VRBAS Media

Autor: INFO

  • Islamska država prijeti napadima na stadione u Madridu, Londonu i Parizu

    Islamska država je, preko svoje fondacije Al Azaim, objavila prijetnju napadima na fudbalske stadione u Londonu, Parizu i Madridu uoči četvrtfinalnih utakmica Lige šampiona, piše španska “Marka”.

    Arsenal – Bajern, Real Madrid – Mančester Siti, Atletiko Madrid – Borusija Dortmund i PSŽ – Barselona su parovi četvrtfinala Lige šampiona koji su se našli na meti islamskih ekstremista.

    Prestonica Španije pod najvećim je bezbjednosnim izazovom budući da će u dva dana Real Madrid i Atletiko Madrid ugostiti svoje rivale.

    “Marka” piše da španski zvaničnici navode da nema razloga za uzbunu, i da su navodne prijetnje Islamske države, snage bezbjednosti već primile.

    Kako se navodi, za sada se ništa nije promijenilo po pitanju organizacije mečeva u Madridu, za koji već postoje posebne mjere nadzora, jer ih španska policija svakako smatra utakmicama visokog rizika.

    Bezbjednosni nadzor nad glavnim gradom Španije već je pojačan jer se očekuje veliki broj navijača iz Mančestera i Dortmunda.

    Španski list ističe i da nije prvi put da se Madrid suočava sa dvije uzastopne utakmice na stadionima svojih timova u Ligi šampiona.

    “Marka” podseća da je finale Lige šampiona između Real Madrida i Juventusa u Kardifu odigrano pod zatvorenim krovom stadiona “Milenijum” zbog mogućnosti od napada bespilotnim letjelicama.

    Islamska država je, preko svoje fondacije Al Azaim, objavila grafički prikaz prijetnje fudbalskim stadionima u Londonu, Parizu i Madridu.

    “Marka” ukazuje na to da je Islamska država u nekoliko navrata jasno stavila do znanja da je njen fokus na ono što naziva ‘mekim ciljevima’, kao što su veliki sportski događaji, prenosi RTS.

    Utakmice Real Madrid – Mančester Siti i Arsenal – Bajern se igraju večas od 21 čas dok se sutra sastaju Atletiko Madrid – Borusija Dortmund i PSŽ – Barselona.

  • Tužilaštvo BiH: Utvrđuje se tačan broj žrtava nakon hapšenja zbog vrbovanja radi prostitucije

    Tužilaštvo BiH: Utvrđuje se tačan broj žrtava nakon hapšenja zbog vrbovanja radi prostitucije

    Uhapšenima u Banjaluci, kojima se na teret stavlja međunarodno vrbovanje radi prostitucije, sumnjiče se da su to činili dovođenjem stranih državljanki u BiH i da se sve najčešće realizovalo u iznajmljenim stanovima na banjalučkom području, te se utvrđuje tačan broj oštećenih žrtava, saopštilo je danas Tužilaštvo BiH.

    Na taj način su, dodaje se, osumnjičeni ostvarivali nezakonitu imovinsku korist i vršili iskorištavanje i eksploataciju osoba koje su angažovali za pružanje seksualnih usluga za novčane iznose koje prethodno dogovore.

    Tužilaštvo je navelo da je koordinisalo akcijom u kojoj su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na području Banjaluke izvršili hapšenja i pretrese prostorija koje koriste osobe osumnjičene za međunarodno vrbovanje radi prostitucije.

    Žrtve krivičnih djela su državljanke Brazila, koje su dvije osumnjičene osobe iskorištavale u svrhu seksualne eksploatacije, ostvarivši na taj način veliku nezakonitu imovinsku korist. U realizaciji akcije otkrivene su i zbrinute dvije žrtve.

    Istragom je utvrđeno da je riječ o dobro organizovanoj grupi koja djeluje na području EU radi iskorištavanja i navođenja na prostituciju stranih državljana, koji dolaze izvan prostora Unije.

    Osumnjičeni se terete za krivično djelo međunarodno navođenje na prostituciju i navođenje na prostituciju.

    U saopštenju se dodaje da Tužilaštvo BiH nastavlja istragu u ovom predmetu, te će u narednom periodu, radi prikupljanja informacija, dokaza i saznanja, realizovati saradnju i koristiti kapacitete i resurse Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, te ostavariti međunarodnu saradnju sa Evropolom, Evrodžastom i Interpolom.

