VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nikšić se oglasio povodom sastanka koalicije na državnom nivou

    Nikšić se oglasio povodom sastanka koalicije na državnom nivou

    Lider SDP-a Nermin Nikšić oglasio je na društvenim mrežama povodom sastanka koalicije na državnom nivou održanog juče u Laktašima.

    On je objavio tekst primjedbi trojke na dostavljeni prijedlog zapisnika sa sastanka.

    Stvarne obaveze prema građanima
    – Političare izgleda danas mnogi cijene prema rečenom, a ne prema urađenom. Priču ipak prepuštam drugima, jer imam stvarne obaveze prema građanima i nije mi do njihovog obmanjivanja širenjem straha i mržnje.

    Sastanak vladajuće koalicije je juče održan iza zatvorenih vrata, ne da bismo nešto sakrili od javnosti, već da bismo pregovore rasteretili politikanstva i propagande, koje su postale redovna pratnja: prije, tokom i nakon koalicionih sastanaka. Vidim da je to i sada slučaj. U cilju ispravnog informiranja javnosti, dijelimo tekst koji sadrži primjedbi od strane Trojke (SDP BiH, NiP, NS) na dostavljeni prijedlog Zapisnika sa sastanka – naveo je Nikšić.

    Istakao je da koalicije formiraju parlamentarne većine koje legitimiraju građani svojim glasovima.

    – Svi bismo voljeli da se vlast formira jednostavnije, svima bi nam najlakše bilo kada bi stranka, iz koje dolazimo, sama činila vlast i preuzela svu odgovornost. Ipak, to nije tako i živimo u dosta složenom sistemu u kojem su dogovori nužnost. Razgovorima smo za ovih osam mjeseci postigli više za građane nego za prethodnih osam godina svađa i blokada. To su prepoznali i građani, ali i važni međunarodni partneri, a takva politika nam je otvorila vrata EU.

    Prostor za dogovor
    Na nama je da pokažemo da želimo daljnje reforme i članstvo u EU. Usvajanjem ovih izmjena u parlamentu riješili bismo brojne probleme, koji već godinama blokiraju razvoj Bosne i Hercegovine i koče naš put ka EU – naveo je Nikšić.

    Dodao je da je jučerašnji sastanak pokazao da imamo prostor za dogovor i da smo sve bliže pronalasku kompromisa oko važnih pitanja.

    – Pri tome, nećemo pristati da se umanje prava bilo koga, niti ćemo to od drugih tražiti. Sve što dogovorimo biće u interesu naših ljudi i države. Javnost će svjedočiti tim procesima i donijeti sud o njihovoj koristi za naše ljude. Imamo razloga da budemo optimisti po pitanju daljnjeg razvoja države i tu šansu niko nema pravo da ubija populizmom, jer se stvari po prvi put, nakon dugo vremena zaista kreću naprijed – naveo je Nikšić, prenosi Avaz.

  • Da li će proći nekažnjeno oni koji vrijeđaju Srpsku?

    Da li će proći nekažnjeno oni koji vrijeđaju Srpsku?

    Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te 14 poslanika tog doma, Ustavni sud BiH je utvrdio da član 280a Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje kazne za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda, nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, zbog čega ju je ukinuo.

    “Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu biće kažnjen kaznom zatvora do tri godine. Ako je to učinjeno na način da se Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, kazna je šest mjeseci do pet godina”, navodi se u odredbi koju je ukinuo Ustavni sud BiH, a u kojem ne sjedi nijedan srpski sudija.

    Šta to u praksi znači? Muharem Štulanović, imam i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, optužen je da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”. Prema navodima optužnice, on je prije godinu dana u džamiji u Bihaću održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Srpsku, o čemu je objavljen i dokaz – video na YouTubeu.

    Pravosuđe u Srpskoj sada se našlo u nesvakidašnjoj situaciji. Da li će mu biti suđeno, nismo uspjeli saznati iz Okružnog suda u Banjaluci, dok su nam iz Republičkog javnog tužilaštva, koje je Štulanovića optužilo, rekli da ne mogu komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH.

    Odluku su komentarisali visoki funkcioneri Republike Srpske, uključujući i predsjednika Srpske Milorada Dodika, koji kaže da je Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Srpske nemaju nikakav značaj.

    “Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje”, naveo je Dodik.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) Nenad Stevandić rekao je za “Nezavisne novine” da su se sudije Ustanovog suda BiH usmjerile i postale dio političkog procesa, umjesto dio zaštite pravosudnih akata.

