VRBAS Media

Autor: INFO

  • Helez: BiH stepenicu od poziva za punopravno članstvo u NATO

    Helez: BiH stepenicu od poziva za punopravno članstvo u NATO

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez tvrdi da je BiH “stepenicu od poziva za punopravno članstvo u NATO”, te da, kako je naveo, imaju signale da je BiH na redu i da će nakon Švedske i ova zemlja dobiti status kandidata za punopravno članstvo u Alijansi.

    Helez je to rekao na otvaranju konferencije na kojoj učestvuju predstavnici BiH i NATO, a čiji cilj su strateška pitanja Alijanse i unapređenje vojne saradnje, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Konferencija je počela danas u Sarajevu i trajaće naredne tri dana.

    Iako zna da bez saglasnosti Republike Srpske BiH ne može postati članica NATO, Helez tvrdi da je BiH “iskazala jasne ambicije za punu evroatlansku integraciju u Evropsku uniju i sigurnosne strukture NATO-a”.

    Pozicija i opozicija iz Republike Srpske protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba da slijedi Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost. Narodna skupština Republike Srpske je donijela u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

    Rekao je i da učešćem u radu konferencije BiH pokazuje angažman i spremnost da doprinese regionalnoj i globalnoj sigurnosti u partnerstvu s NATO-om.

  • Zelenski: Izgubićemo…

    Zelenski: Izgubićemo…

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina izgubiti rat od Rusije ukoliko američki Kongres ne odobri vojnu pomoć Kijevu.

    “Neophodno je da se pojasni Kongresu da ukoliko ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat”, rekao je Zelenski, preneo je Kijev independent.

    Zelenski je istakao da će biti “teško” za Ukrajinu da “opstane” bez pomoći, dodajući da će, prema njegovoj oceni, porasti namere Rusije da osvoji još teritorija ukoliko bude uspešna u Ukrajini.

    “Ukoliko Ukrajina izgubi rat, druge države će biti napadnute”, rekao je Zelenski.

    Komentari Zelenskog dolaze nakon što je predsedavajući Predstavničkog doma Kongresa Majk Džonson obećao da će posle Uskrsa staviti na dnevni red glasanje o pomoći Ukrajini, nakon nekoliko meseci čekanja.On je ranije rekao da neće stavljati tu temu pred kongresmene na glasanje.

  • Srbija na korak do rafala?

    Srbija na korak do rafala?

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je poseta Parizu počela važnim sastancima od suštinskog značaja za Srbiju.

    “Imali smo sastanak sa predstavnicima sa kompanijom Dassault. Ovde su tekli dva dana ne laki pregovori, ali želimo da završimo to večeras, da bi ja i Makron večeras završili tehničke stvari. Još imamo jednu ili dve stvari koje nismo završili, ali nadam se da ćemo to u toku dana završiti. To bi značilo neuporedivo veću bezbendost i sigurnost za sve naše građane”, rekao je Vučić.

    Sa rukovodstvom te kompanije, kako je prethodno najavljeno, razgovaralo se o namenskoj industriji i kupovini 12 francuskih borbenih aviona “rafal”.

    On je dodao i da srpskoj delegaciji predstoje razgovori sa francuskom elektroprivrednom kompanijom EDF.”To je francuska kompanija za proizvodnju, prenos, trgovinu električnom energijom, jedna od najvećih u svetu, a najveći proizvođač obnovljive energije u Evropi, dakle broj jedan kompanija. Oni su prošle godine imali dobit od 139,7 milijardi evra i sa njima razgovaramo i o tome kako da dobijemo njihovu ekspertizu po brojnim pitanjima, kako da i na koji način radimo i zajednički da radimo u budućnosti od hidroelektrana do nuklearnih elektrana, jer vi znate da su oni najveći i proizvođač i korisnik nuklearne energije i da su time sebe obezbedili u budućnosti”, rekao je Vučić.

