U požaru u selu Hajkovići kod Zenice no’as su smrtno stradale dvije osobe, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a ZDK.
Iz Operativnog centra MUP-a ZDK kazali su za “Avaz” da je do požara došlo oko 3:30.
“Do požara je došlo u kući u vlasništvu A.F, koja je rođena 1937. godine. Na lice mjesta odmah je upućena Profesionalna vatrogasna jedinica Zenica. Potvrđena je smrt dvije ženske osobe i to A.F. i D.S.“, ističu iz policije.
Kako su kazali iz policije, stradale su sestre.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se samo kolaboracionisti raduju tuđoj vojsci.
“Samo se kolaboracionisti, jadnici i oni koji trebaju pomoć za borbu protiv braće i komšija raduju tuđoj vojsci”, naveo je Stevandić na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna, povodom najava pojedinih bošnjačkih političara da će NATO rasporediti rezervne snage u BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić juče je izjavio da NATO u BiH šalje bataljon rezervnih snaga kao podršku vojnoj misiji EUfOR-a Altea i da je to dugoočekivana odluka “za gašenje secesionističkih ideja”.
Iz NATO-a su naveli za “Kliks” da “pozdravljaju privremeno raspoređivanje strateških snaga u BiH kao podršku operaciji ‘Altea’ koju vodi EU”, ističući da “EUFOR igra ključnu ulogu u održavanju sigurnog i zaštićenog okruženja, uz podršku NATO-a, prema Berlin plus aranžmanima”.
Američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) istražuje tvrdnje uzbunjivača iz Boinga da je kompanija odbacila zabrinutost za bezbjednost i kvalitet u proizvodnji aviona 787 i 777, izjavio je portparol Agencije.
Proizvođač aviona se borio sa potpunom bezbjednosnom krizom koja je potkopala njegovu reputaciju nakon eksplozije vazdušne ploče 5. januara na avionu 737 MAKS, prenio je Rojters.
Nakon toga došlo je do promjene menadžmenta, FAA je ograničila njegovu proizvodnju, a isporuke su prepolovljene u martu. Optužbe inženjera Boinga Sema Salehpura potiču iz rada na širokotrupnim avionima 787 i 777.
On je rekao da se suočio sa odmazdom, kao što su pretnje i isključenje sa sastanaka, nakon što je identifikovao inženjerske probleme koji su uticali na strukturni integritet mlaznjaka i tvrdio da je Boing koristio prečice za smanjenje uskih grla tokom sklapanja 787, rekli su njegovi advokati.
Boing je obustavio isporuke širokotrupnog mlaznjaka 787 na više od godinu dana do avgusta 2022. dok je FAA istraživala probleme sa kvalitetom i mane u proizvodnji.
Boing je 2021. saopštio da su pojedini avioni 787 imali podloške koje nisu bile odgovarajuće veličine.
Pravnik i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković rekao je da bi do kraja naredne sedmice trebalo da bude održana posebna sjednica ovog doma na kojoj bi trebalo da bude razmatran zahtjev srpskih poslanika za poništavanje izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit.
Јuče su me kontaktirale kolege iz Kluba poslanika SNSD-a i rekli da planiraju zakazivanje posebne sjednice Predstavničkog doma PS BiH. Pozvali su i nas iz Srpskog kluba da tu iniicjativu podržimo, što smo i učinili. Očekujemo da do kraja sljedeće sedmice bude održana posebna sjednica – rekao je Petković za RTRS.
On je naveo da formalno ne postoji prepreka za održavanje sjednice, ali da će bošnjački poslanici sigurno pokušati da spriječe da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu.
Petković je istakao da je neprihvatljivo da neizabrani stranac nameće zakone, dodajući da je nevjerovatno da postoje poslanici koji smatraju da je to normalno.
Upravo zbog toga, Petković sumnja da će u Predstavničkom domu postojati većina i da će prijedlog srpskih poslanika dobiti podršku.
– Sumnjam da će se to desiti znajući kako glasaju Bošnjaci i da neće donijeti nešto što je u suprotnosti sa stavom OHR-a i stranih ambasada – rekao je on.
