Autor: INFO

  • Denis Zvizdić tvrdi da NATO u BiH šalje bataljon rezervnih snaga

    Denis Zvizdić tvrdi da NATO u BiH šalje bataljon rezervnih snaga

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić danas je rekao da NATO šalje bataljon rezervnih snaga u BiH.

    “NATO u BiH šalje bataljon rezervnih snaga kao podršku vojnoj misiji EUFOR Althea. Dugo očekivana i strateški izuzetno važna odluka za gašenje secesionističkih i iredentističkih ideja i očuvanje mira i stabilnost”, poručio je Zvizdić na društvenoj mreži “X”, prenosi N1.

    Ovaj medij dodaje da poruka Zvizdića dolazi u trenutku kada je Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao da će proglasiti nezavisnost Srpske ukoliko Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, bude intervenisao u vezi sa imovinom.

    “Mi smo iznijeli svoje vizure i rekli da BiH treba da se vrati na Ustav, da se prestane sa intervencionizmom i da se stranci povuku”, istakao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

  • Miličević: Vrlo je moguće da SDS ide sa svojim kandidatom u Banjaluci

    Miličević: Vrlo je moguće da SDS ide sa svojim kandidatom u Banjaluci

    Opozicija će u većini lokalnih zajednica u Srpskoj na predstojećim loklanim izborima imati zajedničkog kandidata, rekao je predsjednik SDS Milan Miličević nakon sastanka lidera opozicionih stranaka u Republici Srpskoj, koji je danas održan u Banjaluci.

    Kako je rekao, u Banjaluci ipak nema dogovora oko zajedničkog nastupanja na izborima.

    “U Banjaluci, nažalost, nema dogovora o zajedničkom kandidatu opozicije. U drugim dijelovima Republike biće uglavnom zajednički kandidati, a u najvećem broju lokalnih zajednica će biti kandidati SDS“, kazao je Miličević.

    Kako je rekao, Miličević gradski odbor SDS Banjaluka još nije donio nikakvu zvaničnu odluku.

    “Vrlo je moguće da i SDS ide sa svojim kandidatom, ali o tome ćemo kada bude zvanično donesena odluka i kada je potvrdi Glavni odbor i Predsjedništvo SDS“, istakao je Miličević.

    On je kazao da su pored nastupa na lokalnim izborima lideri opozicije razgovarali i o Izbornom zakonu i prošloj sjednici NSRS.

    “Prošli smo ove ali i druge aktuelne političke teme i imamo iste stavove o njima”, rekao je Miličević.

    On je poručio da SDS neće podržati Izborni zakon Republike Srpske, ističući da ga nije podržala ni u nacrtu.

    “Nema razloga da ga podržimo u konačnoj verziji koja će vjerovatno biti ista kao nacrt zakona tako da tu nema dileme, a razlog tome je što taj zakon ne donosi paket integriteta izbornog procesa i zato što su takav Izborni zakon i Republička izborna komisija u potpunom vlasništvu SNSD-a. To bi značilo da u tom slučaju ulazimo u ralje SNSD -a što bi bilo neprirodno da uradimo”, pojasnio je Miličević, a kako je dodao SDS će sigurno izaći na izbore.

    “Vidjećemo kakvi će to izbori biti, jer postoji Šmitov nametnuti zakon a, postoji u pripremi usvajanje republičkog zakona. Naredni dani će biti veoma dinamični, i mislim da će se mnogo stvari još mijenjati”, kazao je Miličević.

    On je istakao da nijedan od ova dva zakona ne garantuju ono za šta se SDS kao stranka zalagala, a to je povećanje cenzusa, skeneri, biometrija na svim biračkim mjestima dvorkružni izborni sistem za inokosne funkcije, drugačiji način kandidovanja političkih partija itd.

    Poručuje da i pored toga neizlazak opozicije na izbore znači predaju unaprijed a SDS će sigurno neće predati i da će sigurno učestvovati na izborima.

    “Opozicija mora izaći na izbore jer bi bilo šta drugo značilo političku predaju našem političkom protivniku SNSD”, naglasio je Miličević.

    Govoreći o blokadi računa SDS zbog toga što se nalazi crnoj listi SAD on je rekao da to za SDS predstavlja veliki problem jer ne može da koristi sredstva koja kao stranka ostvaruje, ali je poručio da to neće onemogućiti SDS da izađe na izbore.