    Na osnovu međunarodne pravne pomoći biće upućeno više zahtjeva za dostavu informacija različitim državama, dodaje se u saopštenju.

    Postupajući tužilac donijeće odluku o daljim aktivnostima u predmetu koje će osigurati nesmetan nastavak istrage koju Tužilaštvo BiH vodi sa partnerskim policijskim agencijama.

    Iz MUP-a Srpske juče je rečeno Srni da su pripadnici Uprave MUP-a za organizovani i teški kriminalitet uhapsili na području Banjaluke dva lica koja se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela međunarodno navođenje na prostituciju.

    Dva lica zatečena su u društvu dvije mlađe državljanke Brazila, za koje postoje osnovi sumnje da su na području Banjaluke pružale seksualne usluge za novac.

  • Srbija dobija “rafale”; Vučić iz Pariza otkrio kad će biti potpisan ugovor

    Srbija dobija “rafale”; Vučić iz Pariza otkrio kad će biti potpisan ugovor

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da očekuje da će ugovor za borbene avione “rafal” biti potpisan u naredna dva meseca uz prisustvo predsednika Francuske Emanuela Makrona.

    Vučić je izjavio da je sinoć imao veoma dobar razgovor sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom koji je trajao više od tri sata i da su postigli konkretne dogovore po pitanju kupovine borbenih aviona “rafal” za koje će ugovori biti potpisani u naredna dva meseca.

    “Veoma sam srećan zbog rezultata tih razgovora, srećan zbog toga što smo mogli da na otvoren i konkretan način razgovaramo o svim vidovima saradnje sa jednom od najvažnijih zemalja u svetu. I postigli smo čini mi se neke konkretne dogovore i po pitanju kupovine “rafala”, gde očekujem potpisivanje ugovora u naredna dva meseca i uz prisustvo predsednika Francuske, što je višeslojno strahovito značajno za našu zemlju”, rekao je Vučić posle poslovnog Saveta Francuska – Srbija, na kome se sastao sa predstavnicima francuskog poslovnog udruženja Pokret francuskih preduzetnika – MEDEF International.

    “U ovom trenutku ne možemo da dobijemo takve mašine, a to je strašno važno za nas”, rekao je Vučić.

    Što se letećih taksija tiče, rekao je da se pregovara sa tri francuske firme i da će pokušati da se to završi do 2027. godine.

    “Pokušaćemo da rešimo pitanje otpada, vodosnabdevanja mi prečistača vode i upravljanje tim sistemomom. Ima i mnogo drugih stvari za koje su zainteresovane francuske kompanije”, dodao je.

    Modna kompanija Luj Viton dolazi u Srbiju
    Takođe je najavio dolazak modne kompanije Luj Viton u Beograd u 2026. godini.

    “Mi se nadamo da će 2026. konačno i Luj Viton da dođe u Srbiju u Beograd na vodi. Toliko smo se borili za to”, rekao je Vučić.

    On je ocenio da će to za Srbiju biti izuzetno značajno i kada je u pitanju ekonomija, ali i turizam.

    Više o tome pročitajte u odvojenoj vesti.

    O dolasku novih investitora
    Kazao je da je sa Makronom razgovarao i o dolasku novih investitora.

    “Mi moramo da radimo mnogo na otpadu, na pretvaranju otpada u najobičnije i prljave deponije, već u to kako da to iskoristimo za stvaranje energije, takođe kako da rešimo pitanje vodosnabdevanja kvaliteta vode, čistoće vode od velikog značaja, što je nešto za što su svi zainteresovani, za prečistače vode za Beograd, do upravljanja tim sistemom kojim, očigledno, nismo umeli da upravljamo u prethodnim godinama, ali i do mnogih drugih stvari za što su zainteresovane francuske kompanije”, rekao je Vučić.

    On je istakao da je za nas to povezivanje veoma važno za razvoj veštačke inteligencije.