Petković smatra da je zbog tog izvjesnije rješenje donošenje izbornog zakona Republike Srpske.
Rusija je tokom jutra izvršila napad na infrastrukturu u ukrajinskom gradu Harkovu i Harkovskom regionu, saopštile su ukrajinske vlasti.
U gradu se dogodila serija eksplozija, nakon što su ruske snage raketnim sistemima S-300 izvršile udar na Harkov, prenosi Ukrinform.
Gađano je više industrijskih postrojenja i fabrika, piše RIA Novosti.
Prema riječima načelnika Harkovske vojne oblasti Oleha Sinehubova, ruske snage su izvršile najmanje 10 udara na vitalnu infrastrukturu grada Harkova i regiona,a zabilježeni su nestanci struje.
Tokom jutra nastavljen je masovan napad Rusije na Ukrajinu, raketama iz strateških bombardera Tu-95MS i hipersoničnim raketama “kindžal”.
Prije toga, ukrajinski gradovi su bili na udaru dronova, prenosi Ukrinform.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je jedini zvanični predstavnik Srba koji se nalazi na visokoj državnoj poziciji.
Ali, kako je rekao u intervjuu za Blic, ne zadugo, jer se očekuje se skora rekonstrukcija Vlade u kojoj će nalaziti još predstavnika Srba u Crnoj Gori.
Otkrio je zašto drži trobojku u kabinetu, da li bi opet primio Dodika u posjetu i da li bi volio da vidi Bošnjake u Vladi sa Srbima.
Na pitanje da li su i koliko bolji odnosi između Srbije i Crne Gore nego u avgustu 2020. Godine, Mandić kaže da su „neuporedivo bolji“, a posebno u odnosu na period napada bivšeg režima na Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.
-Naravno, naš cilj je da imamo najbolje moguće odnose i sa Srbijom, ali i svim drugim zemljama u regionu. Vjerujem da će se uskoro realizovati i prva zvanična posjeta na nivou parlamenata naše dvije zemlje, te da ćemo i na taj način svjedočiti o kvalitetu odnosa – kaže Mandić.
Zastava
Objašnjava da se u njegovom kabinetu, uz državnu zastavu Crne Gore, nalazi i trobojka – istorijska zastava Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore, koja je zakonom zaštićena podjednako kao i današnja državna zastava.
-Priča oko trobojke koju forsiraju mediji bliski bivšem režimu je bespredmetna i zapravo je samo pokazatelj njihovog nesnalaženja u opozicionim klupama. U nedostatku odgovora na borbu sa organizovanim kriminalom u sopstvenim redovima, oni pokušavaju da sa brojnih afera koje se vezuju za njihovu partiju skrenu pažnju sa starom matricom o ugroženosti i nepoštovanju države. Trobojka, zajedno sa državnom zastavom predstavlja da se nova Crna Gora mora graditi na pomirenju i saradnji tradicionalne i moderne države – tvrdi predsjednik crnogorskog parlamenta.
Komentarišući nedavni sastanak sa predsjednikom Srpske, Miloradom Dodikom, Mandić ističe da je ona dio politike izgradnje najbolje saradnje sa svim susjedima.
–Da li ima nešto prirodnije nego da srpski političar iz Crne Gore koji pokriva odgovornu funkciju gradi najbolje moguće odnose sa Beogradom i Banjalukom, da političari iz Bošnjačke stranke grade najbolje odnose sa Sarajevom i Ankarom, da albanski političari grade najbolje odnose sa Tiranom, hrvatski sa Zagrebom itd. Nadovezaću se na prethodno pitanje, jer je polazna tačka ista. Nesnalaženje DPS u opoziciji je dovelo do toga da je jedina politika koju smatraju za shodno otvorena srbofobija, jer na taj način pokušavaju da zadrže ono najtvrđe biračko tijelo koje nakon fijaska na svim parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima sada traže alternative – smatra Mandić.
