VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dačić: Formiran tim koji će se boriti protiv prijema Prištine u Savjet Evrope

    Dačić: Formiran tim koji će se boriti protiv prijema Prištine u Savjet Evrope

    Ministar spoljnih poslova i prvi potpredsednik Vlade Srbije Ivica Dačić potvrdio je za Tanjug da je na današnjoj sjednici Vlade formiran tim koji će se boriti protiv prijema Prištine u Savjet Evrope.

    Hitno formiranje ovog tima juče je na vanrednoj sednici Vlade Srbije zatražio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Dačić je rekao i da će taj tim voditi on, zajedno sa direktorom Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petrom Petkovićem, kao i da će u timu biti najviše ljudi iz Ministarstva spoljnih poslova, kao i iz drugih ministarstava, Narodne skupštine i kabineta predsjednika Republike.

    Inicijativa tzv. Kosova za prijem u Savjet Evrope razmatraće se na zasijedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 16. aprila.

  • Brnabić: Јavnosti će biti predstavljeno koliko je licemjerno guranje Prištine u Savjet Evrope

    Brnabić: Јavnosti će biti predstavljeno koliko je licemjerno guranje Prištine u Savjet Evrope

    Predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će Tim Srbije za borbu protiv prijema samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope predstaviti evropskoj i svjetskoj javnosti koliko je licemjerno i strašno nasilno guranje Prištine u ovo tijelo.

    Brnabićeva je istakla da je očigledno da postoji jasna namjera određenih svjetskih sila da tim članstvom nagrade premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija i njegovu vlast, koja sistematski kreira nemoguće uslove za Srbe na Kosovu i Metohiji.

    • Biće teško, ali da ćemo se boriti, nećemo se samo predati i odustati. Nećemo samo ćutke sve to posmatrati i sjediti u kabinetima i ne raditi ništa da se nekome ne bi zamjerili… Taj film nećete gledati – rekla je Brnabićeva novinarima.

    Ona je navela da je cilj kreiranja nemogućih uslova za život etničko čišćenje Kosova i Metohije od Srba i drugih nealbanaca, a da je posebno tužno i čudno što se to dešava na 11. godišnjicu od potpisivanja Briselskog sporazuma, čiji je garant EU.

    • Јedina obaveza Prištine iz tog sporazuma je bila formiranje Zajednice srpskih opština, a od toga ne samo da nema ni govora, već je Kurti potpuno ostatao pri svojoj politici da je nikada neće formirati – kaže Brnabićeva.

    Na sjednici Vlade Srbije formiran je tim koji će se boriti protiv prijema Prištine u Savjet Evrope, a predvodiće ga ministar spoljnih poslova Srbije u tenhičkom mandatu Ivica Dačić, zajedno sa direktorom Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petrom Petkovićem.

  • Ako pismo srpskog člana Predsjedništva BiH ne bude proslijeđeno u UN, slijede krivične prijave

    Ako pismo srpskog člana Predsjedništva BiH ne bude proslijeđeno u UN, slijede krivične prijave

    Kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića uputio je pismo organima i državama članicama Ujedinjenih nacija povodom najavljene rezolucije o Srebrenici koju je mimo Ustava i propisane procedure predložio ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, saznaje Srna iz diplomatskih izvora.

    Prema informacijama Srne, Stalna misija BiH pri UN ignorisala je pismo koje je prethodno poslala srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović povodom rezolucije o Srebrenici i nije ga proslijedila organima UN i misijama država članica, za razliku od pisma bošnjačkog člana koje je uredno proslijeđeno.

    Ako se ove informacije ispostave kao tačne i ukoliko i pismo srpskog člana Predsjedništva ne bude u najhitnijem roku proslijeđeno na zadate adrese, iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva rečeno je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića i ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije.

    Srna podsjeća da je ministar Konaković prethodno rekao da MIP šalje u proceduru zvanične stavove Predsjedništva BiH, a ne šalje pojedinačne akte i dopise bilo kojeg člana Predsjedništva BiH.

    Znajući za moguće manipulacije, Kabinet srpskog člana Predsjedništva poslao je pismo i direktno organima UN i misijama država članica.