    Opozicione političke partije na danas održanom sastanku nisu postigle dogovor o zajedničkom kandidatu za gradonačelnika Banjaluke.

  • Stevandić: Zatvaranje računa – američka pakost i teško kršenje zakona

    Stevandić: Zatvaranje računa – američka pakost i teško kršenje zakona

    Komentarišući zatvaranje bankovnih računa pojedincima iz Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić smatra da je to teško kršenje zakona.

    “Znači, ljudima bez presuda su zatvoreni računi. Zbog političke sile mi možemo sa punim pravom reći da je ovo najveće kršenje ljudski prava u Evropskoj Uniji. I ja i dalje, kao što znate, radim, operišem. I sada bi ja trebao da budem uskraćen za tu platu u svojoj zemlji radi američkih sankcija koje su mi odredile da ne mogu imati imovinu u Americi i ne mogu imati račune u Americi” – smatra Stevandić.

    On dodaje da je Evropska Unija još 2016, 18, a potom 21 godine napravila odredbe koje štite svoje građane i kojim se štite institucije i preduzeća od ovakvog vida američke moći.

    “I to je jedna vrsta pakosti radi političke neposlušnosti američkoj i geopolitičkoj strategiji, koja podrazumjeva konfrontaciju sa Rusijom i apsolutnu poslušnost, ali i nedostatak moći Evropske Unije” – rekao je Stevandić

    Stevandić poručuje da je odlukom predstavnika američke ambasade ili Stejt departmenta Agenciji za bankarstvo u Sarajevu naređeno da zatvore računi političarima s čijom se oni politikom ne slažu, u suprotnom će im biti onemogućen swift što bi dovelo u pitanje rad sa desetinama hiljada klijenata i da su upravo zbog te odgovornosti prema drugima, političari sami zatvorili račune.
    “Mi ćemo tu pakost lako da izdržimo. Ali nisu samo Srbi sankcionisani. Ja razumijem zašto su oni sankcionisali, jednog od bošnjaka direktora OSE, koji se dovodi u vezu sa narko kartelima. Ali niko od nas nema nikakve veze ni sa kakvim kršenjem zakona, pranjem novca. Mi nemamo presude. Ovo je akt političke sile, da bi smo mi bili poslušni” – smatra Stevandić, dodajući da će se i ovo pokazati kao promašaj američke politike.

    Govoreći o Rezoluciji u Srebrenici koja treba da bude prezentovana u Ujedinjenim nacijama, Stevandić smatra da je to način da se američka politika dodatno etablira na ovim prostorima.

    “Naravno, da ima i onih koji smatraju da je ovo put do unitarne BiH, gde bi Srbi izgubiti svoje pravo glasa, gdje oni neće više biti konstitutivni narod, nego će biti pod pritiskom djela bošnjaka koji će biti u toj varijanti tretirani kao većinski, a Amerikancima poslušan narod” – dodaje Stevandić.

    On dodaje da u Bosni i Hercegovini je prema podacima koju je iznio Istraživačko-dokumentacioni centar pod kontrolom bošnjaka zaključio da je u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu bilo ukupno 94.000 poginulih.

    “Ako pogledate procentualno, vidjećete da je svaki narod slično poginuo i da su ti procenti u okviru broja po popisu iz 1991. Znači, niko ni na kom nije moguće da počni genocid sa brojevima koje je bošnjačka strana iznijela.
    Prosto je neverojatno da se presuda presuđuje za opštinski genocid u jednoj opštini. Sada se to koristi kao indukcioni moment, da bi se to usvojilo u Ujedinjenim nacijama” – rekao je Stevandić za Euronews Srbija.

  • Rusi gomilaju “Iskandere”

    Rusi gomilaju “Iskandere”

    Povećanje proizvodnje raketa za operativno-taktički raketni sistem “Iskander“ omogućilo je ruskoj vojsci da izvodi “dvostruke udare“ na ukrajinske snage, piše američki vojni list “Militari voč“.

    Povećanje proizvodnje raketa za operativno-taktički raketni sistem “Iskander“ omogućilo je ruskoj vojsci da izvodi “dvostruke udare“ na ukrajinske snage, piše američki vojni list “Militari voč“.