    “Taj sud je delegitimisan od strane Srpske i oni samo dokazuju da na neki način vode bitku protiv Republike Srpske, a ne bitku za pravosudne postulate. Prestao sam biti zabrinut zbog onog što oni saopštavaju, a i ne dajemo im toliku važnost pošto smo ih već delegitimisali. Ovo je rezultat njihovog ogorčenja i njihovog ulaska u političku arenu i izlaska iz pravosudnog svijeta”, kaže Stevandić.

    Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu NS RS, kaže da ga ništa ne čudi kada je u pitanju Ustavni sud BiH.

    “Naravno da me nije iznenadila odluka Ustavnog suda BiH. To je nešto što odgovara svim stranama u vlasti na nivou BiH da mogu da se prepucavaju dva-tri mjeseca”, nagalasio je Vučinić, koji dodaje da, naravno, nije za to da se priča bilo šta ružno o Srpskoj, ali je, istovremeno, protiv toga da se ona čerupa sa svih strana.

    Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović rekao je da Ustavni sud BiH u ovom sastavu ne može funkcionisati, jer su odluke koje su donesene izglasane bez sudija iz Republike Srpske.

    “Sve odluke koje Ustavni sud BiH donosi na ovakav način neće biti primjenjive i obavezujuće za Republiku Srpsku”, rekao je Popović.

    Inače, Ustavni sud BiH, u sažetku svoje odluke, navodi da je, u pogledu ocjene ustavnosti člana 280a, između ostalog, smatrao da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.

    “Osim toga, Ustavni sud je primijetio da krivično djelo iz tog člana, za koje je propisana kazna zatvora, ostavlja mogućnost primjene mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku za osiguranje prisustva optuženog lica i uspješno vođenje krivičnog postupka, odnosno mogućnost da se optuženom odredi i pritvor, što dodatno potvrđuje odvraćajući učinak člana 280a. Ustavni sud je zaključio da taj član nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije ‘neophodno u demokratskom društvu'”, navodi Ustavni sud BiH.

    Donio je Ustavni sud BiH još nekoliko odluka, pa je tako ocijenio i da zabrana nošenja marame/hidžaba u Oružanim snagama BiH nije diskriminacija.

    Zanimljivo je da se Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici održanoj u četvrtak bavio i sam sobom. Jedan od zaključaka je da će Ustavni sud u narednom periodu pripremiti odgovarajuću strategiju koja će omogućiti dalje nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda.

    “Ustavni sud ponovo poziva nadležne zakonodavne organe entiteta da odmah, bez daljeg odlaganja, ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH, a sve s ciljem da se omogući nesmetano funkcionisanje najvažnije institucije u BiH”, naveo je Ustavni sud BiH.

    Ustavni sud naglašava da i u “ovim izuzetnim i veoma izazovnim okolnostima ima potpuni legalitet i legitimitet u svom radu”, te da su njegove odluke “konačne i obavezujuće i svako njihovo nepoštovanje predstavlja krivično djelo”.

    Međutim, donošenje odluka u četvrtak nije išlo glatko i to baš zbog stranih sudija, kojim je, prema mišljenju zvaničnika Srpske, ali i dijela iz FBiH, vrijeme da odu.

    “Ustavni sud je ovu plenarnu sjednicu zbog iznenadnih i objektivnih okolnosti (otkazivanja letova međunarodnih sudija usljed loših vremenskih prilika) održao online”, saopštio je Ustavni sud BiH, na šta je poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, a koji je i advokat, izjavio da pravosuđe BiH ne poznaje online sjednice i da se one tako nisu održavale čak ni za vrijeme pandemije.

  • Bajden: Ako napustimo Ukrajinu, moguća kriza u zemljama Balkana

    Bajden: Ako napustimo Ukrajinu, moguća kriza u zemljama Balkana

    Američki predsjednik DŽozef Bajden rekao je da bi ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana.

    Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske? – upitao je Bajden u obraćanju u Bijeloj kući.

    Bajden je potpisao sinoć nacrt zakona o kratkoročnoj potrošnji kojim će savezne institucije vlasti raditi do početka marta.

    Zakon se ne bavi dodatnom pomoći Ukrajini, koja ostaje blokirana dok ključni zakonodavci nastavljaju da pregovaraju o mjerama bezbjednosti granica, koje bi išle u tandemu sa većom podrškom Kijevu.

  • SAD pritišće BiH i Hrvatsku za južnu interkonekciju

    SAD pritišće BiH i Hrvatsku za južnu interkonekciju

    Politički ili ekonomski opravdani projekat? Pritisak Amerike da bude realizovana gasna južna interkonekcija pokazuje da je Zapad odlučan da nameće svoje interese u BiH, ne vodeći računa o procedurama, ali i koliku cijenu bi platili građani. Tako je i američki državni sekretar Entoni Blinken, ni više ni manje, optužio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da to opstruiše.