    “Jer mi imamo institut za AI, ali to je kod nas i dalje prilično uopšteno, ne računajući izuzetke i moramo ljude koji rade i koji znaju sve o veštačkoj inteligenciji da povežemo sa privredom, da bismo to mogli da koristimo na najbolji način kako to Francuzi rade i Thales i Erbas i mnoge druge kompanije. Dakle i oni su spremni da nas obučavaju i da dovedu naše ljude u njihove laboratorije, da preuzmemo njihovo iskustvo i da idemo u budućnost. Energetski sektor je strahovito važan i nuklearni reaktori, ali to je sve priča na dugom štapu”, naveo je Vučić.

    Rekao je da moramo da radimo na razvoju nuklearne energije da bismo našoj deci mogli da ostavimo sigurnu budućnost.

     

  • Vučić iz Pariza poručio: Razgovor od tri sata; Tema: Kosovo i Metohija

    Vučić iz Pariza poručio: Razgovor od tri sata; Tema: Kosovo i Metohija

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Francuskoj u dvodnevoj poseti i tom prilikom osvrnuo se na razgovor sa predsednikom te države Emanuelom Makronom.

    Kako je rekao, više od tri sata razgovora sa predsednikom Francuske.

    “Sinoć je bio razgovor sa predsednikom Makronom, imali smo večeru, a onda smo ostali sami do 23.15. Veoma sam srećan zbog rezultata tih razgovora, jer smo mogli da razgovaramo o svim vidovima sardnje i postigli neke konkretne dogovore”, rekao je Vučić.

    Istakao je da su imali razgovore više od dva sata samo o Kosovu i Metohiji, ali, pored toga, razgovarali su i o Srebrenici i Ukrajini.

    “Imali smo razgovre o KiM, to vam je jasno. Mislim da predsednik Makron razume. Kad govorite istinu to vam je najbolja zaštita, što govorite i pred narodom i pred strancima”, rekao je on.

    Vučić je rekao da to što je sinoć uradio malo ko bi uradio, ne zbog neke hrabrosti već zato što je politički veteran koji razmišlja o zemlji koju vodi a ne o sebi.

    “Promenio sam šest garnitura u Prištini i znam ko je šta rekao. Prisustvovao sam svakom sastanku, znam ko mi je koliko puta nešto rekao. Znam i koliko sam puta za šta insistirao”.

    Kako je rekao, Makron je bio fer i priznao da sam neke stvari govorio na raznim mestima.

    Istakao je da smatra da su uspeli da objasne poziciju Srbije.

    “Moj posao je da se borim za našu zemlju, osećam se ponosno koje u ime Srbije primam počasti koje su našoj zemlji namenjene”, rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da moramo da rešimo više ključnih pitanja, i dodao je da, kada vodite zemlju morate da sagledavate celinu problema.

    Makron stiže u Srbiju
    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je posetu predsednika Francuske Srbiji.

    “Očekujem skoru posetu predsednika Makrona Srbiji, u narednih nekoliko meseci”, rekao je.

     

  • Ovo je naredna ruska meta?

    Ovo je naredna ruska meta?

    Ukrajina maksimizira napore da osujeti ruske planove protiv Harkova, rekao je njen predsednik Volodimir Zelenski, dok ukrajinska vojska jača zaštitu drugog najvećeg grada u zemlji za koji veruje da bi mogao biti meta iduće ruske ofanzive.

    “Sa svojim partnerima radimo na jačanju vazdušnih odbrana“, rekao je Zelenski u svom sinoćnjem obraćanju.

    “Fokus je sada na Harkovu, u energetskoj situaciji i podršci ljudima i kompanijama u gradu i regiji”.

    Zelenski se ranije juče u Kijevu sastao s vođstvom vojske kako bi raspravili mere za zaštitu Harkova, severoistočnog grada koji je u proteklom razdoblju pod stalnom paljbom ruskih vazdušnih napada.”Glavna tema je Harkov, odbrana tog grada protiv ruskih napada te mogućnost jačanja naše vazdušne odbrane i elektronskog naoružanja u regiji“, napisao je ukrajinski predsednik na Telegramu.Ukrajinska vojska veruje da bi drugi najveći ukrajinski grad mogao biti meta iduće velike ruske ofanzive. .

     

  • EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane

    EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane

    Evropska unija danas se privremeno usaglasila oko ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, jer su o tome danas postigli dogovor poslanici u Evropskom parlamentu i Belgija, koja na šest mjeseci predsjedava EU, rekao je diplomata iz EU.