    Kako se navodi u tekstu, rusko državno specijalizovano preduzeće za raketne sisteme “KB Mašinostrojenija” nastavilo je da povećava proizvodnju taktičke balističke rakete kratkog dometa 9K720 za sistem “Iskander-M”.

    Taj amedrički magazinnavidi i da Rusija nastavlja da širi svoj arsenal i da ta sredstva koristi u na ukrajinskom frontu I to u znatno verlikim količinama.

    Glavni konstruktor u “KB Mašinostrojenija” Valerij Kašin je povodom proširenja proizvodnje izjavio da se “rakete proizvode u mnogo većim količinama nego prethodnih godina“.
    “Militari voč” podseća da su isporuke u 2023. vršene nekoliko puta više od svih prethodnih godina, pri čemu je generalni direktor dizajnerskog biroa Sergej Pitikov na Forumu Armija-2023 u avgustu te godine izjavio da su “zalihe porasle nekoliko puta“.

    Proizvodnja Kinžala je povećana čak pet puta.

    Takođe, magazine ocenjuje da je takva masovna proizvodnja omogućila ruskim snagama da ih koriste daleko šire i da izvode “dvostruke udare“ kako bi značajno povećali žrtve među ukrajinskim jedinicama na frontu.

    “Militari voč” objašnjava da se svaka brigada “Iskander-M” sastoji od 51 vozila, uključujući 12 transportnih lansera, 12 vozila za pretovar, 11 komandnih vozila, 14 vozila za podršku personalu, jedno vozilo za pripremu podataka i jedno servisno-remontno vozilo.

    Svaka može istovremeno da rasporedi 48 projektila i brzo se ponovo opremi ako je blizu skladišta raketa.

    Brigade su podeljene između tri bataljona, svaki sa dve baterije po dva lansera.

    Iako se na njega u velikoj meri oslanjalo od početka rata u februaru 2022. godine, “Iskander-M” je dobio novi publicitet nakon što je 9. marta upotrebljen za uništavanje najskuplje vojne imovine Ukrajine, američkog raketnog sistema MIM-104 Patriot, kao i sovjetskog S -300 PVO sistema, sa snimcima koji pokazuju kako su oba angažovana u spornom regionu Donjecka.

    Gubitak ove veoma visoke vrednosti i oskudnih sredstava otvorio je put za proširenu upotrebu ruskih vazdušnih snaga u region, piše amerićčki magazine.

    Paralelno sa proširenom proizvodnjom “Iskandera”, brojni izvori, uključujući više izveštaja iz izvora američke vlade, ukazuju na to da je Rusija dodatno povećala svoj kapacitet za lansiranje balističkih raketnih napada kratkog dometa nabavkom severnokorejskih sistema KN-23. Oni imaju mnogo sličnih karakteristika i sličan izgled kao “Iskanderi”, ali imaju znatno veće domete, a u slučaju posebno velike varijante KN-23B i mnogo veće nosivosti.

  • Kriminalci u BiH naređenja dobijaju iz zatvora u Italiji

    Kriminalci u BiH naređenja dobijaju iz zatvora u Italiji

    Dio kriminalaca iz BiH koji švercuju drogu i oružje naređenja dobija ni manje ni više nego iz zatvora u Italiji.

    To se može zaključiti iz najnovijeg izvještaja Europola o prijetnjama EU od organizovanog kriminala, gdje je detaljno opisano kako funkcionišu kriminalne mreže u BiH, zemljama regiona, pa i šire.

    “Vođa kriminalne mreže koji je povezan sa regionom zapadnog Balkana i dalje upravlja kriminalnim aktivnostima iz svoje zatvorske ćelije u Italiji. Vjeruje se da redovno šalje naredbe i uputstva svojim podređenima po pitanjima koja se odnose na trgovinu drogom i oružjem. Kriminalna mreža je aktivna u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i BiH”, istaknuto je u izvještaju Europola, pišu Nezavisne.

    U izvještaju se, pritom, navodi da je nekoliko kriminalnih mreža, sastavljenih od članova porijeklom iz Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije, umiješano u krijumčarenje velikih razmjera, uključujući finansiranje i distribuciju kokaina iz Južne Amerike na različite evropske destinacije i šire.