    Poslao je i pismo šefovima diplomatije BiH i Hrvatske da na njega izvrše pritisak. I sve to pod izgovorom zaštite od navodnog ruskog uticaja.

    Јužna gasna interkonekcija, za koju je ranije dogovarano da ide paralelno sa istočnom novom interkonekcijom, projekat je za koji se danas beskrupulozno zalaže Amerika.

    Da li ih interesuju uslovi izgradnje, ekonomska opravdanost ili da pošto-poto ispune svoje političke interese? Odgovor bi mogli tražiti u zahtjevu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena koji je, zašto ne počinje realizacija, okrivio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

    I zbog toga se žalio šefovima diplomatije u BiH i Hrvatskoj.

    Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman konstatovao je da je i za njegovu zemlju projekat značajan.

    • Nisam protiv južne gasne interkonekcije, ali prije gradnje treba da budu ispoštovane određene procedure – kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    Pritisci Amerike, poručuje, neće proći.

    Sve i da krene danas to ne može biti završeno za sedam-osam godina i tu treba puno novca rekao je Čović.

    Međutim, to je Amerikancima u drugom planu. Kao i činjenica, barem po procjeni stručnjaka za energetiku, što bi gradnja istočne nove interkonkecije bila mnogo isplativija od južne.

    Logično, cijena gasa koji ide gasovodom mnogo je jeftinija od transporta tečnog gasa.

    Informacija da se američki državni sekretar obraća ministru spoljnih poslova u Savjetu ministara i od njega direktno traži da obezbijedi da se realizuje projekat južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je riječ o njihovom interesu i da je pravi smisao cijelog cirkusa sa Kristijanom Šmitom da bude njihov lični zastupnik i omogući da se preko njega potpuno ovlada resursima BiH, poručuje predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    • To rade i Britanci, rade i Amerikanci, i pitanje je šta ćemo ovih dana još čuti u kakve kriminalne aktivnosti su umiješani visoki zvaničnici u BiH, a sve po nalogu Zapada. I sad neko treba da povjeruje da je to sve zato što žele da zaštite BiH od uticaja Rusije, zato će gurnuti svoj plin po cijeni tako povoljnoj da im se zanebesa u Federaciji, baš kao i Evropi. I to je njihova pomoć i politika mira, poštovanja Dejtona i suvereniteta? Ti Amerikanci stvarno misle da smo nepismeni i da niko ne zna da sabere koliko su dva i dva, i zašto rade to što rade, da štite svoje interese – napomenuo je Dodik.

    Da je politika zasjenila ekonomiju već odavno je jasno. Međutim, kada zvaničnik SAD bez mrve diplomatskih manira traži ispunjavanje određenih zahtjeva u interesu njegove zemlje, a na štetu drugih, to bi se možda moglo nazvati i diplomatskim skandalom.

    Ali kada je riječ o Americi čini se sve je dozvoljeno i ništa ne treba da čudi.

  • Najljući protivnici Ukrajinaca se vraćaju na front – ovoga puta kao korpus Ruske garde

    Najljući protivnici Ukrajinaca se vraćaju na front – ovoga puta kao korpus Ruske garde

    Prema objavljenim podacima o resursima povezanim sa četom, komanda Vagnera počinje da formira 1. dobrovoljački korpus.

    Oni će se u sastavu Ruske garde vratiti na Istočni front. Komandant trupa Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov pozvao je zaposlene u kompaniji da formiraju dobrovoljački korpus u okviru odeljenja.

    Dodatne informacije će biti objavljene na kanalima na Telegramu, koji su povezani sa Vagnerom.

    Trenutno je u toku regrutacija za dva pravca: Ukrajina – ugovor na šest meseci i Afrika – ugovor na devet meseci. Priprema u centru za obuku trajaće jedan mesec. Obezbeđene su sve potrebne pogodnosti, uključujući status ratnog veterana. Osiguranje je zagarantovano za povrede i smrt.

    “Prvi dobrovoljački korpus na posao poziva ljude za koje je Odbrana otadžbine jedini pravi izbor. Komandni kadar i jezgro su oni ljudi koji su godinama izvršavali zadatke u Ukrajini, Siriji, Libiji, Sudanu, Centralnoafričkoj Republici, Mozambiku, Madagaskaru i Maliju,” navodi se u saopštenju.

    Vladimir Putin je 25. decembra 2023. potpisao zakon “O dobrovoljačkim formacijama u sastavu Ruske garde”, koji je omogućio početak formiranja 1. dobrovoljačkog korpusa.