    Obavestio je da će sa ovom kompanijom biti potpisan memorandum o razumevanju.

    “Važno je obezbediti da to bude sigurno, da snabdevanje nuklearnim gorivom bude sigurno”, rekao je on.

    “Mi ćemo 2028. godine imati metro u Beogradu. To je za četiri godine. Postavlja se pitanje ko će da upravlja tim metroom, razgovaramo da pošaljemo njihove eksperte da upravljaju time. Još mnogo takvih ideja i mnog ostvari oko kojih moramo da radimo zajedno. Sada će nam na razgovorima sa EDF-om doći naši ekperti, mladi ljudi. Neki su rođeni u Francuskoj, ali su zainteresovani da pomognu našoj Srbiji. Biću srećan da ih pozovemo da ih zamolimo, da ljude takvih kapaciteta vratimo u Srbiju”, rekao je Vučić.

    Podvukao je da je čak 80 odsto francuskih investicija na zapadnom Balkanu u Srbiji.

    Na korak do rafala?
    Što se rafala tiče, rekao je da su blizu dogovora o kupovini.

    “Veoma smo blizu dogovora oko rafala, znaćete kada potpišemo. Reč je o avionima koji su jedni od najskupljih na svetu. To su bolji i skuplji avioni od F-16,nisu baš kao F-35. Imaju najmoderniju opremu, po raketama, radarskim sistemima. Želeli bismo danas da kupimo američke, ruske, kineske… A ko može da nam dostavi to, mi nemamo more da imamo slobodan dotok robe. Šta je to što možemo da uzmemo, a pritom uzimamo najbolju robu na svetu. Mi bismo kupili još aviona i na nekim drugim mestima, nije nama problem u novcu. Mi danas imamo skoro 4 milijarde evra na računu. Nije problem ni u javnom dugu, problem je što ne možemo da ih dovučemo u našu zemlju”, istakao je.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Jelisejskoj palati sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, na čiji poziv boravi u zvaničnoj poseti toj zemlji.

  • Satler o zelenom svjetlu, Šmitovoj izmjeni Izbornog zakona, a dotakao se i ulaganja EU u BiH

    Satler o zelenom svjetlu, Šmitovoj izmjeni Izbornog zakona, a dotakao se i ulaganja EU u BiH

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler odigrao je vrlo bitnu ulogu kada je put BiH prema EU u pitanju, što je rezultiralo dobivanjem zelenog svjetla od Savjeta Evrope za otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

    Satler je ocijenio šta to očekuje BiH u narednom periodu, a dotakao se i ulaganja EU u BiH, ali i odluke Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, da iskoristi bonske ovlasti i uvede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

    – Šta znači zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH? Zeleno svjetlo Evropskog savjeta za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH bilo je velika prekretnica za ovu državu. Jednako važno je da je to bio trenutak jedinstva. Pridruživanje EU je zajednički cilj građana i građanki širom BiH. Zeleno svjetlo za pregovore o pridruživanju dato je nakon jednog perioda tokom kojeg su državne institucije kroz dijalog i pregovore uspjele usvojiti ključne reforme. Kao što sam rekao u svojoj videoporuci nakon odluke Evropskog savjeta: „Mi vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bićemo zajedno u Evropskoj uniji!” Međutim, da bi taj cilj postao stvarnost, donosioci odluka u BiH treba da nastave raditi na ostvarivanju rezultata. Pokazali su da su moguća kompromisna rješenja koja donose koristi svima. Zapravo, činjenica da 27 država članica EU uspijeva naći zajednička rješenja uprkos svojim različitostima i ujediniti se oko ključnih odluka trebala bi ovoj državi dati inspiraciju – rekao je Satler.