    • Međutim, to ne znači da će diskriminacija, zloupotrebe, neustavno i nezakonito djelovanje MIP- a i Stalne misije BiH pri UN proći bez posljednjica – poručili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.
  • Mađari zainteresovani za ulaganja u energetiku, vodoprivredu i poljoprivredu

    Mađari zainteresovani za ulaganja u energetiku, vodoprivredu i poljoprivredu

    Poslovni forum u Banjaluci je nova poslovna šansa, potvrdili su i domaći i mađarski privrednici. Mnoge od više od stotinu kompanija koje su učestvovale na forumu uspjele su međusobno da dogovore poslovnu saradnju, što je značajan korak za stvaranje boljeg privrednog ambijenta. Najviše njih dolazi iz energetskog sektora, vodoprivrede i poljoprivrede.

    Na Poslovnom forumu učestvovala je i najveća mađarska kompanija iz sektora energetike. MVM je u potpunosti u državnom vlasništvu i posluje u 20 zemalja Evrope. Zainteresovani su za ulaganja u Republici Srpskoj.

    • Razmišljamo o ulaganjima na planu obnovljive energije i njenog korišćenja. Ineresuju nas ulaganja i u ostale vidove energije. Sa zadovoljstvom smo došli u Banjaluku da procijenimo mogućnosti za investiranje – rekao je Čaba Kiš iz ove kompanije.

    Ekspanziju energetskih projekata, posebno iz obnovljivih izvora, potvrđuju i neki konkretni dogovori. Usaglašena je poslovna saradnja naše kompanije Etmaks, koja je vodeća u Republici Srpskoj i BiH po proizvodnji solarnih panela i mađarskog preduzeća Lugos. Lugos radi elektranu Trebinje jedan.

    • Čekaju se još neka odobrenja i dozvole da bi se krenulo u taj projekat. Mi smo usaglasili da bi došlo do potpisivanja ugovora – rekao je Siniša Maksimović, direktor Lugosa.

    Sa Poslovnog foruma stigle su dobre vijesti i za građane Gradiške. Dobijena je i konačna potvrda da jedna mađarska kompanija preduzima projekat gradnje prečišćivača otpadnih voda u ovoj lokalnoj zajednici od kojeg je zbog političkih razloga odustala njemačka vlada.

    Sve više respektabilnih mađarskih firmi želi da ulaže u Republici Srpskoj i sarađuje sa njenim privrednicima, kaže direktor mađarske Agencije za promociju izvoza Gabor Јenei.

    • Sve ove mađarske firme koje su došle na Poslovni forum i zainteresovane su za investicije u Srpskoj su spospbne da izvoze vlastitu tehnologiju i plasiraju svoj kapital – istakao je on.

    Iz kompanija koje već imaju firme u BiH i Srbiji kažu da su zadovoljni poslovnim ambijentom.

    • Mi se bavimo ulaganjima u poljoprivredu. Djelujemo na ovim prostorima s ciljem uvođenja modernih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i doprinosimo ovdašnjem agrarnom razvoju – rekao je Imre Kiš iz firma Kite.

    Ovakav poslovni forum, saglasni su privrednici, rezultat je dobre saradnje zvaničnika Srpske i Mađarske koja traje godinama i samo je uvod u buduće poslovne poduhvate i razvoj ekonomije dvije zemlje.

  • Osumnjičenima za ubistvo Danke Ilić, nakon saslušanja, određen pritvor

    Osumnjičenima za ubistvo Danke Ilić, nakon saslušanja, određen pritvor

    Osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić je, nakon saslušanja, određen pritvor do 30 dana, saznaje dopisnik Tanjuga u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru.

    Dvojica osumnjičenih za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora, Ј. S. (50) iz sela Luka i D. D. (50) iz sela Zlot, sprovedeni su sinoć na saslušanje u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru.

    Njima se na teret stavlja krivično djelo – teško ubistvo u saizvršilaštvu.

    Oni su osumnjičeni da su automobilom udarili devojčicu, a nakon toga se dogovorili da tijelo djeteta bace.

    Potraga za telom ubijene devojčice se nastavlja, provjerom više lokacija u borskom kraju.

    Dvogodišnja Danka Ilić nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su, nakon desetodnevne opsežne akcije, detaljnih provjera svih tragova i informacija uhapsili S.Ј. (50) i D.D. (50), zbog sumnje da su ubili devojčicu.

  • Orbanu uručen Orden Republike Srpske

    Orbanu uručen Orden Republike Srpske

    Orden Republike Srpske na ogrlici uručen je danas mađarskom premijeru, Viktoru Orbanu, u Banjaluci.

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, je rekao da Mađarska i Republika Srpska sarađuju na svim poljima.

    – Hvala ti sto si prihvatio da primiš ovo naše veliki odlikovanje. To dajemo samo velikim prijateljima – rekao je Dodik.

