledaju se u činjenici da podaci o dugu i finansijama Srpske nastavljaju da se poboljšavaju. Bruto domaći proizvod (BDP) od ove godine nastaviće da raste po stopi od tri odsto, podstaknut rastom potrošnje i izvoza u zemlje EU za koje se ocjenjuje da će imati veću potražnju”, navodi se u analizi “Mudisa”.

    Ipak, iz “Mudisa” su kao osnovnu prepreku napretku u politikama i reformama naveli osjetljivo političko okruženje.

    “Zamajac za reforme i snažniji doprinos ekonomskoj stabilnosti, upravljanju javnim finansijama i ljudskim pravima moglo bi predstavljati otvaranje pregovora za pristupanje EU”, istakli su iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

    Stanić je za “Nezavisne novine” rekao da rejting nije promijenjen iz prethodnog perioda, te da je on procjena trenutne situacije na bazi pregleda, priliva i odliva finansijskih sredstava.

    “Trenutno punjenje budžeta je uredno i tu nema nikakvih problema, ali ono što revizija nije procjenjivala jesu budući trendovi kretanja u vezi s usklađenosti prihoda i rashoda u budućem periodu. Tu je problem koji se očekuje za Republiku Srpsku jer je u budžetu planirano oko 810 miliona KM kreditnih sredstava za pokriće budžeta iz inostranih zaduženja, i tu će biti ogroman problem. Oni nisu procjenjivali politički aspekt pritisaka koji se vrše na Srpsku, odnosno zatvorenost međunarodnih tržišta i to će biti ogroman problem”, istakao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, trenutni kreditni rejting Republike Srpske je na srednjem nivou.

    “Nije ni najlošiji, ali je daleko od najpovoljnijeg. Procjene budućih kretanja nisu uzete u obzir i to se očekuje u toku ove godine s obzirom na sankcije koje su uvedene našim vodećim funkcionerima od strane SAD i Velike Britanije. To ozbiljno može da poljulja fiskalnu stabilnost, odnosno budžetsku stabilnost”, naglasio je Stanić.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da što se tiče rejtinga ne objavljuje se cijeli nalaz koji je dostupan investitorima.

    “Rejting sam po sebi obezbjeđuje pristup međunarodnom tržištu, ali je nemoguće, bez nalaza u okviru ocjene, dati procjenu visine i namjene investicija, odnosno bilo kakvih ograničenja u tom pogledu”, objašnjava Raković.