    Šmitova odluka
    Satler je komentarisao odluku Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

    Naš stav o korištenju izvršnih ovlaštenja Šmita je dobro poznat. Smatramo to krajnjom mjerom koju treba koristiti isključivo kod nepopravljivih nezakonitih radnji. Bilo je još vremena da domaće vlasti usaglase izmjene i dopune Izbornog zakona. Lideri koalicije na državnom nivou su se obavezali da će pravovremeno usaglasiti lokalno rješenje koje će se implementirati prije oktobarskih opštinskih izbora. Po tom pitanju je postignut napredak i vjerujemo da je postojala šansa za usaglašavanje domaćih aktera prije raspisivanja izbora. Svakako, koalicija na državnom nivou je pokazala sposobnost za kompromis, pa i u vezi sa složenim pitanjima kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa – rekao je Satler.

    Satler smatra da su neprihvatljive prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku BiH, uključujući izbore u Republici Srpskoj u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH.

    – Ipak, nakon odluke Šmita smo bili jasni da očekujemo od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu. Neprihvatljive su prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, uključujući izbore u Republici Srpskoj u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH – rekao je Satler.

    Satler je govoreći o pristupnim pregovorima BiH s EU, ocijenio da uz dogovor, a ne eskalacije, dolaze i rezultati.

    – Zeleno svjetlo za pristupne pregovore je pokazalo da kroz dijalog, a ne kroz eskalacije, dolaze i rezultati. EU je otvorila vrata članstvu, a mi ostajemo u potpunosti opredijeljeni pružanju podrške BiH na njenom evropskom putu, uključujući postojeću finansijsku pomoć kao što su IPA fondovi, ali i nove instrumente poput Plana rasta. Domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku – rekao je Satler.

    Milijarde evra
    Satler je otkrio koliko je okvirno EU ulažila u BiH.

    – EU je u značajnoj mjeri najveći ulagač, partner i pružalac pomoći BiH. Kada se uključe i bilateralna ulaganja država članica EU, ta cifra se još više povećava. Samo u bespovratnim sredstvima, EU je u posljednjoj deceniji uložila više od dvije milijarde evra. Kada se uzme u obzir da je BDP BiH malo veći od 20 milijardi evra, postaju jasne razmjere podrške EU. Bespovratna sredstva EU su, takođe, omogućila stotine miliona evra povoljnih kredita; samo za izgradnju Koridora 5C oni iznose oko 1.5 milijardi evra. No, ove brojke su samo dio priče. Na EU se ne bi trebalo gledati samo kao na donatora. Podrška EU je zapravo ulaganje u budućnost u kojoj na cijelom kontinentu vladaju mir i stabilnost. Na kraju krajeva, EU je osnovana kao mirovni projekt, a veliki iznosi koje države širom Evrope primaju iz budžeta EU su sredstvo koje to podupire – rekao je Satler.

    Satler je ocijenio da li će BiH imati pristup nekim novim fondovima, odnosno može li povlačiti nova finansijska sredstva, obzirom na otvaranje pregovora s EU.

    – Već dugo godina sredstva koja se dodjeljuju partnerima EU na zapadnom Balkanu, putem IPA fondova naprimjer, ne zavise o pregovaračkom statusu s EU. Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana potvrđena je dosta puta i sve se one tretiraju kao moguće buduće države članice, sa svim što se time podrazumijeva u smislu finansijske pomoći. Osim toga, prošlost je pokazala da otvaranje pregovora privlači dodatna strana direktna ulaganja u zemlju, te jača povjerenje u njene institucije – rekao je Satler.

    Plaćanje u evrima
    Satler je govorio i o mogućnosti da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima.

    – Ono predstavlja atraktivnu „poslovnu kartu“ za zemlju. Sve zemlje u regiji su povećale stope svog ekonomskog rasta nakon otvaranja pregovora o pridruživanju. Štaviše, EU traži načine kako integrisati zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im mnoge prednosti članstva u EU, čak i prije nego što se pridruže EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za zapadni Balkan – koji je za BiH predvidio dodjelu više od milijardu evra. Voljeli bismo, naprimjer, da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Takođe, planiramo proširiti takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prelaz granica. Osim toga, EU planira proširiti pokrivenost signalom Wi-Fi na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi digitalizaciju i tehnologije budućnosti. Kao što je izjavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Šuman u svom poznatom govoru 9. maja 1950. godine, koji će na kraju dovesti do stvaranja EU: „Evropa neće biti stvorena odjednom ili prema jednom planu. Biće izgrađena kroz konkretna postignuća koja prvo stvaraju defakto solidarnost” – rekao je Satler.