Rekonstrukcija Vlade
Naglašava da je najponosniji na činjenicu da je imenovanjem Srbina na čelo Skupštine Crne Gore jednom zauvijek razbijena stigma da Srbi ne smiju i ne mogu biti dio vlasti.
–Rekonstrukcija Vlade je definisana koalicionim sporazumom koji smo potpisali u oktobru prethodne godine i na kojem počiva izvršna vlast i parlamentarna većina. Nemam bojazan po pitanju rekonstrukcije Vlade, jer smo mi u izuzetno kratkom roku napravili veće i bolje rezultate nego što su to učinili brojni sazivi Skupštine Crne Gore prije nas. To sve vide građani Crne Gore koji su nosioci suvereniteta, ali i međunarodni partneri kojima je DPS do 2020. godine servirao retoriku da smo mi nepoželjan faktor. Ta priča je sada pala u vodu i o DPS se na međunarodnom planu više ne govori ni po kuloarima zapadnih adresa – odgovara Mandić.
Srpski kao službeni
Da li imate neke podatke o popisu, broju Srba i broju građana koji govore srpski – bilo je jedno od pitanja. Mandić kaže da je terenski dio popisa završen, sada se prešlo na unošenje tih podataka u bazu Uprave za statistiku – MONSTAT.
–Nakon završenog unosa, otpočeće period provjere podataka, što je bio jedan od uslova priznavanja rezultata popisa. Svi građani Crne Gore će imati priliku da se elektronski uvjere da su njihovi podaci pravilno upisani. Zvanične rezultate očekujemo tokom ljeta, a kao što sam više puta istakao, ukoliko se tom prilikom obznani da najveći broj građana Crne Gore govori srpskim jezikom, pokrenućemo proceduru i tražiti podršku u Skupštini da se srpski jezik proglasi službenim jezikom – poručuje Mandić.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da će predsednik Rusije Vladimir Putin učiniti sve što može da ove godine pojača udare na Ukrajinu i pokušati da je slomi.
“Umesto toga, Ukrajina povećava svoju sposobnost da uništi okupatora”, istakao je Zelenski u video obraćanju, preneo je Ukrinform.
On je podsetio da su u današnjem napadu ruskih snaga na Harkovsku oblast navođenim vazdušnim bombama, poginule tri osobe, među kojima i jedno dete.”Ovo je ruski teror koji se dešava svakodnevno i svake noći u našim pograničnim i frontalnim regionima. Putin će učiniti sve da ove godine pojača napade na Ukrajinu i pokuša da nas slomi”, rekao je Zelenski i napomenuo da Ukrajina povećava svoje sposobnosti da “uništi okupatora”.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da je paket reformskih zakona o azilu i migracijama “novi ekser u kovčeg EU” i poručio da Mađarska neće popustiti pred “ludilom masovne migracije”.
“Јedinstvo je mrtvo, ne postoje sigurne granice. Mađarska neće popustiti pred ludilom masovne migracije. Potrebne su promjene u Briselu kako bi zaustavili migraciju”, napisao je Orban na društvenoj mreži Iks.
Poslanici Evropskog parlamenta nešto ranije su usvojili paket od deset zakona za reformu migracione i politike azila, kao što je to usaglašeno sa članicama EU.
Reformama nije izmijenjeno osnovno pravilo prema kojem prva zemlja EU u koju stigne azilant snosi odgovornost za njega.
Međutim, sada je uključen i “mehanizam solidarnosti” kojim se zahtijeva od svih zemalja EU da pomognu državama koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, kada budu suočene sa pritiskom priliva migranata ili da daju određeni finansijski doprinos.
Nakon što Evropski savjet zvanično odobri paket, zakoni će stupiti na snagu po objavljivanju u Službenom glasniku.
Zakoni bi trebali da počnu sa primjenom za dvije godine.
Članice EU će imati dvije godine da izmjene unesu u nacionalna zakonodavstva.
Građani Srpske se sve češće odlučuju za rad i nakon penzionisanja, o čemu svjedoči podatak da su 2013. godine radila samo 33 penzionera, a 31. decembra 2023. njih 8.053.