    Ova odluka zahtijevaće i zvanično odobrenje drugih članica EU i Evropskog parlamenta, prenio je Rojters.

    Agencija podsjeća da su se donosioci odluka u EU nedjeljama debatovali oko pomenutih ograničenja bescarinskog pristupa za ukrajinske proizvode.

    Za to vrijeme su farmeri protestovali zbog jeftinog uvoza, a neki poljoprivrednici u Poljskoj blokirali su granicu sa Ukrajinom i demonstrativno prosipali ukrajinsko žito preko željezničkih šina.

    Evropska komisija je u januaru predložila produženje bescarinskog pristupa do juna 2025. godine, ali uz mogućnost da za živinu, jaja i šećer primeni tarife, ukoliko njihov uvoz premaši nivo prosjeka iz 2022. i 2023. godine, prenosi Tanjug.

    Rojters navodi da su od tada na listu dodavani ovas, kukuruz, krupa i med, a tarifni prosjek biće izračunat na osnovu druge polovine 2021. godine.

    Te godine, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, uvoz iz te zemlje bio je daleko manji, jer su primjenjivane carine na ukrajinsku robu, napominje Rojters.

  • Lavrov: Odnosi Rusije i Kine dostigli nivo bez presedana

    Lavrov: Odnosi Rusije i Kine dostigli nivo bez presedana

    Zahvaljujući liderima dvije zemlje, odnosi Rusije i Kine dostigli su nivo bez presedana, a ponovnim izborom Vladimira Putina za predsjednika Rusije kontinuitet linije za njihovo jačanje dobio je dodatne garancije, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Pekingu.

    Lavrov je, poslije razgovora sa kineskim kolegom Vang Jijem, rekao da je posebna pažnja posvećena predstojećim kontaktima predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Kine Si Đinpinga, prenosi RIA Novosti.

    Naveo je da mu je Vang Ji potvrdio namjeru da učestvuje na sastanku Saveta ministara spoljnih poslova BRIKS-a i da Rusija i Kina namjeravaju da rješavaju problem zapadnih sankcija Rusiji u okviru BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS).

    Rusija i Kina će nastaviti saradnju u borbi protiv terorizma, koja uključuje i multilateralne mehanizme, nakon terorističkog napada u Krokus siti holu, rekao je Lavrov.

    Ruski ministar je izrazio zahvalnost Kini što je poslala grupu posmatrača na ruske predsjedničke izbore u martu, na kojima je Vladimir Putin pobijedio sa rekordnim brojem glasova.

    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji izjavio je poslije pregovora sa Lavrovom da odnosi Rusije i Kine postaju zreliji i sadržajniji.

    “Ove godine Rusija i Kina proslavljaju 75. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa, a u protekla tri četvrt veka, bilateralni odnosi su prošli težak put, postali su zreliji, stabilniji i značajniji“, rekao je Vang Ji, prenosi Tanjug.

    Kineski ministar je naglasio da će lideri Rusije i Kine nastaviti ove godine bliske kontakte u različitim oblicima i da će Kina i Rusija nastaviti da se zalažu za ekonomsku globalizaciju i protiv jednostranih akcija i protekcionizma.

    Kineski ministar je dodao i da su jednostrane sankcije čin zastrašivanja i da se Kina i Rusija protive takvim merama, kao i sve zemlje moraju da se ujedine da bi se tome oduprle.

    Kina i Ruska Federacija, kao velike zemlje i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, imaju važnu međunarodnu odgovornost za rješavanje hitnih pitanja, rekao je Vang Ji.

    On je dodao da se Kina nada da će sukob u Ukrajini prestati što prije.

  • Njemačka se priprema za tužbu zbog podrške Izraelu

    Njemačka se priprema za tužbu zbog podrške Izraelu

    Međunarodni sud pravde u Hagu razmatra tužbu Nikaragve prema kojoj podrška Njemačke Izraelu krši Konvenciju o genocidu, što Njemačka negira. U zavisnosti od presude, slučaj bi se mogao pokazati istorijskim.

    Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, opšte poznata kao Konvencija o genocidu, jedan je od mnogih dijelova međunarodnog prava nastalih kao odgovor na najgori genocid 20. vijeka. Pod okriljem novoformiranih Ujedinjenih naroda, konvencija iz 1948. ima cilj da ispuni ponavljano geslo “nikad više”, nastalo nakon njemačkog sistemskog ubijanja šest miliona evropskih Jevreja i miliona pripadnika drugih naroda u holokaustu.

    Postavljanjem ovog pravnog okvira, konvencija se nada da će spriječiti moguće genocide. Mala srednjoamerička država Nikaragva je na taj dokument takođe stavila svoj potpis. Svaki potpisnik ima pravnu odgovornost poštivanja odredbe konvencije i zadržava pravo da formalno optuži drugog za njihovo kršenje.

    To je upravo učinila Nikaragva. Ona je 1. marta pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), u nizozemskim Hagu, protiv Njemačke. U podnesku se navodi da Njemačka, zbog svoje stalne podrške Izraelu, uključujući isporuku oružja, “nije uspjela ispuniti svoju obavezu da spriječi genocid počinjen nad palestinskim narodom” i da je tako “doprinijela izvršenju genocida kojim se krši konvencija“ i drugi elementi međunarodnog prava, prenosi Deutsche Welle (DW).

    U postupku se traži da sud primijeni “privremene mjere” protiv Njemačke, koje bi mogle zahtijevati suspenziju njene podrške Izraelu, “posebno njene vojne pomoći uključujući vojnu opremu, u mjeri u kojoj se ova pomoć može koristiti za kršenje Konvencije o genocidu”.

    Definisanje “genocida”
    Nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, u kojem je po službenim izraelskim podacima poginulo oko 1.200 ljudi, uključujući najmanje 850 civila, Izrael je bombardovao i okupirao Pojas Gaze. Prema zvaničnim podacima Hamasovih zdravstvenih kancelarija, broj poginulih premašio je 32.000 osoba, što je više od 1,5 posto stanovništva. Neke humanitarne organizacije kažu da bi ta brojka mogla biti i veća. UN i organizacije za zaštitu ljudska prava optužile su izraelske snage za neselektivne napade na civile. Čak i nepokolebljivi saveznici Izraela, kao što su Sjedinjene Države, zauzele su stav da gine previše civila.

    Ipak, predstavljaju li akcije Izraela “genocid” pitanje je pravnog mišljenja. U januarskoj presudi o južnoafričkoj tužbi protiv Izraela Međunarodni sud pravde je utvrdio da “barem neka djela i propusti za koje Južna Afrika navodi da su počinjeni u Gazi mogu potpisati potpadnu pod odredbe Konvencije”.

    U naknadnom saopštenju od 28. marta, sud je donio dodatne odredbe, uključujući i zahtjev da Izrael informira sud kako ispunjava svoje obaveze prema međunarodnom pravu.

    Njemačka je otvoreno stala na stranu Izraela u odbacivanju optužbi, što ide ruku pod ruku s negiranjem same nepravde.

    “Mi poštujemo Međunarodni sud pravde i naravno da ćemo učestvovati u postupku i braniti se”, rekao je Kristijan Vagner, portparol njemačkog ministarstva inostranih poslova, nakon što je Nikaragva podnijela zahtjev. Te je dodao: “No takođe želimo jasno dati do znanja da naravno odbacujemo ovu optužbu koju je protiv nas iznijela Nikaragva”.

    Potencijalni uticaj slučaja Nikaragve
    Predmet koji je pokrenula Nikaragva u velikoj mjeri se oslanja na južnoafrički i može biti test za pravni argument da presuda iz januara pokreće određene obaveze trećih država, poput Njemačke.

    “Ova pitanja su prožeta visokim stepenom nejasnoće . Međutim, slučaj koji je pokrenula Nikaragva se po svom sadržaju suočava s ozbiljnim preprekama”, rekao je za DW Mihael Beker, docent međunarodnog prava i ljudskih prava na Trinity College u Dablinu.

    Izazov za Nikaragvu je i optužba Izraela za genocid bez direktnog učestvovanja Izraela u tom slučaju. Da bi isposlovala presudu protiv Njemačke, “za Nikaragvu će vjerovatno biti važno da se utvrdi da neke od njemačkih obaveza ne zavise od toga krši li Izrael međunarodno pravo, nego da ih aktivira samo ozbiljna opasnost”, rekao je Beker. Svaka potpisnica sporazuma ima isto pravo da se pojavi pred sudom pravde, ali Nikaragva se suočava s velikom preprekom javnog mnjenja.