    Konkretni naredni koraci
    – Što se tiče konkretnih narednih koraka, sljedeća faza je usvajanje pregovaračkog okvira. Evropski savjet je jasno naveo korake koji su potrebni za to – ispunjavanje osam koraka koje je Komisija istakla u oktobru 2022. godine, koji obuhvataju reforme kao što su usvajanje zakona o sudovima i sveobuhvatnog Zakona o VSTS. Prije međuvladine konferencije koja označava početak pregovora o pridruživanju BiH će, takođe, morati imenovati glavnog pregovarača. To je neko ko mora biti izabran konsenzusom i ko vodi tim nestranačkih stručnjaka. Pregovori o pridruživanju će zahtijevati od države da se dogovori o zajedničkim internim stavovima i da se izjašnjava jedinstveno. BiH će, takođe, morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, pregovarački mandat i okvir. Naime, država mora usvojiti odluke o: koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnom društvu i poslovnoj zajednici, kao i svojoj strategiji transparentnosti i komunikacije. Naredni koraci zahtijevaće angažman i predan rad, ali ih je, uz političku volju, moguće ostvariti – otvoreno je rekao Satler.

    Nastavak podrške
    Satler je istakao da Koridor 5C nije samo cesta već način za povezivanje ljudi i poslovnih aktivnosti širom BiH i regije i izgradnju čvrstih veza, piše Avaz.

    – Ulaganja u obrazovanje, naročito u popularne programe kao što je Erasmus+, omogućuje mladima da prelaze granice i šire svoje vidike. Podrška EU poslovanju i preduzetništvu pomaže izgradnji veza s jedinstvenim tržištem EU koje donose prosperitet i mogućnosti. Kultura i umjetnost su značajni faktori ujedinjavanja, a sredstva za pomoć umjetnicima i sektoru kulture podstiču nove načine razmišljanja i toleranciju. I tako dalje. Kako BiH nastavlja napredovati na svom evropskom putu, ova podrška će se nastaviti – poručio je Satler.

  • Fon der Lajen: Uzvratićemo Putinovim prijateljima u Evropi

    Fon der Lajen: Uzvratićemo Putinovim prijateljima u Evropi

    Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja Evropske narodne partije desnog centra (EPP) za evropske izbore Ursula fon der Lajen obećala je da će ”uzvratiti” krajnje desničarskim ”Putinovim prijateljima” u Evropi koji žele da ”otmu” njenu budućnost.

    ”Rusija ne pokušava samo da zbriše Ukrajinu sa lica zemlje. Agresija Rusije je šira: godinama preduzima hibridne napade na Evropu. Bilo putem sajber napada ili manipulacije društvenim medijima ili instrumentalizacije migranata”, rekla je fon der Lajen tokom svog obraćanja u Atini, gdje je prisustvovala 50. godišnjici formiranja vladajuće Nove demokratije (članice EPP), prenosi “Tanjug” pisanje portala “Euraktiv”.

    Ona je istakla da ”Putinovi prijatelji u Evropi” pokušavaju da ”ispočetka napišu istoriju i otmu budućnost, bilo pod maskom populista ili demagoga. Bilo da se radi o AfD-u u Njemačkoj, o Nacionalnom okupljanju u Francuskoj, Konfederaciji u Poljskoj ili drugim. Imena su možda različita, ali cilj je isti: Oni gaze naše vrijednosti i žele da nam otmu budućnost”.