Štaviše, od 8.053 penzionera koji su radili posljednjeg dana prošle godine, njih čak 93,5 odsto, odnosno 7.530, ostvarilo je starosne penzije, a preostalih 6,5 odsto, odnosno 523, u invalidskoj je penziji.
“Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.
Kako dodaju iz Fonda PIO RS, najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, i oni su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposlenog tog profila.
“To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, precizirali su iz Fonda PIO RS.
U Uniji poslodavaca Republike Srpske nisu iznenađeni što je sve više penzionera koji rade.
“Tržište rada je u posljednjih pet godina značajno promijenjeno. Firme koje su imale zaposlene radnike, poslovođe i ljude koji znaju svoj posao, a još su sposobni da rade, iskoristile su zakonsku mogućnost da te ljude zaposle na određeno vrijeme”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
Ali to, prema riječima lidera poslodavaca Republike Srpske, nije dugoročno rješenje.
“Mogućnost zaposlenja, odnosno ostanka na radu penzionera je u svakom slučaju pozitivna stvar i nije strana ni na drugim tržištima. Međutim, to nije dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage”, istakao je Škrebić.
Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora, ocjenjuje da su penzioneri i poslije višedecenijskog radnog vijeka prinuđeni da se dodatno angažuju ukoliko ih zdravlje služi.
“Na taj način zarade koju marku da bi mogli prehraniti sebe i liječiti sebe. Kada imamo u vidu da su sve životne namirnice poskupjele, a da su penzije, da ne kažem jako loše, ali loše, šta drugo očekivati nego da se onaj ko je zdrav malo angažuje i dodatno zaradi koju marku kako bi sebi obezbijedio egzistenciju za život”, rekao je Brdar za “Nezavisne novine”.
Najveći broj penzionera koji su zasukali rukave bilježi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, odnosno u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, te Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.
“Prijave na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što ne spada u obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa”, ističu iz Fonda PIO.
Za penzionere-radnike gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze državi u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20.
Važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu od 1. januara 2012. godine, tačnije od Odluke Ustavnog suda Republike Srpske od oktobra 2013. godine, koja je integrisana u izmjene i dopune Zakona o PIO, stvorena je mogućnost da korisnik samostalne penzije (starosne i invalidske), može steći status osiguranika, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije za period dok je u osiguranju.
Korisniku porodične penzije, ukoliko stekne status osiguranika, isplata penzije obustavlja se za period dok traje osiguranje, a preostalim korisnicima porodične penzije ponovo se određuje penzija.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je večeras na okruglom stolu predstavnika srpske dijaspore u Francuskoj da će doći istorijski trenutak kada će se Srpska i Srbija ujediniti.
Dodik je rekao predstavnicima srpske dijaspore da ne zaborave svoje korijene i rodni kraj i da ostanu dosljedni pripadnici srpske zajednice.
– Važno je da niste odustali od sebe i svog identiteta. Važno je da ostanemo privrženi vjeri, pismu, jeziku i krsnoj slavi – rekao je Dodik na skupu koji je održan u svečanoj sali Gradske uprave u Parizu.
On je istakao da su Srbi uvijek druge oslobađali dajući najveću žrtvu za to.
– Srbi su narod koji je uvijek stajao ispred velikih. Stali smo ispred Otomanske imperije, ispred Austrougarske, Hitlera i NATO. Srpski narod je stradalnički narod – rekao je Dodik, prenosi RTRS.
Skupu su prisustvali ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir i ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.
Okrugli sto je počeo intoniranjem himne Republike Srpske “Moja Republika”.
Predsjednik Srpske, koji boravi u radnoj posjeti Francuskoj, sastao se danas sa članovima francuskog Senata, te položio vijence na spomenik posvećen kraljevima Petru Prvom Karađorđeviću i kralju Aleksandru Ujedinitelju.
Dodik će večeras u Parizu prisustvovati četvrtfinalnoj utakmici Lige šampiona između fudbalskih klubova “Pari Sen Žermen” i “Barselona”, na poziv predsjednika francuskog šampiona Nasera el Helaifija.