    “Nikaragva je nedvosmisleno diktatura”, kaže za DW Sofia Hofmann, stručnjakinja za međunarodne odnose sa Univerziteta u Erfurtu.

    “Za razliku od Južne Afrike, koja ne samo da je demokratska zemlja, nego iza sebe ima i nevjerovatno uspješan pozitivan narativ”, navodi ona.

    Drugim riječima, Južna Afrika ima veći kredibilitet na svjetskoj sceni, s obzirom na rušenje vlastitog režima aparthejda i prelazak na demokratiju devedesetih. Uzme li se samo jedno mjerilo kao što je Indeks demokratije koji godišnje objavljuje “Economist Intelligence”, Južna Afrika je na 47. mjestu — kao “demokratija s nedostatkom“, slično kao SAD i Izrael. Nikaragva je na 143. mjestu, zajedno s “autoritarnim” režimima, jedno mjesto ispred Rusije.

    Hofman kaže da ipak pravila važe za sve i postoji legitimna tvrdnja koju valja preispitati. Ona dodaje da “naravno, postoji i vrlo legitimna, važna tvrdnja koju treba iznijeti. Pravila su za sve”, dodala je ona, a Njemačka je “ovdje nekako vrlo dvolična u pogledu podrške međunarodnom pravu, s jedne strane, gleda što se događa u Ukrajini i na neki način zatvara oči kada je riječ o važnim političkim saveznicima“.

    Zašto se izdvaja Njemačka?
    Njemačka nije jedini saveznik Izraela, ali je jedan od najjačih. Nakon SAD-a, Njemačka je najveći izraelski dobavljač oružja između 2019-2023. prema podacima Stokholmskog mirovnog instituta (SIPRI) čak 30 posto izraelskog uvoza oružja dolazi iz Njemačke. Njemačka vlada je dala zeleno svjetlo za dodatne isporuke nakon napada 7. oktobra.

    “Ideja da njemačko oružje doprinosi ubijanju mnogih civila, hiljada civila, žena, djece, je užasna ideja”, rekla je Hofman.

    Prije nego što je podnijela tužbu, Nikaragva je poslala diplomatske note Njemačkoj i nekolicini zapadnih zemalja, koje podržavaju Izrael ili su povukle sredstva iz Agencije UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA), zbog navodno slabo potkrijepljenih navoda Izraela da je osoblje agencije bilo umiješano u napad 7. oktobra.

    Diplomatska kampanja je možda imala nekog efekta na te zemlje, s obzirom na to da su neke od tada zaustavile prodaju oružja ili obnovile finansiranje agencije zbog pogoršanja uslova u Gazi. Njemačka je, međutim, ostala pri svom kursu. Pomoć agenciji pokrenuta je tek početkom ove sedmice, ali bez direktne pomoći u Gazi, zbog istrage o tvrdnjama Izraela koja je u toku.

    “Državni rezon” pod pritiskom
    Međunarodni sud pravde nema načina da sprovede svoje odluke, ali može doprinijeti političkom i javnom pritisku na vladu. Kakve god bile opipljive posljedice, Njemačka se suočava sa u principu teškom situacijom. Njen poslijeratni identitet je ukorijenjen u podržavanju univerzalnih principa međunarodnog prava koji je bio potaknut uglavnom vlastitim istorijskim zločinima. Njih Njemačka nastoji ispraviti konkretnom podrškom Izraelu, uprkos rastućem otuđenju jevrejske države od mnogih Jevreja širom svijeta.

    Podrška Njemačke Izraelu sadržana je u tzv. “državnom rezonu” (raison d'État) tj. nacionalnom interesu, dvosmislenom političkom konceptu koji određenu državnu politiku čini neprikosnovenom i nedodirljivom. Njemačka Savezna centrala za političko obrazovanje tumači koncept više u autoritarnom ili monarhističkom nego u demokratskom kontekstu. Između ostalih problema, njemačka podrška Izraelu zbog genocida nad Jevrejima u prošlosti riskira u tome da izjednači državu i narod, što bi se prema kontroverznoj definiciji antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) koju Njemačka koristi na različitim nivoima vlasti, moglo okvalifikovati kao antisemitski stav.