    Fon der Lajen je ocijenila da Evropa mora da poveća kolektivnu potrošnju za odbranu.

    ”Pošto rat nije stvar prošlosti u Evropi, saradnja u oblasti odbrane mora biti obilježje budućnosti u Evropi. I upravo to je ono za šta ćemo se zalagati u ovoj kampanji”, navela je fon der Lajen.

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je na proslavi da Evropa nema prostor da eksperimentiše, dodajući da je u Grčkoj ekonomska kriza duže trajala jer je ”populizam sprečio njeno oživljavanje”.

  • Zelenski: Ukoliko Ukrajina izgubi rat, druge države će biti napadnute

    Zelenski: Ukoliko Ukrajina izgubi rat, druge države će biti napadnute

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina izgubiti rat od Rusije ukoliko američki Kongres ne odobri vojnu pomoć Kijevu.

    “Neophodno je da se pojasni Kongresu da ukoliko ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat”, rekao je Zelenski, navodi Kijev independent, prenosi Tanjug.

    Zelenski je istakao da će biti “teško” za Ukrajinu da “opstane” bez pomoći, dodajući da će, prema njegovoj ocjeni, porasti namjere Rusije da osvoji još teritorija ukoliko bude uspješna u Ukrajini.

    “Ukoliko Ukrajina izgubi rat, druge države će biti napadnute”, rekao je Zelenski.

    Komentari Zelenskog dolaze nakon što je predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Majk Džonson obećao da će poslije Uskrsa staviti na dnevni red glasanje o pomoći Ukrajini, nakon nekoliko mjeseci čekanja.

    On je ranije rekao da neće stavljati tu temu pred kongresmene na glasanje.

  • Danas isplata martovske penzije u Srpskoj

    Danas isplata martovske penzije u Srpskoj

    U Republici Srpskoj danas će biti isplaćena martovska penzija, za šta je u budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM u neto iznosu, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

    Od 1. januara je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi se u saopštenju.

    U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

  • Moskva: Guranje tzv. Kosova u Savjet Еvrope dokaz koliko su nisko pali

    Moskva: Guranje tzv. Kosova u Savjet Еvrope dokaz koliko su nisko pali

    Guranje tzv. Kosova u Savjet Еvrope pokazuje koliko je ova organizacija degradirala, kažu danas iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije za “RIA Novosti”.


    “Priština je učinila još jedan, ali ne i posljednji korak ka članstvu u Savjetu Еvrope”, prokomentarisao je neimenovani izvor, podsjećajući da je 27. marta ove godine Parlamentarna Skupština Savjeta Еvrope izglasala preporuku da Priština bude novi član ove organizacije.


    “Autori ove inicijative lako su prešli preko ključne odredbe povelje Savjeta Еvrope koja govori da je on stvoren ‘u cilju jačanja jedinstva evropskih naroda’. Tako izgleda ‘red koji se zasniva na pravilima’ (Zapada)”, prokomentarisali su iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

    Podsjetimo, Politički komitet Parlamentarne skupštine Saveta Еvrope do sada je Prištinu označavao kao “Kosovo*”.

    “Prijem tzv. Kosova u Savjet Еvrope je kršenje međunarodnog prava sa dalekosežnim posljedicama”
    Ipak, u aprilu ove godine, na sjednici Parlamentarne skupštine, očekuje se da će biti usvojen zahtjev tzv. Kosova za članstvo, a potom i da bi u maju, na ministarskom sastanku, njegov ulazak u Savjet mogao da bude i izglasan.

    Ministar spoljnih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić, koji se od izbora Ane Brnabić za predsjednicu Skupštine nalazi na čelu Vlade potvrdio je da je za formiran tim koji će se boriti protiv prijema Prištine u Savjet Еvrope.


    Ivica Dačić je rekao da će se na čelu tima nalaziti on i direktor Kancelarije za KiM Petar Petković.