    Ni to, međutim, nije vrh ledenog brijega, jer ima i kriminalnih grupa koje se sastoje od članova više nacionalnosti, a one često djeluju u državama članicama EU dok održavaju bliske veze sa svojim regionima porijekla van EU. Zajedničko su im, dodaje se, kultura, jezik i istorija.

    “Ove mreže često kombinuju članstvo iz različitih zemalja zapadnog Balkana i često su usredsređene na srpske državljane. Među njima su državljani Albanije, Belgije, BiH, Hrvatske, Nizozemske, Njemačke, Crne Gore, Slovenije i Turske. Njihova glavna kriminalna djelatnost je trgovina drogom, prvenstveno kokainom i kanabisom, a u manjoj mjeri sintetičkim drogama i heroinom”, dodaje se u izvještaju.

    Takođe se, kako je istaknuto, bave i organizovanim imovinskim kriminalom, švercom duvana i trgovinom ljudima za seksualnu eksploataciju.

    “Prije svega posluju u Belgiji, Kolumbiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i zemljama zapadnog Balkana. Za neke kriminalne mreže ne postoje posebni obrasci u smislu nacionalnog sastava”, upozorio je Europol. Stručnjaci kažu da se region Balkana nalazi na krijumčarskoj ruti, koja se obično zove zapadnobalkanska krijumčarska ruta.

    “Balkan graniči sa državama EU i praktično je najbliži put da se ubacuje sve to što organizovane kriminalne grupe mogu ponuditi. U najvećem obimu to je droga i u zadnje vrijeme tu je krijumčarenje migranata i onda i krijumčarenje oružja. Prije svega to je zbog položaja. Pritom, raspadom bivše Jugoslavije ostali su kontakti od tih kriminalaca, a u zadnjim godinama imamo neke nove generacije, nove kriminalne grupe koje održavaju te kontakte”, rekao je za “Nezavisne novine” stručnjak za bezbjednost Safet Mušić.

    Pogotovo je to bilo vidljivo, podsjeća on, kada su raspakovane aplikacije Sky i Anom.

    “Vidljivo je da sve organizovane kriminalne grupe, nevažno da li su iz Srbije, Crne Gore ili BiH, odlično sarađuju. Uglavnom nema neke veće zapljene droge a da nisu umiješane regionalne kriminalne grupe. Vidljivo je da albanske kriminalne grupe imaju poseban način rada i tu nema neke saradnje, ali isto tako je vidljivo da one ne prave probleme jedna drugoj, ne računajući dva kotorska klana”, pojasnio je Mušić.

    Europol, između ostalog, ukazuje da najopasnije kriminalne mreže imaju tendenciju da se specijalizuju za jedan ključni kriminalni posao i djeluju sa velikim stepenom nezavisnosti.

    “Polovina najopasnijih kriminalnih mreža bavi se trgovinom drogom kao svojom osnovnom djelatnošću. Ostale oblasti kriminala uključuju prevaru, imovinski kriminal, krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima. Ove kriminalne aktivnosti imaju ozbiljan uticaj na EU i njene građane”, navodi se u izvještaju Europola.

    Podsjetimo, u jednoj od većih akcija Europola, u kojoj je učestvovala i BiH, u novembru 2023. godine uhapšeno je 566 osoba širom Evrope zbog niza krivičnih djela, uključujući i šverc oružja i droge.

    Oko 626 kilograma kokaina, te skoro 300 kg kanabisa, heroina i stabljika marihuane zaplijenjeno je tada širom Evrope.

    “U okviru akcije na području BiH uhapšeno je 36 osoba ili je prema njima preduzeta druga mjera kojom je osobi ograničeno kretanje”, saopšteno je tada iz Nacionalne zajedničke kontakt tačke BiH za saradnju sa Europolom.

    Među uhapšenima u BiH bilo je stranaca, ali i bh. državljana, a oni su uglavnom hapšeni zbog droge i oružja.

  • Dodik tvrdi da nema dugoročne stabilnosti dok odnose u BiH opterećuju strane sudije i lažni visoki predstavnici

    Dodik tvrdi da nema dugoročne stabilnosti dok odnose u BiH opterećuju strane sudije i lažni visoki predstavnici

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da će francuskim partnerima prenijeti poruke da stabilnost BiH može postojati samo dogovorom i kompromisom, kao što je to slučaj u Francuskoj i EU, te da nema dugoročne stabilnosti i kratkoročnog dinamičnog razvoja dok odnose u BiH opterećuju strane sudije i lažni visoki predstavnici.