    Slučaj je u skladu i sa širim međunarodnim kritikama njemačkih domaćih pritisaka na slobodu akademskog i kulturnog izražavanja, što je dovelo do toga da ljudi postaju “žrtve ili mete represije spram ove vrlo široke definicije antisemitizma”, kaže Hofman.

    Sud je odvojio dva dana za pretres slučaja, 8. i 9. april, pri čemu su Nikaragva i Njemačka dobile po jedan dan za iznošenje usmenih argumenata. Presuda bi mogla uslijediti za nekoliko sedmica.

    “Međunarodno pravo bi imalo koristi od pojašnjenja u vezi s radnjama koje država mora preduzeti da bi se pridržavala ovih obaveza”, rekao je Beker, profesor međunarodnog prava. “Tvrdnje Nikaragve o Njemačkoj predstavljaju konkretan slučaj u okviru kojeg se ta pitanja potencijalno mogu ispitati“, navodi on.

  • Kada će brza cesta kod Gradiške biti otvorena?

    Kada će brza cesta kod Gradiške biti otvorena?

    Izgradnja graničnog prelaza na novoj brzoj cesti u izgradnji, koja će Gradišku preko novoizgrađenog mosta na Savi povezati s auto-putem Zagreb – Beograd, počinje sutra, potvrđeno je “Nezavisnim” u Ministarstvu finansija Hrvatske, koje je odgovorno za ovaj objekat.

    S obzirom na to da je rok izgradnje, koji su nam naveli, godinu dana od uvođenja izvođača u radove, to znači da bi se moglo očekivati da brza cesta bude puštena u saobraćaj u aprilu 2025. godine.

    “Nakon sprovedenog postupka javne nabavke sklopljen je ugovor s odabranim izvođačem izgradnje objekata na budućem GP Gradiška, koji će biti uveden u posao 10. aprila 2024. godine. Prema zaključenom ugovoru, rok za završetak radova, a time i stavljanja u funkciju GP je 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao”, pojasnili su nam oni.

    U “Hrvatskim cestama” su nam juče potvrdili da se radovi na izgradnji ceste odvijaju prema planu, iako je bilo manjih opravdanih kašnjenja zbog vremenskih uslova. Kako navode, radovi se trenutno izvode na mostovima Rukavac Strug i kanal Nova Sava, te na nadvožnjaku Novi Varoš.

    “Na trasi ceste radovi na izradi nasipa su u visokoj gotovosti, te slijedi izrada putne konstrukcije. Na objektima se izvode radovi gornjeg ustroja”, kažu oni, uz napomenu da je planirani završetak radova jesen ove godine, ali zbog nepostojanja graničnog prelaza cesta neće moći biti otvorena za prekogranični saobraćaj.

    Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, za “Nezavisne” je rekao da su za to ministarstvo mostovi kod Gradiške i Svilaja prioritet i dva međudržavna mosta od važnosti za obje države.

    “Oba projekta su podržana grantovima EU. Funkcionalna upotreba oba mosta je, nažalost, još na čekanju. Trenutno, preko mosta kod Svilaja mogu saobraćati putnička vozila, ali je upotreba za teretni saobraćaj uslovljena stavljanjem u punu upotrebu mosta kod Gradiške”, rekao nam je on.

    Što se tiče izgradnje graničnog prelaza, kazao je da je propuštena prilika da se već izgrađen granični prelaz sa bh. strane koristi kao zajednički, jer se hrvatska strana opredijelila za izgradnju novog graničnog prelaza, podsjetivši da su radovi na brzoj cesti na hrvatskoj strani u poodmakloj fazi, a most preko Save otvoren u julu 2022. godine.

    “Kao resorno ministarstvo, zahtijevamo da se, što je moguće prije, započne i završi izgradnja ovog veoma važnog graničnog prelaza, kako bi i most mogao da ispunjava svoju osnovnu funkciju”, istakao je on.

    Forto je naglasio da je opredjeljenje njegovog ministarstva da i Gradiška i Svilaj budu u funkciji najkasnije tokom ove godine.