    Zahvalan je, kako kaže, za posvećenost koja traje.

    – Ovo odlikovanje dajemo čistog srca i puno ljubavi. Želimo da ojačamo budućnost saradnje između ove dvije zemlje – rekao je Dodik.

    Dodao je da on zna da će u Orbanu i Mađarskoj uvijek imati prijatelja.

    Predsjednik Mađarske, Viktor Orban, kaže da su odlikovanja znak pošotvanja.

    – Ovo Odlikovanje je znak poštovanja za mene, ali i izraz prijateljstva i ljubavi između prijatelja. Ne smatram ovo kao jedan držvani akt samo, nego tu su i emocje i optimizam na zajedničku budućnost – rekao je Orban.

    Dodao je da dugo posmatra Srbe i da se sjeća 1992. godine, kada se potpisivao Dejtonski sporazum, a sjeća se i kada je NATO bombardovao Beograd.

    – Uvijek sam posmatrao sa emocijama – rekao je Orban.

    Ogromna odgovornost je, kako kaže, kada jedan narod mora da nađe mjesto u svijetu.

    – Srbi i Mađari bilo gdje živjeli mi smo susjedi. Nisu bitne granice, nego narod – rekao je Orban.

    Uvijek je u međunarodnoj politici, kako kaže, podržao Srbe, jer politika prema njima nije fer.

    – Nema naroda bez greške, ali u Mađarskoj se kaže da ima ljudi koji vide samo tuđe greške, a sebe vide samo u naljepšem svjetlu. Bez uključivanja Srba nema zdrave EU – rekao je Orban.

    On je dodao da će sve uciniti da se Republika Srpska što više približi najboljem međunarodnom okviru.

    – Već davno je trebala da se donese odluka da BiH postane članica EU, a sada se odjednom rađa ideja o proširenju prema istoku. To nije dobra vijest ni za Mađarsku, ni za Srbiju, ni za BiH – rekao je Orban.


    Ovdje se stranci, kako kaže, miješaju u unutrašnje poslove i bilo bi vrijeme da narod shvati da vi ovdje imate sposobnost da sami odlučujete.

    – Mi ne treba da se miješamo, nego da pomognemo – rekao je Orban.

    Odlikovanje smatra da mu daje pravo da radi u tom cilju.

    – Možete da računate na Mađarsku i neka vas Bog čuva – rekao je Orban.


    Orban kaže da se često kaže pomoć ili podrška, a sa njihove strane je to investicija.

    – Vi ste dio Evrope koji može da pokaže ekonomski najbrži rast. Potencijal koji postoji u vašoj zemlji je iz aspekta Mađarske veoma značajan – rekao je Orban.

    On je naglasio da je predsjednik Vlade sa sela, pa na drugačiji način procjenjuje budućnost jedne zemlje.

    – Ja kada pogledam dvorišta škole, crkva i groblja, vidim da ih održavate i čuvate – rekao je Orban.

    Zajednica koja te tri stvari održava i čuva, kako kaže, samo je pitanje kada će krenuti u razvoj.


    Podsjetimo, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, odlikovao je Orbana povodom Dana Republike Srpske – 9. januara, a odlikovanje je uručeno danas u Palati Republike Srpske.

    To je najviše je odlikovanje Republike Srpske koje se dodjeljuje još od 1993. godine, ali laureata nema mnogo.

    Ovo odlikovanje prošle godine pripalo je predsjedniku Rusije, Vladimiru Putinu, za naročitu patriotsku brigu i ljubav prema Srpskoj.

    Ostali nosioci najvišeg odlikovanja Republike Srpske kroz istoriju su, između ostalih bili i blaženopočivši patrijarh srpski Pavle, koji je odlikovan 2009. godine, visoki zvaničnici Rusije, Valentina Matvijenko, i, Sergej Lavrov, te predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji su odlikovani 2018. godine. Među nosiocima najvišeg odlikovanja Republike Srpske su bivši lider Srba u Hrvatskoj, Jovan Rašković, i bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije, Slobodan Milošević.

  • Ukrajinci ne znaju šta im se sprema

    Ukrajinci ne znaju šta im se sprema

    Putinova nova pruga u Ukrajini, izgrađena kao kopnena alternativa mostu preko Kerčkog moreuza, skoro je spremna.

    Puštanje u rad ove železničke veze moglo bi da predstavlja “ozbiljan problem” za Kijev, upozorio je Kirilo Budanov, šef ukrajinske Odbrambene obaveštajne službe (DIU).