    Ranije je objavljeno da “Vagnerovci” idu pod okrilje Ruske garde kako ne bi ometali Ministarstvo odbrane.

    Istovremeno, komanda je Vagnerovcima garantovala očuvanje komandne vertikale, transparenta i znakova.

  • Stevandić: Raspušten Opštinski odbor Ujedinjene Srpske u Bileći

    Stevandić: Raspušten Opštinski odbor Ujedinjene Srpske u Bileći

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras Srni da je Opštinski odbor (OO) ove stranke u Bileći raspušten zbog katastrofalnih rezultata i da više nikada neće imati priliku da djeluje u ovoj stranci.

    On je rekao da je večerašnja sjednica Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske Bileća nelegalna samim tim što je taj odbor raspušten zbog loših rezultata ostvarenih na prethodnim izborima.

    Iz Opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u Bileći saopšteno je da je cijeli odbor danas donio jednoglasnu odluku da istupi iz ove partije.

    “Odluka o istupanju je donesena zbog neslaganja i nametanja kadrovskih rješenja od Glavnog odbora Ujedinjene Srpske, kao i budućih koraka i saradnje sa drugim političkim subjektima”, navedeno je u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da će članovi nastaviti da samostalno djeluju.

  • Mediji o dogovoru u Laktašima: Ko ne glasa biće kažnjen, cenzus ide na 5%

    Mediji o dogovoru u Laktašima: Ko ne glasa biće kažnjen, cenzus ide na 5%

    Na sastanku predstavnika koalicije na nivou BiH, kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ), i predsjednici stranaka trojke Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS), između ostalog, dogovoren je prijedlog da, kada je riječ o Izbornom zakonu, bude podignut cenzus, kao i da neizlaženje na izbore bude kažnjivo, saznaje “Avaz”.

    Sastanak je bio zatvoren za javnost, a postignuta je saglasnost kada je riječ o mnogim pitanjima koja su posljednjih mjeseci bila kamen spoticanja na nivou BiH.

    “Avaz” piše da je dogovoreno da se od Evropske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora EU – BiH.

    Isti portal navodi da, kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, dogovoreno da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se on vrati u redovnu proceduru.

    Dogovoreno je, navodi se, i da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto.

    Kako se dalje navodi, mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Za one koji odu iz izvršne funkcije, kako se dodaje, mogu se vratiti u zakonodavne organe.

    Predloženo je i obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.

    Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira “Srbin i ostali”, isto tako da se definiše i u FBiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani.

    Jedan od dogovora je, dodaje se, i obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova ponovo će se brojati, ako opet bude nepravilnosti izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni.

    Kada je riječ o članovim biračkih odbora, razgovarali su o izboru nove Centralne izborne komisije BiH. Potrebno je uvažiti iskustva izbora u susjednim zemljama (Srbija). Nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove biračkih odbora, a pogotovo predsjednike biračkih odbora.

    Sve u vezi sa Izbornim zakonom, kako je dogovoreno, završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH, a Dragan Čović treba da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama.

    Kada je u pitanju Ustavni sud BiH – do kraja aprila usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Dogovoreno je i da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Kada je u pitanju budžet BiH, okvir je isti što se tiče izvornih prihoda + 40 miliona KM koje dolaze iz dobiti Centralne banke BiH. Ne diraju se prihodi od PDV-a i ostaju na istom nivou.

    Od akciza je, dodaje se, prikupljeno oko 254 miliona KM. Dogovoreno je da se taj iznos sredstava dijeli 36 odsto za Republiku Srpsku, a 64 odsto FBiH. Ostaje i dalje 10 odsto sredstava za poravnanje u narednom periodu, a 90 odsto sredstava se distribuira na dosadašnji način.

    Kada je u pitanju Zakon o Sudu BiH, u prelaznim i završnim odredbama, definisati tačan datum početka rada Apelacionog vijeća.

    Nije dogovoreno da Zakon ide jer ostaje i dalje neslaganje sa sjedištem Apelacionog vijeća. Naglasiti da Sud BiH odlučuje po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.

    Kao napomena se navodi da će čitav ovaj paket dogovora biti moguće održati samo pod uslovom neuplitanja stranaca.

  • Dodik: Odluke Ustavnog suda BiH nemaju značaj u Srpskoj

    Dodik: Odluke Ustavnog suda BiH nemaju značaj u Srpskoj

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas da je Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Republike Srpske nemaju nikakav značaj.

    Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje – poručio je Dodik u objavi na društvenim mrežama.