  • Izraelska vojska povlači trupe iz južne Gaze

    Izraelska vojska povlači trupe iz južne Gaze

    Izrael je povukao kopnene trupe iz južne Gaze, grada Khan Younis, iz “taktičkih razloga” saopćila je vojska te zemlje, postavljajući tako pitanje kako će smjer rata ići u narednom periodu. U isto vrijeme, Hamas i delegacija Izraela putuju u Egipat na novu rundu pregovora.

    Dvije brigade ostat će u sjevernom djelu Gaze i novom koridoru koji sada razdvaja palestinsku teritoriju, saopćile su u nedjelju Izraelske odbrambene snage (IDF), kako bi “očuvale snagu djelovanja IDF-a i njegovu sposobnost da provodi precizno operacie zasnovane na obavještajnim podacima”.

    Vjeruje se da je povlačenje napravljeno prvenstveno zbog oslobađanja rezervista nakon skoro četiri mjeseca intenzivnih borbi u desetkovanom južnom gradu Khan Younis, a ne bilo kakve značajnije promjene u strategiji, piše Guardian.

    Vojni zvaničnik koji je razgovarao za izraelski dnevnik Haaretz rekao je kako se vojska povlači jer je tamo uradila sve što je mogla.

    “Nema potrebe da ostanemo u Khan Younisu. 98. divizija je demontirala Hamasove brigade Khan Younisa i ubila hiljade njenih pripadnika. Tamo smo uradili sve što smo mogli.”, kazao je.

    Raseljeni Palestinci iz grada sada bi mogli da se vrate svojim domovima, rekli su oni. No, vrijeme objave o povlačenju vojske poklapa se s početkom runde pregovora u Kairu, čiji je cilj osiguravanje drugog primirja i oslobađanja talaca i čine se kao pozitivan znak da bi najnoviji pregovori – nakon mnogo zastoja – konačno mogli uroditi plodom.

  • Ima li nade za Željeznice Srpske

    Ima li nade za Željeznice Srpske

    Oko 100 miliona KM iz kredita Svjetske banke, koji će građani Srpske vraćati do 2051. godine, potrošeno je za restrukturiranje “Željeznica RS”, ali je taj novac otišao za peglanje starih dugova i za otpremnine prekobrojnim radnicima.

    Pruge su i dalje zarasle u korov, a lokomotive stare i po 70 godina.

    Ipak, Željeznice Republike Srpske imaju veliki potencijal, što su potvrdili i Kinezi, inače danas vodeći graditelji željeznica u svijetu. Iz “Kineske željezničke inženjerske korporacije” lani je zvanično najavljeno da će, upravo zbog toga, svoje evropsko predstavništvo iz Varšave preseliti u Banjaluku.

    I iz rukovodstva “Željeznica RS” i iz Ministarstva saobraćaja RS poručuju da Srpska može postati “faktor” na željezničkoj mapi Evrope, ali da su za to potrebna ogromna ulaganja – mnogo veća od novca do sada uloženog u veliko spremanje.

    Računice pokazuju da bi za obnovu i rekonstrukciju pruga i “voznog parka” bilo potrebno još oko milijardu evra, što je više od trećine godišnjeg budžeta RS.

    Po kilometru 2,5 miliona evra
    Vesna Vožni, dugogodišnja pomoćnica ministra saobraćaja RS zadužena za željeznički saobraćaj, za Srpskainfo kaže da je cijena remonta pruge na evropskom tržištu oko 2,5 miliona evra po kilometru.

    – Dužina pruge ŽRS je oko 420 kilometara, a do sada je remontovano oko 65 kilometara – kaže Vesna Vožni.

    Uz to, potrebno je i dodatnih 100 miliona evra za nabavku vozova. Tek kad se cijela priča zaokruži, Željeznice RS bi mogle biti konkurentne na zahtjevnom evropskom tržištu transporta.

    ŽRS je za sada Evropu stigla cijenama prevoza u teretnom saobraćaju. U svemu ostalom kasni.