    “Rusija je zapravo gradila prugu više od godinu dana za povezivanje sa našim privremeno okupiranim južnim teritorijama. Ovaj proces je skoro završen i mogao bi da predstavlja ozbiljan problem za nas. Ali nadam se da ćemo srediti kopneni deo pruge nekako svi imaju iskustva u tome i to je mnogo lakše nego pitanje Krimskog mosta“, rekao je Budanov.

    Železnica koju je izgradila Rusija povezuje ruski lučki grad Rostov na Donu sa poluostrvom Krim – njegovim glavnim logističkim čvorištem na jugu Ukrajine – kao alternativu Krimskom mostu, koji prolazi kroz ključne okupirane oblasti kao što su Donjeck, Mariupolj i Berdjansk . Vladimir Putin je na mitingu nakon svoje ubedljive izborne pobede prošlog meseca saopštio da je završena izgradnja železničke deonice između Rostova na Donu i Berdjanska.

    Andrij Jusov, portparol ukrajinske vojne obaveštajne službe, rekao je prošlog meseca da Moskva “pokušava da ojača železničku vezu” zbog čestih ukrajinskih napada na Krimski most, dodajući da je “misija” Kijeva da spreči Rusiju da dovrši most.

    Železnički most preko Kerčkog moreuza Putin je svečano otvorio u decembru 2019. Ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je prvim putničkim vozom koji je prešao preko železničkog mosta Krim-Rusija. Vođa Kremlja je čak bio i na vozačkom mestu.

    Reč je o kontroverznom mostu namenjenom za železnički saobraćaj između Ruske Federacije i poluostrva Krim, bivšeg dela Ukrajine, koji je Moskva jednostrano anektirala 2014. godine, što je izazvalo međunarodne sankcije. Krimski most dug 19 kilometara povezuje poluostrvo Kerč na Krimu sa Tamanskim poluostrvom na jugu Rusije.

    Sada bi Putinova nova pruga u Ukrajini trebalo da bude kopnena alternativa mostu preko Kerčkog moreuza, koji je bio meta ukrajinske sabotaže od ruske invazije.

  • Rusi kreću u veliku ofanzivu

    Rusi kreću u veliku ofanzivu

    Američki republikanci i njihov kandidat Donald Tramp moraju zapamtiti da su stranka Ronalda Regana i da podržavaju Ukrajinu dok se ruske snage pripremaju za veliku ofanzivu u maju ili junu.

    Ovo je poruka Andrija Jermaka, moćnog šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji je to preneo sinoć u intervjuu za Politico.

    Upitan da li se plaši da će Tramp biti ponovo izabran ili da paket pomoći predsednika Džoa Bajdena Ukrajini na kraju neće uspeti da prođe u Predstavničkom domu, gde su Trampovi lojalisti mesecima kočili, Jermak je rekao da ne veruje da će republikanci zaboraviti njegova dva mandata na funkciji predsednika Ronalda Regana i njegove hladnoratovske kampanje protiv moskovske “imperije zla”.

    “Ne verujem da će oni koji predstavljaju Reganovu stranku napustiti Ukrajinu”

    “Ne verujem da će neko ko predstavlja stranku Ronalda Regana napustiti Ukrajinu. Regan je razumeo Sovjetski Savez i Rusiju, a svi koji razumeju nastaviće da podržavaju naše borce jer razumeju da diktatori nikada ne prestaju svojevoljno i da moraju da budu zaustavljeni”, rekao je on.

    Jermak, koji je nekoliko minuta ranije upravo razgovarao sa Bajdenovim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom, ostao je uveren da će pomoć na kraju biti odobrena.

    “Ukrajina se približava kritičnom trenutku”
    Nije bio siguran kada će se to dogoditi, ali je insistirao da to mora biti uskoro. „U međuvremenu, to nas košta života i veoma se nadam da će biti usvojeno ovog meseca pošto se Ukrajina približava kritičnom trenutku“, rekao je on.

    Bajdenovi pomoćnici rade iza kulisa kako bi osigurali da predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson stavi paket pomoći Ukrajini od više milijardi dolara na glasanje već sledeće nedelje. Bajden je javno vršio pritisak na republikance u Predstavničkom domu da usvoje paket, ali je izbegao napad na predsednika, odlučivši da mu da prostor da ubedi frakciju GOP-a.

    Zelenski i njegovi najviši zvaničnici takođe tiho lobiraju kod republikanaca. Ukrajinski predsednik je prošle nedelje otkrio da je imao telefonski razgovor sa Džonsonom, u kojem je objasnio koliko je paket pomoći ključan za Ukrajinu i detaljno izneo talas napada raketama i dronovima i razaranja koja su oni izazvali, posebno energetske infrastrukture zemlje.