    Dodik, koji je u posjeti Francuskoj, podsjetio je da su francuski i srpski narod krajem 18. i početkom 19. vijeka svojim revolucijama zlatnim slovima upisali svoje ime u evropskoj istoriji.

    – Francuska je, shodno svojoj veličini, postala globalni sinonim za slobodu, a srpski narod ideal slobode svim balkanskim narodima. Istorija je puna preokreta, ali je bilans naših odnosa takav da kada pronalazimo saglasnost i radimo zajedno, francuski i srpski narod to rade na korist čitave Evrope. Zato me raduje atmosfera u kojoj je posjetu Francuskoj završio predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić – naglasio je Dodik.

    On je istakao da će kao predsjednik Republike Srpske imati niz sastanaka s ljudima koji utiču na politiku Francuske, a za Republiku Srpsku je važno da na ovaj način utvrđuje svoj geopolitički značaj i predstavi sve prednosti za francuska ulaganja.

    – Bez Republike Srpske i srpskog naroda nema BiH. Danas, kao više puta u našoj istoriji, ne odustajemo od slobode i zahtijevamo da se 30 godina nakon rata omogući narodima u BiH da se bez uplitanja stranaca dogovaraju o tome kako će živjeti – rekao je Dodik.

    On je rekao da će prenijeti francuskim partnerima i poruke zahvalnosti što su prepoznali potrebu i momenat da BiH otvori pregovore o članstvu sa EU.

    – Povećano interesovanje Francuske za Balkan od nas zahtijeva da budemo proaktivni i ja to činim. Republika Srpska, iako to želi nekoliko kauboja i poneki lažni kolonizator, nije i neće biti izolovana – naglasio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je poručio da Republika Srpska jeste i može biti pogon koji cijelu BiH vuče iz prošlosti u kojoj su mnogi beznadežno zaglavljeni.

    – Drago mi je što sve više ljudi u Evropi to prepoznaje, a mi ćemo nastaviti da radimo na tome da to shvate i ostali. Ili kako bi Francuzi rekli: “Ko je gospodar svoje žeđi, gospodar je svog zdravlja” – poručio je Dodik.

  • Zelenski je spreman, kreće kontraofanziva?

    Zelenski je spreman, kreće kontraofanziva?

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Ukrajina razvila plan za novu kontraofanzivu.

    “Da, imamo kontraofanzivni plan. Nemamo alternativu, ali ne mogu da dam datum”, naglasio je Zelenski u intervjuu za Bild, napominjući da je za postizanje ovog cilja ukrajinskoj vojsci potrebno oružje, uključujući i oružje Sjedinjenih Američkih Država.

    Prema njegovim rečima, Rusija ima više ljudi i oružja, ali, kako je naveo, ujedinjeni Zapad ima savremene sisteme naoružanja.

    Komentarišući pozive za zamrzavanje rata, Zelenski je rekao da bi ruski predsednik Vladimir Putin ovu pauzu iskoristio da se pripremi za novi napad.

    “Naravno, neki će se obradovati: “Da, uspeli smo da zamrznemo sukob, rakete ne lete”, ali to je samo dok Rusija ne poveća proizvodnju i rezerve vojne opreme, raketa, dronova analizira sve greške koje su to priznale na početku“, istakao je ukrajinski lider.
    Zelenski je rekao da ne isključuje veliki ruski napad na Harkov.

    “Putin je želeo da zauzme Harkov jer je to za njega veliki simbol. Harkov je jedan od glavnih gradova Ukrajine, tako da ima veliko simbolično značenje, ali Ukrajina je spremna da osujeti planove Rusije za osvajanje. Činimo sve da se to ne dogodi”, poručio je Zelenski.

    On je priznao da su napadi Rusije na energetsku infrastrukturu uspešni.

    ”Ovo ima veliki uticaj na rat”, rekao je predsednik i dodao da napadi na objekte za snabdevanje energijom nanose veliku patnju stanovništvu i gradovima.

     

  • Stiže ruska osveta

    Stiže ruska osveta

    Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je zapretio da će ponovo postaviti trupe blizu granice sa Finskom – još jedan osvetnički potez za ulazak zemlje u NATO.