    Vesna Vožni tvrdi da Vlada Republike Srpske “u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima planira investicije u ŽRS”, te napominje da je stanje na prugama slično u svim željeznicama Zapadnog Balkana.

    U rukovodstvu “Željeznica RS” podsjećaju da je još u analizi Svjetske banke iz 2017. godine procijenjeno da bi za modernizaciju željeznice u Srpskoj bilo neophodno 800 miliona KM. Ali stvari su se od tada promijenila – na gore.

    – Imajući u vidu globalne ekonomske promene i rast cijena na svim poljima, kao i protok vremena koji ne ide na ruku zastarjeloj infrastrukturi i voznim sredstvima, danas je taj iznos znatno veći – poručuju iz menadžmenta ŽRS.

    Upravo je plan restrukturiranja pod “nadzorom” Svjetske banke, koji je građane Srpske koštao 100 miliona KM, prije sedam godina je spasio “Željeznice RS”, koje su visile nad ivicom ambisa.

    Ovo javno preduzeće decenijama je bilo ubjedljivo najveći gubitaš u Srpskoj, da bi minusi na kraju dospjeli do nevjerovatnih 115 miliona KM “po papirima”, dok je konačna cifra, ispostavilo se, bila još veća.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Direktori ih zapošljavali, narod plaća otpremnine
    “Željeznice RS” su bile opterećene i enormnim viškom zaposlenih, koji je, u “najslavnije vrijeme” dostigao cifru od 3.600 ljudi na platnom spisku. Svi direktori “Željeznica RS” su birani po partijskoj liniji, pa su po toj liniji i nemilice zapošljavali kumove i stranačke drugove, pogotovo pred izbore.

    Kad se više nije imalo kud, prihvaćen je Plan restrukturiranja Svjetske banke. Taj proces još nije završen, ali se, kako tvrde u menadžmentu, daleko doguralo.

    Najveće dostignuće je to što su prepolovili broj radnika i vratili sve dugove.

    – Trenutno su u “Željeznicama RS” zaposlena 1.804 radnika. Njih 695 prima zagarantovanu najnižu platu u Srpskoj Prosječna neto zarada naših radnika iznosi 1.099 KM – navode iz poslovodstva preduzeća.

    Dodaju da “Željeznice RS” danas nisu opterećene dugovima za poreze i doprinose, ali ni dugovima prema radnicima i dobavljačima.

    Ipak, proces restrukturiranja, koji je trebao biti već završen, produžen je do kraja ove godine.

    Ostalo je da se popiše imovina preduzeća, kako bi se moglo prisutpiti trećoj fazi, vlasničkom restrukturiranju i podjeli “Željeznica RS” na holding sa tri zavisna preduzeća: za prevoz putnika, za terenti odnosno kargo prevoz, te preduzeće za infrastrukturu.

    Pruge kao autoputevi
    Potom slijedi tržišno otvaranje.

    Pojednostavljeno i prevedeno na narodski jezik, željeznički saobraćaj će nakon te transformacije funkcionisati otprilike isto kao i drumski: država će biti vlasnik saobraćanice, to jest pruge, kao što je danas vlasnik autoputeva, kojima gazduje preko javnog preduzeća, a saobraćajnicom će moći da voze svi koji plate “putarinu”, u ovom slučaju naknadu za korištenje pruge.

    Buduće “Željeznice RS” će uz “infrastukturno”, imati i 2 prevoznička preduzeća, analogna drumskim preduzećima koji prevoze robu kamionima, odnosno putnike autobusima.

    Ova preduzeća će morati da “trpe” konkurenciju ostalih željezničkih operatera iz regiona i Evrope: poslove će dobijati onaj ko bude efikasniji i jeftiniji.

    Ali, do tog scenarija je, priznaju nadležni, još dug put.

    U međuvremenu će se iz subvencija definisanih Zakonom krpiti ono što je najpreče i što se zakrpiti može.