    On je naglasio da će se smatrati nelegitimnim sve što se u tom sudu odluči dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu, jer je tako odlučila Narodna skupština Republike Srpske.

    Ustavni sud BiH pozvao je juče Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH da bez odgađanja izaberu sudije koje nedostaju u Ustavni sud BiH da bi se, kako navode, omogućilo nesmetano funkcionisanje ove institucije.

    Sjednica Ustavnog suda BiH održana je bez ijednog sudije iz reda srpskog naroda i onlajn jer sudije stranci nisu mogli doći zbog otkazanih letova.

    Јoš 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a jedini preostali sudija Srbin Zlatko Knežević i zvanično je, na sopstveni zahtjev, početkom ove godine otišao u prijevremenu penziju.

    Od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo je dvoje bošnjačkih i jedan hrvatskih sudija, kao i Albanac, Švajcarkinja i Njemica, koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava.

    Najmanje šest puta u postdejtonskoj BiH Republika Srpska je predlagala zakon o Ustavnom sudu i insistirala da se stranci vrate u svoju zemlju.

  • Stevandić: Unutrašnji dogovor u BiH biće jedino moguć

    Stevandić: Unutrašnji dogovor u BiH biće jedino moguć

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, rekao je da će unutrašnji dogovor u BiH biti jedino moguć.

    Taj dogovor mora biti zasnovan na tome da stranci ne mogu ovdje da komanduju. Mi smo donijeli odluke u NSRS kako ćemo se odnositi prema Ustavnom sudu BiH i nelegalnom visokom predstavniku. Mislim da smo delegitimisali i jedne i druge, kao i ljude koji su bili izazivači kriza u BiH – rekao je za RTRS Stevandić.

    Istakao je da su sve krize u BiH proistekle iz odluka Ustavnog suda i djelovanja, kako kaže, nelegalnog visokog predstavnika.

    • To je ta struktura, tri stranca u Sudu i jedan u OHR, uvijek su bili uzroci kriza. Ne treba im davati preveliku važnost i treba jednostavno reći da potvrđuju sve ono što smo godinama govorili. Potpuno sam siguran da će politički faktori u FBiH razumjeti potrebu da se dogovorimo i oko stranih sudija. Nadam se da ćemo tu naći kompromis, jer nema ni za njih dobrih rješenja, a niti Sud može da funkcioniše bez sudija iz Srpske – naveo je Stevandić.

    Navodi da je prevršena mjera i kod nelegalnog visokog preedstavnika, jer nema legalno imenovanje i lažno se predstavlja, tako da, kako kaže Stevandić, ni on više ne može da utiče na politike procese ili dešavanja u Srpskoj ni u FBiH.

  • NATO upozorio: Budite spremni na totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina

    NATO upozorio: Budite spremni na totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina

    Civilno stanovništvo treba da se pripremi za totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina, izjavio je šef vojnog komiteta NATO Rob Bauer, prenosi Sputnjik.

    Moramo da shvatimo da se naš miran život sam po sebi ne podrazumeva. Upravo zato treba da se spremimo na sukob protiv Rusije. Moramo biti spremni na sve. Treba stvoriti sistem koji će omogućiti da se obuči više ljudi za slučaj rata, nezavisno od toga, hoće li do njega doći ili ne – ocijenio je on.

    Bauer je pohvalio Švedsku za to što je tražila od građana da se spreme za rat prije zvaničnog stupanja zemlje u Sjevernoatlantski savez.

    • Sve počinje odatle. Svijest o tome da se ne može sve isplanirati i da neće sve biti dobro u narednih 20 godina – naglasio je on.

    Pored toga, Bauer je pozvao na modernizovanje industrije kako bi se omogućila brža proizvodnja oružja i municije.

    U oktobru prošle godine, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus takođe je pozvao na pripreme za mogući sukob u Evropi.

    Kao odgovor na to, poslanik Državne dume Rusije sa Krima, Mihail Šeremjet, izjavio je da njemačke vlasti svojom agresivnom politikom same iniciraju rat u evropskim zemljama. Prema njegovim riječima, garancija mira i prosperiteta u regionu mogu biti samo prijateljski i dobrosusjedski odnosi sa Rusijom.

    Moskva je više puta isticala da nije pretnja ni po jednu zemlju NATO, ali da će pratiti dejstva koja su potencijalno opasna za njene interese. Istovremeno, Rusija ostaje otvorena za dijalog, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da odustane od kursa militarizacije Evrope.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je ranije da Moskva ne želi direktan vojni sukob sa Sjevernoatlantskom alijansom, ali ako neko to bude želio, Moskva će biti spremna za to.