    “Pažljivo ćemo pratiti razvoj aktivnosti sa strane Republike Hrvatske, te se nadamo da će ovo biti još jedan u nizu uspješnih projekata koje imamo kao plod izuzetne saradnje dvije susjedne zemlje”, istakao je on.

    Inače, preduzeće “Integral inženjering” trenutno radi na prvom dijelu brze ceste, koji ide od granice s BiH do uključenja na postojeći put kod Novog Varoša, a isto preduzeće bi trebalo da gradi i nastavak ceste, do samog auto-puta.

    U “Hrvatskim cestama” su nam rekli da je “Integral inženjering” odabran kao izvođač za taj dio radova, te da je njihova vrijednost oko 13,6 miliona evra bez PDV-a.

  • Profitna stopa trgovačkih lanaca u BiH duplo veća nego u zemljama okruženja

    Nedavno saopšteni podaci o ukupnom prihodu i dobiti najvećeg trgovinskog lanca u BiH, ponikali su nas da pogledamo u okruženju, kakav je odnos između zarade trgovca i ukupnog prihoda.

    Ti procenti su izvrstan pokazatelj koliko trgovci zarađuju na nama, jer oni svoju zaradu ostvaruju od marže koju kupci plaćaju pri svakoj kupovini.

    Dosta je pokušaja bilo i od strane države da utiče na smanjenje marži trgovaca kako bi se uticalo na smanjenje inflacije u protekle dve godine, ali su se trgovci uvek žalili da nemaju prostora za to i da rade sa maržama koje im ne mogu pokriti troškove poslovanja.

    Da su nas u BiH trgovci obmanjivali pokazuje primjer Binga koji u poređenju s trgovinskim lancima iz susjednih zemalja ima ubjedljivo najveću dobit u odnosu na prihode.

    Srpskainfo je istražila kako je to izgledalo u 2022. godini, a podaci su i više nego zanimljivi.Kada je riječ o BiH, “Bingo Tuzla” sa profitnom stopom od 7,3% ostvario je dobit od 117.125.912 KM, a ukupni prihod je 1.603.360.887 KM.

    Njega prati i “Robot” sa profitnom stopom od 4,82%, gdje je dobit bila 11.480.901 KM, a ukupni prihodi 237.930.073 KM. Na trećem mjestu se našao “Merkator” sa profitnom stopom 1,36%, dobit je bila 3.299.767 KM, a ukupni prihod je iznosio 242.461.784 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, situacija je malo drugačija. Naime, “Delez” sa profitnom stopom 4,9% ostvario je dobit od 57.428.553 evra, a ukupan prihod je iznosio 1.170.889.063 evra. Tu je i “Lidl” sa profitnom stopom od 2,17%, gdje je ostvarena dobit 17.380.774 evra, a ukupan prihod je bio 800.858.408 evra.Na spisku se našao i “Merkator” sa profitnom stopom od 0,76%, gdje je ostavrena dobit iznosila 6.009.208 evra, a ukupan prihod 7896.181.565 evra.

    Istražujući, lagano smo došli i do podataka iz Hrvatske. Tako je “Lidl” ostvario profitnu stopu od 4,95%, dobit od 391.800.000 kuna, a ukupan prihod od 7.885.256.419 kuna. Na drugom mjestu je “Konzum” sa profitnom stopom od 1,32%, ostvarena dobit je bila 158.784.493 kuna, a ukupan prihod 12.034.064.638 kuna. Na trećem mjestu se našao “Špar” sa profitnom stopom od 0,44%, dobiti od 2.739.823 kune i ukupnim prihodom od 6.201.926.829 kuna.

    Istražili smo šta se to dešavalo i na tržištu Crne Gore, gdje je “VOLI Trade” sa profitnom stopom od 3,71% ostvario dobit od 11.611.306 evra, ukupni prihodi su iznosili 312.336.410 evra.

    Sa druge strane “Diskont Lakovic” sa profitnom stopom od 2,84% i dobiti od 5.599.221 evra ostvario prihod od 197.130.505 evra.

    Podaci za prethodnu, 2023. godinu nisu još kompletno publikovani, ali je već objavljeno da je tuzlanski “Bingo” još povećao profitnu stopu u prošloj godini i da ona iznosi čak 8,12%, jer je ostvario dobit od 158 miliona maraka na prihod od 1,95 milijardi maraka.