    “Ovo je priprema za veliku rusku ofanzivu”
    Nasilni napadi na Ukrajinu u poslednje tri nedelje deo su priprema za veliku rusku ofanzivu, rekao je Jermak. On očekuje da će glavna meta napada verovatno biti grad Harkov na severoistoku zemlje, drugi po veličini grad u Ukrajini. Podsetimo, Harkov je nedavno bio pod posebno žestokim ruskim udarom, tokom kojeg su uništene njegove elektrane.

    “Znamo da Putin sprema novi talas mobilizacije i računamo da bi nove velike ruske operacije mogle da počnu krajem maja ili početkom juna. Naravno, moramo biti spremni za to”, rekao je Hermak. “I dalje su nam kritično potrebni dodatni sistemi protivvazdušne odbrane jer bez njih nije moguće braniti naše gradove”, dodao je on.

    Jermak je rekao da je potrebno više raketa zemlja-vazduh Patriot za odbranu linija fronta, gde Rusi nanose ogromnu štetu. Ukrajinci strahuju da će Rusi poremetiti vojnu ravnotežu korišćenjem tzv „klizne“ vođene bombe.

    “Ovo je kritičan trenutak”
    To su bombe koje sadrže 1,5 tona eksploziva i modifikovano su oružje iz sovjetskog doba. Ruski borbeni avioni ih bacaju oko 70 km od cilja, a zatim ih usmerava sistem za navođenje, koristeći krila koja se otvaraju da „klize“ bombu ka meti. Oni su korišćeni u nedavnoj ruskoj ofanzivi u Donjeckoj oblasti i izazvali su haos među braniocima Avdijevke, grada na istoku Ukrajine koji je pao u ruke Rusa prošlog meseca.

    “Ali opet, problem nam je vreme”, kaže Jermak. “Želeo bih da istaknem da je sada kritičan trenutak. Veoma je važno da je paket odobren ovog meseca“, dodao je on.

    Upitan da li će Ukrajina poslušati američke molbe da izbegne napade na ruska naftna postrojenja, Jermak je izbegao direktan odgovor. U intervjuu za Vašington post prošle nedelje, Zelenski je rekao da su napadi na rusku energetsku infrastrukturu legitimna vojna strategija.

    Jermak je dao dalje objašnjenje, rekavši da “mora da se vrati za ono što nam Rusi rade. Moramo da uništimo njihovu kritičnu infrastrukturu – jer je jedini jezik koji razumeju sila”.

  • Odbijen Trampov zahtjev da se odbaci slučaj u vezi sa povjerljivim dokumentima

    Odbijen Trampov zahtjev da se odbaci slučaj u vezi sa povjerljivim dokumentima

    Savezni sudija na Floridi Ejlin Kenon odbila je danas argument Donalda Trampa da bi slučaj koji optužuje bivšeg predsjednika SAD da je nezakonito držao povjerljive dokumente trebalo da bude odbačen jer je smatrao da je to njegova lična evidencija.

    Tramp je tvrdio da zadržao visoko poverljiva dokumenta na imanju na Floridi na osnovu američkog zakona koji dozvoljava bivšim predsjednicima da zadrže ličnu evidenciju koja nema veze sa njihovim službenim odgovornostima, prenio je Rojters.

    Kenon je na ročištu održanom 14. marta izrazila skepsu da bi slučaj trebalo odbaciti na osnovu Trampovog argumenta, ali je rekla da on može imati “nekog uticaja” u okviru odbrane na suđenju.

    Ona je 18. marta zatražila i od Trampa i od specijalnog savjetnika Džeka Smita, koji je pokrenuo slučaj, da predlože uputstva budućoj poroti o tome kako da razmotri Trampove tvrdnje da su dokumenta bila lična.

    Kada je riječ o ovom slučaju, još uvijek su nerešeni Trampovi agrumenti da ima predsjednički imunitet i da je selektivno na meti tužilaca.

  • Proizvodi zabranjeni u EU još se mogu naći na tržištu BiH

    Proizvodi zabranjeni u EU još se mogu naći na tržištu BiH

    Zbog zastarjelih pravilnika i sporosti u usklađivanju sa propisima Evropske unije po pitanje hrane, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.

    Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

    “Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH”, navodi se u ovoj informaciji.

    Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

    “Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.

    Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani. Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.

    “Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno”, navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.

    Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.

    On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.

    “Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.