    Ali pošto je to granica duga 1.300 kilometara, da bi se zaista čuo Putinov zveket oružja, za to je potrebno mnogo vojnika, što Rusija trenutno jednostavno nema.

    “Imali smo odlične odnose sa Finskom. Savršen. Nismo morali da šaljemo vojsku na granicu sa njom, ali sada moramo”, požalio se Putin u intervjuu za RIA u martu. Ali ako Rusi zaista žele da se na ovaj način osvete Finskoj za ulazak u NATO, onda im je potreban veliki broj trupa.

    “Rusi neće imati resurse za izgradnju infrastrukture, proizvodnju teškog naoružanja i regrutovanje i dovođenje značajnog broja snaga na našu granicu pre 2030-ih”, rekao je za Politico penzionisani general-major Peka Toveri, bivši šef finske vojne obaveštajne službe.

    Finska je veoma zahtevno operativno okruženje, što su Sovjeti naučili tokom Drugog svetskog rata. Veći deo pograničnog područja je divljina – močvarno-šumsko područje neprikladno za savremenu mehanizovanu borbu.
    Koliko ruskoj vojsci nedostaju ljudi govori podatak da je samo nekoliko meseci nakon početka invazije Kremlj prebacio svoje trupe sa finske granice u Ukrajinu. Iako Putin tvrdi da ih je udaljio sa granice u znak prijateljstva.

    Toveri kaže da i dalje postoji jedna gardijska brigada 50 kilometara od njihove granice, ali nema vojnika spremnih za borbu jer su svi u Ukrajini. I iako je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu koristio ratobornu retoriku kada je Finska ušla u NATO, vojska nije poslata na njenu granicu. Stoga ne čudi što su finski lideri prilično mirno reagovali na najnovije Putinove pretnje.

    Ruske oružane snage su bile toliko očajne da su neke oblasti morale da predaju plaćenicima iz grupe Vagner ili da regrutuju zarobljenike. Oko 100.000 zatvorenika je već izabralo da se pridruži vojsci u zamenu za slobodu. Rusija je takođe bila prinuđena da se delimično mobiliše samo nekoliko meseci nakon invazije na Ukrajinu. Ali veliki broj vojno sposobnih muškaraca je već napustio zemlju.

    Putin, koji je krajem prošle godine rekao da u Ukrajini ima 617.000 ruskih vojnika, sada želi da poveća vojsku. Ali teško je održati taj broj na ukrajinskoj teritoriji ako ruska vojska ima oko 1,15 miliona ljudi.

    U decembru je stigla naredba da se oružane snage povećaju na 1,32 miliona vojnika, a ministar odbrane Sergej Šojgu najavljuje da će do 2026. Rusija imati 1,5 miliona vojnika. Ali postavlja se pitanje odakle će ti vojnici i koliko će biti dobri. Počele su da kruže glasine da Kremlj planira još jednu rundu mobilizacije.

    Finski lideri za sada svakako mogu da odahnu, iako će rizik od agresije i dalje ostati jer je malo verovatno da će se Rusija suštinski promeniti u skorije vreme.

  • Poplave u Rusiji, evakuisane hiljade ljudi

    Poplave u Rusiji, evakuisane hiljade ljudi

    Broj evakuisanih u u Orenburskoj oblasti nakon pucanja brane dostigao je 7.700, do sada je potopljeno 12.800 kuća i 14.900 parcela, saopšteno je iz pres službe regionalne vlade.

    Od ukupnog broja evakuisanih 1.707 su djeca, prenosi Tas.

    U privremeni smještaj evakuisano je 1.513 ljudi, od kojih 262 djece. Ostali su smješteni kod rodbine.

     

    Na bezbjedno je premješteno i 570 grla domaćih životinja, dodaje se u saopštenju.

    Masovna evakuacija počela je u petak, 5. aprila, kada je u Orsku u ruskoj Orenburskoj oblasti pukla brana.

  • Zemljotres pogodio Banjaluku

    Zemljotres pogodio Banjaluku

    Zemljotres je lociran mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda 47 minuta poslije ponoći, objavio je ovaj zavod.

    Procijenjeni intenzitet zemljotresa u epicentralnoj zoni bio je od tri do četiri stepeni Merkalijeve skale.

    Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štetu na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni i šire.